GLASNIK OPCINE KIJEVO | ZAVICAJNIH KLUBOVA ,,KIJEVO”
Y prosinac 1997.
Serija Il Godina I Broj1
U OVOM BROJU:
* Konstituiranje Vijeéa
Opéine Kijevo i
Poglavarstva
#] * Naéelnik opéine Kijevo
Marinko Cavka: O planu i
programu razvoja Kijeva
* Kroz povijest glavari
sela Kijeva
* Obnova kapelice
Sv. Katarine
* Izujesée s proslave
opéine Kijevo i blagdana
Sv. Mihovila
* Kijeuski rod Cicvariéa (1)
* Anto Gardas:
Misno slavlje u Kijevu
* U spomen fra Miji
KotarasuNASE KUEVO
urednika
ije
KIJEVO SVIH
KIJEVLJANA I
HRVATSKA
SVIH HRVATA
Dragi Kijevljani i prijatelji Kijeva ma gdje bili evo nas
opet zajedno nakon poduze stanke. Nadati nam se da su zau-
vijek ostala ruzna i tuna vremena rata i pustoSenja po Kijevu,
alii kijevskih nesloga i inata barem kada su w pitanju zajedni-
Eki opi interes
Od povijesne oslobodilatke akcije ,Oluje” kada je tiskan
posljednji broj ,Na’eg Kijeva” pod patronatom Zajednice 2a-
vigajnih klubova Stosta se zbivalo i dogadalo u Kijevu i oko
Kijeva. Bilo je i lijepih i dirjivih trenutaka, pozitivnih pomaka
ali, naZalost, ‘onog dnugog jadnog i ruznog, Sto
nije vjedno spomena
7a spomenuai je neorgaizminost i nesposcbnost oni S10
se uhvatiSe glavarskih Stapa ~ ne ponovilo se ~ a Sto se po-
gubno odralo na obnovu i razvo) Kijeva i Sto posja sjeme
razdora, svada i podjela medu Kijevljanima posebice w vre-
‘menu poslije ,,Oluje” kada se Kijevu zbog herojskoga drZanja
tijekom Domovinskog rata nudila i pruvila izuetna i ne
novljiva prilika za ra7vo} gospodarstva, te obnove kuéa i clje-
Joga mjesta po mjeri Ijudi i potreba 21. stolj
No, ne Zalimo 71 proshm = gledajmo u buduénost. Gle-
dajmo Sto moZemo weiniti za i
jevljana, kako Kijevo utiniti privlagnim i pogodnim za Zivot
21. stoljeca. Za sve takve ideje i moguéu pripomoé bit ée
vahvalno Poglavarstvo opéine Kijevo. Za takve ideje stoje
‘Vam na raspolaganju i stranice Glasnika.
Sa zadovoljstvom vas izvjeSCujem da je Poglavarstvo op-
ine Kijevo donijelo odluku da Nase Kijevo” od sada izlazi
redovito s tim da je izdavat Poglavarsvo a viasnik Opgina
Kijevo. Planom je predvideno da se tiskaju 4 broja godisnje
(za Uskrs, Gospit Karmelsku, Sv. Mihovila i BoZi¢), a po po-
rebi,i koji izvanredni bro.
Stovani itatelji ujedno vas sve skupa motimo da o PO-
NOVNOM izlasku glasnika obavjestite sve svoje rodake,
susjede i poznanike Kojima je Kijevo drago: dakle, sve Kijev-
Ijane i prijatelje Kijeva koji bi rado Gita naS glasnik ili objav-
Ijivali u njemu. Oni koji do sada nisu primali .NaSe Kijevo”
a Zeljeli bi — ili oni, Kojima sc od ,Oluje” promijenila adresa
trebali bi poslati pismeno adresu (ili promijenu) na ,.Nase Ki-
jevo"
Stovani Gitatelji, ujedno vas pozivam da svojim pisanim i
slikovnim materijalima obogatite sadrZajno Glasnik, pobolj-
Sate njegovu zanimljivost i, iznad svega, osigurate prvi uvjet
za redovitost izlaska, tj pisani tekst. Malo radosti i sitni poti-
aj onima, Koji Ge smo¢i snage i ljubavi da se uhvate pera, do-
nosi zakljuéak Poglavarstva po kojem ée se svi tekstovi koji
udu u glasnik skromno honorirati s 10 kn po stranici (30 redo-
va sa po 40 stovih mi im, naravno, obavijesti, oglasa,
‘osmartnica i sluZbenih izvjeSta
Uz. iniijalna financijska sredstva Koja su osigurana za
laSega Kijeva” iz. opcinskog budzeta kojima Ge
snovnit toskovi planiranih brojeva, dugorogno,
trajnost i sigumost izlaska glasnika, moguée je jedino osigu-
rati kroz. preiplatu Gitatelja, donacije i reklame. Mali tira od
‘oko 1000 primjeraka ,NaScga Kijeva” uvjetuje relativno viso-
ke troSkove pripreme i uredivanja, Tako da svaki primjerak
Kosta oko 8 kn,
‘Move li svaka kijevska obitelj diljem svijeta i ,.Lijepe Na-
Se” godiSnje za pretplatu Glasnika Zrtvovati 40 kn i time osi-
gurati Kontinuitet perioditnog izlaska i poStanske dostave na
és razmisle i daju svojn
mislenja. O svim tim uvjetima ovisi ~ moramo bit
sadrZajnost, zanimljivost i kvalitet tekstova te uredenje lis
Glasnik je opée dobro. To je na’ glas onima gor
dloli” . On je zrealo naSega duha, kulture i civiliziranosti. On
je slika onoga Sto smo bili, Sto jesmo i Gemu stremimo. On je
potvrda nase svijesti, snaZnc tradicije i Zilave otpornosti, naSe-
ga hrvatskoga i krSCanskoga odgoja, junaStva i probitaénost.
A sve nam je to potrebnije nego ikad u ovom vremenu koje je
sve vise kreato svakojakim nemoralnim i kriminalnim djelima
Mir i blagoslov u svakoj glavi, u svakom sreu, u svakom dje-
lu; u svakoj kuéi i obitelji, u svakom zaseoku, svakom nasem
Klubu; mir i blagoslov cijelom selu i drZavi Hrvatskoj uvjet je
napretka i boljtka 2a svakog od nas i 7a sve. Za sve Sto Zelimo
postiéi prvi je uvjet UCINITI, a drugi (kad veé Ginimo) udiniti
DOBRO.
Vas urednik
Zavigajni jevo" Zagreb ima sjediste u Ul. Hr-
vatskog proljeéa 36/II, tel, 01/258-534. Upravni odbor
ima sjednice svake prve subote u mjesecu s pofetkom u
18 sati u zimskom periodu i u 19 sati u Ijetnom period.
Za sve informacije moZete se obratiti na tel. 01/4650-
333 (N. Gojevié, predsjednik) ili 01/251-502 (A. Vujié,
tajnik).
«
Sve vaSe tekstove i fototgrafije za iduée brojeve lista
Saljite na adresu urednika: Al. Ljerke Sram 6, 10000 Zag-
reb.
Nakon upotrebe tekstove i fotografije vr
cima. Za_sve informacije mozele se javiti_ na broj:
01/539-367.
«
God
odr7at ée se u nedjelju 11.
sveTanosti odrZat é
ja skupStina Zaviajnog kluba Kijevo Zagreb
ine.U sklopu
Dubravi (Kapucinska ulica) s povetkom w 12 satiPoslije
sv. mise odrZat Ge se navedena skupStina u dvorani
rodnog sveutilista Dubrava u Cerskoj ulici s pogetkom u
13 sati
Pozivamo sve tlanove Kluba, sve Kijevijane i prijate-
Ije Kijeva da prisustvuju sv. mist i skupstini.
Upravni odbor ZK Kijevo ~ Zagreb
“REDAKCIJA: ,NaSe Kijevo" glasnik Opéine Kijevo i Zavigajnih kiubova ,Kijevo" « Osnivaé i izdavat: Opéina Kijevo + Ad-
resa: 22237 Kijevo, tel/fax 022/68 1-004 i tel 022/681-005 + Za izdavata: Marinko Cavka, tel 022/681-005 * Urednik: Ivan
Cicvarié, teVfax 01/539-367 + Urednistvo: (iz Kijeva) M. Cavka, Ante Bajan i Zvonko Radié;
pan Matos i Ante Juri¢-Arambagi¢; (iz Osijeka) Stanko Kereta; (iz Slav. Broda) Petar Radié; (iz Splita) Stipe Tojéié i
(Virovitice) Ante Cicvarié + Unos teksta: Mateo MatijaSevié « Foto-prilozi: 1. Bari¢, |. Cievarié i C. Teskera + Grafigko ure-
denje: Tristan Sem + Tisak: Ekolo8ki glasnik 4.0.0, Donja Lomnica
(iz Zagreba) |. Cicvarié, Sti-NASE KUJEVO
MARINKO CAVKEA = Nacelnik Opcine Kifevo:
KIJEVSKA BUDUCNOST
U PLANU I PROGRAMU NASE OPCINE
tovani Citatelji, Kijevljani i prijatelji Kijer
Vam tople kijevske pozdrave ma gdje bili diljem domaje i svijeta. Sa-
da&njost i buduénost nageg Kijeva svima je, nadam se, na sreu. Pogl
varstvo opéine izabrano u proljeée ove godine trudi se, u okviru svojih
skromnih moguénosti, da Kijevu osigura bar osnovne pretpostavke za
gospodarski rast i razvoj. Da bismo u tome uspjeli u Sto kracem vre-
menu dobro bi nam dogla svaka pomoé i suradnja dobronamjenih, po-
sebice utjecajnih Kijevijana i prijatelja Kijeva. Dapaée, dréim da bi uz
to i8la i svesrdna zahvalnost Kijevljana i nage opéine.
Ovim uvodnim Glankom pokuSat éu Vas upoznati sa prilikama i odno:
, Prije svega upudujem
4,
ima u naSem op¢in-
skom Vijecu, sa programom djelovanja Vijeéa i Poglavarstva Opéine Kijevo i realizacijom pla-
nova.
Pozivam sve ljude dobre volje da svojim razmiljanjima i sugestijama obogate i progire ovaj
program.
Sastav tijela i organa
Opéine Kijevo
Na podrutju Opéine Kijevo die
luju dvije politi¢ke stranke, i to: Hr-
vatska demokratska zajednica (HDZ)
i Hrvatska selja¢ka stranka (HSS). Na
ovogodisnjim izborima HDZ je os-
vojio veéinu glasova u Kijevu, tako
da sastav_opéinskog
vijeCnika HDZ-ca
a, Poglavarstvo Opéine Kijevo sastoj
se od 7 élanova i svi su iz. stranke
HDZ-ea. Ovlasti su Vijeéa opéine da
donosi odluke i propise na nivou op-
Gine, koji se temelje na Zakonu 0 lo-
kalnoj upravi i samoupravi u Repub-
lici Hrvatskoj. Za provodenje tih od-
luke i propise zadu%eno je Pogla-
varstvo opéine.
Trabrani vijeCnici opéine Kijevo
su: Ante Bajan (Bibas) predsjednik,
Ante Brajkovié, dopredsjednik, Mate
Maloa, Mijo Gojevié, Ivica Teskera,
Mijo Malota, Branko Bajan, Ivan Ba-
rié, Ivan Vujié, Stanko Jurié-Civro i
Bovo Teskera (svi HDZ-
e) te Mijo Cavka, Ivan
Brajkovié, Ante Slavic,
Ante Cicvarié i Stipe
Maloéa (iz HSS-a).
Clanovi Poglavarstva
su: Marinko Cavka, pre-
dsjednik, Zvonko Radi
zamjenik — predsjednika,
Ivan Gojevié, Ivan Ma-
loa, Mijo Cievarié, Mijo
Culum i Joso Juri¢-Orli¢.
Drdim da je postignut
modus i koncenzus za
djelovanje kijevskih opéinskih stru-
ktura, te da nam predstoji vrijeme i
aktivnosti u Kojima Ge se to uistinu
potvrditi
Projekt vodovod
Izgradnja vodovodne mre%e u Ki-
jevu projekt je od prioritetnog zna-
aja. On je prvi i nezaobilazni uvjet
za sveukupni razvoj na podrudju op-
ine i temeljna pretpostavka kvalitet-
nijeg, koliko-toliko suvremenog Zi-
vota, za Kijevijane i njihovo po-
tomstvo. Bez vodovodne mreze Kije-
vo ide neminovno, po prirodnoj za-
konitosti razvoja, prema zlogukoj
sudbini da postane loviSte; dakle,
ono, Sto mu je proricao zloglasni, tra-
gikomitni, kninski ex-Serif Martié.
Kijevski vodovod poteo se raditi,
Sto je manje-vise svima poznato,
dayne 1989. godine, ali su Setnicki
balbani i sve ono sto je slijedilo s o-
ruanom pobunom i srbovanjem oko
Knina od devedesete do maestralne
vojne akcije ,Oluja” onemogucilo i
sprijevilo njegov dovrsetak.
Poslije oslobodenja Kijeva o kije-
vskom vodovodu dosta se_govorilo,
planiralo, raspisivalo natjetaje, obe-
éavalo..... Kako se do dana danas
nije pogelo s nastavkom radova, ovaj
sastav Opéinske vlasti stavio je pred
sebe kao prioritetan zadatak dovesti
vodu pred svaku kijevsku kuéu, Pr-
yotni javni natjetaj raspisala je Zu-
panija zadarsko-kninska, a zatim je
provedba tog projekta data u nadleZ-
nost javnog poduzeéa ,Hrvatske vo-
de”. Tako je ponisten javni natjetaj
raspisan 27. oZujka 1997. i raspisan
novi 4. studenoga 1997. Mi se u
Poglavarstvu Opéine nadamo da ée,
dok budete Citali ovaj list, radovi na
izgradnji visokotlatnog voda i rezer-
vara biti otvoreni.
Sto se ti’e zavr8etka lokalne mre-
Ze radovi_ su w tijeku. Financijska
konstrukcija je zatvorena te se nada:
mo zavrSetki cijelog posla do bla
dana Sv. Mihovila i Dana Opéine
Kijevo 1998, godine.
Opéinske programske i
razvojne teme i dileme
Prva razvojna faza Opéine Kijevo
uz obnovu kuéa predvida i obuhvaca
vise projekata u sferi infrastrukture
kao uvjet i osnovu za svekoliki gos-
podarski. razvoj. Gospodarskirazvoj
pokretatka je snaga razvoja svih dru-
gih djelatnosti nuznih za zadovolja-
vanje ljudskih potreba Zitelja Kijeva i
ostvarenje Zivota dostojnog Eovjeka
na pragu 21. stoljeéa. Zadovoljavanje4
NASE KUEVO
ih Ijudskih potreba vidio, prije
svega, u stvaranju materijalnih i or-
ganizacijskih pretpostavki na_planu
socijalne i zdravstvene skrbi, te na
planu razvoja kulturnih, prosvjetnih i
sportskih aktivnosti.
Projekt telefonske mreze
Da bi Kijevo moglo prikljuéiti u
suvremene tendencije razvoja nuzno
je njegovo ukljutivanje u komunika-
formatiéke sustave Hrvatske
Svijeta, Danas, kada pravovremena
formacija i uopce informiranost u
razlititim sferama Zivota znace prvi
uuvjet_uspjeSnog poslovanja, i kada
bez stalnog i azurnog kontakta sa
razliitim predstavnicima drustvenog,
politidkog i gospodarskog Zivota nije
moguée ostvariti bilo kakav razvoj
Kijevu je veé ufinjen prvi,
vagan, Korak,
Tako je veé u oZujku 1997. u mje~
stu postavijena, zahvaljujui susret-
Ijivosti Hrvatskih posta, digitalna te-
lefonska centrala Ericson” sa kapa-
citetom od 514 brojeva te sa mogué-
noSéu dogradnje do 2000 brojeva.
Telefonski kablovi za lokalnu mrezu
koji su postavijeni pod zemlju 1989,
u sklopu izgradnje mreze lokalnog
vodovoda struéno su ispitani i ates-
tom je potvrdena njihova ispravnost.
Ostatak kablova bit ée polozen u ka-
nale istovremeno s dovrSavanjem lo-
kalne vodovodne mreze.
Nadamo se da Ge ovaj projekt tele-
fonske mreve biti zavrSen i sve€ano
otvoren za blagdan Gospe od Kar-
mela, 16. lipnja 1998. godine, te da
ée w najskorije vrijeme svaka kijev-
ska kua imati svoj telefonski prik-
Ijudak i vezu sa svijetom.
Crkva sv. Mihovila
Gotovo svima je poznato koliko je
snage i inspiracije kroz. cijelo komu-
stitko razdoblje svim Hrvatima i
katolicima davala kijevska _,bijela
golubica”, kako je nazvaSe pjesnici,
ponosno Se uzdiZuéi na Glavici. Ta
naSa crkva bijaSe simbol Kijeva, nje-
gova hrvatskog duha i ustrajnosti,
nepokornosti i moralne nepobjedi-
vosti. Cinjenica da Kijevijani s Iju-
bavlju, svojim radom i troSkom, sa-
mo u ovom stoljeéu tri puta radise i
gradiSe tu crkvu govori samo za sebe.
Potetkom stoljeéa renovirase je i ob
novike oSteéenja od potresa. Tride
tih godina sruSise je 1 izgradiSe novu,
veéu i IjepSu, sa dva zvonika koju
partizani Sravnise sa zemljom. Nepo-
koreni duh Kijevijana podie opet iz
temelja novu crkvu, a Cetnitke barba-
rske due ponovo je u Domovinskom
ratu oborige do ternelja.
Obnova crkve Sv. Mihovila jedan
je od izuzetnih projekata Opéine Ki-
Jevo koji éemo ostvariti, nadamo se,
uskoro uz suradnju Zupnike, franje-
vatke provincije i Sibenske biskupije.
Uz izgradnju crkve, dréimo, da ée se
Zivot Kijevljana vratiti u normalnu
svakodnevicu, da €e se ostvariti i du-
hovna obnova te jedinstvo Kijevljana,
Na tom zadatku ogekujem
da ée se zaloviti svi utje-
cajni Kijevljani, sve struk-
ture opéinske viasti, kijev-
ski Zupnik i_,prokaratuy
te uprave kijevskihzavi-
Eajnih klubova od Splita do
Slav, Broda i Osijeka, Svi
smo mi na ovaj ili onaj na-
Gin tijekom ovog rata pro-
Fivljavali duhovne tekke
patnje i gubitke pa i medu-
sobna, ponajfeSCe nepotre-
bna, glozenja i zavisti. Put
je jedan, cilj je jedan — budimo na
njemu, a ne pored njega.
U ‘sklopu planova Ministarstva
tka za 1998. godinu
izgradnja Zupne crkve
uw Kijevu, Kao jednog od proritetnih