Sveučilište u Zagrebu

Učiteljski fakultet
Savska cesta 77, Zagreb
Učiteljski studij, odgojne znanosti
Akademska godina: 2022./2023.
Godina studija: 5.

Metodika hrvatskoga jezika 4

LEKTIRA

Studentica: Sara Botunac

e-mail: sara.botunac@gmail.com

Zagreb, 5. lipnja 2023.

 1. Uvod

Ovaj seminarski rad bavit će se lektirom u nastavi primarnog obrazovanja na temelju knjige
Mark je pisao Ani - Studije o piscima i djelima u svjetlu poticanja čitanja autorica Diane Zalar i
Vladimire Velički te na temelju CARNET-ovog web portala e-lektire. Knjiga Mark je pisao Ani
namijenjena je studentima, učiteljima i nastavnicima koji traže poticaj za poučavanje nastave
književnosti u školi. Osim toga, web portal e-lektire također je namijenjen studentima, učiteljima
i nastavnicima kao pomoć u radu i osmišljavanju nastave književnosti. No, portal je ponajviše
namijenjen učenicima koji žive u modernom, digitalnom vremenu, stoga se na njemu mogu
pronaći sve lektire u digitalnom obliku, a djeca ih mogu čitati bez prethodnog odlaska u
knjižnicu i posuđivanja knjige. Neki učenici vole čitati držeći knjigu u ruci, dok drugima to nije
nužno. Stoga je vrlo korisno da učenici imaju mogućnost čitanja lektira u digitalnom obliku. Cilj
ovog rada je upoznati čitatelje s ključnim pojmovima koji se spominju u knjizi Mark je pisao
Ani, sadržajem knjige te načinom na koji je organiziran web portal e-lektire. Osim navedenog,
cilj rada je dati jedan primjer nastavnog sata lektire u obliku radionice. Za ovu temu odlučile smo
se zbog načina na koji se sat lektire provodi u većini škola, načinu poučavanja koji nije prikladan
za današnje generacije učenika i koji se već godinama ne mijenja. Uz pomoć navedene knjige i
web portala, u ovom radu, sagledat će se razne mogućnosti za kvalitetno i kreativno provođenje
sata lektire koji bi ponajprije trebao biti zanimljiv učenicima (ali i učitelju) te mu osigurati da na
što bolji i kreativniji način usvoji nove nastavne sadržaje. Autorice Zalar i Velički (2021) u
svojoj se knjizi ponajviše bave problematikom čitanja kod učenika, razumijevanjem teksta te
povezanošću pisca s njegovim čitateljima. U drugom dijelu knjige autorice navode detaljan
prikaz književnog i osobnog života određenih pisaca, analizu pojedinih djela te metodički
instrumentarij za sat lektire. U nastavi književnosti izrazito je važna učenička povezanost s
umjetnošću i to zbog: dubinskog razumijevanja različitih kultura i tradicija te aktivnog
istraživačkog stava i kritičkog promišljanja o svijetu koji nas okružuje (Zalar, Velički, 2021). U
postizanju povezanosti učenika s književnošću, važnu ulogu imaju učitelji koji su dužni djeci što
bolje opisati i dočarati povijesno razdoblje u kojemu stvara određeni pisac i u kojemu je nastalo
djelo te ih aktivno uključiti u raspravu o književnom djelu.

1
 2. Razrada teme

2.1. Mark je pisao Ani

Knjiga Mark je pisao Ani sastoji se od dva glavna dijela. Prvi dio knjige Promišljanja uz
suvremenu nastavu opisuje proces dubinskog čitanja, razvijanja vještine razumijevanja i
interpretiranja pročitanog teksta, povezanost pisca s čitateljem te kako s učenicima razgovarati o
književnim djelima. S obzirom na to da je knjiga nastala 2021. godine, za vrijeme izolacije, to
jest, COVID virusa i potresa, koji su u to vrijeme zadesili Republiku Hrvatsku, autorice
spominju na koji način je to utjecalo na poučavanje književnosti u školi. Iako je to razdoblje,
nažalost, negativno utjecalo na pažnju i usvajanje novih sadržaja kod djece, autorice navode i
jedan pozitivan primjer. Bez obzira na globalnu pandemiju koja je zadesila cijeli svijet u to
vrijeme, profesorica (i jedna od autorica navedene knjige) Diana Zalar, uspješno je sa svojim
studentima izvodila izborni kolegij Suvremena dječja knjiga na Učiteljskom fakultetu u
akademskoj godini 2019./2020. Prvi dio knjige nužan je kako bi čitatelj razumio važnost već
spomenutih ključnih pojmova koji se pojavljuju i afirmiraju u ovoj knjizi te kako bi uvidio
važnost poznavanja životopisa pisca i opusa njegovih djela. Drugi dio knjige Studije o piscima i
književnim djelima u svjetlu poticanja čitanja sastoji se od detaljnog opisa života raznih pisaca,
kratkog opisa njihovih djela, ali i metodičkog instrumentarija za izvođenje sata lektire koji nije
nimalo nalik klasičnom satu lektire. Autorice Zalar i Velički (2021) u drugom dijelu knjige daju
pregršt primjera metodičkih oblika rada na satu lektire koji će svakako pomoći svim učiteljima
koji pročitaju ovu knjigu. Važno je da sat lektire nije monoton, da se ne temelji na ispitivanju ili
pismenom provjeravanju znanja učenika. No, to zahtjeva veću kreativnost i angažman učitelja u
osmišljavanju sata, stoga, ova knjiga sa svim svojim poglavljima služi kao pomoć učiteljima u
radu, odnosno u poučavanju književnosti koja je već sama po sebi izazovna, ali itekako
zanimljiva i korisna.

Sam naslov knjige Mark je pisao Ani odnosi se na Marka Twaina i Anu Franku. Autorice vjeruju
da je Mark pisao Ani što zapravo znači da pojedina književna djela utječu na nova, suvremena
djela. Godine 2018., navode autorice, ukidanje fiksnog popisa lektire izazvalo je nezadovoljstvo
u javnosti. No, nikada se u školama neće biti ukinuti klasična književna djela jer je njihova
vrijednost neprocjenjiva. Međutim, učitelji bi trebali poznavati suvremena književna djela te ih

2
predstaviti svojim učenicima kako bi ih mogli uspoređivati s klasičnim djelima i možda pronaći
nekog novog Marka koji je pisao Ani. Ono što je djeci važno za povezivanje s umjetnošću jest
upravo emocionalni doživljaj. „Djeca trebaju emotivnu vezu s motivom ili temom književnoga
djela kako bi osjetili dublje zanimanje za nju (Zalar i Velički, 2021, str. 39). Upravo u drugom
dijelu ove knjige autorice stavljaju fokus na suradničko učenje i projektni oblik nastave u kojima
se javljaju posebno vrijedne emocionalne reakcije djece.

2.2. Suvremena nastava književnosti

Kao što je već spomenuto, knjiga Mark je pisao Ani je „nastala kako bi djeca, mladi i njihovi
nastavnici mogli s više oduševljenja i traženja smisla raditi zajedno na književnim djelima u
školi“ (Zalar i Velički, 2021, str. 11). Osim toga, autorice navode da je knjiga nastala zbog
potrebe da djeca i mladi upoznaju pisce kao ljude koji su imali vrlo zanimljive, a ponekad i
neobične živote i sudbine. Jedan od najvažnijih zadataka nastave književnosti je osobna
povezanost učenika s piscem i djelom, kao i aktivni istraživački rad i sudjelovanje u raspravi o
određenom književnom djelu (Zalar i Velički, 2021). Učitelji su oni koji od samih početaka
djetetovog školovanja utječu na razvoj njihovog kritičkog razmišljanja prema književnim
djelima, upoznaju učenika s kontekstom, odnosno, razdobljem u kojem je nastalo pojedino djelo
te osobinama pisca. „Razviti osobnu povezanost učenika s umjetnošću u vrijeme kada se dijete
mijenja iz slušatelja priče u neovisna čitatelja vrlo je važno i zbog potrebe djeteta da shvati
ljudsku prirodu i mehanizme na kojima počiva svijet (Zalar i Velički, 2021, str. 13). Međutim, u
današnje vrijeme, internet i društvene mreže negativno utječu na čitalačke sposobnosti djece.
Djeca već nakon nekoliko pročitanih stranica gube pažnju pa se često odlučuju za čitanje kratkih
sadržaja ili gledanja filmskih adaptacija pojedinih lektirnih djela pri čemu nisu ni svjesni da
navedeni sadržaji ne doprinose njihovog kritičkom razmišljanju prema djelu već im sve
„serviraju“ i tjeraju ih na ukalupljeno razmišljanje o djelu. Ono na čemu treba poraditi s
učenicima jest dubinsko čitanje s razumijevanjem, no, autorice navode i stavljanje učenika u
drugu perspektivu, u perspektivnu slušača, što znači da im književno djelo može čitati netko
drugi. Na taj način se vježba slušanje i održavanje pažnje učenika.

3
2.3. Kontekst i percepcija sporazumijevanja

Finska autorica Kirsti Lonke, na koju se pozivaju Zalar i Velički (2021), naglašava da znanje
mora biti usidreno u kontekstu. To bi značilo da osoba koja predaje književnost mora na neki
način povezati kontekst u kojem je nastalo književno djelo s vlastitim životom ili vremenom u
kojem živimo. Zbog toga je vrlo korisno tijekom predavanja učenicima ispričati događaje iz
vlastitog života koji im mogu pomoći u boljem razumijevanju teksta. Još jedan pojam koji
autorice spominju je percepcija sporazumijevanja. Mladi često u današnje vrijeme razmišljaju u
tome kako im čitanje oduzima previše vremena u životu, dok s druge strane svakodnevno
provode sate i sate čitajući članke ili neke druge sadržaje na internetu. Postavlja se pitanje, zašto
se to vrijeme ne bi iskoristilo za čitanje povijesno i kulturno vrijednih i značajnih književnih
djela? Možda je razlog tome odbojnost učenika prema nastavi književnosti i čitanju lektira koja
je već dugi niz ukorijenjena u školama. Međutim, djeca uviđaju važnost čitanja tek kada odrastu,
a to potvrđuju i odgovori studenata Učiteljskog fakulteta na pitanje koliko čitanje knjiga utječe
na nečiji život (Zalar i Velički, 2021). Neki od odgovora su: „čitanje bogati rječnik, potiče
kreativnost i maštu, upoznaje nas s poviješću, služi kao bijeg iz stvarnosti, upoznaje nas s
različitim kulturama svijeta, razveseljuje i umiruje, otkriva nove mogućnosti mišljenja“ i brojni
drugi (Zalar i Velički, 2021, str. 19). Živimo u modernom svijetu i poučavanje književnosti mora
biti u skladu s time. Zato je uvijek dobra opcija povezati književnost s filmom i digitalnom
tehnologijom, uspoređivati s učenicima različite interpretacije i tražiti ih da kritički razmišljaju
prema djelu.

2.4. O interpretaciji, smislu i dubinskom čitanju književnoumjetničkih djela

Zabrinjavajuća je činjenica do koje je došla profesorica Vladimira Velički, istražujući sa svojim

studentima, je odgovor na pitanje zašto je važna književnost i zašto je važno čitati. Naime,
odgovori djece najčešće su bili: „Ne znam“, „Jer učimo riječi“, „Jer to svi moraju“. Dakle, iz
učeničkih odgovora jasno se vidi da djeca ni sama ne znaju zašto je važno čitati te koji je smisao
nastave književnosti, što znači da je netko unutar odgojno - obrazovnog sustava podbacio. U
istom istraživanju profesorica Velički došla je do zaključka da kreativni pristup lektiri nije

4
dovoljan čimbenik koji utječe na dubinsko razumijevanje pročitanog djela. Stoga se osvrće na
knjigu Čitanjem do (spo)razumijevanja autorice Anite Peti-Stantić koja govori o pojmu
dubinskog čitanja. Dubinsko čitanje je „aktivan proces promišljenoga i polaganoga čitanja s
ciljem povećanja razumijevanja pročitanoga i uživanja u tekstu“ (Zalar i Velički, 2021 str. 43).
Cilj je djecu izložiti čitanju složenijih i zahtjevnijih tekstova kako bi proširili svoj vokabular te
pristupili čitanju teksta sa zanimanjem i hrabrošću. Zalar i Velički (2021, str. 43) također se
osvrću na autoricu Bortins koja navodi tri načina na koja bi djeca trebala čitati: čitati knjige koje
su iznad njihove razine čitanja, čitati knjige koje su ispod njihove razine čitanja kako bi savladali
obične riječi, čitati knjige koje su na njihovoj razini te izazivaju ugodu kod djece.

Još jedan ključni pojam koji se spominje u ovoj knjizi je recepcija. Estetika recepcije proučava
na koje načine pojedino književno djelo utječe na čitatelja. Konkretno, bavi se proučavanjem
kako pojedine djelo postiže opiranje ili udovoljavanje očekivanjima čitatelja (Zalar i Velički,
2021). Veliku vrijednost imaju djela koja kod čitatelja izazivaju frustraciju i iznenađenje jer se
tada kod čitatelja događa raskol koji rezultira zadovoljstvom ili nezadovoljstvom prema tom
djelu.

U skladu sa svime navedenim, autorice navode da je za poučavanje književnosti ponajprije važno

razviti čitateljsku sposobnost kod učenika, nastava mora biti usredotočena na učenika i staviti ga
u prvi plan jer to je jedini način koji potiče aktivno sudjelovanje učenika te samostalno i kritičko
razmišljanje (Zalar i Velički, 2021). Osim toga, književnost ima važnu odgoju ulogu. Književna
djela mogu čitateljima pomoći u teškim životnim situacijama, rješavanju problema i opuštanju.

2.5. Studije o piscima i književnim djelima u svjetlu poticanja čitanja

U drugom dijelu knjige autorice Zalar i Velički (2021) donose detaljan pregled raznih lektirnih
naslova kao i bilježaka o životu i radu pisaca. Za svakog pisca navedene su bilješke o njegovu
osobnom životu i stvaralaštvu, ali informacije koje autorice nude nisu monotone i uobičajene,
već su, naprotiv, vrlo zanimljive i izrazito korisne za učenike. Za svakog pisca u ovom dijelu
knjige nalazi se kratki životopis, ključne informacije o njegovim najpoznatijim djelima,
metodički instrumentarij za izvođenje sata tog lektirnog djela te na kraju poticaji za daljnji rad,
suradničko istraživanja i projektnu nastavu. Ono što su autorice željele postići jest pomoći

5
učiteljima u poučavanju sata književnosti dajući im pregršt metodičkih instrumentarija i
bilježaka o piscima. No, glavni cilj je, ovom knjigom, osigurati polazište za razne druge
interpretacije književnih djela koje će se javiti kod učitelja i učenika (Zalar i Velički, 2021).

Primjer koji ćemo analizirati jesu poznati pisci i sakupljači bajki braća Grimm. Na početku
poglavlja, autorice su navele nekoliko zanimljivosti iz njihova života. Na primjer, njihovo
prezime u prijevodu bi značilo „srdići“ ili „ljutići“, putovali su Europom slušajući bajke na
njemačkom jeziku koje su zapisivali, odnosno, sakupljali, u svojoj su sobi uspoređivali različite
inačice iste bajke i oblikovali ih u jednu, bili su vrlo uporni i marljivi te su gajili veliku ljubav
prema svojem jeziku i kulturnoj baštini. Sve su ovo informacije koje su vrlo zanimljive za
prenijeti djeci, a odnose se na osobni i stvaralački život braće Grimm. Zatim slijedi dio o
bajkama. S obzirom na to da su originalne, narodne bajke prepune grubosti i praznovjerja, braća
Grimm su u njih unijeli veselje, fantastične i duhovite elemente, jasnije ispričanu radnju i
prilagodili ih djeci. Jacob je bio zadužen za jezičnu ljepotu bajki, a treći brat Ludwig (koji se ne
spominje tako često) je ilustrirao bajke. Godine 1825. Wilhelm je priredio prvu knjižicu bajki u
tiskanom obliku jer je tada u Francuskoj izumljen stroj za pravljenje papira u beskrajnoj traci.
Sve do tada papir se proizvodio od lanenih i pamučnih krpa, konoplje, trave i slično (Zalar i
Velički, 2021). Sve su ovo vrlo neuobičajene informacije s obzirom na to da na raznim
internetskim portalima u bilješkama o piscu i djelima nalazimo samo osnovne informacije kao
što su datum i godina rođenja i smrti pisca, najpoznatija djela te razdoblje u kojem su nastala.
No, ovakav opis stvaralačkog rada pisaca je puno zahvalniji i zanimljivi za djecu osnovnoškolske
dobi te im zaista omogućuje da shvate o kakvom se to razdoblju radilo i kako je uopće nastalo
djelo koje čitaju. Slijedi metodički instrumentarij koji se sastoji od dijelova: motivacija prije
čitanja, razmisli i stvaraj te poticaji za daljnji rad, suradničko istraživanje i projektnu nastavu. Pa
je tako u ovom slučaju motivacija odlazak učenika u školsku knjižnicu i pronalazak bajki braće
Grimm. U etapi razmisli i stvaraj nudi se velik broj poticajnih pitanja o pojedinim bajkama. Kao
poticaj za daljnji rad autorice daju brojne primjere kao što su slušanje radiodrame Crvenkapica i
usporedba s pisanom verzijom bajke, osmišljavanje i uglazbljivanje stihova na temelju jedne
bajke, prepričavanje vlastite bajke, razredni kviz o braći Grimm, istraživanje o ljudima u
Hrvatskoj koji su bili uzor drugima i slično. Dakle, zaista mislimo da svaki učitelj koji uzme u
ruke ovu knjigu neće biti zakinut i uspješno će se pripremiti za kreativan i poticajan sat lektire.

6
2.6. Portal e-lektire

Web portal e-lektire nastao je zahvaljujući uključenosti CARNET-ovom pilot projektu e-Škole.
Portal se sastoji od lektirnih naslova koje učenici mogu čitati u digitalnoj verziji. Osim toga,
sastoji se od:

 dodatnih sadržaja koji nadopunjuju lektirno djelo

 bilješki o piscu i djelu koje pored opisa života autora donose i prikaz djela u povijesno-
umjetničkome kontekstu
 rječnika manje poznatih termina, žargona i dijalektalizama
 audio i video mamaca kojima je cilj potaknuti učenike na čitanje cjelovitih lektirnih djela
 aktivnosti za učenike koji žele znati i naučiti više (e-lektire)

Osim navedenog, dio lektirnih djela dostupan je i u Brailleovu digitalnom formatu što učenicima
s teškoćama olakšava čitanje i razumijevanje sadržaja. U izradi dodatnih sadržaja za lektire
sudjelovale su i autorice knjige iz prethodnog potpoglavlja profesorice Diana Zalar i Vladimira
Velički uz pomoć profesorice Jelenom Vignjević (Zalar i Velički, 2021). Web portal e-lektire
izrazito je koristan za današnje generacije učenika koji su naviknuti da im je sve nadohvat ruke
pa tako i lektira, a osim toga imaju i dodatne sadržaje (za koje su stručnjaci uložili puno truda u
osmišljavanju) koji im pomažu u shvaćanju sadržaja i povezivanja s lektirnim djelom.

7
 3. Radionica
Kolegica Krljan i ja smo osmislile smo radionicu na temu bajke Pepeljuga braće Grimm.
Očekivano trajanje radionice je 40 minuta. Cilj ove radionice je prikazati kako se sat lektire
može obraditi na zanimljiv, duhovit i neobičan način, a pritom obuhvatiti sve važne dijelove
lektire i uočiti jesu li učenici pročitali to djelo i razumjeli ga. Ovom radionicom obuhvatit ćemo
sve etape koje bi trebao imati sat lektire. Radionica je primjerena za učenike četvrtog razreda s
obzirom na aktivnosti koje se koriste u radionici.

Odgojno – obrazovni ishodi:

OŠ HJ A.4.1. Učenik razgovara i govori u skladu s komunikacijskom situacijom.

OŠ HJ A.4.2. Učenik sluša različite tekstove, izdvaja važne podatke i prepričava sadržaj
poslušanoga teksta.

OŠ HJ B.4.1. Učenik izražava doživljaj književnoga teksta u skladu s vlastitim čitateljskim

iskustvom.

OŠ HJ B.4.4. Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim tekstom, iskustvima i

doživljajima.

3.1. Uvodni dio

U uvodnom dijelu radionice učenicima ćemo najaviti obradu jedne bajke braće Grimm. Njihov
zadatak će kasnije biti pogoditi o kojoj se bajci radi. Na početku učenicima dajemo kratki tekst o
nekoliko zanimljivih činjenica o braći Grimm kako bi ih smjestili u kontekst i određeno
povijesno razdoblje (Prilog 1). Zadatak je pročitati tekst i odrediti tri nove informacije koje su
naučili o braći Grimm i vremenu u kojem su stvarali.

Trajanje aktivnosti: 3 minute

8
Cilj aktivnosti: upoznati učenike sa životom i stvaralačkim radom braće Grimm

Ishodi međupredmetnih tema: uku A.2.4. Učenik razlikuje činjenice od mišljenja i sposoban je
usporediti različite ideje., pod B.2.2. Planira i upravlja aktivnostima.

Sljedeća aktivnost je Igra asocijacija (Prilog 2). Ovom igrom učenici će otkriti o kojoj bajci će
danas biti riječ. Zadatak je otvoriti sva polja u stupcu te pokušati odgonetnuti rješenje stupca.
Nakon što učenici otkriju rješenja sva četiri stupca, dolaze do konačnog rješenja, odnosno bajke,
a to je Pepeljuga.

Trajanje aktivnosti: 3 minute

Cilj aktivnosti: igrom asocijacije otkriti ime bajke koja će se obrađivati na satu (Pepeljuga)

Ishodi međupredmetnih tema: uku A.2.4. Učenik razlikuje činjenice od mišljenja i sposoban je
usporediti različite ideje., uku A.2.3. Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih ideja i
pristupa rješavanju problema.

Zatim igramo igru Pogodi tko sam. Prozivamo jednog učenika koji dolazi pred ploču i izvlači
karticu s imenom lika. Zadatak je izgovoriti tri osobine tog lika na temelju kojih će ostali učenici
prepoznati o kojem se liku radi. Igru ponavljamo s likovima Pepeljuga, maćeha, princ i dobra
vila.

Trajanje aktivnosti: 5 minuta

Cilj aktivnosti: odrediti osobine likova iz bajke kako bi učenici prepoznali određeni lik

Ishodi međupredmetnih tema: uku A.2.3. Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih
ideja i pristupa rješavanju problema.

Sljedeća aktivnost je poredati događaje iz bajke po redoslijedu događanja (Prilog 3). Na ploči se
nalaze različite fotografije događaja iz bajke Pepeljuga. Učenici trebaju poredati fotografije
prema redoslijedu događaja iz bajke. Prvi učenik dolazi i odabire prvu fotografiju te izgovara

9
jednu rečenicu kako bi opisao događaj. Učenik proziva sljedećeg učenika. Aktivnost traje dok
učenici ne poredaju sve fotografija s ploče prema pravilnom redoslijedu događaja.

Trajanje aktivnosti: 4 minute

Cilj aktivnosti: poredati događaje iz bajke po redoslijedu događanja i ispričati ih

Ishodi međupredmetnih tema: uku A.2.3. Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih
ideja i pristupa rješavanju problema.

3.2. Središnji dio

U središnjem, odnosno, glavnom dijelu radionice s učenicima ćemo odglumiti suđenje. Svi
učenici će dobiti svoju ulogu te koncept suđenja. Učenicima dajemo dovoljno vremena da
zajednički dogovore ključne pojmove o kojima će raspravljati, no, potičemo i improvizaciju.
Klupe i stolice u učionici slažemo u obliku sudnice. Potičemo učenike da se u svojim zadanim
ulogama ponašaju kao lik u bajci, govore o događajima koji su se zaista dogodili u bajci, ali
smiju u suđenju unositi humoristične dijelove.

Uloge koje učenici dobivaju su: Pepeljuga, maćeha, sudac, dva odvjetnika, porota, tri svjedoka
(zla sestra, vila i princ). Do suđenja je došlo zbog maćehinog ponašanja prema Pepeljuzi.
Pepeljuga tuži maćehu zbog zanemarivanja, omalovažavanja njezinih sposobnosti, vrijeđanja te
klevete.

Na početku suđenja sudac daje uvodnu riječ, pozdravlja prisutne, navodi temu suđenja,
predstavlja odvjetnike, a zatim daje riječ prvom odvjetniku. Pepeljugin odvjetnik iznosi činjenice
(zašto je došlo do tužbe, ponašanje maćehe), a nakon toga daje riječ Pepeljuzi kako bi ona izrekla
svoje stajalište o cijeloj situaciji. Zatim sudac daje dopuštenje drugom odvjetniku da iznese svoje
stajalište. Maćehin odvjetnik iznosi činjenice (zašto je došlo do tužbe, ponašanje Pepeljuge) te
daje riječ maćehi kako bi iznijela svoje stajalište. Zatim sudac najavljuje prvog svjedoka, princa.
Pepeljugin, a nakon njega i maćehin odvjetnik ispituju princa i ostale svjedoke (zla sestra i vila).
Nakon ispitivanja porota iznosi svoje mišljenje te sudac donosi konačnu odluku.

Trajanje aktivnosti: 20 minuta

10
Cilj aktivnosti: prilagoditi se zadanoj situaciji i ulozi te na temelju saznanja iz bajke odglumiti
suđenje između Pepeljuge i maćehe

Ishodi međupredmetnih tema: osr A.2.2. Upravlja emocijama i ponašanjem., osr B.2.2. Razvija
komunikacijske kompetencije., osr B.2.3. Razvija strategije rješavanja sukoba., uku A.2.4.
Učenik razlikuje činjenice od mišljenja i sposoban je usporediti različite ideje., goo A.2.2.
Aktivno zastupa ljudska prava.

3.3. Završni dio

Učenike dijelimo u četiri skupine. Svaka skupina dobiva jedan lik iz bajke. Likovi su Pepeljuga,
maćeha, princ i zle sestre. Zadatak je zamisliti da su učenici zadani lik iz bajke. Iz perspektive
lika trebaju prepričati što bi radili nakon što je bajka završila.

Trajanje aktivnosti: 5 minuta

Cilj aktivnosti: prepričati događaj iz tuđe perspektive

Ishodi međupredmetnih tema: osr B.2.2. Razvija komunikacijske kompetencije., osr B.2.4.
Suradnički uči i radi u timu., uku A.2.3. Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih
ideja i pristupa rješavanju problema., uku D.2.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s
drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

Prilog 1:
Braća Grim rođena su u Frankfurtu u 18. stoljeću. Njihovo prezime u prijevodu bi značilo
„srdići“ ili „ljutići“, a baš su po svojoj naravi bili mirni, dobri i mudri ljudi. Putovali su Europom
slušajući bajke na njemačkom jeziku koje su zapisivali, odnosno, sakupljali. Kada bi se vratili
kući, u svojoj su sobi uspoređivali različite inačice iste bajke i oblikovali ih u jednu. Bili su vrlo
uporni i marljivi te su gajili veliku ljubav prema svojem jeziku i kulturnoj baštini.

Svi znamo da su originalne, narodne bajke prepune grubosti i praznovjerja stoga su braća Grimm
u njih unijeli veselje, fantastične i duhovite elemente, jasnije su ispričali radnju i prilagodili bajke
djeci. Wilhelm je preoblikovao narodne bajke, Jacob je bio zadužen za jezičnu ljepotu bajki, a

11
treći brat Ludwig (koji se ne spominje tako često) je ilustrirao bajke. Godine 1825. objavljena je
njihova prva knjižicu bajki u tiskanom obliku jer je tada u Francuskoj izumljen stroj za
pravljenje papira u beskrajnoj traci. Sve do tada papir se proizvodio od lanenih i pamučnih krpa,
konoplje, trave i slično.

Prilog 2:

Prilog 3: slike iz crtića

Prilog 3:

12
4. Literatura

 Jacob i Wilhelm Grimm: Pepeljuga (https://lektire.skole.hr/autor/jacob-i-wilhelm-

grimm/, pristupljeno: 1.6.2023.)

 Portal e – lektire (https://lektire.skole.hr/, pristupljeno: 22.5.2023.)

 Zalar, D. i Velički, V. (2021). Mark je pisao Ani. Studije o piscima i djelima u svjetlu
poticanja čitanja.

13