ZAŠTITA

Zaštita kulturne baštine je smislena akcija koja se provodi s ciljem sprečavanja njezinoga
propadanja Prvi korak zaštite: sabiranje predmeta (čin izdvajanja predmeta u muzejski zbirni
fond)
Pod pojmom zaštite podrazumijevamo:
1. sabiranje predmeta i donošenje u muzej
2. preventivne mjere koje provodimo u muzeju
3. kurativne mjere na muzejskim predmetima
4. mjere inventarizacije i dokumentacije
5. Briga za sigurnost predmeta u muzejskim zgradama
Oblici zaštite
1. Zaštita predmeta prenošenjem u muzej
2. Fizička zaštita muzejskih predmeta u muzejima
3. Sigurnost u muzejskim zgradama

1. Zaštita predmeta prenošenjem u muzej

•Aktivno i pasivno sabiranje
•Eko-muzeji?
•Standardi i kriteriji za sabiranje…

2. Fizička zaštita muzejskih predmeta u muzejima

a) preventivne mjere koje provodimo u muzeju
 stvaranje povoljnih uvjeta u muzejskoj okolini
 kvalitetni kriptoklimatski uvjeti – stabilan odnos temperature i relativne vlage:
18-22 C; 50-60 % relativne vlažnosti, tijekom cijele godine, 24 sata na dan
b) kurativne mjere na muzejskim predmetima (zaštita materijala)
 Konzerviranje
 Restauriranje
c) zaštita oblika
 obavlja se izradom kopija ili modela
 konsenzus kada se kopije mogu napraviti
d) zaštita značenja
 očituje se u dokumentaciji
e) rukovanje muzejskim predmetima
f) etika postupka
 kodeks profesionalne etike u muzejima, ICOM 1986.
h) metodološki pristup
 U svakom logičnom pristupu zaštiti predmeta na 1. mjestu se nalazi izučavanje
UVJETA u kojima predmeti žive i UZROKA OŠTEĆENJA
 Klasifikacija uzroka oštećenja koju je ponudio Bernard M. Feilden (1979.):
o unutarnji uzroci oštećenja kulturne baštine
1. svojstva materijala
2. svojstva konstrukcije
3. slaba izvedba
o 2. vanjski uzroci oštećenja kulturne baštine prirodni uvjeti:
1. klima (sunce, vjetar, temperaturne promjene, atmosferilije, voda)
 2. biološki uzroci (mikroorganizmi, kukci, ptice, životinje, biljke)
3. prirodne katastrofe (potresi, poplave, lavine, erupcije vulkana, orkani)
4. kriptoklimatski uvjeti (odnos vlage i temperature, vlage, soli)
5. čovjek: namjerna razaranja (funkcija, promet, ideologija, promjena ukusa,
vandalizam), nenamjerna razaranja (rat, pogrešne intervencije, turizam,
neadekvatna istraživanja, zapuštenost)
6. razaranja vezana uz suvremeni život (grijanje prostora, zagađivanje)

metodološki pristup, 2. i 3. korak: kontrola i organizacija

KONTROLA: kontrola uvjeta u kojima muzejski predmeti žive u muzejima i kontrola njihova
stanja ORGANIZACIJA: organizirani oblik djelovanja na zaštiti muzejskih predmeta
Sedam stupnjeva intervencije (B. Feilden, 1979:31)
1. sprečavanje propadanja (ili prevencija) – reguliranje uvjeta
2. zaštita (ili održavanje)
3. učvršćivanje (konsolidiranje) ili konzerviranje
4. restauriranje ili obnova
5. reproduciranje (ili izrada kopija i supstituta)
6. rekonstruiranje (nova izrada nestalih ili srušenih objekata ili predmeta na temelju
dokumentacije) 7) novo ocjenjivanje ili rehabilitacija (nova uporaba)

3. Sigurnost u muzejskim zgradama

1. zaštita od prirodnih katastrofa i ratnih razaranja
2. zaštita od krađa i vandalizma
 MUZEJSKA DOKUMENTACIJA
 Muzejska dokumentacija je sustavno izrađen, prikupljen, organiziran i pohranjen
skup podataka, koji je nastao u tijeku procesa stručne obrade, zaštite i prezentacije
muzejske građe, te se temelji na dogovorenom i utvrđenom broju i kvaliteti
podataka o predmetu, grupi predmeta ili cjelokupnom fondu.
 Organizirani proces bilježenja informacija što ih posjeduju i emitiraju predmeti i
cjeline baštine (Maroević 1993: 190)
Muzejska dokumentacija se stvara u postupcima inventarizacije, katalogiziranja i
indeksiranja, koji predstavljaju trajan proces obrade i nadopunjavanja podataka.
Tko izrađuje muzejsku dokumentaciju?
 izrađuju je kustosi
 obrađuju je dokumentaristi
Tri grupe dokumentacije:
1) primarna
2) sekundarna
3) tercijarna
Primarna dokumentacija
 obuhvaća prvu i najveću skupinu podataka o muzejskoj građi.
 Dobiveni podaci rezultat su evidentiranja, analize i stručne obrade predmeta.
 Primarnu dokumentaciju čine: inventarna knjiga muzejskih predmeta, katalog
muzejskih predmeta, knjiga ulaska muzejskih predmeta, knjiga izlaska
muzejskih predmeta, knjiga pohrane muzejskih predmeta i zapisnici o reviziji
muzejske građe.
 Inventarna knjiga - Inventarna knjiga muzejskih predmeta je trajni muzejski
dokument.
 U inventarnu knjigu muzejskih predmeta se obvezno upisuju podaci o
muzejskim predmetima u vlasništvu muzeja i muzejskim predmetima koji su
dani muzeju na trajno upravljanje.
Principi dokumentiranja
1. poštivanje vrijednosti predmeta baštine i njegove cjelovitosti
2. svrhovitost (primjenjivost)
3. preciznost i egzaktnost
4. pravodobnost
5. sveobuhvatnost
6. kontinuiranost
Etika u dokumentiranju
 dokumentacija o kulturnoj baštini mora biti javno dobro

Sekundarna dokumentacija
 obuhvaća prijenos primarne dokumentacije u druge medije (danas je primarna
dokumentacija u digitalnom obliku)
 Sekundarna dokumentacija obuhvaća popratne i dopunske fondove muzejske
djelatnosti
  Prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o
muzejskoj građi sekundarnu muzejsku dokumentaciju čine:
1. Inventarne knjige audiovizualnih fondova (Fonoteka, Fototeka,
Dijateka, Videoteka, Filmoteka, Planoteka, Dokumentacijski crteži, te
Digitalni i magnetski zapisi)
2. Inventarna knjiga hemeroteke
3. Knjiga evidencije o izložbama
4. Evidencija o konzervatorsko-restauratorskim postupcima
5. Evidencija o pedagoškoj djelatnosti
6. Evidencija o stručnom i znanstvenom radu
7. Evidencija o izdavačkoj djelatnosti
8. Dokumentacija o marketingu i odnosima s javnošću
9. Dokumentacija o osnivanju i povijesti muzeja

Tercijarna dokumentacija
 obuhvaća preglede dokumentacije: kartoteke, kataloge, indekse, popise
 Danas su sva tri oblika objedinjena računalnim aplikacijama!
 Tercijarna dokumentacija generira se iz fondova primarne i sekundarne
dokumentacije u obliku tezaurusa, indeksa, kataloških listića i sažetaka, a u
funkciji je bržeg pretraživanja i korištenja podataka iz postojećih
dokumentacijskih fondova

ZAPISNIK O REVIZIJI MUZEJSKE GRAĐE

 Revizija muzejske građe je postupak kojim se na osnovi sravnjivanja
muzejskih predmeta i podataka u knjigama inventara utvrđuje stvarno stanje
fundusa.
 Revizija muzejske građe provodi se svake pete godine, u skladu s odredbama
Zakona o muzejima.

Arhiviranje ili čuvanje dokumentacije U: IN-DOK centrima:

 Muzejski dokumentacijski centar (MDC)
 Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine (konzervatorski odjeli)
 MDC: javna ustanova osnovana 1955. godine u Zagrebu, kao dokumentacijska,
informacijska i komunikacijska točka hrvatske mreže muzeja.
 Muzejski dokumentacijski centar (MDC) – arhivira neke elemente muzejske
dokumentacije, koji se tiču muzejskih institucija i muzejskog osoblja te
muzejske djelatnosti; provodi informatizaciju muzejske djelatnosti
 Osnovna zadaća IN DOK centara: nije da budu arhiv dokumentacije, već
mjesto gdje se može dobiti potrebna informacija o dokumentaciji ili sam
podatak u sekundarnoj publikaciji ili računalnom ispisu

Dokumentacija u muzejima
Dvije kategorije:
1) stručno-znanstvena – opis, vrednovanje, istraživanje muzejskog zbirnog fonda
2) muzeološka - dokumentira djelatnost muzeja, a odnosi se na izložbe,
publikacije, komunikacije, odnose s javnošću, marketing, administraciju