Download as pdf
Download as pdf
You are on page 1of 20
GLASNIK OPCINE KIJEVO | ZAVICAJNIH KLUBOVA ,,KIJEVO” Y prosinac 1997. Serija Il Godina I Broj1 U OVOM BROJU: * Konstituiranje Vijeéa Opéine Kijevo i Poglavarstva #] * Naéelnik opéine Kijevo Marinko Cavka: O planu i programu razvoja Kijeva * Kroz povijest glavari sela Kijeva * Obnova kapelice Sv. Katarine * Izujesée s proslave opéine Kijevo i blagdana Sv. Mihovila * Kijeuski rod Cicvariéa (1) * Anto Gardas: Misno slavlje u Kijevu * U spomen fra Miji Kotarasu NASE KUEVO urednika ije KIJEVO SVIH KIJEVLJANA I HRVATSKA SVIH HRVATA Dragi Kijevljani i prijatelji Kijeva ma gdje bili evo nas opet zajedno nakon poduze stanke. Nadati nam se da su zau- vijek ostala ruzna i tuna vremena rata i pustoSenja po Kijevu, alii kijevskih nesloga i inata barem kada su w pitanju zajedni- Eki opi interes Od povijesne oslobodilatke akcije ,Oluje” kada je tiskan posljednji broj ,Na’eg Kijeva” pod patronatom Zajednice 2a- vigajnih klubova Stosta se zbivalo i dogadalo u Kijevu i oko Kijeva. Bilo je i lijepih i dirjivih trenutaka, pozitivnih pomaka ali, naZalost, ‘onog dnugog jadnog i ruznog, Sto nije vjedno spomena 7a spomenuai je neorgaizminost i nesposcbnost oni S10 se uhvatiSe glavarskih Stapa ~ ne ponovilo se ~ a Sto se po- gubno odralo na obnovu i razvo) Kijeva i Sto posja sjeme razdora, svada i podjela medu Kijevljanima posebice w vre- ‘menu poslije ,,Oluje” kada se Kijevu zbog herojskoga drZanja tijekom Domovinskog rata nudila i pruvila izuetna i ne novljiva prilika za ra7vo} gospodarstva, te obnove kuéa i clje- Joga mjesta po mjeri Ijudi i potreba 21. stolj No, ne Zalimo 71 proshm = gledajmo u buduénost. Gle- dajmo Sto moZemo weiniti za i jevljana, kako Kijevo utiniti privlagnim i pogodnim za Zivot 21. stoljeca. Za sve takve ideje i moguéu pripomoé bit ée vahvalno Poglavarstvo opéine Kijevo. Za takve ideje stoje ‘Vam na raspolaganju i stranice Glasnika. Sa zadovoljstvom vas izvjeSCujem da je Poglavarstvo op- ine Kijevo donijelo odluku da Nase Kijevo” od sada izlazi redovito s tim da je izdavat Poglavarsvo a viasnik Opgina Kijevo. Planom je predvideno da se tiskaju 4 broja godisnje (za Uskrs, Gospit Karmelsku, Sv. Mihovila i BoZi¢), a po po- rebi,i koji izvanredni bro. Stovani itatelji ujedno vas sve skupa motimo da o PO- NOVNOM izlasku glasnika obavjestite sve svoje rodake, susjede i poznanike Kojima je Kijevo drago: dakle, sve Kijev- Ijane i prijatelje Kijeva koji bi rado Gita naS glasnik ili objav- Ijivali u njemu. Oni koji do sada nisu primali .NaSe Kijevo” a Zeljeli bi — ili oni, Kojima sc od ,Oluje” promijenila adresa trebali bi poslati pismeno adresu (ili promijenu) na ,.Nase Ki- jevo" Stovani Gitatelji, ujedno vas pozivam da svojim pisanim i slikovnim materijalima obogatite sadrZajno Glasnik, pobolj- Sate njegovu zanimljivost i, iznad svega, osigurate prvi uvjet za redovitost izlaska, tj pisani tekst. Malo radosti i sitni poti- aj onima, Koji Ge smo¢i snage i ljubavi da se uhvate pera, do- nosi zakljuéak Poglavarstva po kojem ée se svi tekstovi koji udu u glasnik skromno honorirati s 10 kn po stranici (30 redo- va sa po 40 stovih mi im, naravno, obavijesti, oglasa, ‘osmartnica i sluZbenih izvjeSta Uz. iniijalna financijska sredstva Koja su osigurana za laSega Kijeva” iz. opcinskog budzeta kojima Ge snovnit toskovi planiranih brojeva, dugorogno, trajnost i sigumost izlaska glasnika, moguée je jedino osigu- rati kroz. preiplatu Gitatelja, donacije i reklame. Mali tira od ‘oko 1000 primjeraka ,NaScga Kijeva” uvjetuje relativno viso- ke troSkove pripreme i uredivanja, Tako da svaki primjerak Kosta oko 8 kn, ‘Move li svaka kijevska obitelj diljem svijeta i ,.Lijepe Na- Se” godiSnje za pretplatu Glasnika Zrtvovati 40 kn i time osi- gurati Kontinuitet perioditnog izlaska i poStanske dostave na és razmisle i daju svojn mislenja. O svim tim uvjetima ovisi ~ moramo bit sadrZajnost, zanimljivost i kvalitet tekstova te uredenje lis Glasnik je opée dobro. To je na’ glas onima gor dloli” . On je zrealo naSega duha, kulture i civiliziranosti. On je slika onoga Sto smo bili, Sto jesmo i Gemu stremimo. On je potvrda nase svijesti, snaZnc tradicije i Zilave otpornosti, naSe- ga hrvatskoga i krSCanskoga odgoja, junaStva i probitaénost. A sve nam je to potrebnije nego ikad u ovom vremenu koje je sve vise kreato svakojakim nemoralnim i kriminalnim djelima Mir i blagoslov u svakoj glavi, u svakom sreu, u svakom dje- lu; u svakoj kuéi i obitelji, u svakom zaseoku, svakom nasem Klubu; mir i blagoslov cijelom selu i drZavi Hrvatskoj uvjet je napretka i boljtka 2a svakog od nas i 7a sve. Za sve Sto Zelimo postiéi prvi je uvjet UCINITI, a drugi (kad veé Ginimo) udiniti DOBRO. Vas urednik Zavigajni jevo" Zagreb ima sjediste u Ul. Hr- vatskog proljeéa 36/II, tel, 01/258-534. Upravni odbor ima sjednice svake prve subote u mjesecu s pofetkom u 18 sati u zimskom periodu i u 19 sati u Ijetnom period. Za sve informacije moZete se obratiti na tel. 01/4650- 333 (N. Gojevié, predsjednik) ili 01/251-502 (A. Vujié, tajnik). « Sve vaSe tekstove i fototgrafije za iduée brojeve lista Saljite na adresu urednika: Al. Ljerke Sram 6, 10000 Zag- reb. Nakon upotrebe tekstove i fotografije vr cima. Za_sve informacije mozele se javiti_ na broj: 01/539-367. « God odr7at ée se u nedjelju 11. sveTanosti odrZat é ja skupStina Zaviajnog kluba Kijevo Zagreb ine.U sklopu Dubravi (Kapucinska ulica) s povetkom w 12 satiPoslije sv. mise odrZat Ge se navedena skupStina u dvorani rodnog sveutilista Dubrava u Cerskoj ulici s pogetkom u 13 sati Pozivamo sve tlanove Kluba, sve Kijevijane i prijate- Ije Kijeva da prisustvuju sv. mist i skupstini. Upravni odbor ZK Kijevo ~ Zagreb “REDAKCIJA: ,NaSe Kijevo" glasnik Opéine Kijevo i Zavigajnih kiubova ,Kijevo" « Osnivaé i izdavat: Opéina Kijevo + Ad- resa: 22237 Kijevo, tel/fax 022/68 1-004 i tel 022/681-005 + Za izdavata: Marinko Cavka, tel 022/681-005 * Urednik: Ivan Cicvarié, teVfax 01/539-367 + Urednistvo: (iz Kijeva) M. Cavka, Ante Bajan i Zvonko Radié; pan Matos i Ante Juri¢-Arambagi¢; (iz Osijeka) Stanko Kereta; (iz Slav. Broda) Petar Radié; (iz Splita) Stipe Tojéié i (Virovitice) Ante Cicvarié + Unos teksta: Mateo MatijaSevié « Foto-prilozi: 1. Bari¢, |. Cievarié i C. Teskera + Grafigko ure- denje: Tristan Sem + Tisak: Ekolo8ki glasnik 4.0.0, Donja Lomnica (iz Zagreba) |. Cicvarié, Sti- NASE KUJEVO MARINKO CAVKEA = Nacelnik Opcine Kifevo: KIJEVSKA BUDUCNOST U PLANU I PROGRAMU NASE OPCINE tovani Citatelji, Kijevljani i prijatelji Kijer Vam tople kijevske pozdrave ma gdje bili diljem domaje i svijeta. Sa- da&njost i buduénost nageg Kijeva svima je, nadam se, na sreu. Pogl varstvo opéine izabrano u proljeée ove godine trudi se, u okviru svojih skromnih moguénosti, da Kijevu osigura bar osnovne pretpostavke za gospodarski rast i razvoj. Da bismo u tome uspjeli u Sto kracem vre- menu dobro bi nam dogla svaka pomoé i suradnja dobronamjenih, po- sebice utjecajnih Kijevijana i prijatelja Kijeva. Dapaée, dréim da bi uz to i8la i svesrdna zahvalnost Kijevljana i nage opéine. Ovim uvodnim Glankom pokuSat éu Vas upoznati sa prilikama i odno: , Prije svega upudujem 4, ima u naSem op¢in- skom Vijecu, sa programom djelovanja Vijeéa i Poglavarstva Opéine Kijevo i realizacijom pla- nova. Pozivam sve ljude dobre volje da svojim razmiljanjima i sugestijama obogate i progire ovaj program. Sastav tijela i organa Opéine Kijevo Na podrutju Opéine Kijevo die luju dvije politi¢ke stranke, i to: Hr- vatska demokratska zajednica (HDZ) i Hrvatska selja¢ka stranka (HSS). Na ovogodisnjim izborima HDZ je os- vojio veéinu glasova u Kijevu, tako da sastav_opéinskog vijeCnika HDZ-ca a, Poglavarstvo Opéine Kijevo sastoj se od 7 élanova i svi su iz. stranke HDZ-ea. Ovlasti su Vijeéa opéine da donosi odluke i propise na nivou op- Gine, koji se temelje na Zakonu 0 lo- kalnoj upravi i samoupravi u Repub- lici Hrvatskoj. Za provodenje tih od- luke i propise zadu%eno je Pogla- varstvo opéine. Trabrani vijeCnici opéine Kijevo su: Ante Bajan (Bibas) predsjednik, Ante Brajkovié, dopredsjednik, Mate Maloa, Mijo Gojevié, Ivica Teskera, Mijo Malota, Branko Bajan, Ivan Ba- rié, Ivan Vujié, Stanko Jurié-Civro i Bovo Teskera (svi HDZ- e) te Mijo Cavka, Ivan Brajkovié, Ante Slavic, Ante Cicvarié i Stipe Maloéa (iz HSS-a). Clanovi Poglavarstva su: Marinko Cavka, pre- dsjednik, Zvonko Radi zamjenik — predsjednika, Ivan Gojevié, Ivan Ma- loa, Mijo Cievarié, Mijo Culum i Joso Juri¢-Orli¢. Drdim da je postignut modus i koncenzus za djelovanje kijevskih opéinskih stru- ktura, te da nam predstoji vrijeme i aktivnosti u Kojima Ge se to uistinu potvrditi Projekt vodovod Izgradnja vodovodne mre%e u Ki- jevu projekt je od prioritetnog zna- aja. On je prvi i nezaobilazni uvjet za sveukupni razvoj na podrudju op- ine i temeljna pretpostavka kvalitet- nijeg, koliko-toliko suvremenog Zi- vota, za Kijevijane i njihovo po- tomstvo. Bez vodovodne mreze Kije- vo ide neminovno, po prirodnoj za- konitosti razvoja, prema zlogukoj sudbini da postane loviSte; dakle, ono, Sto mu je proricao zloglasni, tra- gikomitni, kninski ex-Serif Martié. Kijevski vodovod poteo se raditi, Sto je manje-vise svima poznato, dayne 1989. godine, ali su Setnicki balbani i sve ono sto je slijedilo s o- ruanom pobunom i srbovanjem oko Knina od devedesete do maestralne vojne akcije ,Oluja” onemogucilo i sprijevilo njegov dovrsetak. Poslije oslobodenja Kijeva o kije- vskom vodovodu dosta se_govorilo, planiralo, raspisivalo natjetaje, obe- éavalo..... Kako se do dana danas nije pogelo s nastavkom radova, ovaj sastav Opéinske vlasti stavio je pred sebe kao prioritetan zadatak dovesti vodu pred svaku kijevsku kuéu, Pr- yotni javni natjetaj raspisala je Zu- panija zadarsko-kninska, a zatim je provedba tog projekta data u nadleZ- nost javnog poduzeéa ,Hrvatske vo- de”. Tako je ponisten javni natjetaj raspisan 27. oZujka 1997. i raspisan novi 4. studenoga 1997. Mi se u Poglavarstvu Opéine nadamo da ée, dok budete Citali ovaj list, radovi na izgradnji visokotlatnog voda i rezer- vara biti otvoreni. Sto se ti’e zavr8etka lokalne mre- Ze radovi_ su w tijeku. Financijska konstrukcija je zatvorena te se nada: mo zavrSetki cijelog posla do bla dana Sv. Mihovila i Dana Opéine Kijevo 1998, godine. Opéinske programske i razvojne teme i dileme Prva razvojna faza Opéine Kijevo uz obnovu kuéa predvida i obuhvaca vise projekata u sferi infrastrukture kao uvjet i osnovu za svekoliki gos- podarski. razvoj. Gospodarskirazvoj pokretatka je snaga razvoja svih dru- gih djelatnosti nuznih za zadovolja- vanje ljudskih potreba Zitelja Kijeva i ostvarenje Zivota dostojnog Eovjeka na pragu 21. stoljeéa. Zadovoljavanje 4 NASE KUEVO ih Ijudskih potreba vidio, prije svega, u stvaranju materijalnih i or- ganizacijskih pretpostavki na_planu socijalne i zdravstvene skrbi, te na planu razvoja kulturnih, prosvjetnih i sportskih aktivnosti. Projekt telefonske mreze Da bi Kijevo moglo prikljuéiti u suvremene tendencije razvoja nuzno je njegovo ukljutivanje u komunika- formatiéke sustave Hrvatske Svijeta, Danas, kada pravovremena formacija i uopce informiranost u razlititim sferama Zivota znace prvi uuvjet_uspjeSnog poslovanja, i kada bez stalnog i azurnog kontakta sa razliitim predstavnicima drustvenog, politidkog i gospodarskog Zivota nije moguée ostvariti bilo kakav razvoj Kijevu je veé ufinjen prvi, vagan, Korak, Tako je veé u oZujku 1997. u mje~ stu postavijena, zahvaljujui susret- Ijivosti Hrvatskih posta, digitalna te- lefonska centrala Ericson” sa kapa- citetom od 514 brojeva te sa mogué- noSéu dogradnje do 2000 brojeva. Telefonski kablovi za lokalnu mrezu koji su postavijeni pod zemlju 1989, u sklopu izgradnje mreze lokalnog vodovoda struéno su ispitani i ates- tom je potvrdena njihova ispravnost. Ostatak kablova bit ée polozen u ka- nale istovremeno s dovrSavanjem lo- kalne vodovodne mreze. Nadamo se da Ge ovaj projekt tele- fonske mreve biti zavrSen i sve€ano otvoren za blagdan Gospe od Kar- mela, 16. lipnja 1998. godine, te da ée w najskorije vrijeme svaka kijev- ska kua imati svoj telefonski prik- Ijudak i vezu sa svijetom. Crkva sv. Mihovila Gotovo svima je poznato koliko je snage i inspiracije kroz. cijelo komu- stitko razdoblje svim Hrvatima i katolicima davala kijevska _,bijela golubica”, kako je nazvaSe pjesnici, ponosno Se uzdiZuéi na Glavici. Ta naSa crkva bijaSe simbol Kijeva, nje- gova hrvatskog duha i ustrajnosti, nepokornosti i moralne nepobjedi- vosti. Cinjenica da Kijevijani s Iju- bavlju, svojim radom i troSkom, sa- mo u ovom stoljeéu tri puta radise i gradiSe tu crkvu govori samo za sebe. Potetkom stoljeéa renovirase je i ob novike oSteéenja od potresa. Tride tih godina sruSise je 1 izgradiSe novu, veéu i IjepSu, sa dva zvonika koju partizani Sravnise sa zemljom. Nepo- koreni duh Kijevijana podie opet iz temelja novu crkvu, a Cetnitke barba- rske due ponovo je u Domovinskom ratu oborige do ternelja. Obnova crkve Sv. Mihovila jedan je od izuzetnih projekata Opéine Ki- Jevo koji éemo ostvariti, nadamo se, uskoro uz suradnju Zupnike, franje- vatke provincije i Sibenske biskupije. Uz izgradnju crkve, dréimo, da ée se Zivot Kijevljana vratiti u normalnu svakodnevicu, da €e se ostvariti i du- hovna obnova te jedinstvo Kijevljana, Na tom zadatku ogekujem da ée se zaloviti svi utje- cajni Kijevljani, sve struk- ture opéinske viasti, kijev- ski Zupnik i_,prokaratuy te uprave kijevskihzavi- Eajnih klubova od Splita do Slav, Broda i Osijeka, Svi smo mi na ovaj ili onaj na- Gin tijekom ovog rata pro- Fivljavali duhovne tekke patnje i gubitke pa i medu- sobna, ponajfeSCe nepotre- bna, glozenja i zavisti. Put je jedan, cilj je jedan — budimo na njemu, a ne pored njega. U ‘sklopu planova Ministarstva tka za 1998. godinu izgradnja Zupne crkve uw Kijevu, Kao jednog od proritetnih

You might also like