 petak, 30.06.2023.

Početna / BH Telecom / Stari gradovi

Stari gradovi

Bosanski Novi i gradina Blagaj

 17.12.2022. 19:30

Okupacione vlasti su 1894. godine do temelja porušile novsku tvrđavu, a njen materijal ugrađen je u razne
javne i privatne objekte.

Novo Kastro se prvi put u dokumentima spominje 1217. godine. Taj podatak nije sasvim jasan, pa su historičari
skloniji tvrdnji da je grad osovan nešto kasnije, 1280. godine. Šire područje grada Bosanski Novi bilo je naseljeno
još u antici. U široj okolini grada psotoje dva nalazišta upravo iz tog perioda - Donji Rakani i u dolina rječice Japre.

Gradska cjelina formirala se iz dva podgrađa, Podnovi i Ustisana, pod Kulinskim brdom na kojem je stajao tvrdi
dvorac akropolskog tipa knezova Babonjića za nadzor riječnog i cestovnog saobraćaja dolinama Une i Sane koje
se upravo sastaju ispod Kulinskog brda, gdje su prvi začeci Bosanskog Novog.

Srednjovjekovni dokumenti na više mjesta spominju ovu utvrdu u raznim varijantama njegovog imena kao Novi
Grad, Novo Kastro, Novigradec, Kastrum, Ujvar itd. To nije bio veliki grad – njegova osnovna,odlika bila je
nepristupačnost za napadača. Utvrda se sastojala od jednog donža, kule sa četiri sprata, obora, kapikula i dva
kamena zidana objekta za smještaj posade. Njegova podgrada Podnovi bila je smještena na sjevernim padinama
Kulskog brda (danas Tunjica i Londža), a podgrada Ustisana na danjašnoj lokaciji željezničke stanice. To je danas
gradska četvrt Prekosanje gdje je vjerovatno bilo riječno pristanište za unsko-sanske lađare.
U tom kraju živjela je istaknuta porodica Babonjića. Pad srednjovjekovne Bosne pod osmansku vlast primorao je
knezove Babonjiće, koji su se zbog utvrđenja Blagaj Grada prozivali blagajski, da stvore savez sa knezovima
Zrinskim kako bi se ujedinili i suzbili invaziju Osmanlijskog carstva. Zajediničkom odbranom sa Zrinskim
knezovima ovi bosanski velikaši su uspjeli 1483. godine poraziti osmanske trupe. Ipak, ova pobjeda donijela je
samo privremeni predah.

Godine 1519. posljednji put na Kulskom brdu se pominje podgrada Ustisana.

Blagaj grad koji se nalazio 7 kilometara od Novog također je bio ugrožen napadima Osmanlija. Oni su 1537.
godine definitivno zauzeli Blagaj. Negdje u to vrijeme pao je i Novi na Kulskom brdu.

Borbe u Bosni dale su knezovima Zrinskim priliku da izgrade Novi Novi na lijevoj obali Une da bi zaštitili svoje
posjede od uapada. To je usporilo nadiranje Osmanlija na zapad. Austrijske posade su odoljevale napadima sve
do 1556. godine, kada je poslije pada tvrđave Kostajnica osmanlijski vojskovođa bošnjačkog porijekla, Malkoč-beg
osvojio grad Novi Novi 1557. godine.

Novi postaje važna utvrda, jedna od baza za pripremu daljeg osmanskog napredovanja prema Beču. Izgrađen je
most preko rijeke Une, a grad je vrlo brzo naseljen muslimanskim stanovništvom. Grad je ostao pod osmanskom
vlašću sve do 1687. godine, kada ga je zauzela banska vojska Petra Erdedija.

Muslimansko stanovništvo prebjeglo je preko Une u Bosnu i na prostoru ade Jelenice, danas gradski kvart Stari
Grad, izgradilo tvrđavu od balvana i nasipa na prostoru od hotela "Una" do gradskog muzeja.

To je bila samo privremena faza reorganizacije. U 18. stoljeći, tačnije 1726. godine počelo je zidanje novog
utvrđenja od tesanog, kvalitetnog kamena. Grad je svojom strukturom bio adapriran za odbranu od najmodernije
naoružanja tog vremena. Prema postojećim skicama tvrđava poznata i kao Turski Novi imala je zidove visoke 7 m,
jarak širok 6 m, a dubok 3 m, bila je dugačka 200 m, široka 150 m, te imala 5 bastiona (tabija) i dvije kapikule
(ulazne kule).

U tvrđavu se ulazilo preko dva mosta, lančanika, a jarkom oko tvrđave tekla je voda iz Une. Osvojena je samo
jedanput 1788. godine, poslije mnogih juriša i duge opsade dvadesetostruko jače vojske austrijskog feldmaršala
Ernesta Gideona Laudona, zahvaljujući velikoj premoći u ljudstvu i artiljerijskim oruđima. Poslije toga granica se
ipak stabilizovala na Uni tako da su Osmanlije ostale u Novom sve do 1878. godine.

Godine 1878. prema odluci Berlinskog kongresa Novi je zajedno sa ostatkom Bosne i Hercegovine pripao Austro-
Ugarskoj. Okupacione vlasti su 1894. godine do temelja porušile novsku tvrđavu, a njen materijal ugrađen je u
razne javne i privatne objekte. Sljedeće godine Novi je dobio ime Bosanski Novi.

(Ova priča je dio serijala #StarigradoviBiH, o važnim kulturno-historijskih centrima iz Bosne i Hercegovine. Serijal
predstavlja politicki.ba uz podršku kompanije BH Telecom)

Share 8 Tweet
 

Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
Najnovije Najčitanije  

Stari grad Todorovo

 26.12.2022. 20:00

Stari grad Vrnograč

 24.12.2022. 20:00

Hutovski (Hadžibegov) grad

 22.12.2022. 19:00

Stari grad Jezerski

 19.12.2022. 19:29

Bosanski Novi i gradina Blagaj

 17.12.2022. 19:30

Stari grad Ključ - Gacko

 15.12.2022. 19:30
 NAJPOPULARNIJE

BiH
ADRESA : Intervju
Trg djece Sarajeva bb; Zgrada Feroelektra 4. sprat Evropa
Sudnica
TELEFON :
Regija
033-524-345
Analiza
E-MAIL ADRESA : Svijet
portalpolitickiba@gmail.com 122
Reportaža
   
Komentar
FOTO

Objavljene slike sa sastanka Trojke, SNSD-a i

HDZ-a
 prije 1h 28m

Vlada USK: Bužim dobio novu policijsku stanicu

i novac za vodovod
 27.06.2023. 16:04

Osmana Mehanovića iz Bratunca teško pretukla

trojica kabadahija
 26.06.2023. 17:03

Jasmin Emrić fotografijama demantirao Andreja

Plenkovića
 25.06.2023. 21:11

O nama Marketing Impressum Pravila privatnosti Kontakt

© 2023 Politicki.ba