2.1.

VALNA PRIRODA ČESTICA

Proučavajući elektromagnetno zračenje (svjetlost) utvrdili smo da ono ima dvojnu prirodu.
Dakle, ono je i val i čestica. Budući da elektromagnetno zračenje ima čestično svojstvo,
nameće se logično pitanje: imaju li i čestice koje se gibaju valna svojstva. Na to je 1924.
godine odgovor dao francuski fizičar Louis de Broglie. On je postavio smjelu hipotezu prema
kojoj svaka čestica koja se giba ima i valna svojstva. De Broglie je teorijskim putem došao do
zaključka da čestica mase m koja se giba brzinom v, tj. koja ima količinu gibanja p=mv ima
svojstvo vala čija je valna duljina:

Taj obrazac naziva se de Broglieva relacija, a valna duljina naziva se de Broglieva valna
duljina. Iz tog obrasca proizlazi da je i tvar dvojne prirode, što znači da svaka čestica koja se
giba, osim čestičnih, ima i valna svojstva. U klasičnoj fizici količina gibanja p i kinetička
energija povezani su obrascem:

Odatle proizlazi da čestica mase m i kinetičke energije Ek ima valnu duljinu:

Prema tome, svaka čestica (svako tijelo) koja se giba ima i valno svojstvo, a duljina tog vala
može se izračunati de Broglievom relacijom.

2.1.1. OGIB ELEKTRONA

Godine 1927. američki fizičari C.J.Davisson i L.H.Germer izlažući kristale metala

elektronskom snopu uočili su ogib elektrona i tako eksperimentalno potvrdili valnu prirodu
čestica. Do istog otkrića neovisno o njima 1928. godine došao je engleski fizičar G.P.
Thomson. Proučavajući prolaz elektrona kroz vrlo tanke metalne listiće on je na fotografskoj
ploči dobio ogibnu sliku elektrona i tako dokazao da elektroni u gibanju imaju valna svojstva.

raspodjela raspršenih
ogib
elektrona
elektrona
elektrona
snop

broj
elektrona
kut ogiba  k
Valnu duljinu elektrona iz ogibne slike u pokusu možemo odrediti iz razmaka između ogibnih
pruga ili iz ogibnog kuta snopa. Na primjer, u jednom takvom pokusu izlažući kristal snopu
elektrona energije 54 eV prvi maksimum (k=1) intenziteta nastao je pod kutom ogiba
. Pritom je konstanta rešetke tog kristala iznosila . Pomoću
jednadžbe rešetke možemo izračunati valnu duljinu tih elektrona:
.
Valna duljina tih elektrone izračunata pomoću de Brogliejeve relacije iznosi:

Očito je da se iznos valne duljine dobiven eksperimentalno odlično slaže s iznosom

dobivenim de Brogliejevom relacijom. Tako je de Broglieova hipoteze o valovima materije
eksperimentalno potvrđena. Valna svojstva elektrona iskorištena su u praksi za izradu
elektronskog mikroskopa.