20 Papus-guldenovi zakoni?

- 1) površina koja se dobije rotacijom neke linije duljine L, oko osi koja leži u istoj ravnini sa
linijom jednaka je umnošku duljine linije, kuta rotacije (u radijanima) i udaljenosti težišta
linije od osi rotacije.
A=sd A = L ∙ φ ∙ yT
Primjer izračuna oplošja torusa po formuli: A = (2πr) (2πR) = 4π² Rr
2) volumen tijela koji nastaje rotacijom neke površine oko osi koja s površinom leži u istoj
ravnini jednaka je umnošku te površine, kutu rotacije (u radijanima) i udaljenosti težišta
površine od osi rotacije.
V=Ad V = A ∙ φ ∙ yT
Primjer izračuna volumena torusa po formuli: V = (πr²) (2πR) = 2 π² Rr²
SILA JE VELIČINA KOJOM SE DEFINIRA DJELOVANJE JEDNOG TIJELA NA DR.
SILE KOJE DIJELUJU UNUTAR TIJELA SU UNUTARNJE, A SILE KOJE DJELUJU
IZVANA SU VANJSKE.SILA JE DEFINIRANA VEKTOROM ,IMA PRAVAC
DJELOVANJA SMJER I INTEZITETKOJI SE IZRAŽAVA U NEWTONIMA.
SUSTAV SILA JE SKUP SILA KOJE DJELUJU NA JEDNO TIJELO.

21 Težište tijela je točka odnosno hvatište u kojem djeluje rezultanta svih privlačnih sila koje
djeluju na materijalne čestice(obuhvaćena je težina tijela). Težište pri bilo kojem položaju
tijela ostaje nepromijenjeno.
22. Brzina: brzina je omjer prijeđenog puta u jedinici vremena
23. Ubrzanje: uzbranje je promjena brzine u jedinici vremena
24. Usporenje: usporenje smanjenjne brzine u jedinici vremena
Normalno ubrzanje opisuje kako se brzo mijenja smjer brzine:

.
8 D'alambertov princip – sve sile koje djeluju na tijelo, bez obzira radi li se o vanjskim ili
inercijskim silama, moraju biti u ravnoteži
(Fi-mi ai) ∙ r=0

MOMENT SILE
MOMENT SILE S OBZIROM NA TOČKU O JEDNAK JE PRODUKTU INTEZITETA SILE
NJEGOVE OKOMITE UDALJENOSTI OD ISTE TOČKE.

MOMENT SILE JE VEKTORSKI PRODUKT JEDINIČNOG VEKTORA I SILE

Kinetička energija je energija koju tijelo dobija kretanjem. Promjena kin energ na
određenom putu kojega prevali određena mat čest jednaka je meh radu sile koja djeluje na
materijalnu česticu na istom putu.
Izražava se: Ek = m * v² / 2 (J)
Potencijalna energija je oblik energije koji postoji u nekom sustavu zbog odnosa između
njegovih dijelova, a ima svojstv da može djelovati na taj isti odnos .
Pot eneg u svakoj točki polja ima potpuno određenu veličinu, jer ovisi samo o položaju točke.
p=G*h (J
mehanički rad je prijelazni oblik energije koji se javlja samo u trenucima kada mehanička
energija i/ili unutrašnja kalorička energija, posredovanjem sile, mijenjajući oblik, prelaze sa
sustava na sustav, a po iznosu je jednak umnošku komponente sile u smjeru puta i prevaljenog
puta.

TRENJE :OTPOR GIBANJA TIJELA KOJA SU U MEĐUSOBNOM KONTAKTU .SILA

TRENJA JE PROPORCIONALNA NORMALNOJ SILI KOJOM PODLOGA DJELUJE NA
TIJELO I KOEFICJENTU TRENJA.

Trenje je sila koja se protivi klizanju jednoga tijela uz drugo dok se tijela međusobno
pritišću, a djeluje u području dodira.
moment sile je vektor nastao kao umnozak vektora polozaja i sile M=F*h

varignonov teorem - moment rezultante zadanih sila u odnosu na neku točku jednak je zbroju
momenata svake sile zasebno u odnosu na tu istu točku.

normalno ubrzanje- kod kružnog gibanja sa konstantnom brzinom obodna brzina ima isti intenzitet,
ali se pravac djelovanja stalno mijenja. ta je promjena pravca dovoljna da se izazove ubrzanje.
Promjena istog pravca vrši se oko centra rotacije kružnog gibanja, a ovako nastalo ubrzanje
usmjereno je prema centru rotacije zove se centripetalno. Taj je smjer okomit na smjer brzine u točki
(tzv. normala), a to se ubrzanje još zove normalno jer je normala u matematici okomica. označava se
sa an

kol.sile su one sile koje su na istom pravcu ali nemoraju biti istog smjera.
Jedn.kretanje je vrsta kretanja u kojem tijelo u jednakim vremenskim razmacima prelazi
jednaki put
meh.rad je umnožak sile i puta na kojem ta sila djeluje W=F*s
9 Kinetički moment – vektorski umnožak količine gibanja i vektora položaja u odnosu na
neku točku

2,36 a
1,31 b
33, 4 c
12,18 d