FO2014 - Povijest govorništva FGR

Naziv predmeta: Povijest govorništva

Naziv kolegija: Povijest govorništva
ECTS bodovi: 5.0
Jezik: hrvatski jezik
Trajanje: 1 semestar
Status: I
Oblici nastave s brojem sati semestralno (predavanja+seminari+vježbe): 15P+30S+0V
Uvjeti za upis kolegija: nema
Način provjere znanja: usmeni ispit
Okvirni sadržaj kolegija:
Na kolegiju se obrađuju povijest govorništva od antičkog doba, preko srednjeg i novog vijeka
do suvremenih retoričkih teorija. Analiziraju se retorički temelji postavljeni u djelima
Aristotela, Cicerona i Kvintilijana, autoriteti retoričke teorije i prakse u srednjovjekovnom
kršćanstvu, reformaciji, prosvjetiteljstvu, pa sve do pada ugleda retorike u 19. stoljeću i
njezinog ponovnog razvoja u 20. stoljeću. Kroz seminare se obrađuju povijesno najznačajniji
govori i poznati govornici, primjerice Demosten, Ciceron, Augustin, Savonarola, Hitler, M. L.
King, Kennedy i drugi, te najpoznatiji hrvatski govornici 20. stoljeća. Seminarski radovi
obuhvaćaju analizu ličnosti govornika, povijesnog konteksta i publike kojoj je govor
namijenjen te analizu jednog govora na razini teksta (kompozicija govora, razlučivanje
središnjih misli i potkrjepa, logički izvodi, retoričko-poetske figure) i na razini izvedbe (glas,
izgovor, tempo, intonacija, neverbalni znakovi).
Cilj kolegija (očekivane kompetencije):
Cilj je kolegija da se stekne pregledno znanje o razvoju retorike kroz povijest: o najvažnijim
teoretičarima retorike i o povijesno najistaknutijim govornicima i govorima te da se razvije
vještina analize govora.
Obvezna literatura:
Beker, M. (1997). Kratka povijest antičke retorike. Artrezor, Zagreb.
Glasoviti govori (1999). (Odabrao I. Zadro), Naklada Zadro, Zagreb.
Grabnar, B. (1997). Zgodovina retorike, Šola retorike, Ljubljana.
Dopunska literatura:
Aristotel (1989). Retorika. (Preveo Marko Višić), Naprijed, Zagreb.
Ciceron. M. T. (2002). O govorniku. (PrevelaGorana Stepanić), Zagreb, Matica Hrvatska.
Demostenovi izabrani govori (priredio Stjepan Senc) (1981). Pretisak, Split: Logos.
Historisches Woerterbuch der Rhetorik (1992). Tuebingen: Max Niemeyer Verlag.
Izabrani govori M.T. Cicerona (preveo A.Veber) (1886). Zagreb: Naklada Matice Hrvatske.
Kumičić, E. (1994). Govori. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Kopperschmidt, J.: Allgemeine Rhetorik. Kohlhammer, 1976.
Kvintilijan, M. F.( 1985). Obrazovanje govornika. Veselin Masleša, Sarajevo.
Matošić, J. (ur.) (1941). Nauka o govorništvu i antologija svjetskih govornika, Tiskara
Danica, Zagreb.
Starčević, A. (1995). Govori. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Ueding, G.&Steinbrink, B. (1994). Grundriss der Rhetorik. Stuttgart – Weimar: Verlag
J.B.Metzler.

Tjedni raspored:

1. tjedan
P: Uvodno predavanje na kojem se studenti upoznaju sa sadržajem i ciljem kolegija. Ističe se
važnost retorike u suvremenom dobu i novi procvat koji ona doživljava. Kako bi se retorika
bolje razumjela i stručno analizirala potrebno je poznavati njezinu dugu tradiciju. Studenti se
upoznaju s pojmovima logike, retorike, dijalektike
S: podjela seminarskih zadataka

2. tjedan
P: Studenti se upoznaju s grčkom retoričkom teorijom i praksom te ličnostima koje su
postavile temelje klasične retorike (Sokrat, Platon, Izokrat)
S: Sokratovo viđenje retorike i analiza njegovoga govora
S: Platonova kritika retorike u djelima Protagora, Gorgija, Fedar

3. tjedan
P: Studenti se upoznaju s važnošću Aristotela i njegovog doprinosa retorici. Govorit će se o
triobi na etos, patos i logos, o podjeli govora, o Aristotelovom razlikovanju retorike i
dijalektike, o racionalnosti u retorici, razlikovanju entimema i silogizma te važnosti toposa
S: Analiza Aristotelove retorike: Aristotel o retoričkim sredstvima uvjeravanja
S: Analiza govora Perikla, Sokrata, Izokrata
4. tjedan
P: Studenti se upoznaju s helenističkom retoričkom tradicijom i razlikama u odnosu na
klasičnu retoriku. Upoznaju se s ključnim pojmovima krinomenon i zetema prema kojima se
razlikuju dvije spomenute tradicije. Ističe se važnost Hermagore i stasis teorije te stoicističke
filozofske škole.
S: Analiza govora najpoznatijeg grčkog govornika – Demostena
S: Sofisti i retorika (s posebnim osvrtom na sofistički pristup argumentaciji koji se prema
grčkoj tradiciji naziva „antilogika“, a prema rimskoj tradiciji controversia)

5. tjedan
P: Upoznavanje s karakteristikama rane rimske retorike s posebnim naglaskom na
Ciceronovim djelima Govornik, O govorniku i Brut.
S: Život Cicerona i njegov doprinos retorici
S: Analize Ciceronovih govora i karakteristike njegove retorike

6. tjedan
P: Prati se razvoj retorike u kasnom rimskom dobu (nakon smrti Augusta do vladavine Marka
Aurelija, koja se u literaturi naziva „srebrnim dobom“ za razliku od Ciceronovoga vremena
pod vladavinom cara Augusta koje se naziva „zlatnim dobom“ Rimskoga carstva). Poseban je
naglasak na retoričkoj pedagogiji Marka Fabija Kvintilijana i njegovoj Institutio Oratoria.
Ističe se i važnost progymnasmata koja predstavlja grčku školu retorike pod Rimskim
carstvom.
S: Karakteristike Kvintilijanove retoričke pedagogije i njegovo viđenje dobroga
S: Karakteristike progymnasmatae – vježbe pisanja i izvedbe govora

7. tjedan
P: Studenti se upoznaju s osnovnim karakteristikama i govornicima koji pripadaju kršćanskoj
retorici s posebnim naglaskom na retoričku pedagogiju sv. Augustina i retoričke ideje
Boecija. Također, ukratko će se prikazati retorika u srednjem vijeku osobito logika i retorika u
pravnoj argumentaciji
S: Analize govora kršćanske retorike – govori svetaca, svećenika, papa
S: Karakteristike srednjovjekovne pravne retorike i Boecijevo poimanje toposa
8. tjedan
P: Govorit će se o retorici u 16. stoljeću, ponovnom oživljavanju rasprava oko Cicerona i
Aristotelove retorike. Govorit će se o doprinosu Rudolpha Agricole i Erazma Roterdamskog,
a poseban naglasak bit će na Petrusu Ramusu i protestantskoj retorici te njegovom oštrom
napadu na Aristotela i odbacivanju formalne logike. Ramusa se često naziva pretečom tzv.
neformalne logike
S: Retorika i religija kroz povijest
S: Grananja ciceronske struje

9. tjedan
P: Predavanje se bavi filozofskim poimanjima retorike u 17. stoljeću pri čemu se najviše
pozornosti posvećuje Port Royal logici koja se često naziva najutjecajnijom logikom od
Aristotela do kraja 19. stoljeća, njezinom poimanju argumentacije te važnosti njezinoga
osnivača Antoinea Arnaulda.
S: Antoine Arnauld, Port Royal i njihovo poimanje pogrešaka u argumentaciji
S: Kritike retorici kroz povijest (od Sokrata do suvremenih teorija)

10. tjedan
P: John Locke i engleska retorika
S: Podučavanje retorike kroz povijest (retorička pedagogija od Izokrata preko
progymnasmatae do suvremenih tečajeva govorništva)
S: Odnos retorike i politike kroz povijest

11. tjedan
P: Retorika i retoričari 20. stoljeća Chaim Perelman
S: Odnos publike i govornika kroz povijest (od Aristotela do Perelmana)
S: Karakteristike i važnost epideiktičkog govorništva kroz povijest

12. tjedan
P: Retorika i retoričari 20. stoljeća Doprinos Stephana Toulmina retoričkoj teoriji i
argumentaciji
S: Razvoj argumentacijskih shema kroz povijest (od formalne logike i Aristotela do nove
dijalektike i pragmadijalektike)
S: Retorika i emocije

13. tjedan
P: Retorika i retoričari 20. stoljeća: Burke, Habermas, Barthes
S: Humor i domišljatost u retorici kroz povijest
S: Motivacija govorom kroz povijest

14. tjedan
P: Retorika 21. stoljeća: neformalna logika i pragmadijalektika
S: Karakteristike ratne retorike (analize govora iz razdoblja I. i II. svjetskog rata
S: Karakteristike ratne retorike (analize govora iz razdoblja Domovinskog rata)

15. tjedan
P: Retorika 21. stoljeća: vizualna retorika i multi-modalna argumentacija
S: Karakteristike vizualne retorike: analiza reklamnog diskursa
S: Karakteristike multi-modalne argumentacije: analiza internetskog oglašavanja