BITI FILOZOF: Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije :: Novice :: Lupiga about:reader?url=https%3A%2F%2Flupiga.com%2Fvijesti%2Fbiti-filozof-danas-imamo-mno...

lupiga.com

BITI FILOZOF: Danas imamo mnogo filozofa, a

malo filozofije
Lupiga
10–12 minutes

Može li se jednoznačno opisati pozicija filozofa? Ili je odmah nužno reći: koliko
filozofa toliko i filozofija? Može li se zapodjenuti govor o “filozofskoj egzistenciji” na
način na koji je Kierkeggaard označio pjesničku? Iskaz prema kojem je filozof onaj
koji se bavi filozofijom, prije bi bio primjeren odgovor na pitanje o profesionalnoj
orijentaciji u upitniku Zavoda za zapošljavanje, nego što bi osvijetlio ponešto i o
samom filozofu. Uostalom, filozofi odavno “nisu ljudi škole, nego ljudi svijeta i života”
(Windelband), pa je zazor prema onome “baviti se filozofijom” do te mjere narastao
da se svako akademsko mudrovanje unaprijed odbacuje, najčešće s pravom, kao
propalo. S pravom, jer u takvim nastojanjima trijumfira filozofska lažna svijest, koja
neprekidno “filozofira”, a da nikada ništa ne kaže, koja u filozofiji jedino shvaća i
priznaje doksografiju, pa otuda ne prestaje da dokazuje dokazano...
Takvi trudbenici su učinili da danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije. Mi,

1 of 7 14/02/2023, 16:25
BITI FILOZOF: Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije :: Novice :: Lupiga about:reader?url=https%3A%2F%2Flupiga.com%2Fvijesti%2Fbiti-filozof-danas-imamo-mno...

doduše, treba da razumijemo i pamtimo put starih - jer bez toga napretka nije - ali ne
i da ga nekritički obnovimo. Jer, ono što našem vremenu nedostaje nije znanje, nego
prije mišljenje. I dok je iz same filozofije poteklo negodovanje spram okoštalosti
školskog umovanja, filozofija je nesmanjenom žestinom odbacivala žaoke laičkog
zadijevanja, pa je u takvim diskusijama često ostajala bez partnera, jer se u učestaloj
odbrani od primjedbi i shvaćanja tzv. “prostog mišljenja” počesto zaboravlja da
ovakvo mnijenje za filozofiju i ne haje. Jedine stvarne primjedbe i sumnje na filozofiju
pale su iz nje same. Stoga otpada i karikaturalna slika o filozofu kao kaotičnom
čudaku, jer malograđanska poruga i nema druge predstave o čovjeku do svoje
vlastite.
Filozof se određuje prema filozofiji. On se izgrađuje izgrađujući svoje djelo, čijim
posredništvom čitalac na jedan povratni način određuje tko jest njegov autor. U
namjeri filozofa ogleda se način njegovog filozofskog utemeljenja, njegovo polazište i
osnova mišljenja, njegov izvor i svjetonazor. Dovoljno nam to dokazuje već i samo
prisjećanje na prve stranice velikih djela. Descartesovih „Regulae...“, na primjer. Ali,
ni namjera, ni egzistencijalno određenje još ništa ne govore o tome što znači biti
filozof, još manje o tome što jest filozofija. Na ovo drugo pitanje danas je posebno
teško odgovoriti. Napuštena je ideja philosophiae perenis, u kojoj se o samom
filozofiranju odlučivalo na obuhvatan način. Filozofija se više ne smatra ni za “kraljicu
znanost”, bar ne u tom smislu da ona hoće da bude arbitar i dovršenje znanja, jer se
moment njene kritičnost ustremio ne samo na svaku naučnost i njene pretpostavke
kao takve, već i na temelje vlastitog nastojanja.

2 of 7 14/02/2023, 16:25
BITI FILOZOF: Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije :: Novice :: Lupiga about:reader?url=https%3A%2F%2Flupiga.com%2Fvijesti%2Fbiti-filozof-danas-imamo-mno...

Narušavanje jedinstva filozofije, koje je započelo još sa osamostaljivanjem njenih

vlastitih disciplina, što su podastrle svojoj materi-kraljici onu istu sumnjičavost koju
je filozofija iskazala spram dogmatske teologije, napokon je rezultirala sumnjom u
neprikosnovenu zasnovanost same filozofije. Slom moći sinteze označio je kraj
tradicionalne spekulativne filozofije, i od tog trenutka više nitko nema ni snage ni
moći da misli iz zajedničkog temelja, da se odluči na mišljenje apsolutnog, jer ono
više nije moguće ni u religijskom, ni u ideološkom, ni u umjetničkom smislu.
Razočaravajuće iskustvo, koje nije jednom potvrdilo da se ideja jedne, nadređene
istine uvijek ispostavljala kao laž, i to tim veća što je u sebi imala veću fascinaciju,
pripomogla je osipanju ideje ”čiste filozofije” i njenom nesmiljenom sekulariziranju.

3 of 7 14/02/2023, 16:25
BITI FILOZOF: Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije :: Novice :: Lupiga about:reader?url=https%3A%2F%2Flupiga.com%2Fvijesti%2Fbiti-filozof-danas-imamo-mno...

Svoje Ja filozof može ugledati kao vlastito drugo, jer mu ono najdublje postaje
najbliže (FOTO: Pixabay)
Doduše, filozofija u širem smislu riječi može biti i politika, ali u primjeni učas postane
ideologija, što je sinonim za iskrivljenu svijest; može biti na način egzaktnih znanost,
ali u potpunom oponašanju postaje scijentizam; može biti na način umjetnosti, ali u
pretjeranoj obuzetosti imaginacijom začas se izrodi u misticizam ili sklizne u nebrižno
fantaziranje. Iskušavši mnoge oblike iskazivanja, filozofija je od početnog
nerazlikovanja (”stava identiteta”), došla do diferencirajućeg totaliteta u liku
apsolutnog znanja, u kome je sve trebalo biti obuhvaćeno, da bi napokon kao
stajalište refleksije i egzistencije, kao znanje o znanju i bivstvu, postala otvorenost
saznanja, u kome se ne donose sudovi, niti se o čemu “odlučuje”, nego se nastoji da
sama stvar (bitak) progovori. Ovdje filozofija ne pada pod udar svakodnevnog
funkcionalizma, koji se uvukao i u pitanje ”čemu još filozofija?”, nego svojim
osnovnim pitanjem: „što jest?“ nastoji doprijeti i do svoje vlastite biti.
Ovo pitanje to ne pita sebe radi, pa ni poradi filozofiranja, već zarad temelja, koji
možda ne može biti izrečen, ali bar pitanjima može biti zazvan. Temelj se, naravno,
ne iskazuje sam sobom, nego mora imati filozofiju kao svoj medij. Pri tome se
filozofija ne usmjerava na neko privilegirano područje - jer predmet filozofije nije u
“jednom”, već u različitom - nego u svemu nastoji osloboditi misaonu izvornost
bića, za kojom traga u svim segmentima našega činiti i biti. Kao vlastito vrijeme
shvaćeno u mislima (Hegel), filozofija svoj smisao i svrhu dokazuje sama sobom, jer
da bi uopće bila ona mora ostati u svom vlastitom mediju - pojmu, u mišljenju koje

4 of 7 14/02/2023, 16:25
BITI FILOZOF: Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije :: Novice :: Lupiga about:reader?url=https%3A%2F%2Flupiga.com%2Fvijesti%2Fbiti-filozof-danas-imamo-mno...

samo sebe vodi. Filozofiranje nije u interesu neke izvanjske svrhe, već u interesu
same stvari. A gdje se razvija po svom vlastitom diktatu, tu se u umjetnosti mišljenja
oslobađa moment njegove kritičnosti, u kojoj izlazi na vidjelo smisao filozofskog upita
o porijeklu i jastvu bitka.
Ako bismo se i mogli složiti da bit filozofije, ma koliko to zvučalo kao pleonazam, jest
u filozofiranju, odnosno da se do odgovora na pitanje: „što jest filozofija?“ dospijeva
samo filozofskim pitanjima, time još nije dovoljno rečeno što znači biti filozof. Pitanje
nije didaktičke prirode. Nije ni pitanje profesionalnog opredjeljenja, premda se ipak o
izvjesnoj vrsti opredjeljenja radi. No, samo opredjeljenje, potaknuto voljom da se
bude filozof, nije dovoljno, makar i samo ukazuje na nužnost filozofskog zanosa, koji
nije nikakva laička opsjednutost “filozofijom”, u kojoj put ka njenoj stvarnoj prirodi
zakrčuje ignorancija i fascinacija, već nagovor na filozofiranje radi filozofije same.
Ovo prvo odnošenje spram filozofije nije u biti samo subjektivno, već i nefilozofsko,
jer se gradi na uvjerenju, a ne na nekom pouzdanom saznanju, iako odmah treba
dodati da jedno pouzdano saznanje u ovoj vrsti činjenja ne može pružiti ništa, pa čak
ni ostvareno djelo. Već u ovom početnom stadiju filozofiranja postaje jasno da
filozofija mora biti nešto prisno, a ne neka oblast u kojoj se odrađuju dnevni zadaci.
Ja jesam filozof samo ako sam od filozofije pozvan, ne po namjeri ili zaduženju da to
budem. Filozofom se postaje tako da filozofija osvaja onoga koji misli i ima ga u
vlasti, premda ta vlast ne okiva: onaj koji misli nije u ropstvu onoga što misli, već je
oslobođen da ga misli. Pri tome, filozofija uvijek ostaje iznad subjekta koji filozofira, i
tek kada je filozof neka vrsta ”provodnika ideje”, moguće je započeti filozofiranje u

5 of 7 14/02/2023, 16:25
BITI FILOZOF: Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije :: Novice :: Lupiga about:reader?url=https%3A%2F%2Flupiga.com%2Fvijesti%2Fbiti-filozof-danas-imamo-mno...

potpunom smislu. Tada mišljenje samo sebe vodi, tada mišljenje samo sebe misli...
Ova ponesenost čini da filozof iz postignute sabranosti i ispunjenja vlastitog
subjektiviteta mora napustiti svoju stoičku autonomnost, e da bi ”otišao od sebe”, da
bi napustio svoja uvjerenja i znanja, te da bi bez ikakvih predrasuda došao do onoga
što jest znanje koje postaje njegovo uvjerenje kroz koje ponovo dolazi i do sebe.
Filozof mora izvršiti ovo oslobađajuće kruženje refleksije da bi došao do sebe i svijeta
kroz sebe i svijet. U tom kruženju čak i svoje Ja može ugledati kao vlastito drugo, jer
mu ono najdublje postaje najbliže.
Samo u tom smislu filozofija može biti potpuno opravdana kao intimna stvar filozofa. I
onaj drugi moment, tako omiljen u nekim novijim filozofskim pravcima, u kome se
tvrdi da je filozofija u bliskoj i čak neotklonjivoj vezi sa ličnim životnim iskustvom,
ovdje ima nešto drugačije značenje. Filozofiranje je (životni) događaj. Ono nije poziv,
već stanje. Čuveni Parmenidov treći fragment - ” ... jer je (jedno te) isto: misliti i biti” -
može biti podvrgnut “marksističkoj” kritici, po kojoj najprije moramo biti da bismo
uopće mogli misliti, ali ova narodska mudrost ovdje nema značaja, jer je riječ o tome
da je jedinstvo našeg mišljenja i bivanja dokaz filozofske egzistencije. Filozofiranje
postaje sam dokaz egzistencije, egzistencija je u službi filozofiranja: ja, koji
filozofiram, filozofiranjem potvrđujem, dokazujem da jesam. A ako je isto misliti i biti,
kao djelatni subjekt ja jesam samo kao misleće biće. Tada se predajem mišljenju kao
svom vlastitom. Filozofiranje tada više nije nešto što bi moglo biti spram subjekta, već
suština bića. Čak i nije više stvar u tome da budemo na putu ka filozofiji, već da
budemo u filozofiji: samo filozofiranje je način egzistiranja.

6 of 7 14/02/2023, 16:25
BITI FILOZOF: Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije :: Novice :: Lupiga about:reader?url=https%3A%2F%2Flupiga.com%2Fvijesti%2Fbiti-filozof-danas-imamo-mno...

Time što je filozofiranje egzistiranje, poziv filozofa se izjednačava sa stvaralačkom

egzistencijom kao takvom. U prisnoj distanci s onim što jest, spekulativna imaginacija
- u kojoj mašta ustupa mjesto argumentaciji refleksije, a čulno blijedi pred kritičkim
razlikovanjem - ostvaruje se u liku poietičke teksture, koja svoje uporište uvijek
nanovo kuša u biti filozofije. A bit filozofije ovdje jest: biti slobodan u otvorenom.
Ostvarenje ove unutarnje biti slobode podjednako je mjerodavno i za djelo i za
njegovog tvorca. Samo u oslobođenoj filozofskoj imaginaciji može da nikne djelo -
filozofski poiesis koji je istovremeno theoris i svoj vlastiti praxis, djelo u kome su
velike mislilačke individualnosti, poput Heraklita, Spinoze ili Nietzschea, odgovarajući
na unutarnji zov svoga bića, izazovima života odgovarali logosom misaonog čina. Za
filozofiju, koja je osnovna odrednica misliočevog činiti i biti, može biti rečeno onako
kao što stvaralac kaže za poeziju: filozofiranje je postojanje.
Tekst sam objavio u Poetozofskim esejima (Sarajevo, 2004.), a stavljam ga pred
vas povodom skorašnjeg Svjetskog dana filozofije, 18. studenog
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Pixabay

7 of 7 14/02/2023, 16:25