Maj, 2023. God.

Upravljanje kvalitetom
Japanski gurui kvaliteta

Mentor: Prof. dr. Saša Mičić

Student: Dženana Šurković
Sadržaj

Uvod ....................................................................................................................................................... 2
Upravljanje kvalitetom ......................................................................................................................... 3
Razvoj TQM .......................................................................................................................................... 3
Karou Ishikawa (1915.-1989.) ................................................................................................................. 5
Shigeo Shingo (1909.-1990.) ................................................................................................................... 8
Genichi Taguchi (1924.-2012.)............................................................................................................. 12
Zaključak ............................................................................................................................................. 18
Literatura ............................................................................................................................................ 19

1
Uvod

Pojam guru označava uvaženog učitelja i duhovnog vođu. Pojam guru se koristi u raznim područjima pa
tako i u području kvalitete. Gurui kvalitete su osobe koje su pridonijele razvoju kvalitete. Njihov rad je
presudan za razvoj znanosti o kvaliteti. Oni su odredili filozofske pravce u kvaliteti.

Guru kvalitete označava karizmatičnu osobu koja je, svojim konceptom i pristupom kvaliteti pridonijela
razvoju kvalitete u svijetu.Posljednjih 80 godina razvoja kvalitete u svijetu obilježili su gurui kvalitete. U
periodu od drugog svjetskog rata do danas, razlikuju se tri grupe gurua kvalitete, to su:

1. ”Rani Amerikanci" - oni su svojim radom utjecali na razvoj kvalitete u JapanuPredstavnici su: Joseph
M. Juran, Edwards Deming i Armand Feigenbaum

2. "Japanci" - oni su razvili novi koncept kvalitete, a sve to na osnovama učenja “Ranih
Amerikanaca"Predstavnici su: Kaoru Ishikawa, Genichi Taguchi i Shingeo Shingo

3. "Novi Zapadni" - oni su podigli nivo svijesti o kvaliteti na ZapaduPredstavnici su: Philip Crosby, Tom
Peters i Clauss Moller Kada govorimo o upravljanu kvalitetom u određenim kompanijama (ustanovama)
kao i samim doživljavanjem kvaliteta uopćeno to se razlikuje od države do države. Tako recimo pojam
„kvalitet“ u Njemačkoj će značiti da li je taj proizvedeni proizvod ili usluga u skladu sa specifikacijom; u
Francuskoj će se pitati da li je taj produkt dovoljno luksuzan , u SAD-u da li je funkcionalan, dok će Japan
težiti ka tome da taj produkt bude savršen u svakom aspektu sa kojega bude posmatran. Mi ćemo fokus dati
japanskim guruima.

Japan i japanci su inače poznati kao država i nacija koji su u svemu disciplinovani, jako radan narod i kao
takvi u svijetu su njihovi proizvodi, usluge, naučnici, teoretičari itd. prepoznati kao savršeni.

„Japanci tradicionalno cijene harmoniju, uljudnost, poštovanje starijih, samokontrolu, integritet,

poštovanje, skromnost, marljivost, strpljenje, upornost i vrijedan rad. Posvećeni su obrazovanju, vjeruju u
red i stabilnost, sa posebnim naglaskom na obaveze prema zajednici. Skloni su konsultacijama i
konsenzusu oko otvorenog sukoba i radije izbjegavaju nesporazume. Ove vrijednosti dijele svi Azijci i
njima se uče djeca od vrtića pa nadalje“1.

Tradicionalne japanske vrijednosti okreću se oko ponosa, časti, odgovornosti, napornog rada,
požrtvovanosti, lojalnosti i skromnosti. Lojalnost, obaveza, požrtvovanje i “mono no aware”- svijest o
prolaznosti života i stvari, sa elementom natprirodnog osnovne su teme u japanskoj klasičnoj književnosti
i pozorištu.

https://www.centarzaafirmacijuirazvoj.org/upoznajte-japanski-karakter-2/

2
Japanski stručnjaci su nakon kraha japanske ekonomije izazvanog Drugim svjetskim ratom u pomoć pozvali
američke stručnjake te uz pomoć njih usvojili neke nove stavove i za jako kratko vrijeme usavršili ih,
unaprijedili i razvojno ih nadmašili te iznenadili cijeli svijet svojim umijećem.

Otac japankog kvaliteta je Karoi Išikava o kojem će se govoriti u narednim poglavljima. Osim njega
značajnu ulogu su imali Šigeo Šango, Geniči Taguči i Norijaki Kanu.

Upravljanje kvalitetom

Upravljanje kvalitetom je skup radnji upravljanja koji određuje politiku kvalitete, ciljeve, i odgovornosti te
ih u okviru sustava kvalitete ostvaruje pomoću planiranja, praćenja, osiguravanja i poboljšavanja kvalitete.
Upravljanje kvalitetom je nadogradnja na osiguranje i kontrolu kvalitete i zauzima važno mjesto u
strateškom planiranju svake organizacije. Upravljanje kvalitetom postaje jedan od najvažnijih zadataka
suvremenog menadžmenta.

Upravljanje kvalitetom se temelji na procesnom pristupu koji se sastoji od dokumentiranja procesa,

postizanja poboljšanja i primjenom poboljšanih procesa. Jedan od osnovnih zahtjeva izgradnje sustava za
upravljanje kvalitetom je da osnovni procesi vezani uz kvalitetu budu ugrađeni u svaki poslovni proces. Da
bi se uspješno upravljalo kvalitetom u organizaciji potrebno je provoditi neprestana pobljšavanja,
organizacija mora pridavati važnost kupcima. Za uspješno upravljanje kvalitetom važna je uključenost svih
zaposlenika organizacije. Da bi se to postiglo potrebno je iskoristiti sve potencijale zaposlenika, provoditi
timski rad uklanjanjem odjela unutar organizacije i provoditi stimulativnu politiku.

Menadžer kvalitete (Quality Manager) ima posebno mjesto u upravljanju kvalitetom jer on vodi
organizaciju i zaposlenike. Menadžer kvalitete mora osigurati da procesi potrebni za sustav upravljanja
kvalitetom budu uspostavljeni, primjenjeni i održavani. On mora izvještavati upravu o uspješnosti
provođenja sustava upravljanja kvalitetom. Menadžer kvalitete također mora neprestano promicati važnost
sustava upravljanja kvalitetom u organizaciji i važnost zadovoljavanju zahtjeva kupaca.

Razvoj TQM

“
U svojim predavanjima o SQC-u Deming je promovisao vlastite ideje zajedno sa tehnikom, naime mnogo
veće uključivanje običnog radnika u proces kvalitete i primjenu novih statističkih alata. Otkrio je da je
japansko rukovodstvo prihvatljivo za njegove ideje. Japan je započeo proces implementacije onoga što je
postalo poznato kao TQM. Pozvali su i Josepha Jurana na predavanje 1954. Juran je također bio sa
oduševljenjem prihvaćen. Japanska primjena metode imala je značajne i neprocjenjive rezultate koji su se

3
manifestovali kao dramatično povećanje kvaliteta japanskih proizvoda i uspjeh Japana u izvozu. To je
dovelo do širenja pokreta za kvalitet po cijelom svijetu. Kasnih 1970-ih i 1980-ih, američki proizvođači
pokušali su usvojiti tehnike kvaliteta i produktivnosti koje bi im mogle vratiti konkurentnost. Demingov
pristup kontroli kvalitete postao je priznat u Sjedinjenim Državama, a sam Deming postao je traženi
predavač i autor. Potpuno upravljanje kvalitetom, izraz koji se primjenjuje na inicijative za kvalitetu koje
su ponudili Deming i drugi gurui
menadžmenta, postao je sastavni dio
američkog preduzeća do kasnih
1980-ih. TQM je zapravo jednostavno
učinkovito upravljanje koje zahtijeva
potpuno učestvovanje svih
zaposlenih na svim organizacijskim
nivoima i smatra se načinom
organizacijskog života”2 (Mičić, 2023)

Slika 1: proces upravljanja kvalitetom

2
S. Mičić, Predavanja Upravljanja kvalitetom

4
Karou Ishikawa (1915.-1989.)

Kaoru Ishikawa bio je jedan od najpoznatijih japanskih znanstvenika iz područja

kvalitete i jedan od gurua kvalitete. Smatra ga se ocem japanskog pokreta kvalitete
te predstavnikom uspješnog preuzimanja američkih iskustava te njihove
neposredne implementacije i spajanja s japanskom praksom. Bio je jedan od
pionira osvajanja novih vlastitih tehnika koje su kasnije proslavile Japan u cijelom
svijetu. Dobitnik je značajne Demingove nagrade, a 1971. godine Američko
društvo kontrole kvalitete (engl. American Society for Quality Control, ASQC)
dodjelilo mu je prestižnu nagradu Grant Award za program izobrazbe u kontroli
Slika 2: Kaoru Ishikawa
kvalitete.

"Ako dokumenti (pravila) nisu mijenjani unutar šest mjeseci, to znači da ih nitko ne koristi’’ (K. Ishikawa)
Kaoru Ishikawa se rodio u Tokiju kao najstariji od ukupno osam sinova Ichiro Ishikawe. Diplomirao je na
fakultetu kemijskog inženjerstva, a prvi posao mu je bio u području brodogradnje. Poslije toga je radio u
naftnoj tvrtki, a od 1978. predsjedavao je Institutom za tehnologiju u Musashiju. Tijekom četrdesetih i
pedesetih godina prošlog stoljeća proučavao je teorijske principe Edvarda Deminga. Bio je predsjednik
japanskog Udruženja znanstvenika i inženjera što je predstavljalo dobru domenu za njegovo djelovanje i
veliki utjecaj i doprinos u razvijanju japanske strategije kvaliteta. Smatrao je implementaciju kvalitete u
cjelokupnu organizacijsku strukturu tj. u svaki radni proces i aktivnost nužnim preduvjetom za povećanjem
efikasnosti poslovanja i postizanja napretka bilo koje organizacije ili tvrtke. Kao jedno od glavnih
postignuća ovoga velikog vizionara kvalitete smatra se uspjeh kružoka kvaliteta u Japanu koje je uveo 1962.
godine kojima se nastojalo uključiti što veći broj zaposlenika različitih djelatnosti poduzeća u pribavljanje
ideja o unapređivanju kvalitete na svim razinama u poduzeću.

5
Nedvojben je njegov svevremenski doprinos u razvoju alata kvalitete kao i uvođenju novih
alata u ovom području. U tom kontekstu posebno mjesto zauzima dijagram uzroka i posljedica
kojeg je prvi put upotrijebio 1960. u brodogradilištu Kawasaki u Japanu, a koji se po njomu
naziva i Ishikawinim dijagramom (tzv. „riblja kost“). Pristup Kaoru Ishikawe kvaliteti nije
podrazumijevao samo upotrebu sirovih podataka, već je implicitno podrazumijevao i njihovu
analizu! I to analizu do samog radnog mjesta, tj. do onog mjesta gdje je izvor svih aktivnosti,
a samim tim i eventualni izvor nastalih problema. Njegova filozofija borbe za kvalitetu
počinjala je od jasne anamneze problema i donošenja istinske dijagnoze nakon koje se
pristupalo traženju odgovarajućeg “lijeka”. Za takve aktivnosti bilo je neophodno imati sve
relevantne statističke podatke sa svih nivoa radne organizacije, tj. svih zaposlenih,
rukovodstva te usko specijaliziranih stručnjaka.
Ishikawa je prvi definirao i sedam alata kvaliteta, a to su:
1. Dijagram toka procesa,
2. Lista sakupljenih grešaka,
3. Histogram,
4. Pareto dijagram,
5. Dijagram uzroka i posljedice,
6. Korelacijski dijagram,
7. Kontrolne karte kvalitete.

Ishikawa je definirao i sedam kritičnih faktora koji su bili od suštinskog značaja za uspjeh
kontrole kvalitete u Japanu:

1. Kontrola cjelokupne kvalitete širom kompanije i participiranje svih zaposlenika

organizacije,
2. Obrazovanje i osposobljavanje u svim aspektima kvalitete,
3. Korištenje kružooka kvalitete s ciljem modernizacije i poboljšanja poslovnih procesa,
4. Provjere kvalitete od strane predsjednika i članova savjeta za kvalitetu dva puta
godišnje,
5. Široka uporaba statističkih metoda i fokus na sprečavanju problema,
6. Promotivne aktivnosti kontrole kvalitete širom nacije sa nacionalnim ciljem održavanja
japanske
kvalitete proizvoda kao prepoznatljive u svijetu
7. Revolucionarni mentalni stav od strane uprave i zaposlenih u međusobnim i odnosima
prema korisniku, uključujući žalbe,ohrabrujuće rizike i širu domenu kontrole.

6
Slika 3: PDCA ciklus

Poznati Shewhartov ciklus (PDCA - Plan, Do , Check, Act ) preuzeo je Edward Deming i
prilagodio ga svom načinu razmišljanja tako da se danas više manje govori o Demingovom
krugu u četiri koraka. Kaoru Ishikawa je navedeni krug još dalje proširio u šest koraka pod
motom „Uvijek (makar) jedan korak dalje“.
 Ishikava se filozofija pristupa kvaliti bazirala na 6 ključnih elemenata:
 Kvaliteta je apsolutno prva kategorija politike tvrtke i uvijek je ispred profita;
 Kvaliteta znači podudaranje sa zahtjevima kupaca/korisnika;
 Sve važne funkcije po horizontali su povezane kroz timski rad;
 Stalno se provode poboljšanja;
 Sve važne funkcije po vertikali povezane su kroz timski rad;
Velika pažnja se posvećuje čovjeku, socijalnim elementima i sistemu.
Njegov rad je ostao obilježen zagovaranjem poštivanja principa kako inicijativa u tvrtki dolazi
odozgo, a ideje se rađaju i provode odozdo, a sve u cilju neprekidnog poboljšanja te za stalan
napredak svakog pojedinca, funkcije, proizvoda, usluge, procesa i na kraju cijelog sustava
upravljanja.
Kaoru Ishikawa je bio veliki popularizator ideje kvalitete koji je svojim predavanjima na
radiju i televiziji ušao u svaki dom u Japanu. Njegov ogroman ugled i poštovanje u svim
slojevima japanskog društva imali su utjecaj na formiranje pravog političkog pokreta za
kvalitetu koji je imao podršku japanskog društva i države. Time je stvorena prepoznatljiva
japanska kvaliteta, čime je Ishikawa vratio ponos jednoj velikoj naciji i pokazao da Japanci
nisu samo slijepi preuzimači tuđih ideja, već pametni učenici koji su u samo jednoj
generaciji ostavili svoje učitelje (SAD) daleko iza sebe.

7
Shigeo Shingo (1909.-1990.)
“Shigeo Shingo bio je japanski industrijski inženjer poznat po
svom utjecaju u produktivnom industrijskom sektoru, zahvaljujući
razvoju koncepata koji su doprinijeli operativnom poboljšanju
japanskih i međunarodnih tvrtki tijekom 20. stoljeća.

Rođen je 1909. i umro 81 godina kasnije, 1990. Odrastao je i

razvio svoju karijeru u Japanu, a zatim je imao utjecajnu
profesionalnu nazočnost u SAD-u. Shingo se smatra svjetskim
liderom u proizvodnji i industrijskim teorijama i praksama.
Shingo je prepoznatljiv po postojanju i primjeni Toyotinog
proizvodnog sustava, koji je označio prije i poslije
pojednostavljenje i maksimiziranje učinkovitosti u operativnim
fazama proizvodnje.Komponente ovog sustava počele su usvajati
druge tvrtke diljem svijeta, s velikim utjecajem i prisutnošću samog
Shinga.
Slika 4: Shigeo Shingo
Na isti način Shingo je pokazao i druge industrijske inženjerske
koncepte primjenjive u proizvodnim sustavima, kao što su "poka yoke" i Zero Quality Control.

Biografija
Autor je više publikacija. Danas se u njegovo ime dodjeljuje nagrada najboljim operativnim inovacijama u
industrijskom i proizvodnom području. Shigeo Shingo rođen je u gradu Saga, Japan, 1909. godine. Studirao
je na Visokoj tehničkoj školi, gdje je prvi put upoznao koncepte oko Znanstvene organizacije rada, koju je
razvio američki inženjer Frederick Taylor..

Kasnije je studirao na Tehničkom sveučilištu u Yamanashiju, a 1930. diplomirao je kao inženjer. Gotovo
odmah, Shingo započinje svoje profesionalno radno iskustvo radeći kao tehničar za željezničku tvrtku u
Taipeiju.

Tijekom ove faze, Shingo počinje promatrati operativnu dinamiku različitih faza rada, kao i učinkovitost
svojih radnika.

S obzirom na njegove dojmove, Shingo odražava i shvaća sposobnost poboljšanja i maksimiziranja

učinkovitosti industrijskih operativnih procesa. Uronite u koncepte Taylora, poučeni ste u osnovama
znanstvenog upravljanja iu organizaciji i upravljanju protokom operacija.

Više od deset godina kasnije, Shingo je prebačen u tvornicu streljiva u Yokohami. Nakon analize i
proučavanja radnih uvjeta, Shingo je praktično primijenio svoje koncepte protočnih operacija u jednoj od
faza proizvodnje torpeda, povećavajući produktivnost eksponencijalno.

8
Na kraju Drugog svjetskog rata, Shingo počinje raditi s Japanskom udrugom za upravljanje, gdje je
savjetnik i savjetnik u unapređenju upravljanja i upravljanja proizvodnim procesima u tvornicama i
industrijama. Do sredine 1950-ih Shingo savjetuje i primjenjuje svoje koncepte u više od 300 tvrtki.

Počnite raditi s Toyotom od 1969. godine, nakon uspješnih iskustava s tvrtkama kao što su Toyo i
Mitsubishi tijekom 50-ih.

Početna funkcija Shinga u Toyoti bila je smanjiti vrijeme proizvodnje u fazi instalacije kocke, vrijeme koje
je povećano zbog ljudskih i mehaničkih pogrešaka.

Inženjer je razvio tehniku pomoću operativne analize koja je omogućila smanjenje vremena proizvodnje.
Shingo je razvio sustave koji su minimizirali ljudsku grešku i osigurali kvalitete strojeva za preciznu
montažu.

Učinkovitost njezinih koncepata i aplikacija dovela je Shinga u Sjedinjene Države, zahvaljujući pomoći
Amerikanca koji je također preveo njegove članke i knjige na engleski jezik..

Zajedno su po prvi put putem privatnog savjetovanja odveli Shingoove ideje na Zapad. Na isti način, Shingo
se mogao izložiti pred američkom sveučilišnom publikom.

Najvažniji doprinosi

1. Toyotin proizvodni sustav

Iako je uvjerenje da je Shingo tvorac Toyotinog proizvodnog sustava popularizirano, on je doista bio
zadužen za dubinsko analiziranje i prevođenje i širenje u cijelom svijetu.. Ipak, Shingo je bio utjecajan dio
u konsolidaciji ovog sustava kao primjer operativne učinkovitosti.

Toyotin proizvodni sustav je društveno-tehnički mehanizam koji obuhvaća sve interne tehnike proizvodnje,
komunikacije, marketinga, između ostalog, koje Toyota obrađuje..

Njime se upravlja nizom praktičnih i filozofskih tehnika koje nadilaze čisto komercijalni karakter tvrtke,
dajući joj osobniji pristup.

Sudjelovanje Shinga u koncepciji i konsolidaciji ovog sustava sastojalo se u razvoju inovativnih tehnika
koje su prožete postojećim fizičkim uvjetima i performansama koje su menadžeri tražili. Toyotin
proizvodni sustav također je dobio naziv sustava "na vrijeme".

Ovaj sustav uključuje ispunjavanje nekih općih ciljeva: odbacivanje preopterećenja, nedosljednost i otpad.

9
Ispunjavanje ovih ciljeva prisutno je u svim odjelima i na svim razinama poslovanja. Ovu filozofiju upravlja
izraz "činite samo ono što je potrebno, kada je to potrebno, i samo potrebnu količinu".

Toyota definira koncepte oko svog sustava kao "automatizam s ljudskim dodirom".

Navodi se da je implementacija ovog sustava dovela Toyotu da bude tvrtka u kojoj se i danas nalazi, a
motivirala je i druge tvrtke širom svijeta da primjenjuju vlastite verzije sustava kako bi maksimizirale
njegovu učinkovitost..

2. Sustav guranja i povlačenjaPush & Pull)

Ova tehnika operativnog upravljanja sastoji se od sistematizacije potrebnog materijala za proizvodnju u

svakoj fazi proizvodnje. Podijeljen je na guranje i povlačenje, svaki sa svojom kvalitetom i razinom
rigidnosti.

Sustav za povlačenje, ili "povlačenje", sastoji se u proizvodnji ili nabavi materijala u skladu sa zahtjevom
potrebnim za kasniju fazu. Smatra se fleksibilnim sustavom koji se prilagođava parametrima filozofije i
tehnike "upravo u vremenu"..

Ovaj sustav upravlja proizvodnjom iz potražnje, što rezultira manjim zalihama i vjerojatnostima mnogih
manjih kvarova u svakom proizvodu. Ova se tehnika primjenjuje u vrijeme kada se traži inovacija. Umjesto
toga, sustav guranja, ili "guranje", organizira njegovu proizvodnju prema budućim scenarijima ili kao
napredak prema njima. To je tehnika koja se temelji na planiranju, stoga je mnogo rigidnija od pandana.

Veličina proizvodnje projicirana je u srednjoročnim do dugoročnim prognozama. On predstavlja kvalitete

suprotne od "pull" sustava, jer generira velike proizvodne zalihe čiji se troškovi kompenziraju u različitim
komercijalnim razmjerima.

3. Poka jarm

To je tehnika koju je osmislio Shigeo Shingo. To je sustav koji jamči kvalitetu proizvoda, sprječavajući
njegovo korištenje ili rad na pogrešan način.

Poka jarm je također neformalno populariziran kao siguran sustav, iako njegove namjene imaju veliku
važnost u kvaliteti i konačnoj izvedbi proizvoda..

Shingo je uveo ovaj sustav u svoju fazu rada s Toyotom i zamislio kao glavne značajke sljedeće aspekte:
ne dopustiti ljudsku pogrešku tijekom korištenja ili rada proizvoda i, u slučaju pogreške, istaknite je na
takav način da je nemoguće je da ga korisnik ignorira.

10
To je tehnika kontrole kvalitete koja se fokusira na jednostavno i jednostavno, pozivajući se u nekim
slučajevima na zdrav razum za otkrivanje grešaka ili pogrešaka u proizvodu, dokazujući neuspjeh u svom
proizvodnom procesu, i za korisnika koji ne osuđen je na gubitak proizvoda zbog zlouporabe.

Tehnika poka jarma ima pozitivne učinke na proizvodne lance. Neki od njih su: kraće vrijeme obuke za
radnike, ukidanje operacija vezanih uz kontrolu kvalitete, uklanjanje ponavljajućih operacija, trenutna
akcija kada se pojave problemi i vizija rada usmjerena na poboljšanje.

4. Shingo metoda

Sastoji se od niza refleksivnih i praktičnih smjernica koje ističu Shingoovu filozofiju o kvaliteti i
industrijskoj i poslovnoj dinamici. Ova se metoda primjenjuje i distribuira putem Shingo instituta.

Shingo metoda obuhvaća piramidu podijeljenu različitim tehnikama koje promiču Japanci i njihove
primjene u scenariju industrijske proizvodnje.. Ova piramida je popraćena nizom načela koja bi, za Shinga,
trebala voditi svakog radnika prema izvrsnosti, bez obzira na njihovu hijerarhijsku poziciju..

Neki od principa koje promiče Shigeo Shingo su poštovanje svakog pojedinca, vodstvo s poniznošću, težnja
za savršenstvom, znanstveno razmišljanje, fokusiranje na proces, osiguravanje kvalitete od samog početka,
vrijednost tehnike Push & Pull, sustavno razmišljanje, stvaranje konstantnosti i svrhe, te stvaranje stvarne
vrijednosti za potrošača.

Shingo je, za razliku od drugih inovatora procesa i industrijskog upravljanja, kroz svoje radnike uzeo u
obzir ljudski aspekt koji postoji u unutarnjoj dinamici tvornica, a kapacitet njihovih tehnika također
maksimizira učinkovitost radne snage.”3

3
https://www.centarzaafirmacijuirazvoj.org/upoznajte-japanski-karakter-2/

11
Genichi Taguchi (1924.-2012.)

„Dr. Taguchi je formulisao mnoga načela koja su kasnije postala

osnova za organizovanje sistema kvaliteta mnogih japanskih
kompanija i najmoćniji statistički alat za optimizaciju proizvodnih
procesa i poboljšanje kvaliteta proizvoda. Taguchi-jeve principe i
metode takođe su procijenile i primijenile brojne globalne
kompanije. Najzanimljivije nisu statističke tehnike koje koristi
Taguchi, već formulacija koncepata koji su postali neka vrsta
"filozofije" poboljšanja kvaliteta.

Njegova filozofija je vrlo raznolika, ali pokušat ćemo formulirati

glavne odredbe:
Slika 5:: Genichi Taguci

1. Kvalitetan proizvod mora biti proizveden i ne smije se naći tokom inspekcije. 2. Najviši kvalitet postiže
se približavanjem ciljanoj vrijednosti. Dizajn proizvoda / procesa treba izvesti na takav način da se isključi
utjecaj nekontroliranih faktora.

3. Cijenu kvalitete, kao funkciju odstupanja od ciljne vrijednosti, treba istraživati \u200b\u200btijekom
cijelog životnog ciklusa proizvoda.

Kao što znate, 85% svih gubitaka u kvaliteti nastaje zbog nesavršenosti procesa, a samo 15% - krivicom
zaposlenika. Razvoj dizajna procesa / proizvoda na takav način da se isključe mogući nedostaci najbolji je
način za proizvodnju kvalitetnih proizvoda. Kvarovi se najčešće javljaju zbog kolebanja faktora koji utječu
na proizvodni proces. Stoga je prioritet za poboljšanje kvalitete stvaranje proizvoda / procesa koji je otporan
na utjecaj promjenjivih čimbenika - robustan inženjering.

Tokom faze razvoja dizajna proizvoda / procesa, trebalo bi izvršiti kontrolu kvaliteta i validaciju proizvoda
- off-line strategiju poboljšanja kvaliteta. Neosporna prednost ove strategije je sposobnost prilagođavanja
u ranim fazama planiranja proizvodnje. Glavni smjer poboljšanja kvaliteta "izvan proizvodne linije" je
proučavanje i uklanjanje utjecaja faktora buke.

Slijedeći Taguchijeva načela, kvaliteta proizvoda nije strogo ograničena na raspon tolerancije. Najviši
kvalitet postiže se u središtu tolerancijskog pojasa i postepeno opada kako se odmiče od ciljne vrijednosti.

12
Proizvod proizveden izvan cilja može trajati kraće od ciljanog vremena. Proizvodnjom proizvoda s danim
parametrom možete značajno poboljšati njegovu kvalitetu i produžiti vijek trajanja.

Taguchi je osiguravanje kvaliteta smatrao neprekidnim procesom. Podaci o kvalitetu proizvoda trebali bi
se prikupljati tijekom proizvodnje i garantnog perioda proizvoda. Gledajući podatke o proizvodu kroz duži
period, moguće je otkriti abnormalno ponašanje procesa ili odstupanje datog parametra od ciljne vrijednosti.
Usporedbom rezultata s informacijama o troškovima pregleda, otpada, popravka, povrata, zamjene,
garancijskog servisa itd. potrebne korektivne radnje mogu se poduzeti prilikom razvoja novih proizvoda /
procesa i metoda njihove kontrole.

Razvoj novog proizvoda treba izvršiti sljedećim redoslijedom:

 Razvoj i / ili dizajn proizvodnog procesa / proizvoda - određivanje pogodnih procesnih uslova i
parametara proizvoda. Razvoj i / ili dizajn procesa / proizvoda uključuje proučavanje naprednih
tehnologija i naučnih otkrića, kao i „lekcije“ i iskustva sličnih industrija.
 Traženje optimalnih parametara procesa - odabir parametara pri kojima će se maksimalizirati
kvaliteta proizvoda i prinos. Optimalni parametri odabiru se uzimajući u obzir otpornost sistema
na utjecaj faktora buke.
 Proračun raspona tolerancije - određivanje najkritičnijih parametara proizvoda koji mogu utjecati
na kvalitet konačnog proizvoda u cjelini i izračunavanje opsega u kojem će se održavati kvaliteta
proizvoda.

Taguchi je također razvio koncept funkcije troškova, što je natjeralo na preispitivanje tradicionalnih ideja
o kontroli kvalitete. Princip je jednostavan, ali vrlo učinkovit: trošak kvalitete su svi troškovi povezani s
proizvodom dok se ne otpremi kupcu / potrošaču, uključujući i samu proizvodnju. Glavni gubitak društva
povezan s proizvodom posljedica je zagađenja okoliša i pretjeranih varijacija procesa. Dakle, proizvod loše
razvijenog dizajna počet će donositi gubitke društvu već u ranim fazama proizvodnje u obliku popravaka
ili bilo kojih drugih mjera za poboljšanje njegove kvalitete.

Tradicionalno se smatra da je proizvod prihvatljivog kvaliteta u granicama tolerancije; izvan granica

tolerancije, proizvod postaje potpuno neupotrebljiv. Sve varijacije proizvoda unutar tolerancijskog područja
ne utječu na kvalitetu konačnog proizvoda. Tradicionalno, prinos u procesu izračunavao se kao omjer broja
proizvoda isporučenih kupcu i ukupnog broja proizvedenih proizvoda; kvar se u ovom slučaju izračunao
kao broj dijelova odbačenih tijekom popravka na ukupan broj proizvedenih dijelova. Izračun pokazatelja

13
po ovom principu ne ukazuje na stvarne podatke o procesu i skriva sve troškove popravka ili drugih mjera
za poboljšanje kvalitete proizvoda. Uzimajući u obzir podatke o procesu u kontekstu tradicionalnog
pristupa, ne vidimo opću sliku, neke informacije koje ovi indikatori ne ukazuju figurativno se nazivaju
"skrivenom fabrikom".

Taguchijev pristup kaže da ne postoje jasno definirana ograničenja koja omogućuju prosudbu kvalitete
proizvoda. Najviši kvalitet postiže se u sredini raspona tolerancije. Shodno tome, troškovi povezani sa
osiguranjem kvaliteta u ovom trenutku su minimalni. Odstupajući od ciljne vrijednosti, kvaliteta proizvoda
postupno se smanjuje, a troškovi osiguranja kvaliteta se povećavaju. Također treba imati na umu da funkcija
gubitka kvalitete može doseći vrijednosti veće od 100% - u slučajevima kada će gubitak kvalitete dijela
dovesti do gubitka kvalitete cijelog proizvoda. Za razliku od tradicionalnog pristupa, funkcija troškova
ukazuje na potrebu prilagođavanja procesa na ciljanu vrijednost i varijacije na minimum.

Dakle, prvi korak ka poboljšanju kvaliteta je postavljanje procesa na ciljanu vrijednost. Drugi je odabir
parametara za smanjenje varijacija procesa. Taguchijeva metodologija planiranja eksperimenta ima za cilj
optimizaciju procesa zasnovanog na omjeru signal-šum. Stoga se procjenjuje mogućnost poboljšanja
kvaliteta uzimajući u obzir utjecaj faktora buke. Faktori koji utječu na kvalitet postupka smatraju se
faktorima buke, ali ih je nemoguće kontrolirati ili to nije ekonomski isplativo. Čimbenici kao što su okoliš,
habanje opreme itd. neki su od glavnih razloga za varijaciju procesa. Optimizacija procesa uzimajući u
obzir njihov utjecaj omogućava stvaranje robusnog procesa.

Dizajn eksperimenata metodom Taguchi ima širok spektar primena, ali se češće koristi za planiranje
kvalitetnog "off-line", tj. u razvoju dizajna, parametara i tolerancija proizvoda / procesa. Procjena odnosa
signala i šuma učinila je ovu tehniku \u200b\u200bvrlo popularnom među inženjerima koji rade.

Taguchijeva načela na mnogo su načina suprotna tradicionalnim principima kvaliteta. Taguchijev pristup
zasnovan je na ideji da je bolje poboljšati kvalitet proizvoda / procesa nego kontrolni sistem. Nijedan
kontrolni sistem, ma koliko precizan bio, nije u stanju poboljšati kvalitet proizvoda. Taguchi je također
uzeo u obzir činjenicu da se puno vremena i resursa troši na proizvodne eksperimente. Istodobno, analiza
rezultata eksperimenata gotovo se nikada ne provodi zbog svoje složenosti. Razvijajući planiranje i kontrolu
procesa, Taguchi je koristio niz statističkih alata za pojednostavljivanje planiranja i analize
eksperimentalnih rezultata.

Njegov najveći doprinos nije bila matematička formulacija eksperimentalnog planiranja, već formiranje
ideologije / filozofije. Njegov pristup više je od metode planiranja i izvođenja eksperimenata. Koncept je
to izgradnje nekonvencionalne i moćne discipline za poboljšanje kvaliteta.

14
Taguchi je smislio novi pristup osiguranju kvaliteta u proizvodnji. Njegov pristup se potpuno razlikovao
od postojećeg. Zapravo je stvorio novi pristup osiguranju kvaliteta.

Poznati japanski naučnik G. Taguchi u 1950-1980-ima predložio je niz metoda za optimizaciju dizajna
proizvoda i proizvodnje, koji mogu značajno poboljšati njihov kvalitet i široko se koriste u brojnim
zemljama, posebno u Japanu i SAD-u. Neke od najuglednijih firmi koje koriste Taguchi metode uključuju
Toyota, Ford i General Electric.

Genichi Taguchi proučavao je poboljšanje industrijskih procesa i proizvoda. Razvio je ideje matematičke
statistike povezane posebno sa statističkim metodama eksperimentalnog dizajna i kontrole kvaliteta.

Genichi Taguchi svojevremeno je razvio vlastiti sistem, kombinirajući inženjerske i statističke metode,
usmjeren na brzo povećanje ekonomskih performansi i kvaliteta proizvoda optimizacijom dizajna
proizvoda i proizvodnih procesa. Ova metodologija, koja uključuje i opću filozofiju i skup praktičnih alata
za upravljanje kvalitetom, naziva se "Taguchi metode".

Taguchi metode temelje se na dobro poznatim statističkim metodama (statističko planiranje eksperimenata,
metoda optimalne nominalne vrijednosti, itd.). Stručnjaci ne prepoznaju sve matematičke premise u osnovi
njegovih metoda kao neosporne. Međutim, budući da su Taguchi metode višestepene, uključuju brojne
provjere i prilagodbe, ovi nedostaci ne umanjuju njihovu učinkovitost.

Neke od najpoznatijih ideja Tagučija su sljedeće.

1. Samo se oni proizvodi smatraju visokokvalitetnim, čije se karakteristike u potpunosti podudaraju s

njihovim nominalnim vrijednostima prema crtežu. Svako odstupanje rezultira gubitkom troškova
proporcionalnom kvadratu tog odstupanja. Nazvana je ova ovisnost gubitaka o odstupanjima od
nominalne vrijednosti funkcija gubitka kvaliteta (FPK) i koristi se za odabir tolerancija proizvoda
koje osiguravaju jednakost gubitaka proizvođača i potrošača.
2. Prilikom dizajniranja mogu se napraviti proizvod i proizvodni proces robustan, tj održivo,
neosjetljiv na različite smetnje tokom rada i proizvodnje proizvoda. Primarna odgovornost za
kvalitetu snosi dizajner proizvoda, a ne organizator proizvodnje.
3. Kriterij za ispravan dizajn je predvidljivost model objekt dizajna, koji se procjenjuje relacijom
signal / šum i minimiziranje varijanse izlaznih karakteristika objekta (izračunato korištenjem
analize varijanse).
4. Da bi se optimizirali parametri proizvoda i procesa, treba koristiti materijalno planiranje
eksperimenta;

15
Najvažniji principi Taguchija na polju kvaliteta su sljedeći.

1. Važna mjera kvalitete proizvoda su ukupni gubici koje društvo zbog njih pretrpi.

2. U konkurentnoj ekonomiji, uslovi za opstanak u poslovanju su istovremeno kontinuirano poboljšanje

kvaliteta proizvoda i smanjenje troškova za njegovu proizvodnju i rad.

3. Program kontinuiranog poboljšanja kvalitete uključuje kontinuirano smanjenje širenja izlaznih

karakteristika proizvoda u odnosu na njihove zadate nominalne vrijednosti.

Taguchi funkcija gubitka

Glavni ciljni pravac koncepta Taguchi je poboljšanje kvaliteta uz smanjenje troškova.

Tradicionalno su se kvaliteta i trošak tretirali odvojeno u statističkim metodama, a glavni faktor je bio
kvalitet. Odnosno, na početku dizajna utvrđeni su pokazatelji kvaliteta i istraženo širenje; i ako širenje nije
prešlo utvrđene granice, tada su odabrane karakteristike prihvaćene. Zatim je na osnovu dobivenih
karakteristika utvrđen trošak. A ako se ispostavilo da je trošak veći od navedene vrijednosti, tada se
promjenom razine kvalitete (tj. Pokazatelja kvalitete) smanjuje trošak proizvodnje. Za razliku od gore
navedenog pristupa, prilikom izračunavanja metodom Taguchi, trošak se smatrao glavnim.

Taguchi je predložio da se kvaliteta mjeri onim gubicima koje društvo mora snositi nakon što se proizvod
napravi. Znanstvenik se nije složio s općeprihvaćenom definicijom kvalitete: "pronalaženje parametara
proizvoda u utvrđenim granicama." Ova definicija omogućuje pretpostavku da se dva proizvoda malo
razlikuju jedni od drugih ako su parametri jednog blizu granice tolerancije, a parametri drugog su malo
izvan tih granica. Međutim, prva se smatra „dobrom“, a druga „lošom“. Za razliku od tradicionalnog
pristupa, Taguchi metode imaju za cilj osigurati minimalna odstupanja parametara proizvoda od navedenih,
pri čemu nema povećanja troškova zbog kvaliteta. Taguchi predlaže da se kvalitet procijeni prema iznosu
štete za društvo od trenutka isporuke proizvoda - što je manja ta šteta, to je veći kvalitet. Njegov koncept
osiguranja kvaliteta zasnovan je na teoriji gubitka ili oštećenja zbog neadekvatnog kvaliteta.

Taguchi je dokazao da se trošak odstupanja od ciljne vrijednosti (nominalne vrijednosti) povećava prema
kvadratnom zakonu s udaljenošću od cilja i osigurava prisustvo gubitaka izvan tolerancije. Taguchi je
predložio da se proizvedeni proizvodi okarakteriziraju stabilnošću tehničkih karakteristika i kombiniraju

16
pokazatelji troškova i kvaliteta u tzv. funkcija gubitka, prema kojem se samo takvi proizvodi smatraju
visokokvalitetnima, čiji se pokazatelji kvalitete u potpunosti podudaraju s njihovim nominalnim
vrijednostima, a svako odstupanje od nominalnog povezano je s jednim ili drugim gubitkom kvalitete
proizvoda. Funkcija istovremeno uzima u obzir gubitke i potrošača i proizvođača.

Funkcija gubitka izgleda ovako:

L (y) \u003d k (y-m) 2, (45)

Gdje L - to su gubici za društvo (vrijednost koja uzima u obzir gubitke potrošača i proizvođača zbog
neispravnih proizvoda), izraženi u novčanim jedinicama;

k - konstanta gubitaka, utvrđena uzimajući u obzir troškove proizvođača proizvoda (troškovi restauracije,
popravka, zamjene itd.);

g - vrijednost parametra;

m - nominalna vrijednost odgovarajuće funkcionalne karakteristike;

(y-m) - odstupanje od para.

Očito je da je veće odstupanje uod njegove nominalne vrijednosti m,veći gubitak. Ovaj koncept pokazuje
važnost kontinuiranog smanjenja varijacija, smanjujući širenje od nominalnog. To se uzima u obzir pri
dizajniranju proizvoda, uzimajući u obzir gubitke.

Praktična primjena funkcije gubitka leži u činjenici

da vam ona omogućava utvrđivanje efikasnosti bilo

koje mjere usmjerene na povećanje kvaliteta.

Slika 6: Funkcija gubitka kvaliteta:

Funkcija gubitka kvalitete je parabola s vrhom (nulti gubitak) u točki najbolje vrijednosti ( nominalna
vrijednost), na udaljenosti od nominalne gubici se povećavaju a na granici polja dostižu svoju maksimalnu
vrijednost - gubitke od zamjene proizvoda. Ako se proizvode proizvodi koji ispunjavaju ciljne vrijednosti,
to dovodi do smanjenja troškova kvalitete, smanjenja potencijalnih troškova povezanih s ispitivanjem
prihvatljivosti.“4

4
https://thestrip.ru/bs/materialy/metodologiya-kachestva-taguti-metod-taguti-naznachenie-metoda/

17
Zaključak

Oduvijek je postojala neka vrsta kontrole i upravljanja kvalitetom. Alata i metodologija je mnogo, a danas
nam je dostupnošću tehnologije više nego ikada to znanje stavljeno na raspolaganje. Potrebno je samo
odabrati ono što nama najbolje odgovara, posegnuti u riznicu te početi primjenjivati znanje sa svrhom i
ciljem a upravo to su nam dali ovi izvrsni japanski stručnjaci od kojih danas možemo naučiti mnogo kada
govorimo i bavimo se upravljanjem kvalitetom.

Drugi Svjetski rat je u svijetu napravio totalni haos. Zemlje su bile uništene, ekonomski, infrastrukturno i
izgubljeni su mnogi životi. Međutim japansku naciju to nije spriječilo da se iz svega toga samo izdignu i
postanu još jači, bolji i uspješniji.

Otac japanskih metoda kvaliteta Kaoru Ishikawa je učio od najboljeg stručnjaka kada je u pitanju kvalitet,
američkog Deminga, usvajao njegove stavove i postavio nove temelje.

Nakon Ishikawa nizali su se nove teorije i temelji Upravljanja kvalitetom koje se i danas koriste.

Gurui kvalitete imali su i još uvijek imaju veliki značaj u poboljšavanju kvalitete, poboljšavanju
produktivnosti organizacija, osvajanju novih tržišta i otvaranju novih radnih mjesta. Naglasili su važnost
znanja koje se postiže kroz sustave, procesne varijacije i teorije znanja. Razvili su principe upravljanja u
organizacijama kao što su usvajanje novih filozofija, cijena nije najvažnija, potreba kontinuiranog razvoja,
izobrazba osoblja, vodstvo uprave.

Gurui kvalitete su skrenuli pozornost na problem nepoznavanja strategije razvoja organizacije, problem
kratkoročnih planova, česte promjene uprave, problem vođenja organizacije samo statistički putem brojki
itd. Predlagali su savjete za poboljšavanje upravljanja kroz potrebe za novim znanjima, rješavanje otpora
prema promjenama, uvođenje kontrole u organizacijama, važnost timskog rad i povećanje motivacije
zaposlenika. Naglašavaju važnost zadovoljstva kupaca. Ističu da je zadovoljstvo kupaca na prvom,
posljednjem i svakom mjestu. Gurui kvalitete zastupali su stav da najvažniju ulogu, a time i najveću
odgovornost, u organizacijama imaju menadžeri. Isticali su da je neodgovornost menadžera u planiranju i
predviđanju dinamike promjena glavni uzročnik prekomjerne potrošnje resursa i neadekvatnog angažiranja
radne snage i opreme, što se odražava na povećanje troškova proizvodnje, a samim tim i na cijenu koju
plaća potrošač. Gurui kvalitete su popularizirali primjenu tradicionalnih alata za upravljanje kvalitetom i
imali su i još uvijek imaju velik značaj u svim područjima razvoja i upravljanja kvalitetom.

18
Literatura
(n.d.). Retrieved from https://www.svijet-kvalitete.com/index.php/upravljanje-kvalitetom/1253-kaoru-
ishikawa

(n.d.). Retrieved from https://hr.thpanorama.com/articles/cultura-general/shigeo-shingo-biografa-

aportes-y-su-filosofa-sobre-la-calidad.html

(n.d.). Retrieved from https://thestrip.ru/bs/dlya-seryh-glaz/tematicheskii-razdel-funkciya-poter-taguti/

(n.d.). Retrieved from https://www.svijet-kvalitete.com/index.php/upravljanje-kvalitetom/472-

upravljanje-kvalitetom

(n.d.). Retrieved from https://thestrip.ru/bs/materialy/metodologiya-kachestva-taguti-metod-taguti-

naznachenie-metoda/

Mičić, P. d. (2023). Predavanja Upravljanja kvalitetom .

19