BIOMEHANIKA

Kinematika- izucavaju se gibanja krutih tijela ne trazeci uzroke koji

su uzrokovali to gibanje.

Referentni sustav -  je dogovorno određen koordinatni sustav u

kojem se određuju (definiraju) položaji fizikalnih tijela (objekata) te
promatra i opisuje gibanje. Mi uglavnom koristimo inercijski sustav u
kojem vrijedi zakon tromosti ili inercija.

Pr.1- osoba koja se vozi u kabini zicare se ne giba ako gledamo u

referentnom sustavu kabine, al se giba ako promatramo u
referentnom sustavu Zemlje.
Pr.2- lopta stoji na mjestu, a publika se giba i obrnuto.

Duljina– velicina odsjecka kojeg omeduju bilo koje dvije tocke krivulje

Povrsina- ploha koju obuhvaca svaki lik

Volumen- velicina prostora koje obuhvaca svako tijelo

Pomak- promjena položaja odnosno razlika krajnjeg i početnog

položaja.
PR.> Jahač na konju giba se duž osi x od položaja x1=10m do položaja
x2=40m. Njegov pomak je +30m do položaja x2=40m. Njegov pomak
se poklapa sa orjantacijom x osi. Predznak(-) znači da taj pomak ima
orjentaciju suprotnu orjentaciji x osi.
PR.2- osoba putuje avionom i jedna osoba putuje autom st – zg. Isti je
pomak, al veci puno veci put je imala osoba koja je isla autom.
Put- ukupna duljina segmenta krivulje koje tijelo napravi tokom svog
gibanja. To je skalarna veličina, mjerna jedinica je duljine 1m.
PR.> Nogometaš je u jednom trenutku bio na položaju sa
kordinatama (30, 40), a na drugom (35, 18). Od prvog do drugog
položaja trčao je po krivocrtnoj liniji i pretrčao 30m što predstavlja
njegov put.
PR.2- osoba putuje avionom i jedna osoba putuje autom st – zg. Isti je
pomak, al veci puno veci put je imala osoba koja je isla autom.

Položaj- određuju ga koordinate odredenog referentnog sustava. U

jednodimenzionalnim kretanjima polozaj odreduje + ili – predznak, u
dvodimenzionalnim situacijama su nam potrebne 2 koordinate (npr.u
odnosu na strane terena), a ako je moguca i promjena visine tad se
koristi trodimenzionalni k.sustav sa 3 kordinate (npr. visina lopte).

Brzina(srednja)- omjer pomaka i vremenskog intervala za koji se taj

pomak dogodio. Srednja brzina nekog tijela je vektorska veličina i ima
orjentaciju jednaku orjentaciji tijela koji se dogodio u odgovarajućem
vremenskom intervalu.
Mjerna jedinica u SI je m/s. Položaj se pokazuje xt grafom (2D). Važna
je u opisivanju dogođaja u sportskim aktivnostima kod kojih sportaši
prolaze jednaku udaljenost,a pobjednik je onaj koji ostvari najmanje
vrijeme, tj. Postigne najveću brzinu.
Srednju brzinu možemo odrediti tako, ako je šprinteru trebalo 10sec
za 100m, tada je iznos 10m/s.
Općenito kod svih 1D gibanja sa stalnom orjentacijom iznos srednje
brzine je uvijek jednak srednjoj vrijednosti iznosa brzine. Iako je važna
u sportskim aktivnostima ne daje nam informaciju o tome kakva je
utrka bila kroz vrijeme. U tom slučaju definiramo trenutnu brzinu kao
srednju brzinu za kratki vremenski interval. Iznos može biti i
negativan, sa – predznakom, u slucaju da se tijelo giba suprotno
orijentaciji osi x zadanog sustava. Ako je srednja brzina 0, tad je i
pomak 0, i obrnuto.

Trenutna brzina- dobije se iz omjera pomaka i vremenskog intervala

kad se uzme kratki interval.

Brzina je vektorska veličina, a iznos brzine skalaran.

Vektor = mj. Jedinica + iznos + orjentacija
Skalar = mj. Jedinica + iznos

Akceleracija- pojava usporavanja i ubrzavanja tijela.

Srednja akceleracija- omjer promjene trenutne brzine i tog
vremenskog intervala. Tijelo ima akceleraciju kad se pocinje gibat,
kad se zaustavlja, kad ubrzava, kad usporava, kad se mijenja
orijentacija gibanja. A= v ( v2-v1) / t (t2-t1). Akceleraciju je moguce
rastaviti na kompontente, npr kad bacimo loptu u vis, njena
horizontalna kompontenta je jednaka 0, a vertikalna se mijenja
Trenutna akceleracija- granična vrijednost srednje akceleracije kad
odgovarajući vremenski interval teži u 0. Vremenski interval nikad
nije 0, nego tezi prema 0, dakle trazi se najkraci vremenski interval
koji je najblizi 0.
Akceleracija će imati jednaku orjentaciju kad ne dolazi do promjene
orjentacije brzine tijela i kad dolazi do povećanja iznosa brzine, a ako
dolazi do smanjenja iznosa brzine, tada je orjentacija akceleracije
suprotna gibanju tijela. Mjerna orjentacija je prema tlu, jer se i
promjena brzine odvija s tom orjentacijom. Koristi se za racunjanje
pitagorin poucak.
Jedna od najvećih vrijednosti akceleracije koju sportaši mogu
ostvariti u mišićima je u trenutcima starta utrke na kratke
staze(sprintevi) tada prelazi vrijednost od 10m/s2.
Gibanja sa stalnom akceleracijom- brzina takvih tijela mijenja se
jednoliko. Primjer su tijela koja slobodno padaju u blizini površine
zemlje (sva tijela, ako se zanemari otpor zraka padaju jednakom
akceleracijom iznosa oko 9,8ms2. Ako je akceleracija nekog tijela
stalna tada su trenutna i prosječna akceleracija jednake.

Gibanje projektila- gibanje tijela pod utjecajem sile teže koje ima
početnu brzinu, zanemarujući otpor zraku. To tijelo ima stalnu
akceleraciju s orjentacijom prema središtu zemlje.
To može biti nogometna lopta, teniska loptica, ali ne ptica i avion,
zbog većeg utjecaja otpora zraka. 2D gibanja mogu biti horizontalna i
vertikalna. Horizontalno je gibanje po pravcu, a vertikalno je tijelo u
slobodnom padu. Ljudsko tijelo se ponaša kao projektil kod skokova u
vodu, u vis, u dalj, trčanje, košarka, nogomet i odbojka.
Kad se sportaš nalazi odvojen od drugih tijela uz zanemarivanje
otpora zraka horizontalna komponenta brzine se ne mijenja. Kod
nekih sportova otpor se ne može zanemariti(skijaško skokovi, bacanje
diska ili koplja).

Transakcijska gibanja- gibanja uzduž nekog pravca to su položaj,

pomak, put, brzina i akceleracija.

Rotacijska gibanja- oko određene osi. To su kutni položaj, kutni

pomak, kutna brzina, kutna akceleracija.

Kutni položaj- označava položaj neke linije u odnosu na druge

referentne linije. Vektorska je veličina i mjeri se u stupnjevima.
Osnovna mjerna jedinica je radijan. Pozitivna orijetnacija je suprotna
smjeru kazaljke na satu.

Kutni pomak- razlika kutnog položaja u konačnom i početnom

trenutku. Vektorska veličina. Ima svoj iznos i orjentaciju u prostoru
(pravilo desne ruke, prsti predstavljaju odvijanje rotacije a palac
orijentaciju vektora kutnog pomaka). Iznos kutnog pomaka je kut
kojeg zatvaraju odabrane linije na rotirajućem tijelu u konačnom i
početnom trenutku. Važan je kod skokova u vodu, gimnastici,
umjetničkom klizanju za postizanje najboljeg uspjeha.

Kutna brzina- ako neko tijelo napravi kutni pomak u vremenskom

intervalu tada definiramo srednju kutnu brzinu kao omjer pomaka i
vremena intervala. Trenutna kutna brzina definira se kao srednja
kutna brzina određena u kratkom vremenskom intervalu. Mjerna
jedinica je rad/s, a orjentacija se određuje pravilom desne ruke (prsti
desne ruke pokazuju rotaciju tijela, a palac orjentaciju vektora kutne
brzine). Važno za gimnasticke sportove, skokove u vodu, umjetnicko
klizanje i drugo.

Kutna akceleracija- ako kutna brzina rotacije krutog tijela nije

konstantna tijelo ima kutnu akceleraciju.
To je omjer promjene kutne brzine i vremenskog intervala.
Trenutna kutna akceleracija definira se kao granična vrijednost
srednje kutne akceleracije kad odgovarajući vremenski interval teži u
0. Vektorska je veličina, mjerna jedinica je rad/s2. Orjentacija se
određuje pravilom desne ruke.

KINETIKA- proucava gibanje tijela trazeci uzroke koje dovode do

promjene brzine, odnosno akceleracije.

1, Newtonow zakon- opisuje ponašanje nekog tijela kad na njega

djeluju druga tijela, kad je rezultat svih sila jedank nuli. Tijelo ce ostati
u stanju mirovanja, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako na
njega ne djeluje nikakva sila, ili je zbroj svih sila jednak 0.
Naziva se princip ustrajnosti, znači da je uzrok promjena gibanja tijela
djelovanje vanjske sile na to tijelo.
Prvi newtonov zakon ne vrijedi za sustav koji je vezan za akcelerirani vlak ( biljar
u vlaku, kada vlak koci kuglice se micu bez djelovanja sile).

Pr.- Tijelo je s pomoću nerastezljivog užeta ovješeno za strop i miruje.

Na tijelo djeluju dvije sile: sila teža i sila napetosti niti. Tijelo se ne
giba jer je zbroj svih sila jednak 0.

Pr2.- Knjiga stoji na stolu jer na nju djeluje sila teza i sila pritiska
podloge.

2, Newtonow zakon- ponašanje tijela kad na njega djeluje neka

ukupna vanjska sila.Iznos promjene stanja gibanja nekog tijela je
proporcionalna iznosu sile koja je uzrokovala to gibanje. F = m *a.

Impuls sile- umnozak sile i vremenskog intervala u kojem je sila djelovala

3, Newtonow zakon- međudjelovanje danog tijela i njegove okoline.

Sila se uvijek pojavljuje u paru.
Sile kojima dva tijela djeluju jedno na drugo uvijek su istog iznosa ,a
protivne orijentacije. Fab= -Fab
Svakoj sili javlja se protu-sila, učinci se neponištavaju jer se njihova
hvatišta nalaze na različitim tijelima.
Kad sportas trci on gura zemlju i zemlja gura njega istom silom, samo
je razlika sta zemlja ima puno vecu masu pa se zemlja ne mice a mi
se micemo.

Opći zakon gravitacije- svako tijelo koje ima masu se privlači.

Gravitacijska sila je privlačna sila, a njena orjentacija je prema
središtu tijela koje izaziva gravitacijsko djelovanje na dano tijelo.
Njen utjecaj na tijela u blizini povrsine zemlje opisivamo preko jednog
oblika te sile koja se zove sila teže.Tijelo u padu neće imati ovaj iznos
akceleracije jer zemlja nije homogena, nije idealnog sfernog oblika.
Iznos akceleracije je manji u blizini. Iznos akceleracije je manji u blizini
ekvadora, raste prema polovima. 9,83ms2

Sila teže
Iznos: na većim nadmorskim visinama i bliže ekvadoru iznos
akceleracije je manji, a na manjoj nadmorskoj visini veći i na polovima
9,83 m/s2. Iznos sile koja djeluje na tu akceleraciju nekog tijela
proporcionalna je masi tog tijela.Fg=m*g
Smjer: njena orjentacija je prema središtu zemlje, a kako je
akceleracija manja u blizini ekvadora i vrijednost sile teže je manja na
tim mjestima.

Masa- unutarnje svojstvo tijela koje odreduje njegovo ponasanje pri

djelovanju sile . Sto je masa veca to je teze promjeniti stanje gibanja.
Masa je skalarna fiz.velicina i mjerna jedinica je 1kg.
Tezina (W)- tezina odabranog tijela je iznos ukupne sile koja je
potrebna za sprecavanje slobodnog pada tijela. Tezina je sila kojem
tijelo pritisce podlogu. Tezina W jednaka je iznosu gravitacijske sile Fg
i vrijedi W=mg. Tezina se mjeri kad tijelo ne akcelerira (ako bi mjerili
u dizalu dok se mijenja brzina, razlikovala bi se od tezine izmjerene
na cvrstom tlu i treba je nazvat prividnom tezinom). Tezina se mjeri u
newtonima 1N, a masa u kilogramima 1kg

Sila pritiska podloge (trčanje)

Iznos: jednak samo onom tijelu koje ulazi u neku podlogu.
Smjer: djeluje uvijek okomito iz podloge > ako jedno tijelo dodiruje
neko drugo tijelo, tada to drugo tijelo djeluje na ono prvo silom, zbog
deformacije svoje površine, obrnuto na površinu i naziva se sila
pritiska podloge.
PR.> Kod trčanja pri svakom dodiru noge sa tlom dujeluje sila pritiska
podloge na onaj dio noge koji je u izravnom dodiru s tlom. Orjentacija
te sile je prema gore, okomita na dodirne površine. Silom jednakog
iznosa, a suprotne orjentacije djeluju i noge sportaša na taj dio tla.
- Sila pritiska podloge djeluje od tla prema gore, a gravitacijska
prema tlu.

PR2.- kad nogometna lopta udara od tlo, na nju djeluje sila pritiska
podloge orijentirana prema gore. Ta sila mijenja vertikalnu
komponentu gibanja lopte.

Sila trenja(trčanje)
Iznos: jednaka ili manja od komponente koja gura tijelo.
Smjer: suprotno od smjera gibanja tijela.
Ovisi o dodirnim plohama. Treba razlikovati silu trenja u statičkim i
kinematičkim uvjetima. Za tijela u klizanju orjentacija sile trenja je
suprotna orjentaciji klizanja tijela > kad tijelo stoji sila trenja je
jednaka tijelu koje stoji i orijentacija je suprotna zbroju svih sila koje
djeluju na to tijelo
U statickim uvjetima max iznos sile trenja je produkt statickog
koef.trenja i iznosa sile pritiska podloge.
U kinematickim uvjetima max iznos sile trenja je produkt
kinematickog koef.trenja i iznosa sile pritiska podloge.
Koef trenja ovisi o svojstvima dodirnih ploha i nekad o iznosu brzine
tijela.
Pomak: sila trenja je manja od tijela koje stoji (jer da je veća tijelo se
nebi moglo kretat)
PR.> podloga djeluje put gore. Sila trenja je veća u odnosu na
podlogu jer da je manja sila bi išla put natrag. Kod sprinteva je veće
trenje između noge i podloge pozeljno, da je jači i bolji odraz.

Sila napetosti
Smjer: suprotno prema sredini u oba smjera nekog tijela
PR.> Ako je neko tijelo pričvršćeno za uže i djeluje silom tada ono
djeluje silom napetosti na tijelo i ruku kojom vuče. Ako se zanemari
masa užeta tada je sila napetosti jednaka na oba kraja užeta.

Sila uzgona
Orijentacija: suprotna orijentaciji gravitacijske sile.
Kad: na sva tijela koja su uronjena u fluid
Ovisi: o gustoći fluida (1,3kg, 1000kg, 1030kg..), volumenu (istisnutog
fluida) i g sili.
Iznos: sile uzgona na tijelo uronjeno u fluid, jednak je težini tijelom
istisnutog fluida.
Gustoća zraka 1,3 kg/m3, vode 1000 kg/m3, mišića i kostiju više od
1000, mora 1030.
- Kad tijelo ima jedanki uzgon stajati će na mjestu. Zbog masnog tkiva
mozemo plutati na moru + udahnut zrak.

Sila otpora(plivanje)
Kad: se tijelo giba u fluidu, ili kad fluid protjece kraj tijela.
Ovisi: gustoći fluida, povrsini poprecnog presjeka tijela, konstanti
otpora (c) koja ovisi o svojstvima tijela i fluida ( manja je za tijela sa
glatkom povrsinom i prikladnim oblikom), i brzini
Smjer: suprotno od smjera gibanja tijela.
Otpor raste s kvadratom brzine. Što je više turbulentna veća je sila
otpora. Fluid pored tijela može protjecati stacionirano ili
turbulentno(dolazi do otpora). Kod stacioniranog gibanja ne dolazi do
mješanja slojeva fluida, a javlja se samo kod malih iznosa brzine
gibanja tijela kroz fluid. Turbulentno gibanje nastaje kod većih brzina
gibanja tijela kroz fluid., mjesaju se slojevi fluida u vrtloge.
Javlja se sila otpora na tijelo čiji je iznos proporcionalan kvadratu
brzine tijela fluid.
PR. > Kod skijanja za postizanje većih brzina skijaš mora smanjiti silu
otpora tako da smanji površinu poprečnog presjeka postavljajući se u
oblik „jajeta“.
Biciklisti, trkači, plivači za smanjiti silu otpora moraju smanjiti brzinu
gibanja kroz fluid tako da se postave iza vodećeg sportaša. Nebeski
letaci se rasire da dobiju sto vecu silu otpora zbog maksimalne
povrsine.
Relativna brzina fluida veća je za vodećeg sportaša kao i sila otpora,
pa je on izmoreniji od sportaša iza njega.
Pr2- ako neko tijelo pada kroz zrak iz stanja mirovanja tada se iznos
sile otpora postupno povecava kako raste iznos brzine gibanja. Sila
otpora se suprotstavlja sili tezi, a nakon dovoljno dugo vremena
iznosi sila se izjednace i u tom slucaju tijelo vise nece ubrzavat nego
ce padat jednakom brzinom. To se naziva stacionirana brzina i tijela
slicnog oblika a vece mase imaju vece iznose stacionirane brzine,
deblji skijasi su bolji skijasi.

Aerodinamička sila
Kad: se aerodinamičko nesimetrično tijelo giba kroz fluid mogu se
izazvati različiti iznosi brzine strujanja fluida na različitim stranam
tijela te tako izazvati različite vrijednosti dinamičkog tlaka fluida.
Tlak je manji na mjestima gdje fluid ima veće iznose brzine strujanja
Ovisi: o razlici tlakova i povrsini uzduznog presjeka aerodinamickog
tijela.
Orjentacija: Okomita je na relativno gibanje tijela u odnosu na fluid.
Primjeri sa znacajnim djelovanjem su automobili i avioni.

Magnusova sila
Kad: kad postoji rotacijsko i transakcijsko gibanje.
Ovisi: o gustoci fluida, promjeru tijela, frekvenciji vrtnje,brzini
Sila na simetrično tijelo koje dok se giba kroz fluid ima vrtnju oko osi
simetrije. Za razliku od aerodinamičke sile Magnusova na rotirajuće
tijelo u gibanju kroz fluid neće postojati ako je trenje između površine
tijela i fluida jedanko nuli. Tijelo se vrti oko osi i giba kroz fluid zbog
postojanja trenja, na jednoj strani će povećati, a na drugoj smanjiti
brzinu fluida.
PR.> Ako promatramo nogometnu loptu u gibanju kroz zrak koja je
dobila vrtnju oko svoje osi, uočit ćemo kako lopta pravi skretanja
okomito na pravac gibanja tijela i na os rotacije lopte. To skretanje
uzrokovano je Magnusovom silom. Teniska loptica.

Elastična sila
Ovisi: konstanti elasticnosti i deformaciji tijela
To je promjenjiva sila (elastična opruga). Ako se neko elastično tijelo
deformira, ono će u sebi stvoriti silu koja će djelovati tako što će svoj
oblik dovesti u ravnotežu. Tijelo je elastično ako je sila u njemu
proporcijonalna promjeni dužine tijela. Neko tijelo ima elastična
svojstva sve dok deformacije nisu prevelike, a kod velikih deformacija
dolazi do pucanja tog tijela(kod skijaša).
PR.- elasticna fitnes traka, opruga..

Centripetalna sila
Ovisi: o masi, brzini i radijusu kruznice
Ako na neko tijelo djeluje ukupna vanjska sila jednaka 0, ono ostaje u
stanju mirovanja, ili jednolikog gibanja po pravcu. To znači da na to
tijelo djeluje sila koja danom tijelu mijenja orjentaciju brzine.
Rezultantna sila koja drži tijelo u jednolikom kružnom gibanju
nazivamo centripetalnom silom.
PR.> Kod klizanja na ledu centripetalna sila predstavlja transverzalnu
silu trenja između klizaljki i leda.
Kod bacača kladiva centripetalna sila na kladivo prilikom vrtnje je sila
napetosti.

Težište- točka za koju ce utjecaj sile teze na ukupnu masu tijela,

zamisljen u toj tocki,biti jednak utjecaju sile teze na cijeloukupno
tijelo.

Središte mase- točka krutog tijela cije je gibanje jednako gibanju

cijelog tijela

Srednja gustoća mase- omjer mase i volumena tijela

Rot.gibanja- ako na neko tijelo u mirovanju odredenog volumena
djeluju dvije sile istog iznosa a suprotne orijetancije moze dodi do
promjene stanja gibanja. Npr rotacija knjige koja stoji na stolu oko
svoje osi.

Moment sile
Fizikalna veličina kojom izražavamo nastojanje sile da promjeni
rotacijsko gibanje nekog krutog tijela. Moment sile kojeg uzrokuje
sila na neko kruto tijelo definira se kao vektorski produkt vektora koji
označava hvatište sile u odnosu na os rotacije i dane sile.
Moment sile je vektorska veličina čiji iznos i orjentaciju određujemo
pravilom vektorskog produkta.
Iznos momenta sile jednak je produktu iznosa sile i udaljenosti
hvatišta sile od osi rotacije, te sinusa kuta kojeg zatvaraju vektor sile i
vektor položaja hvatišta sile.
Iznos je jedanak nuli kad je hvatište sile na osi rotacije ili kad vektor
sile i vektor položaja hvatišta sile leže na istom pravcu.
PR.> Otvaranje i zatvaranje vrata. Ako jednakim iznosom sile
djelujemo na vrata, jednom vrlu blizu rotacije, a drugi put na rubu
vrata koji je najudaljeniji od rotacijske osi, uočavamo kako se stvara
kutna akceleracija bitno manjeg iznosa kad je hvatište sile vrlo blizu
rotacije. Volan na autu.
PR.2> Kod borilačkih vještina vrlo je čest slučaj ostvarivanja velikih
iznosa momenta sile odabirom prikladnog hvatišta sile kojom želimo
ostvariti pokret.

Moment inercije- fizikalna velicina koja opisuje svojstvo tijela kod

rotacijskih gibanja.Ovisi o raspodjeli mase tijela u odnosu na os
rotacije. M * R
Moment inercije u odnosu na istu os rotacije s okomito ispruzenim
rukama povecava se i do dva puta u odnosu kad su ruke postavljene
uz tijelo. Najmanja vrijednost momenta inercije je s potpuno
sklupcanim tijelom.

Moment kolicine gibanja- produkt momenta iercije i kutne brzine,

vektorska velicina a mjerna jedinica je kgm2/s
Iznos kutne brzine je veci sto su ruke blize tijelu, klizacica na ledu.

Impuls momenta sile- produkt momenta sile i vremenskog intervala

Ravnoteza- tijelo se nalazi u stanju ravnoteze ako su ukupna vanjska

sila i ukupni moment sile na dano tijelo jednaki 0. F=0 M=0 . Najveca
je ravnoteza kad je tijelo sto vece mase, teziste najnize u odnosu na
podlogu, i sto veca ploha. KNJIGA NA STOLU

Rad- kolicina energije koja se vanjskim silama prenese na ili s tijela.

Kolicina energije koja se prenese na tijelo je pozitivni rad, a u
suprotnom negativni. Skalarna velicina, 1 J.

Snaga- izvrsenje rada u sto kracem intervalu.