OBILJEŽJA I VAŽNOST TLA

1. ŠTO JE TLO?
Površinski, rahli sloj Zemljine kore.

2. OD ČEGA SE SASTOJI?
Minerala, vode, zraka i organske tvari.

3. KAKO NASTAJE TLO?

Dugotrajnim trošenjem stijena i razgradnjom živih organizma.

4. ŠTO JE HUMUS I KAKO NASTAJE?

Tamni i najplodniji dio tla. Nastaje postupnim truljenjem i razgradnjom uginulih
biljaka i životinja.

5. ŠTO JE ANTROPOGENO ILI KULTIVIRANO TLO?

Tlo koje je čovjek promijenio obradom, navodnjavanjem, gnojidbom i uporabom
sredstava za zaštitu bilja.

6. ŠTO JE PEDOLOGIJA?
Znanost koja se bavi proučavanjem tla

RASPROSTRANJENOST I VRSTE TLA U HRVATSKOJ

TLA NIZINSKE HRVATSKE
1. KOJE JE NAJVAŽNIJE TLO NIZINSKE HRVATSKE I ZAŠTO SE KORISTI?
Crnica – jako plodno tlo, koristi se za poljoprivredu.

2. GDJE NASTAJE CRNICA?

Na lesnoj podlozi.

3. GDJE PREVLADAVA TO TLO?

U Istočnoj Slavoniji i Baranji.

4. ŠTO SU NAPLAVNA (ALUVIJALNA) I MOČVARNA TLA?

Tla nastala taloženjem riječnih nanosa tijekom visokih vodostaja.

5. ŠTO JE MELIORACIJA?
Melioracija je proces isušivanja močvarnih područja i pretvaranje u poljoprivredna
zemljišta.

TLA GORSKE HRVATSKE

1. KOJE JE NAJVAŽNIJE TLO GORSKE HRVATSKE I KAKVE JE KVALITETE?
Podzol – isprano tlo slabije kvalitete jer ima manje humusa

2. KAKVA SU OSTALA TLA?

Smeđe i kamenjar.

3. KAKVA JE OBRADIVOST ZEMLJE?

Ima jako malo obradivih površina, a najvrjednija su polja u kršu.

TLA PRIMORSKE HRVATSKE?

1. KAKO SE NAZIVA VAŽNO PODRUČJE U PRIMORSKOJ HRVATSKOJ?
Flišne zone. U Istri, oko Vinodola, Ravnih Kotara, Kaštela i Konavala

2. KOJA TLA PREVLADAVAJU?

Crvenica i smeđa tla, močvarno tlo oko delte Neretve i doline rijeke Mirne.

3. ZA ŠTO JE POGODNA CRVENICA?

Za uzgoj vinove loze, povrća i voća
 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST REPUBLIKE HRVATSKE

1.KOLIKO POSTO ŠUMA PREKRIVA RH?

37% - među najšumovitijim državama Europe.

2.KOLIKI JE POSTOTAK LISTOPADNIH I VAZDAZELENIH ŠUMA?

Listopadne 84%, vazdazelene 16%.
 NIZINSKA HRVATSKA

1. KOJE DRVEĆE PREVLADAVA NA PROSTORU NIZINSKE HRVATSKE?

Listopadno drveće.
U dolinama rijeka - vrba, joha, topola i jasen.

2. KOJI SE HRAST POSEBNO ISTIČE?

Hrast lužnjak (poznat kao slavonski hrast), koji je najrašireniji u dolini rijeke Spačve.

3. ČIME SU PREKRIVENI OBRONCI GORA NIZINSKE HRVATSKE?

Šumama hrasta kitnjaka, običnog graba i kestena, a prema istoku djelomice se smjenjuju s
hrastom meduncem i cerom.

GORSKA HRVATSKA

1. Na prostoru Gorske Hrvatske nalazi se više od polovine svih šumskih površina države.

2. Prevladava šuma bukve i jele.

3. S porastom nadmorske visine šume zamjenjuju šikare i planinski pašnjaci.

4. Životinje – zaštićene – vuk, ris, medvjed

- ostale – divlje svinje, srne, jeleni, mufoni i lisice

PRIMORSKA HRVATSKA

1. Tipične sredozemne šume hrasta crnike, crnog i alepskog bora.

2. U Tom dijelu Hrvatske prevladava biljna zajednica grmolike vazdazelene šikare – makija.

3. Životinje – gušteri i zmije (poskoci)

1. BIORAZNOLIKOST - raznolikost svih živih bića u prirodnom okolišu.

2. KAKO ČOVJEK UGROŽAVA BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET?

Sječom šuma, izgradnjom prometnica i naselja, onečišćenjem voda, izazivanjem požara.

3. ŠTO SU ENDEMI?
Biljne ili životinjske vrste koje žive samo na određenom prostoru.
Biljna – Velebitska degenija
Životinjska – Čovječja ribica