ATRIBUT je riječ koja stoji uz imenicu

/ subjekat / i pobliže ga određuje.

-Mala Alma sluša pjesmu.

-Proljetni dan najavljuje visibabe.

-Toplo sunce ogrijalo je slavuja.

-Raspjevani slavuj pjeva pod strehom.

OBJEKAT je glagolski dodatak koji
označava na koga ili na šta prelazi glagolska
radnja, odnosno šta je obuhvaćeno
glagolskom radnjom.

-Učenik na leđima nosi torbu.

-Mirza nosi sijeno.

-Hasan čita knjigu.

PRILOŠKE ODREDBE / OZNAKE/
ZA VRIJEME, MJESTO I NAČIN su riječi
koje stoje uz glagole i kazuju: vrijeme kad se
radnja vrši, mjesto gdje se radnja vrši, i
način na koji se radnja vrši.

Priloške odredbe odgovaraju na pitanja:

-POV : Kada? Otkada? Kamo? Odakle?
-POM : Gdje? Kuda? Kamo? Odakle?
-PON : Kako? Na koji način?
- Otac je do podne pregledao sanduke.
( Do kada je pregledao?- Do podne.)

- Na okvirima je bilo mnogo pčela.

( Na čemu je bilo mnogo pčela?-Na okvirima.)

- Ljutito su zujale oko njegove glave.

( Kako su pčele zujale?- Ljutito.)
 PROŠIRENA REČENICA

subjekat predikat
atribut objekat priloške oz.

SUBJEKATSKI PREDIKATSKI
SKUP RIJEČI SKUP RIJEČI
 SUBJEKAT je dio rečenice koji kazuje
o kome ili o čemu se u rečenici govori.
U rečnici ga možemo pronaći postavljajući
pitanje ko ili šta.

-Ptice se raspjevale. ( Ko se raspjevao?)

-Leptirići lete. ( Ko leti?)

-Šuma se šareni od cvijeća. ( Šta se šareni?)
PREDIKAT je dio rečenice koji kazuje
nešto o subjektu. On nam kazuje šta subjekat
radi ili šta se sa subjektom događa.

-Ptice se raspjevale. ( Šta rade ptice? )

-Leptirići lete. ( Šta rade leptirići?)

-Šuma se šareni od cvijeća. (Šta se sa š. događa)

 PROSTA REČENICA

SUBJEKAT + PREDIKAT

Prosta rečenica je ona rečenica koja u sebi ima

samo jedan predikat.
IMENICE su riječi koje označavaju
imena predmeta, bića (ljudi, životinja i
biljaka), i pojava.

- KLUPA
- TABLA IMENA PREDMETA
- OLOVKA
- RASIM
- UČITELj IMENA LjUDI
- PILOT

- BUKVA
- RUŽA IMENA BILjAKA
- PŠENICA
- PTICA
- KONj IMENA ŽIVOTINjA
- SLON

- VJETAR
- KIŠA IMENA POJAVA
- MAGLA
*Imenice se prema svom značenju dijele na:
- vlastite,
- zajedničke,
- zbirne i
- gradivne.

a) Vlastitim imenicama označavamo vlastita

imena ljudi, država, gradova, sela,
planina, mora, jezera, planeta…….
/Samir, Bosna i Hercegovina, Sarajevo,
 Sibovac, Jahorina, Jadransko more, Hazna,
Zemlja……/-Pišu se uvijek velikim slovom.

b) Zajedničkim imenicama označavamo sva

bića, predmete ili pojave iste vrste.
/ vuk, zmija, vrabac, klupa stolica, oluja /

c) Zbirnim imenicama označavamo zbir

istih predmeta ili bića. / žbunje, granje,
pruće, jagnjad, telad, pilad…../
 d) Gradivnim imenicama označavamo razli-
čitu količinu neke materije. /so, ulje,
brašno, voda, pijesak…./

-Imenice imaju tri roda: a) muški ( jelen,…)

b) ženski ( srna,…)
c) srednji ( lane,...)
-Imenice se razlikuju i u broju:
a) jednina ( kuća,...)
 b) množina ( kuće,..)

ZAMJENICE su riječi koje u rečenici

zamjenjuju imenice, pridjeve i druge riječi.

*Zamjenice dijelimo na četiri grupe:

-lične zmjenice,
-prisvojne zamjenice,
-pokazne zamjenice i
-povratne zamjenice.
a) Lične zamjenice su riječi koje upućuju na
na pojedina lica i njihova imena.

Jednina Množina
1. lice ja mi
2. lice ti vi
3. lice on, ona, ono oni, one, ona
- U trećem licu jednine nalaze se zamjenice za sva tri roda:
muški, ženski i srednji rod / on, ona, ono ; oni, one, ona /

b) Prisvojne zamjenice su riječi koje označa-

vaju kome nešto pripada ili čije je nešto.

Jednina Množina
1. lice moj, moja, moje naši, naše, naša
2. lice tvoj, tvoja, tvoje vaši, vaše, vaša
3. lice njegov, njegova, njegovo njihovi, njihove, njihova
- Prisvojne zamjenice u rečenici imaju službu
atributa.
c) Pokazne zamjenice su riječi kojima poka-
zujemo predmete, bića i pojave.

Jednina Množina
1. lice ovaj, ova, ovo ovakvi, ovakve, ovakva
2. lice taj, ta, to takvi, takve, takva
3. lice onaj, ona, ono onakvi, onakve, onakva
- Pokazne zamjenice imaju sva tri roda za svako lice jednine
i množine. I pokazne zamjenice u rečenici vrše službu
atributa.

d) Povratne zamjenice su riječi koje zamje-

njuju bilo koju ličnu zamjenicu kada
zamjenjuju lice o kojem se govori.

Povratne zamjenice su: sebe, sebi, sobom, se.

PRIDJEVI su riječi koje stoje uz imenice
i pobliže označavaju kakvo je nešto, čije je
nešto, ili od čega je nešto napravljeno.

- U rečenici najčešće vrše službu atributa.

*Pridjeve dijelimo na tri grupe:

 - opisni pridjevi,
- prisvojni pridjevi i
- gradivni pridjevi.
a) Opisni pridjevi nam opisuju kakvo je
nešto.
Npr: gladak, zelen, čist, pokretan,…….itd.

b) Prisvojni pridjevi nam kazuju čije je

nešto.
Npr: majčin, vrbov, psećiji, Omerov,...itd.
 c) Gradivni pridjevi nam kazuju od čega je
nešto napravljeno (od kakvog materijala… )
Npr: bronzano, limeno, travnato, gumeno.…..itd.
GLAGOLI su riječi koje označavaju
radnje , stanja i zbivanja.
*Glagoli označavaju vrijeme u rečenici:
- prošlost,
- sadašnjost i
- budućnost.
*Glagoli se dijele na tri grupe:
- glagoli radnje,
- glagoli stanja i
- glagoli zbivanja.
a) Glagoli radnje nam govore šta neko ili ne-
što radi.
Npr: Djevojčica piše., Slikar slika. Zec trči.

b) Glagoli stanja nam govore u kojem stanju

(položaju) se neko ili nešto nalazi.
Npr: Pas spava., Ado stoji., Maca leži…itd.
 c) Glagoli zbivanja nam govore šta se zbiva u
prirodi. Npr: Zora sviće., Lišće treperi.
BROJEVI su riječi koje određuju tačan
broj ili red bića, predmeta ili pojava.

Arapski brojevi: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7…….itd.

Rimski brojevi: I, II, III,…,L,…,C,…,D,..,M..

*Brojeve se dijele (po ulozi na rečenici) kao:

- osnovni brojevi,
- redni brojevi i
- zbirni brojevi.
a) Osnovni brojevi su oni brojevi koji poka-
zuju koliko nečega ima na broju.
Npr: jedno, četiri, šesnaest, trideset i dva….

b) Redni brojevi su oni brojevikoji određuju

stvari i bića po redu.
Npr: prvo, drugo, treće, četvrto, peto….itd.
c) Zbirni brojevi su oni brojevi koji
označavaj koliko je bića u zbiru(mladunčadi)
Npr: Petero djece, osmero jagnjadi, desetoro teladi...itd.
Riječi u rečenici mogu da se podijele po
službi (ulozi ili funkciji ) koju obavljaju:

1. SUBJEKAT
2. PREDIKAT
3. OBJEKAT
4. ATRIBUT
 5. PRILOŠKE ODREDBE /OZNAKE/ ZA
VRIJEME, MJESTO I NAČIN

Promjenljiva vrsta riječi ( mijenjaju se u rodu,

broju i «padežu» ):

1. IMENICE
2. ZAMJENICE
3. PRIDJEVI
4. GLAGOLI
5. BROJEVI

Nepromjenljiva vrsta riječi (.. ne mijenjaju se

u rodu, broju i «padežu» ,tj. uvijek su iste ):

1. PRILOZI ( tamo(sam krenuo), vrlo(vrijedan),……),

2. PRIJEDLOZI ( ispred, iznad, na, pored, u, iza, ispod.),
3. VEZNICI ( a, ako, ali, već, jer, i, ili, iako, pa, da...),
4. UZVICI ( uh, haj, hej, fuj, oj, ha-ha-ha,……itd.)
5. RIJEČCE ( da, ne, li, zar, svakako, možda, .…itd.)