Što je elektroničko nasilje ?

Elektroničko nasilje je ponašanje čiji je cilj povrijediti ili uznemiriti dijete, a događa se
na internetu ili putem mobitela. Osobe koje se ponašaju nasilno mogu biti poznate ili
nepoznate, a ako je riječ o vršnjacima, tada ovaj oblik nasilja zovemo i cyberbullying.
Elektroničko nasilje uključuje:

 širenje neugodnih informacija (istinitih ili lažnih)

 otvaranje grupe mržnje o nedopušteno objavljivanje nečijih fotografija ili videa
 otvaranje lažnih profila
 širenje uvredljivih komentara, slika i videa
 krađu lozinke i namjerno isključivanje osobe iz grupe
 uhođenje i uznemiravanje
 kreiranje sadržaja na internetu (priče, slike…) na račun vršnjaka

Cyberbullying nazivamo još: nasilje preko interneta/mobitela, zlostavljanje preko

interneta/mobitela, virtualno zlostavljanje, elektronsko nasilje, elektronski bullying.

Koga pogađa elektroničko nasilje?

Iako elektroničko nasilje utječe i na žene i na muškarce, djevojčice i dječake, podaci
pokazuju da su žene i djevojke najčešće žrtve ovog oblika nasilja te da su izložene posebno
nasilnim oblicima agresije, poput uhođenja i seksualnog uznemiravanja. Procjenjuje se da je
u Europi 9 milijuna djevojčica doživjelo neku vrstu elektroničkog nasilja do svoje 15.
godine. To znači da je elektroničko nasilje također rodno uvjetovano. Nasilje na internetu je
gotovo uvijek povezano s nasiljem u fizičkom okruženju. Može započeti putem interneta i
nastaviti se u stvarnom svijetu ili može biti nastavak nasilja koje je započelo u fizičkom
okruženju.

Koji oblici cyberbullyinga postoje ?

 Izravan napad koji uključuje: slanje uznemirujućih poruka mobitelom, e- mailom ili na
chatu, krađu ili promjenu lozinke za e-mail ili nadimak za chat, objavljivanje privatnih
podataka ili neistine na chatu, blogu ili internetskoj stranici, slanje uznemirujućih slika
putem e- maila ili poruka na mobitelu, postavljanje internetske ankete o žrtvi, slanje
virusa na e- mail ili mobitel, slanje pornografije i neželjene pošte na e-mail ili mobitel i
lažno predstavljanje.

 Neizravan napad koji se odnosi na napad žrtve preko treće osobe, koja toga
najčešće nije ni svjesna.

Primjer: Ana dozna Petrinu lozinku za njezinu e-mail adresu ili nadimak na
chatu. Tako s njezine e-mail adrese može slati uznemirujuće poruke Petrinim
prijateljima, ostavljati neprimjerene poruke na društvenim mrežama, blogu i chatu.
Svima se tako čini da je žrtva (Petra) zapravo ta koja čini loše stvari. Prijatelji će se
posvađati s Petrom, administrator će isključiti njezin profil ili e-mail adresu, roditelji će
se naljutiti na nju i bit će kažnjena. Oni su posrednici u zlostavljanju, a toga nisu ni
svjesni.
 Treba zapamtiti kako je ovo najopasnija vrsta nasilja preko interneta jer
često uključuje i odrasle, među kojima ima mnogo ljudi s lošim namjerama .

Koji su znakovi kad je dijete žrtva:

 Pokazuje znakove straha ili tjeskobe te niskog samopoštovanja
 Sklonije je negativnim komentarima
 Izbjegava razgovor o mrežnim aktivnostima
 Nesretno je uznemireno, pogotovo nakon upotrebe računala
 Ima problema sa spavanjem, noćne more
 Prijeti da ozlijediti sebe ili druge oko sebe
 Uzrujano je kada je na Internetu

…kad je dijete nasilnik:

 Agresivno je s roditeljima, prijateljima, ljubimcima i ne misli da je to nešto loše

 Ne mari za tuđe osjećaje
 Ima prijatelje koji su nasilni ili agresivni
 Ne može procijeniti kakav je utjecaj njegova ponašanja na druge
 Drži u tajnosti svoje mrežne aktivnosti te skriva zaslon kada su drugi u blizini
 Dosta vremena provodi na Internetu
 Uzrujano je kada računalo nije dostupno
 Izbjegava razgovor o mrežnim aktivnostima

Što djeca mogu napraviti?

 Nikad ne dijeliti svoje osobne informacije na internetu
 Nikad ne dijeliti svoju lozinku s drugim osobama, osim roditelja
 Ne objavljivati na internetu ništa što ne želimo da vide naši prijatelji ili poznanici
 Pažljivo birati prijatelje na društvenim mrežama
 Ne uključivati se u grupe, stranice ili aktivnosti za koje nemaju dovoljno informaciju o
sadržaju koji se tamo objavljuje i svrsi istih
 Prije slanja poruke drugoj osobi svaki put razmislite kako bi se vi osjećali da istu takvu
poruku primite od nekog drugog
 Razgovarati s roditeljima o navikama prilikom korištenja interneta, prednostima i
nedostacima modernih tehnologija
 Razgovarati s roditeljima ili drugim osobama od povjerenja vezano uz načine zaštite
prilikom korištenja interneta
 Obavijestiti roditelje ili druge odrasle osobe od povjerenja ukoliko primiti neprimjerenu
poruku ili sadržaj
 Obavijestiti roditelje ili druge odrasle osobe od povjerenja ako vidite da je netko drugi
žrtva vršnjačkog nasilja putem internet

ZAPAMTITE: Pravila koja poštujete u svakodnevnom životu vrijede i na internetu!

Što odrasli mogu napraviti?
 Uspostaviti kvalitetan odnos pun povjerenja sa svojim djetetom
 Komunicirati s djetetom o njegovim svakodnevnim aktivnostima, iskustvima,
ponašanju u svakodnevnom i virtualnom svijetu
 Razgovarati s djetetom o modernim tehnologijama, prednostima i rizicima i načinima
zaštite
 Razgovarati s djetetom o njegovim navikama prilikom korištenja modernih tehnologija
 Razgovarati s djetetom o internet stranicama, igricama i aplikacijama koje dijete
koriste i važnosti istih za njega
 Razgovarajte s djetetom o tome koliko je važno promisliti prije slanja poruke i
potaknite ih da se zapitaju kako bi se oni osjećali da dobiju takvu poruku
 Postavite jasna pravila kojima je zabranjeno dijeljenje tuđih osobnih informacija,
fotografija, videozapisa.
 Postavite pravilo prema kojem nije dopušteno slati fotografije ili videozapise drugih
ljudi bez njihova dopuštenja, kao ni slati sadržaje koji mogu uvrijediti druge ljude.

Koje vrste elektroničkog nasilja postoje ?

Flaming ili vrijeđanje porukama je jedan od najčešćih vrsta elektroničkog nasilja,
koji nerijetko preraste u ratovanje tekstom, kojem je za cilj povrijediti osobu ili cijelu skupinu.
Online harassment ili online uznemiravanje se definira kao prijeteće radnje kojima
je cilj prisiliti nekoga da bude u ponižavajućoj poziciji ili prisilnoj podređenosti, dok počinitelj
demonstrira svoju moć i dominaciju.
Cyberstalking ili online intezivno uznemiravanje koje uključuje brojne akcije kao
što su zastrašivanje i prijetnje, a može dovesti do posljedica u vidu dugotrajnog osjećaja
straha.
Cyber denigration ili elektroničko klevetanje je prilično popularna vrsta nasilja a
očituje se kroz objavljivanje tračeva ili glasina koje mogu našteti ugledu osobe.
Misinformation ili dezinformiranje je slična vrsta nasilja kao i elektroničko
klevetanje ali se ono odnosi na širenje neistinitih informacija preko e- pošte ili web- stranica
te objavljivanje preuređenih fotografija.
Outing ili elektroničko razotkrivanje koje podrazumijeva otkrivanje tajni, dijeljenje
osjetljivih, neugodnih privatnih informacija i fotografija koje su najčešće prikupljene dok su
osobe bile u bliskom kontaktu.
Exclusion ili online isključivanje je namjerno isključivanje iz online grupa, brisanje s
popisa prijatelja.
Impresonation ili krađa identiteta koje se odnosi na krađu lozinke ili lažno
predstavljanje, a zatim i slanje materijala kako bi se žrtva dovela u opasnost ili da se našteti
njezinom ugledu.
Happy slapping ili videosnimanje napada je vrsta nasilja u kojem su žrtve učenici
ali nerijetko i profesori. Ova vrsta nasilja se očituje u fizičkom napadu žrtve od strane
nekoliko učenika, dok jedan od počinitelja sve to snima mobitelom/kamerom a zatim šalje ili
objavljuje videosnimke napada. Ovdje se radi o kombiniranom nasilju, koje se može dogoditi
jednom u realnom svijetu i višestruko ponavljati u stvarnom svijetu.
 Sexting ili sekstiranje se opisuje kao slanje, primanje i prosljeđivanje golih i
polugolih fotografija, videosnimki i eksplicitnih tekstualnih poruka seksualnog sadržaja
korištenjem različitih elektroničkih uređaja.
Fraping (izvedenica od riječi Facebook i silovanje) koji se opisuje kao nasilni upad
prijatelja na nečije mrežne stranice s kojih šalje neugodne poruke drugima kao da to čine
vlasnici profila.
Grooming je pojam koji opisuje uspostavu odnosa povjerenja i emocionalne
povezanosti između djeteta i najčešće odrasle osobe putem komunikacijske tehnologije, a
sve s ciljem vrbovanja i iskorištavanja maloljetnika u seksualne svrhe.
Phishing ili mrežna krađa opisuje otkrivanje korisničkog imena i lozinke radi
pokušaja pribavljanja osjetljivih podatak.
Sextortion je lažno predstavljanje počinitelja djevojkama i maloljetnicima te ih potom
nagovaraju na različite postupke seksualne prirode koje snimanju, a zatim ih ucjenjuju.
Trolling se opisuje kao uznemiravanje na forumu, chatu ili blogu na način da
počinitelj namjerno šalje uznemirujuće poruke koje vrijeđaju ljude i nanose im bol.

Kako prevenirati cyberbullying ?

Savjetovati djeci i mladima:

 Da budu pažljiva kome na internetu daju svoj broj mobitela i ostale osobne podatke
 tuđi brojevi mobitela, e-mail adrese, fotografije, video isječci i slično NIKADA se ne
dijele bez znanja te osobe
 Da nikad nikome, osim roditeljima, ne govore svoju lozinku, čak ni prijateljima
 Da ne stavljaju na internet ništa što ne žele da vide prijatelji iz razreda, čak ni u e-
mailu
 Da ako dobijete sumnjivu poruku s nepoznatog broja, da ne odgovaraju
 Da budu pažljiva i obazriva prema drugima; kad se šale, ili kada su ljuti da uvijek
razmišljaju o mogućim posljedicama prije slanja neke poruke i neka se zapitaju kako
bi oni reagirali na takvu poruku