Europske velesile u 17. i 18.

stoljeću UJEDINJENO KRALJEVSTVO

- od vremena Elizabete I. Engleska postupno postaje dominantna pomorska sila
svijeta:
● u 16. stoljeću pobjedom nad španjolskom Nepobjedivom/Velikom armadom
(Englezi postupno stvaraju prve kolonije u Novom svijetu)
● u 17. stoljeću u 3 pomorska rata i sukobima s nizozemskom flotom
(Englezi preuzimaju Novu Nizozemsku pa Nieuw Amsterdam postaje New York)
● u 18. stoljeću pobjedom nad francuskom flotom u Sedmogodišnjem ratu (1756.-1763.)
(Englezi istjeruju Francuze iz Kanade i Indije koja postaje najvažnija engleska
kolonija) - 1707. engleski i škotski parlamenti ozakonjuju ujedinjenje i nastaje
Ujedinjeno Kraljevstvo
- tijekom 18. stoljeća širi se britanski imperij i kolonije po svim morima svijeta
1)
- pomorac/istraživač James Cook oko 1770. otkriva Australiju, Novi Zeland i otočja
Pacifika
- tijekom 18. stoljeća u Britaniji započinje proces industrijske revolucije
zahvaljujući razvoju i
usavršavanju parnog stroja (James Watt usavršava 1769. radni učinak stroja time što
je
kondenzirao paru u posebnoj zatvorenoj posudi) 2)
- konstruktor George Stephenson gradi 1829. prvu parnu lokomotivu za komercijalnu
upotrebu 3)
________________________________________________________
1) Nastaje izraz: Imperij/Carstvo u kojem Sunce nikad ne zalazi.
2) Učinak vodene pare koristi Heron Aleksandrijski još u 1. st. pr. Kr. pri
konstrukciji različitih uređaja koje je
pokretala vruća para, ali prve upotrebljive parne strojeve konstruirali su engleski
inženjeri Savery i Newcomen početkom 18. stoljeća. Thomas Newcomen je prvi čovjek
koji je s uspjehom koristio pokrete klipa u stublini.
3) naziva ju Raketa (Rocket), a najveća brzina bila je 58 km/h. Godine 1803. u SAD-
u Robert Fulton gradi prvi parobrod brzine 6 km/h koji od 1807. ulazi u
komercijalnu upotrebu.
FRANCUSKA
- jačanje prosvjetiteljskih ideja 4) (racionalizam nasuprot religije); najpoznatiji
prosvjetitelji: François Marie Arouet de Voltaire [volter] – najviši duhovni
autoriteta prosvjetiteljske Europe Denis Diderot [didro] – autor najkvalitetnije
(do 18. stoljeća) objavljene Enciklopedije Charles-Louis de Secondat Montesquieu
[monteskje] – kako bi se ostvarilo blagostanje naroda
uz osobnu slobodu unutar granica utvrđenih zakonom, u djelu O duhu zakona predlaže
politički sustav u kojem je državna vlast podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i
sudbenu
________________________________________________________
4) Intelektualni i duhovni pokret 17. i 18. stoljeća koji znanstveno i umno
spoznaje sve prirodne i društvene
pojave, nasuprot teocentričnoj slici svijeta, koja prirodu i društvo objašnjava
polazeći od Boga. Vjerske dogme kritički se preispituju i podvrgavaju autoritetu
sudu uma.
PRUSKA (vladajuća dinastija Hohenzollern)
Fridrih II. Veliki (rođen 1712., kralj 1740.-1786.)
- vladar prosvijećenog apsolutizma i reformator pruske države, ali nesređenih
obiteljskih odnosa 5) - u Ratu za austrijsku baštinu Austriji je oduzeo Šlesku
- u Sedmogodišnjem ratu (1756.-1763.) u savezu s Ujedinjenim Kraljevstvom protiv
Francuske,
Saske, Austrije, Švedske i Rusije nekoliko puta je bio blizu gubljenja Pruske, ali
1762. godine iznenada umire ruska carica Elizabeta i novi car, pro-pruski nastrojen
nećak Petar III., povlači ruske trupe iz Pruske
- sudjelovao u prvoj diobi Poljske s Rusijom (Katarina II. Velika) i Marijom
Terezijom (Austrija) ________________________________________________________
5) Otac Fridrih Vilim sadist i nasilnik; maltretira, zlostavlja i tuče suprugu i
djecu pa Fridrih u mladosti iskazuje
suprotnosti ocu u svim aspektima života – potajice uči svirati flautu, razvija
umjetničke sklonosti i postaje deklarirani homoseksualac. Pri pokušaju bijega iz
Pruske s ljubavnikom uhvaćen je na granici, doveden pred oca, gotovo pogubljen zbog
dezerterstva i prisiljen gledati odrubljivanje glave svog prijatelja. Nakon
pomilovanja, bio je prisiljen oženiti se plemkinjom s kojom je proveo 1 sat prve
bračne noći i potom otišao od nje. Poslije očeve smrti, odmah se rastaje ali brak
je zvanično trajao do kraja njegovog života. Intimni dio života nadoknađivao je
druženjima s pruskim vojnicima u palači u Potsdamu (u blizini glavnog grada
Berlina) koje je nazvao Sanssouci (franc. ''bez brige''; ulaz ženama bio je
zabranjen).

RUSIJA (vladajuća dinastija Romanov)

Petar Veliki (rođen 1672., car 1696.-1725.)
- 1. ruski car koji započinje proces reforme i modernizacije zaostale ruske
feudalne države
- utemeljitelj ruske ratne flote s kojom osvaja Azov (dio Crnog mora)
- 1697. kreće na poznato 18-mjesečno putovanje u Zapadnu Europu (u Amsterdam i
London) 6) - na povratku kući, saznaje za pobunu vojske u Moskvi koju daje ugušiti
u krvi 7)
- u sukobu s pravoslavnom crkvom (jedan od razloga brijanje brada i dugih rukava
boljarima,
tj. ruskim plemićima)
- 1700. objavio rat Švedskoj u želji da izbije na Baltik, ali u prvim sukobima trpi
poraze zbog
inferiornosti ruske vojske (nedovoljno profesionalizirana vojska s nedostatkom
zaliha i topništva
pa daje taliti crkvena zvona za proizvodnju topova što predstavlja početak vojne
industrije) - 1703. osvaja ušće Neve na Baltiku (Finski zaljev) i odmah započinje
gradnju novog
glavnog grada – St. Petersburg ili Petrograd
- sumnjajući da kuje urotu protiv njega, utamničio sina Alekseja (slab, pobožan,
voli piti, mrzi oca), mučio i navodno ga sam ubio (!)
- za života imao 2 žene i s njima 14 djece (!) od kojih su ga nadživjele 2 kćeri te
više ljubavnica ________________________________________________________
6) Unajmljuje majstore i šalje ih u Rusiju, kupuje stolarski alat, uči secirati
trupla i vaditi zube.
7) Od 800 pobunjenika daje ubiti 130, ostale muči knutom i žarom, potom ih daje
objesiti na zidine Kremlja,
nekima odrubiti glave, neke žive oderani, a 5 je sam ubio !
Katarina II. Velika (rođena 1729., carica 1762.-1796.)
- rođena u pruskoj plemićkoj obitelji (Njemica, pravo ime Sophie)
- ruska carica Elizabeta (kći Petra Velikog) dogovara brak svog nećaka i
prijestolonasljednika
Petra III. sa Sofijom – po dolasku u Rusiju uzima ime Katarina
- nesposobnost Petra III., mentalna i fizička ograničenost, sukob s pravoslavnom
crkvom i
opčinjenost pruskim kraljem Fridrihom Velikim i dovode do urote vojnih
zapovjednika, kojoj na čelo staje Katarina te je svrgnut s vlasti, zatvoren i
ubijen, a Katarina je zavladala kao carica Katarina II. 8)
- 1772., 1793. i 1795. s Pruskom i Austrijom sudjeluje u tri diobe i uništavanju
poljske države - u dva rata Osmanskog sultanata Rusija dobiva crnomorsku obalu od
Dnjepra do Dnjestra - dovršava višestoljetnu rusku kolonizaciju Sibira i započinje
kolonizaciju Aljaske u Americi
- Rusija postaje priznata kao jedna od velikih sila Europe

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

ENGLESKA KOLONIZACIJA SJEVERNE AMERIKE
- dok su Španjolci i Portugalci kolonizirali Latinsku Ameriku (Srednja i Južna
Amerika), Nizozemci, Francuzi i Englezi koloniziraju Angloameriku (Sjeverna
Amerika) 1)
- karakterizira ju protestantski duh individualnog poduzetništva (za razliku od
katoličkog zajedništva)
- prostori kolonizacije:
 Nizozemci – Nieuw Amsterdam (Englezi preotimaju i preimenuju u New York)
 Francuzi – od ušća rijeke Sv. Lovre preko Velikih jezera do ušća Mississippija
 Englezi (Škoti i Irci) – istočna obala do gorja Apalača (tzv. 13 kolonija)
AMERIČKI RAT ZA NEZAVISNOST
- sredinom 18. stoljeća traju sukobi između kolonista uz potporu UK 2) protiv
Francuza i Indijanaca
- nakon Sedmogodišnjeg rata (1756.-1763.) i pobjede UK 3) dolazi do napetosti s 13
kolonija
- troškove ratova kralj je želio podmiriti iz proračuna 13 kolonija i povećanjem
poreza 4)
- pravu pobunu izazvalo je pojeftinjenje čaja, čijom su se trgovinom (tj.
švercanjem) bavili brojni domaći trgovci, što ih je financijski uništilo 5)
- za osvetu, nekoliko kolonista se preobuklo u indijance i u bostonskoj luci 1773.
pobacali sav čaj iz brodova Istočnoindijske kompanije – The Boston Tea Party
(Bostonska čajanka)
- rat počinje 1775. kada su kolonisti sazvali (Drugi) Kontinentalni kongres u
Philadelphiji na kojem je utemeljena Kontinentalna vojska koju će voditi bogati
zemljoposjednik George Washington
- 4. 07. 1776. Kongres je donio Deklaraciju nezavisnosti 6) (autor Thomas
Jefferson)
 glavne odrednice tiču se temeljnih ljudskih prava i opravdanja pobune protiv
svake tiranije
- 1781. kod Jorktowna britanske trupe kapituliraju pred kolonistima i francuskom
mornaricom
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE
- 1783. u Versaillesu (Paris) mirovnim ugovorom proglašene su Sjedinjene Američke
Države
- u 1. modernom svjetskom ustavu zapisana je trodioba vlasti:
 zakonodavnu vlast imaju Kongres i Senat (dvodomni institucionalni oblik)
 izvršnu vlast ima predsjednik SAD (bira se svake četiri godine)
 sudsku vlast imaju Vrhovni sud i Ustavni sud
- tijekom 19. stoljeća SAD se ugovorima o kupnji i ratovima šire do Pacifika

FRANCUSKA REVOLUCIJA
FRANCUSKO DRUŠTVO UOČI REVOLUCIJE
- jačanje prosvjetiteljskih ideja (racionalizam nasuprot religije)
- utjecaj 1. industrijske revolucije (pojava obogaćenog građanstva i plemstva)
- urbanizacija i demografski porast
- ratovi protiv Ujedinjenog Kraljevstva: Sedmogodišnji rat (gubitak Kanade i
Indije)
Rat za nezavisnost (potpora kolonijama)
REVOLUCIJA
- zbog državnog bankrota Luj XVI. prisiljen je sazvati Generalne staleže u svibnju
1789. kako bi dobio potporu
za povećanjem poreza – za povećanje glasaju 1. i 2. stalež (plemstvo i svećenstvo)
dok je 3. protiv
- članovi 3. staleža pasivnim putem traže poništenje odluke što dovodi do političke
krize – kralj je suzdržan u
reakciji prema 3. staležu i svjestan činjenice kako bi nasilnim putem izazvao
reakciju Francuza (prvenstveno
Parižana koji su u teškoj socijalnoj situaciji i pod utjecajem prosvjetiteljskih
ideja)
- nestašica žita i glad u teškoj godini sa slabim prinosima u ratarstvu tjeraju
Parižane na radikalan potez optužujući
monarhiju za probleme i kreće reakcija usmjerena protiv stoljeća tiranije
- 14.07.1789. – napad Parižana na oružarnicu u središtu Pariza poznatu kao simbol
monarhije – Bastille [Bastija]
(događaj simbolično označava početak revolucije)
- u toj situaciji članovi 3. staleža proglašavaju se Narodnom skupštinom, potom
Zakonodavnom skupštinom i
konačno Ustavotvornom skupštinom (u razdoblju do 1792.)
- kralj se odriče apsolutističkih ovlasti i pristaje na donošenje ustava koji
ograničava njegovu apsolutnu moć - po uzoru na američku, donesena je i Deklaracija
o pravima čovjeka i građana
(temeljna misao: ''Svi su ljudi po rođenju jednaki !'')
- europske monarhije sa strahom promatraju tijek revolucije bojeći se istog
scenarija u ''vlastitom dvorištu'' i jačanje
sukoba dovodi do 1. protufrancuske koalicije i Bitke kod Valmy-ja 1792. u kojoj
revolucionarne trupe pobjeđuju
- Luj XVI. i žena Marija Antoaneta s djecom bježe iz Pariza u jesen 1792. ali su
uhvaćeni od strane revolucionara
na granici, prvedeni u zatvor, osuđeni i giljotinirani 1793.
- do tada je francusko društvo već duboko podijeljeno na tada kraljeve pristaše
(rojalisti), umjereni srednji i bogatiji
građanski sloj (žirondinci), siromašni radikalni sloj (jakobinci) i na ekstremne
radikale (sankiloti) - u teškim uvjetima jakobinci uzimaju glavnu ulogu u vođenju
države i tada je proglašena Republika
REPUBLIKA
- izvršni organ vlasti jakobinaca postaje Konvent (oko 30 članova) pod vodstvom
Maximilliena Robespierra
- započinje Teror (1793.-1794.) u kojem je razdoblju giljotinirano oko 40.000 ljudi
- istovremeno mlada Republika vodi ratove protiv europskih monarhija
- opće ludilo zaustavljaju Francuzi likvidacijom jakobinaca (Konvent raspušten i
Robespierre zadnji giljotiniran) - sada vlast preuzimaju žirondinci – vodeće
političko tijelo sada je Direktorij (5 direktora) od 1794. do 1799.
- na poziv Direktorija nemire u Parizu guši sposobni mladi časnik Napoleon
Bonaparte

NAPOLEON BONAPARTE

RATOVI
- 1797. Napoleonu od strane Republike povjereno vođenje pohoda na sjevernu Italiju
protiv Austrijanaca – kroz 10 bitaka uništava Austrijance i ukida Mletačku
republiku (Mir u Campoformiju)
- 1799. pohod u Egipat s ciljem presijecanja veza između UK i kolonije Indije –
kopnena pobjeda u Bitci kod piramida ali mora odstupiti nakon pomorskog poraza kod
Aleksandrije u Bitci kod Abukira gdje britansku flotu vodi legendarni admiral
Horatio Nelson
- po povratku u Pariz optužuje Direktorij za odbijanje slanja pomoći tijekom
ekspedicije u Egipat i izvršava državni udar u kojem raspušta Direktorij i
proglašava Konzulat (3 člana) a sebe Prvim konzulom
- 1804. raspušta Konzulat i uzima svu vlast – sam sebe proglašava carem
- 1805. pomorska bitka na Atlantiku kod jugozapadne obale Španjolske – Bitka kod
Trafalgara – Horatio Nelson
uništava francusku i španjolsku flotu, a UK pobjedom dobiva potpunu premoć na moru
do Drugog svjetskog rata - 1805. pohod na njemačke zemlje – u Bitci kod Ulma
uništava austrijsku vojsku a u Bitci kod Austerlitza (kraj Brna)
njene ostatke i nadolazeću rusku vojsku (tzv. Trocarska bitka – carevi Franjo i
Aleksandar protiv Napoleona)
... posljedica: Napoleon Francuskoj pripaja Istru i Dalmaciju, tj. zemlje bivše
Mletačke republike
- 1809. novi pohod na Austriju – Bitka kod Wagrama (kraj Beča) dovodi po nove
katastrofe Austrijanaca
... posljedica: sve slovenske i hrvatske zemlje južno od Save u sastavu Ilirskih
provincija kao dio Francuskog carstva te dobiva kao zalog mira kćer cara Franje
(Marija Lujza)
- 1812. pohod na Rusiju (Velika armada brojila oko 600.000 ljudi) – jesen, blato,
zima i hladnoća te ruski gerilski način ratovanja tjeraju Napoleona iz Moskve
- 1813. obračun europskih monarhija s Napoleonom – Bitka naroda/Bitka kod Leipziga
... posljedica: Napoleon izgnan na otok Elbu gdje boravi tijekom zime 1814./1815. i
potom se vraća u Francusku
- 1815. Napoleonovih 100 dana – ujedinjena britanska (zapovjednik Arthur
Wellesley/lord Wellington) i pruska vojska (feldmaršal Gebhard von Blücher)
pobjeđuju francusku
... posljedica: Napoleon izgnan na južnoatlantski otok Sv. Helenu gdje umire 1821.
BEČKI KONGRES (1815.)
- tijekom Napoleonova izgnanstva na Elbi, europske velesile dogovaraju sastanak s
ciljem rješavanja nove geopolitičke karte Europe
- sudionici: Austrija - zastupa ju knez i kancelar Clemens Lothar Metternich
Pruska - zastupa ju kancelar Karl August von Herdenberg i diplomat Wilhelm von
Humboldt Rusija - zastupa ju car Aleksandar
UK - zastupa ju lord Wellington
FR - zastupa ju ministar Charles Maurice de Talleyrand-Perigord
- zaključci: očuvanje trajnog mira u Europi, granice se vraćaju na vrijeme uoči
Francuske revolucije, ukida se Napoleonov Code civil (Građanski zakonik – koji
govori o pravima građana)
- Sv. Alijansa – savez Austrije, Pruske i Rusije koji je obvezivao članice na
uzajamnu pomoć u slučaju izbijanja novih revolucija u državama članicama i očuvanje
feudalnog poretka
- do sredine 19. stoljeća u Francuskoj će izbiti još nekoliko revolucija
1848./1849.
- to su godine revolucija po cijeloj Europi u vremenu kada se formirao srednji i
viši bogatiji građanski sloj
potaknut razvojem industrije i koji u novim okolnostima traži za sebe pravo na
sudjelovanje u upravljanju državom - revolucionarni pokreti bili su vremenski
usklađeni i europski monarsi popuštaju pred pritiskom i dopuštaju
uvođenje ustava, jačanje parlamenata i ukidanje kmetstva

HABSBURŠKA MONARHIJA
DINASTIJA HABSBURG
- vlada hrvatskim zemljama od 1527. do 1918. i mudrom politikom ženidbama širi
svoje posjede po
cijeloj Europi pa tijekom 6 stoljeća postaje najmoćnija europska dinastija
Dok drugi vode ratove, ti se sretna Austrijo ženi; kraljevstva koja drugima daje
Mars, tebi daje Venera !
- u 16. stoljeću dinastija se dijeli u dvije loze/grane: španjolsku i austrijsku
- problem: ženidbenim vezama unutar obitelji izumire španjolska loza (vidi sliku:
Habsburzi – incest)
PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM
- naziv se odnosi na europske vladare koji su centralistički/apsolutistički
upravljali državama, ali prihvaćaju ekonomske i društvene promjene s ciljem razvoja
vlastitih država
- u Habsburškoj monarhiji u 18. stoljeću to su Marija Terezija i sin Josip II.
MARIJA TEREZIJA (1740.-1780.)
- zadnji muški potomak dinastije Habsburg početkom 18. stoljeća bio je Karlo III.
(tj. Karlo VI. kao car
Svetog Rimskog Carstva Njemačka Narodnosti, poznatog kao Prvi Reich)
- Hrvatski Sabor 1712. donosi dokument pod imenom Pragmatična sankcija kojim se
potvrđuje
nasljeđivanje i u ženskoj lozi dinastije Habsburg
- 1740. umire bez sina pa ga nasljeđuje Marija Terezija (najstarija od tri kćeri)
- europski vladari osporavaju pravo Mariji Tereziji na nasljedstvo pa je izbio Rat
za austrijsko nasljeđe
(1740.-1748.) u kojem je Marija Terezija izgubila neke posjede, ali se održala na
prijestolju
- zbog 4 velika rata koja je vodila za života, autorica je izreke: Bolje osrednji
mir nego slavni rat ! - daje urediti ljetnu palaču Schönbrunn u predgrađu Beča
- najznačajnija ostavština su brojne reforme kojima je nastojala modernizirati
monarhiju:
▪ gospodarstvo ▪ prometnice
▪ poljodjelstvo ▪ uprava
▪ religija
- razvoj prvih obrtničkih radionica za široku potrošnju (manufakture)
- ceste, riječni putevi, izgradnja nasipa i kanala (npr. sisačka Posavina)
- zemljišnim knjigama (urbari) ograničava traženja vlastele od seljaka i kmetova -
uređuje posjedovne/zemljišne knjige (katastarske knjige)
- ukidanje brojnih crkvenih povlastica i zabrana spaljivanja vještica
- obavezno za djecu između 6 i 12 godina
▪ školstvo
- utemeljuje prvu hrvatsku vladu: Hrvatsko kraljevsko vijeće (1767.-1779.)
▪ sjedište ima u Varaždinu 9 godina (od 1767. do 1776.), ali izbijanjem požara u
kojem je veći dio grada izgorio, premješta sjedište u Zagreb koji je od tada stalno
glavni grad hrvatskih zemalja
JOSIP II. (1780.-1790.)
- nastavlja provedbu majčinih reformi i sam donosi nekoliko:
▪ religija - izjednačavanje svih vjera u pravima i pred zakonom
▪ centralizacija - germanizacija te ukidanje hrvatskih i mađarskih županija
- pokušaj centralizacije potiče strah među hrvatskim plemstvom od gubitka
privilegija pa dio ovlasti
prenose na mađarsko plemstvo (bojeći se nametanja isključivo njemačkog jezika u
svim državnim institucijama) koje će tu privilegiju iskoristiti za nametanje
mađarskog jezika u idućim desetljećima
FRANJO I. (1792.-1835.)
- doživljava niz poraza u ratovima protiv Francuske Republike i Napoleona
- Napoleon 1797. osvaja sjevernu Italiju i Mletačku Republiku, ali prepušta
Monarhiji Istru i Dalmaciju
▪ 1805. Austerlitz (Trocarska bitka) – poraz Monarhije i sada Francuzi uzimaju
Istru i Dalmaciju ▪ 1806. Francuzi okupiraju, a 1808. ukidaju Dubrovačku republiku
▪ 1809. Wagram (kod Beča) – poraz Monarhije i stvaranje francuskih Ilirskih
provincija
ILIRSKE PROVINCIJE (1809.-1813.)
- prostor hrvatskih i slovenskih krajeva južno od Save sa središtem u Ljubljani
- Petrinja: uređenje današnjeg centra (trg. Sv. Lovre) i sadnja petrinjskih lipa
(do danas preostale 4 lipe) - Zadar (središte Dalmacije): izdavanje prvih hrvatskih
dvojezičnih novina Kraglski Dalmatin
- ostavština francuske uprave: a) pozitivna – razvoj gospodarstva, školstva i
prometnica
b) negativna – zapuštanje poljoprivrede i novačenja za ratov

HRVATSKI NARODNI PREPOROD

ILIRSKI POKRET
- ilirsko ime se koristi kao zajedničko za sve Hrvate i Južne Slavene jer se
vjerovalo da potječu od Ilira - ilirskim imenom se htjelo premostiti jezične,
vjerske i pokrajinske razlike, a preporoditelji se zovu ilirci - nacionalno-
politički i kulturni pokret u prvoj polovici 19. st. pod utjecajem
prosvjetiteljstva i romantizma - javlja se nakon sustavne mađarizacije u hrvatskim
školama krajem 18. i početkom 19. stoljeća
TEMELJI PREPORODA
- Ljudevit Gaj – najznačajnija osoba proporoda; publikacije:
▪ Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja... (1830.)
- zalaže se za uvođenje hrvatskog jezika s novim fonemima standardnog
(jedinstvenog) narječja
Dajte da krasni naš materinski jezik od smetja i izvarkov izčistimo !
▪ Novine Horvatzke (na kajkavskom narječju od 1835.)
- s književnim prilogom Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka
▪ Ilirske narodne novine (na štokavskom narječju od 1836.) - s književnim prilogom
Danica Ilirska
- Janko Drašković – traži za hrvatski jezik ista prava koja imaju mađarski i
latinski jezik ▪ Disertatia (iliti razgovor) (1832.)
- program oživljavanja hrvatske ekonomije i ujedinjenja svih zemalja
NAJZNAČAJNIJA OSTVARENJA ILIRIZMA
POLITIČKA BORBA
- uspjesi iliraca dovode do polarizacije na dvije ideje i nastaju prve političke
stranke: Horvatsko-vugerska stranka (osnovana 1841. s ciljem što čvršćeg
povezivanja s Ugarskom) Ilirska stranka (osnovana 1841. s ciljem uvođenja hrvatskog
jezika u sve državne institucije)
- na zasjedanju Hrvatskog sabora 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski održao je 1.
zastupnički govor na hrvatskom jeziku u povijesti sabora (!)
- 1847. Sabor, umjesto latinskog jezika, uvodi hrvatski kao službeni jezik – to je
kraj preporoda
(ali samo za prostor Banske Hrvatske i Slavonije, jer Vojna krajina, Dalmacija i
Istra u to vrijeme nisu bile pod upravom Sabora)

JOSIP JELAČIĆ
EUROPSKE REVOLUCIJE 1848.
- godina 1848. u europskoj povijesti poznata je i kao proljeće naroda [razmisli
zašto taj izraz]
- snažni nacionalni pokreti i zahtjevi imaju za cilj stvaranje nacionalnih država
(npr. Njemačka i Italija) - revolucija zahvaća i carski Beč pa ostavku podnosi
habsburški ministar vanjskih poslova Metternich
MAĐARSKA REVOLUCIJA
- u proljeće 1848. Mađari započinju ustanak s ciljevima:
▪ svrgavanje dinastije Habsburg i odcjepljenje od Monarhije
▪ stvaranje Velike Mađarske (s dijelovima slovačkog, rumunjskog, srpskog i
hrvatskog naroda)
- Lajos Kossuth (lider): Na karti između Karpata i Jadrana vidim samo mađarsku
državu !
HRVATSKA TIJEKOM REVOLUCIJE
- potaknuti revolucionarnim promjenama diljem Europe, Hrvati također izražavaju
želje za većim političkim slobodama i samostalnošću unutar Monarhije
- predstavnici svih društvenih staleža sastaju se u Zagrebu, formiraju
predstavničko tijelo pod nazivom Narodna skupština i 25. ožujka 1848. donose
dokument pod nazivom Zahtijevanja naroda (kasnije preimenovano u Narodne želje)
kojim od cara nastoje dobiti suglasnost za 30 članaka iz dokumenta
▪ to je politički proglas koji sadržava nacionalna, državno-pravna i socijalna
traženja za promjenu položaja Hrvatske u Monarhiji
- car Ferdinand na dokument nije ništa odgovorio, ali pred prijetnjom revolucije u
Beču i mogućim odcjepljenjem Mađarske, proglašava Josipa Jelačića (zapovjednik
Vojne krajine) titulom bana
- Jelačić potom izdaje proglas o ukidanju kmetstva (25.04.1948.)
- međunacionalni odnosi unutar Monarhije se sve više zaoštravaju
- Lajos Batthyany (predsjednik ugarske vlade) i Jelačić u Beču vode pregovore koji
završavaju riječima:
Batthyany: Vidimo se na Dravi!
Jelačić: Nema potrebe da se umarate. Vidimo se na Dunavu !
- u Varaždinu se okuplja hrvatska vojska, a govor vojnicima Jelačić završava
riječima:
Što Bog dade i sreća junačka !
- 11.09. Jelačić s hrvatskom vojskom ulazi u Mađarsku i sukobljava se s mađarskom
vojskom
- bitka na sjeveru Balatona biva neodlučena; Jelačić sklapa primirje s mađarskim
zapovjednikom i ide u
Beč pomoći suzbiti bečku revoluciju; na ulazu u Beč, zajedno s austrijskom,
pobjeđuje nadolazeću
mađarsku vojsku i potom napreduje prema Pešti
- rat traje do dolaska ruske carske vojske u ljeto 1849. pa mađarska vojska
doživljava potpuni slom
CAR FRANJO JOSIP
- krajem 1848. car Ferdinand podnosi ostavku, a prijestolje preuzima nećak Franjo
Josip (18 godina) - carska administracija, shvaćajući da opasnost od Mađara slabi,
u proljeće 1949. donosi novi ustav
(Oktroirani/Nametnuti ustav) koji osigurava dominaciju dinastije, centralizam i
germanizaciju