1. Kako biste definirali položaj Hrvatske u Europi?

(Južni dio srednje Europe )

Hrvatska je srednjoeuropska i sredozemna zemlja.
Kontinentalna Hrvatska je kroz povijest bila vezana uz srednjoeuropski kulturni krug, a primorska
Hrvatska za mediteranski kulturni krug.

2. Znate li kolika je otprilike površina Hrvatske?

Kopnena površina iznosi 56 594 km2
Hrvatskoj pripada još i 31 067 km2 Jadranskog mora.

3. S kojim državama Hrvatska graniči na kopnu?

BiH, Slovenija, Mađarska, Srbija, Crna Gora

4. Najdužu granicu ima s? BIH

5. Koliko je HR imala stanovnika prema zadnjem popisu? ( 4 300 000)

Da, točnije 4 284 889, a prema procjeni za 2018. imala je 4 076 246 stanovnika.

6. Kako je administrativno podijeljena HR?

Na 21 županiju i Grad Zagreb, a na nižoj razini na gradove i općine.

7. Prema suvremenoj gravitacijskoj i statističkoj regionalizaciji Hrvatska se sastoji od dvije regije:

Kontinentalna i Jadranska Hrvatska.

8. U Primorsku Hrvatsku spada sedam priobalnih županija, a sve ostale u Kontinentalnu!!

9. S obzirom na fizionomska obilježja (uvjetno-homogena regionalizacija) razlikujemo panonsko-

peripanonski prostor, gorsku Hrvatsku (dinarski planinski prostor) i hrvatsko primorje.

10. S obzirom na tipove reljefa u HR, razlikuju se sljedeći tipovi s obzirom na nadmorsku visinu:
poloji, riječne terase, zaravni, dolinski reljef nižih pobrđa, gorski reljef, planinski reljef i reljef
jadranskog podmorja i priobalja.

11. Na klimu Hrvatske utječu geografski položaj Hrvatske u sj. umjerenome pojasu, cirkulacija
hladnih polarnih i toplih tropskih zračnih masa, raspored kopnenih i morskih površina Europe te
reljef.

Klimatsko - vegitacijske zone: primorska Hrvatska, Gorska Hrvatska i panonsko-peripanonska HR

12. Kakva klimatska obilježja su karakteristična za primorski dio Hrvatske?

Mediteranska i submediteranska klima, topla i suha ljeta, padaline neravnomjerno raspoređene
tijekom godine - od 500 do 1200 mm.

13. Najčešći tipovi tla su crvenice i smeđa tla, biljke prilagođene sušnim razdobljima: hrast crnika,
primorski bor, čempres, a u submediteranskom dijelu (sjeverni dio Jadrana) hrast medunac i bijeli
grab.

14. Koje su još dvije klimatsko-vegetacijske zone u HR osim primorske Hrvatske?

Gorska i panonsko-peripanonska.

15. U Gorskoj Hrvatskoj ljetne temperature su u niže nego u ostala dva dijela, a količine padaline
više 1200 - 2000 mm; velike količine snijega, šume hrasta, bukve i smreke, tlo: podzoli i reliktne
crvenice.
16. U panonsko - peripanonskom dijelu srednje srpanjske temperature na istoku su slične kao i u
priobalju, a zime su hladne i količina padalina veća. Vegetacija: hrast lužnjak, vrba, topola

17. Koje su najznačajnije vodene površine u HR?

(Vransko jezero, Jadransko more, Modro jezero, Crveno jezero, rijeke Sava, Drava, Dunav...) --
Tako je. Jadransko more je najveća vodena površina.

18. Od 135 418 km2 površine Jadrana Hrvatskoj pripada 31 167 km2.

19. Hrvatska nema puno prirodnih jezera. Koja su dva najznačajnija?

Najveće prirodno jezero je Vransko jezero kraj Biograda na Moru.
Na otoku Cresu je također Vransko jezero, površinom manje, ali bogato vodom i koristi se za
vodoopskrbu. → najznačajnija prirodna akumulacija slatke vode na hrvatskom primorju

20. Od prirodnih jezera ističu se i Plitvička jezera, skup od 16 jezera koji su proglašeni nacionalnim
parkom i zaštićena baština na listi UNESCO-a. Umjetna jezera: Peručko, Lokvarka, Krušćica

21. Rijeke u Hrvatskoj dijelimo u 2 slijeva. Koji su to? → Jadranski i crnomorski slijev
Rijeke panonsko - peripanonskog dijela (Kupa, Sava i Drava) → crnomorski slijev, a rijeke
primorske Hrvatske jadranskom slijevu (Dragonja, Mirna, Raša, Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva).

* Najveće močvarne površine su u savskom i dravskom porječju, djelomično su umjetno

odvodnjavane i preobražene u poljodjelske površine. Dio ovih površina je zaštićen (parkovi prirode
i rezervati): Kopački rit, Crna mlaka, Lonjsko polje

22. Znate li kako se kretao broj stanovnika u HR od kraja 19. st. do danas?
Sve do 1991. se povećavao, osim u vrijeme dvaju svjetskih ratova (+ španjolska gripa). Od 1991.
broj stanovnika se smanjuje zbog Domovinskog rata - negativne prirodne promjene (više umrlih
nego rođenih) te zbog emigracije stanovništva.

* na rast stanovništva utječu: društveni – politički – vojni – gospodarski čimbenici

* glavni uzroci smanjenja: rat, epidemije, ratno i poratno iseljavanje i sl.

Na razmještaj i prerazmještaj stanovništva utječu razni čimbenici: a) geografski (klima, reljef,

zemljište, resursi, odnosi i organizacija prostora) b) gospodarski i društveni (stupanj gospodarske
razvijenosti, gospodarska i profesionalna struktura stanovništva, društvena organizacija,
običaji, ponašanje i ciljevi stanovništva) c) politički (način upravljanja i odgovornost organizacije)
d) demografski (diferencijalne stope rodnosti i smrtnosti različitih područja migracija).

23. Što je s gospodarstvom Hrvatske? Najznačajnije djelatnosti su turizam, trgovina i prerađivačka

industrija. Najvažniji gospodarski prostor vezan je za Zagreb i širu okolicu, a potom slijede Rijeka,
Split, Osijek, Zadar, Slavonski Brod i Varaždin

24. Znate li otprilike, koliko turista Hrvatska godišnje ima?

Od 2010. broj turista se konstantno povećava i 2017. zabilježeno je 17,4 milijuna turista, od čega su
90% strani turisti.

Najznačajniji udio u strukturi nacionalnog dohotka imaju tercijarne djelatnosti (promet, turizam i
druge uslužne djelatnosti) potom sekundarne djelatnosti (industrija, građevinarstvo), a najmanje
primarne (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo