MIJEŠANJE ZRAČNIH STRUJA

Šefko Šikalo

PROCESI GRIJANJA I HLAĐENJA VLAŽNOG VAZDUHA

Grijanjem vlažnog zraka rastu mu temperatura i entalpija, a sadržaj vlage

ostaje isti. Jedan takav primjer prikazan je u h–x dijagrarnu na sl. 101.
Grijanjem se, stanje zraka od početnih parametara t1, ϕ1 i h1 izmijenilo na
t2, ϕ2 i h1, a za sadržajj vlage
g može se ppisati: x1=x2. Iako jje apsolutni
p sadržajj
vlage x ostao isti, relativna vlažnost ϕ se smanjila (ϕ2<ϕ1), pa u stanju 2 zrak
može primiti znatno više vlage do svog zasićenja nego u stanju 1. Potrebna
toplina za ovaj proces, koji se odvija pri stalnom pritisku, je

q1, 2 = h2 − h1 (kJ/kg) (13)

Sl. 101 Grijanje vlaznog zraka.

2

1
 PROCESI GRIJANJA I HLAĐENJA VLAŽNOG VAZDUHA

Proces hlađenja vlažnog zraka suprotan je procesu grijanja, ali ima nekih
specifičnosti, kako je to prikazano na sl. 102. Vlažnom zraku stanja 1
hlađenjem se snižava temperatura, a relativna mu vlažnost raste. U jednom
trenutku, stanje A, zrak je potpuno zasićen parom i u njemu se počinju
pojavljivati
j lji ti prve kapljice
k lji magle.l
Temperatura kod koje se to dešava često se naziva temperatura rošenja,
pa se analogno tome i cijela linija zasićenja zove i linija rošenja.

Sl. 102. Hlađenje vlažnog zraka.

3

PROCESI GRIJANJA I HLAĐENJA VLAŽNOG VAZDUHA

Daljnjim snižavanjem temperature u zraku je sve više magle, odnosno

kapljica vode. U stanju 2 apsolutni sadržj vlage isti je kao i na početku
(x2=x1) ali je od toga količina x'2 u parnom stanju, a količina (x2–x'2) u obliku
j kkapljica.
je lji
Osim opisanog procesa hlađenja od 1 preko A do 2, proces može teći i od
1 do A pa zatim po liniji zasićenja do 2' (dolazeći tako do iste krajnje
temperature t2). Takav način hlađenja vlažnog zraka ostvaruje se kad su
prisutne hladne površine na koje se izlučuje suvišna vlaga, ili pri vođenju
procesa jako sporo tako da se kapljice magle mogu istaložiti iz
zamagljenog zraka. Na taj način dobiva se zrak koji je u apsolutnom smislu
suhljij od ppočetnoga
g ((uz odstranjivanje
j j istaložene vode x2–x'2)). Takav zrak
može se zagrijati do početne temperature t1 (proces 2'–3), pa se dobiva i
apsolutno i relativno suhlji zrak stanja 3.

2
 MIJEŠANJE ZRAČNIH STRUJA

Na sl. 103 je prikazana općenita pojava miješanja dviju zračnih struja pri
stalnom pritisku.

Sl. 103. Miješanje zračnih struja

Ako se proces odvija bez razmjene topline i rada s okolinom, za komoru

miješanja vrijedit će bilansi:

bilans količina zraka Z1 + Z 2 = Z m (14)

bilans količina vlage Z1 x1 + Z 2 x2 = Z m xm (15)

bilans količina topline Z1h1 + Z 2 h2 = Z m hm (16)

MIJEŠANJE ZRAČNIH STRUJA

Kombinirajući jednadžbe (14) i (15) te (14) i (16) doju se parametri smjese

Z 1 x1 + Z 2 x 2
xm = (17)
Z1 + Z 2
Z1 h1 + Z 2 h2
hm = (18)
Z1 + Z 2
Eliminacijom Z1 i Z2 iz oba izraza doje se
h2 − hm hm − h1 Δh (19)
+ =
x 2 − x m x m − x1 Δx
a odatle se lahko zaključuje da stanje mješavine M(xm, hm) leži na spojnici
stanja 1 i 2 u h–x dijagramu, sl. 104.

3
 MIJEŠANJE ZRAČNIH STRUJA

Sl. 104. Miješanje zračnih struja u h–x dijagramu

MIJEŠANJE ZRAČNIH STRUJA

- bez dovođenja toplote

Ako se jed. (14) i (15) podijele sa Zm, te ako se označe Z1/Zm=z1 i kao
procentni udjeli pojedinih zračnih struja u smjesi, dobiva se
z1 + z 2 = 1
z1 x1 + z 2 x 2 = xm
Kombinacojom ova dva izraza dobije se

x2 − xm x m − x1
z1 = z2 = (20)
x 2 − x1 x 2 − x1

Osvrćući se ponovno na sl. 104, iz izraza (20) može se zaključiti da tačka M

dijeli spojnicu stanja 1 i 2 u omjeru z1:z2.

4
 MIJEŠANJE ZRAČNIH STRUJA
- sa dovođenjem toplote

Posebni slučaj miješanja zračnih struja

može se odvijati uz dovođenje topline Q.
Toplina se može dovoditi struji 1 1, pa joj
entalpija raste za Q/Z1, ili struji 2, kojoj bi
entalpija porasla za Q/Z2, ili samoj smjesi,
kojoj bi entalpija porasla za Q/Zm.
Sva tri dovođenja topline i miješanja
prikazana su u dijagramu na sl. 105.

Kao što se vidi sa slike, u sve tri

mogućnosti krajnji je efekt jednak;
miješanjem bez dovođenja toplote
Sl. 105 Miješanje zračnih struja nastaje stanje M, a s dovođenjem topline
uz dovođenje topline Q. stanje M'.

MIJEŠANJE VLAŽNOG ZRAKA

- sa vodenim sprejem
Još jedan specifični primjer miješanja nastaje prilikom dovođenja
vlažnom zraku vode ili pare. Zapravo, i to je miješanje dviju zračnih
struja, s tim Što je jedna normalnih parametara, a druga je s
beskonačno velikim sadržajem vode ili pare. Na sl. 106. shematski je
prikazana takva pojava.

Sl. 106. Miješanje vode i

vlažnog zraka

A l
Analogno prijašnjemu,
ij š j bil
bilansii miješanja
ij š j d daju
j relacije
l ij
Z ( xm − x1 ) = W Z (hm − h1 ) = Whw
hm − h1 Δh
odakle je = = hw (21)
x m − x1 Δx
10

5
 MIJEŠANJE ZRAČNIH STRUJA

Taj izraz pokazuje da je prilikom ubrizgavanja vode ili pare u vlažni zrak
nagib linije miješanja u h–x dijagramu jednak entalpiji ubrizganog medija.
S tim u vezi, i radi lakših proračuna, h–x dijagram za vlažni zrak redovno
se obogaćuje
g j ucrtavanjemj tzv. smjernica
j ubrizgavanja.
g j Te linije
j ucrtavaju
j
se po obodu dijagrama, a imaju ishodište u točki x=0 kg/kg i t=0°C.

Na sl. 107 prikazan je h–x dijagram s ucrtanim smjernicama ubrizgavanja i

jednim primjerom. Naime, da bi se potpuno odredilo stanje vlažnog zraka
nakon ubrizgavanja vode ili pare, osim određivanja nagiba linije miješanja
potrebno je ustanoviti i porast vlage, tj. udaljenost (xm–x1). Ta promjena
pronalazi se iz već dane bilance vlage, odakle izlazi

W
x m − x1 = (22)
Z

11

MIJEŠANJE ZRAČNIH STRUJA

Sl. 107. Miješanje vode i vlažnog zraka u h–x dijagramu

12

6
 SUŠENJE MATERIJALA
Mnogi industrijski, poljoprivredni i drugi proizvodi, da bi se mogli korisno
upotrijebiti, sačuvati za duži period i slično, u izvjesnoj fazi svoje prerade
moraju se i sušiti. Primjeri sušenja materijala su mnogobrojni, a tipično je
sušenje drveta, duhana, kukuruza, cigle itd. U svim tim slučajevima kao
medijj kojij p
preuzima vlagug iz materijala
j služi vlažni zrak ((kojij jje u p
početku
bio manje vlažan, a poslije procesa sušenja on postaje vlažniji za količinu
isušene vlage). Osim toga, preuzeta vlaga iz materijala je tzv. gruba vlaga,
tj. ona koja se ponaša kao slobodna površina vode i nije kemijski ili na neki
drugi način čvršće vezana za materijal.
Shematski prikaz postrojenja za sušenje sa svim bitnim parametrima
zraka robe vidi se na sl. 108.
Kao što je sa slike očito, u postrojenje sušare s jedne strane ulazi materijal
S a u njemu je sadržana količina vlage W,
S, W i obje te količine imaju
zajedničku temperaturu tul. S druge strane izlazi isti taj materijal S, ali bez
vlage W s temperaturom tiz. U protustruji s tokom materijala struji zrak Z, s
parametrima 1 na ulazu i 2 na izlazu. Da bi se proces sušenja ubrzao,
zraku ili materijalu, ili općenito sušari dovodi se toplina Q.

13

SUŠENJE MATERIJALA

Sl. 108 Sušara i njezini osnovni parametri

Za postrojenje sušare prema sl. 108. mogu se postaviti slijedeći

bilansi:
bilans količine vlage Z ( x 2 − x1 ) = W (23)

bilans energije S ⋅ c ⋅ t ul + W ⋅ c w ⋅ t ul + Q + Zh1 = S ⋅ c ⋅ t iz + Zh2

14

7
 SUŠENJE MATERIJALA

Iz posljednjeg izlaza se dobije

Q = Z (h2 − h1 ) + S ⋅ c(t iz − t ul ) − W ⋅ c w ⋅ t ul
i poslije dijeljenja sa W,
Q h2 − h1
= + qS (24)
W x 2 − x1
gdje su c i cw specifične toplote materijala i vlage
S
qS = (t iz − t ul ) − c w t ul
W
je razmjena topline između zraka i unesenog i iznesenog materijala i
vlage.
vlage
Brojčana vrijednost za gs najčešće je vrlo mala, pa se taj član u jed. (24)
može zanemariti, tako da ona u pojednostavljenom obliku glasi
Q h2 − h1 Δh
= = (25)
W x2 − x1 Δx
15

SUŠENJE MATERIJALA

Jednadžbama (24) i (25) jednoznačno je opisan proces promjene vlažnog

zraka u postrojenju za sušenje. Podsjećajući se na proces ubrizgavanja
vode ili pare u vlažni zrak, vidi se da je proces u sušari istovjetan.
Polazeći od ppočetnog g stanja
j zraka 1,, p
potrebno jje na osnovi jjednadžbe
(25) odrediti smjernicu ubrizgavanja (u ovom slučaju može se zvati:
smjernica sušenja), a zatim pomoću jednadžbe (23), ili prethodne (22),
naći izlazno stanje zraka 2.
U praktičnim izvedbama postrojenja za sušenje materijala, radi bolje
toplinske efikasnosti, toplina Q se ne dovodi u komoru sušenja direktno,
nego preko ulaznog zraka Z (sl. 109).
Na slici 110. u h–x dijagramu prikazan je proces sušenja prema shemi
postrojenja
t j j na sl.l 109
109.

16

8
 SUŠENJE MATERIJALA

Sl. 109 Sušara s dovođenjem

topline ulaznom zraku
Sl. 110 Proces promjene stanja
zraka kod praktičnog postrojenja
za sušenje
17

SUŠENJE MATERIJALA

Kao što se iz prethodnih slika vidi, ulazni vlažni zrak stanja 0 grije se i
njegova entalpija raste za Q/Z do stanja 1. Na ulazu u komoru sušenja
zrak je predgrijan i ima jako nisku relativnu vlažnost, stanje 1. U samoj
komori sušenja proces se odvija bez dovođenja topline
topline, Q
Q=00, tako da
toplinski bilans (24), odnosno (25), daje

h2 = h1 h = const
Proces sušenja se, dakle, odvija pri konstantnoj entalpiji od stanja 1 do
stanja 2. Krajnje stanje 2, međutim, jednako je kao i kad se toplina dovodi
izravno u komoru sušenja. Na tu činjenicu upozoreno je i na sl. 110, gdje
su naznačeni svi bitni parametri oba načina vođenja procesa.
procesa

18