1.2.

NAPONSKA STANJA I VRSTE SLOMA

Promatrati ćemo gredu od armiranog betona opterećenu

koncentriranom silom u sredini proste grede. Idući od ležaja
prema sredini nosača vide se tri različita naponska stanja,
poznata u armiranom betonu kao naponska stanja I,II i III.

Slika 1.4. Naponska stanja

Za naposko stanje I naprezanja u betonu i armaturi su mala,

te vrijedi linearna raspodjela naprezanja.

Kraj naponskog stanja I (Ia) označuje da je vlačna čvrstoća

betona betona pred iscrpljenjem, pa raspodjela napreznja u
vlaku ide po krivulji, dok je raspodjela tlačnih naprezanja
linearna.

Naposko stanje II karakteristično je po tome što u vlačnoj

zoni nastaju pukotine i vlačna se se zona isključuje iz
nosivosti, raspodjela tlačnih naprezanja u tlaku ide već po
krivulji.

Naponsko stanje III (stanje neposredno pred slom)

karakteristično je po tome što raspodjela tlačnih naprezanja
naprezanja ima oblik krivulje, a u vlačnoj zoni, kao i kod
naponskog stanja II, nastaju pukotine još veće i dosežu
neutralnu os. Tlačna zona se smajuje i neutrlana os putuje
prema gore.

Način sloma armiranobetonskog elementa ovisi o postotku

armiranja, o djelovanju reznih sila i o mehaničkim
karakteristikama betona i čeika.

Slom presjeka savijanjem s uzdužnom silom i bez nje može

nastati zbog:
- iscrpljnja vlačne armature
- iscrpljnja betona na tlak
- istodobnog iscrpljnja vlačne armature i iscrpljenja betona
na tlak

Slom zbog iscrpljenja armature može nastati zbog dva

razloga:
- u prvome količina armature nije dovoljna da preuzme
vlačna naprezanja pri pojavi prve pukotine na prijelazu iz
naponskog stanja Ia u II, slom je trenutan, da se takav slom
ne dogodi, potrebno je presjek armirati minimalnom
armaturom
- u drugome slom se pojavljuje zbog iscrpljenosti armature,
ali sloma presjeka nema nakon pojave prve pukotine već
mu prethode sve veće pukotine i naglašene deformacije
armature u vlačnoj zoni (duktilan slom)
Slom zbog iscrpljenosti betona (neduktilan slom) nastaje uz
relativno veći postotak armiranja, pri čemu naprezanja u
čeliku ne dostižu granicu popuštanja. Tu slom može biti
iznenadan, bez naglašenih pukotina i većih deformacija.

Treći oblik sloma, zbog istodobne iscrpljenosti vlačne

armature i betona (balansirani slom) nastaje uz prethodne
naglašene deformacije i pukotine.

Preporučuje se dimenzioniranje uz pretpostavku istodobne

iscrpljenosti armature i betona, ili još bolje, radi osiguranja
duktilnosti, samo čelika.