Canalis

Upute za korisnike
Sadržaj
CANALIS ................................................................................................................................................. 3
SLIVNE I UTJECAJNE POVRŠINE ........................................................................................................ 4
Katalog oznaka površina ...................................................................................................................... 4
Definiranje slivnih površina .................................................................................................................. 4
Vrsta površine ..................................................................................................................................... 5
Definiranje površina ............................................................................................................................. 5
Layer granica sliva .............................................................................................................................. 6
Katalog koeficijenata otjecanja za različite podloge ............................................................................ 7
Definiranje površina ............................................................................................................................. 8
UREĐIVANJE SLIVNIH I UTJECAJNIH POVRŠINA ............................................................................. 9
ZADAVANJE KOEFICIJENATA I HRAPAVOSTI ................................................................................ 11
Ime trenutne dionice (ili više dionica) je prikazano u polju na desno od opcija „Pojedinačno“ i „Sve“.
Tipka „Zoom“ se koristi za zoomiranje crteža na trenutnu dionicu i nakon aktivacije opcije „Zoom“
program će automatski zoomirati na trenutnu dionicu. ..................................................................... 11
Koeficijent gustoće stanovništva ....................................................................................................... 11
Faktor "n" ........................................................................................................................................... 12
Vrijeme ulaza ..................................................................................................................................... 12
ATV frekvencija n .............................................................................................................................. 12
ATV vrijeme trajanja kiše T ............................................................................................................... 12
[BLG] Koeficijent retencije ................................................................................................................. 12
[BLG] Koeficijent stranih voda ........................................................................................................... 12
Hrapavost cijevi ................................................................................................................................. 12
PROTOCI U SUSTAVU......................................................................................................................... 13
Upravitelj izračuna protka ................................................................................................................... 13
Otpadni protok, postotni proračun .................................................................................................... 15
Otpadni protok, utjecajne površine ................................................................................................... 17
Oborinski protok, "jednostavni" proračun........................................................................................ 18
Oborinski protok, racionalna metoda (ITP) ....................................................................................... 19
ITP krivulje ......................................................................................................................................... 19
Metoda prema REINHOLD-u ............................................................................................................ 20
Proračun ............................................................................................................................................ 20
Dodatni protoci .................................................................................................................................... 23
Strane vode ....................................................................................................................................... 24
Točkasti protok .................................................................................................................................. 24
Dodatni oborinski protok u otpadnom kanalu .................................................................................... 24
Korisnički protok ................................................................................................................................ 25
Ukupni i tranzitni protoci .................................................................................................................... 26
Tranzitni protok .................................................................................................................................. 26
Ukupni protok .................................................................................................................................... 27
Hidraulički proračun ............................................................................................................................ 28
Teorija hidrauličkog proračuna .......................................................................................................... 28
Hidraulički proračun za Jednu dionicu .............................................................................................. 30
Hidraulički proračun Grupe dionica ................................................................................................... 32
Hidraulički kalkulator .......................................................................................................................... 33
DATOTEKA HIDRAULIČKIH PODATAKA .......................................................................................... 34
ZAPIS DATOTEKE SWMM (.INP) ........................................................................................................ 35
STATIKA CIJEVI ................................................................................................................................... 35
URBANO 9 Canalis Stranica 3 of 36

CANALIS
Canalis naredbe za proračun kanalizacijskih sustava se nalaze unutar posebne tipke u Urbano radnoj
površini. Naredbe ovise o vrsti sustava koja je definirana crtanjem sustava i mora biti kanalizacija. Još
je potrebno imati kreiranu geometriju sustava u crtežu.
Stranica 4 of 36 URBANO 9 Canalis

SLIVNE I UTJECAJNE POVRŠINE

Površine koje se koriste za proračun količina protoka u kanalizacijskom sustavu. Pomoću ove naredbe
korisnik može definirati tri različite vrste površina koje se koriste za proračun različitih količina protoka.
Postoje slivne površine pomoću kojih se računa oborinski protok; utjecajne površine za kućni otpadni
protok i utjecajne površine za industrijski protok.

KATALOG OZNAKA POVRŠINA

U Canalis panelu moguće je definirati oznaku slivnih i utjecajnih površina, koristeći blok ili tekst.

DEFINIRANJE SLIVNIH POVRŠINA

Slika 1. Dijalog za definiciju slivnih i utjecajnih površina

Tipke u dijalogu:
- Izbor točke unutar zatvorene površine
- Odabrana zatvorena polylinija
URBANO 9 Canalis Stranica 5 of 36

- Crtanje zatvorene površine

- Automatsko prepoznavanje zatvorenih površina i povezanih
površina
i - Prethodna/slijedeća dionica
- Zoom

Pokretanjem naredbe „Definiranje slivnih površina“ se otvara dijalog prikazan na prethodnoj slici. Prvi
korak nakon otvaranja tog dijaloga je odabir radne površine. Nakon toga korisnik mora, iz padajuće
liste u gornjem lijevom kutu, odabrati vrstu površine koja će biti definirana (slivna površina, utjecajna
površina za kućni i industrijski otpadni protok).

Vrsta površine

Slivna površina predstavlja površinu s koje sve oborine koje padnu na tu površinu otječu do presjeka
kojemu pripada ta površina. Određena količina vode se izgubi zbog infiltracije u zemlju, što ovisi o vrsti
terena. Ovisnost količine vode koja dolazi do presjeka i količine oborina koje su pale na istu površinu
je prikazana „Koeficijentom otjecanja“. Taj se faktor unosi u desnoj strani dijaloga.

Utjecajne površine za kućni otpadni protok predstavljaju površinu s koje se kućne otpadne
vodeskupljaju za određeni dio kanalizacijskog sustava. U sklopu ove opcije korisnik mora unijeti
gustoću stanovništva (broj stanovnika/ha). Kasnije u procesu proračuna otpadnih protoka korisnik
mora unijeti koeficijent kućnog otpadnog protoka ( u l/s na 1000 stanovnika) i koristeći taj podatak
proračunati protok.

Uz utjecajne površine za industrijski protok se unosi samo površina, dok kasnije za proračun korisnik
mora također unijeti koeficijent otpadnog protoka (l/s x ha) i ova se dva podatka koriste za proračun
protoka.

Prilikom definiranja slivne površine, moguće je zadati da je ona ujedno i utjecajna kućna i
industrijska površina.

Definiranje površina

Podaci o površinama su posebno zapisani za svaku površinu. Jedna dionica može imati jednu ili više
slivnih površina. Jedna slivna površina se može podijeliti na više dionica. Nije potrebno da sve dionice
imaju definirane slivne površine.

Dostupna su 4 načina za definiranje površina: „Površina na jednu dionicu“, „Površina na više dionica“,
„Automatska podjela“ i „Izravni zapisa podataka u dionicu“. Način definiranja se odabire iz padajuće
liste na lijevoj strani dijaloga.

Dostupna su 3 načina za unos površina: odabirom točke unutar zatvorene površine, odabirom
zatvorene polylinije ili crtanjem zatvorene površine. Bilo koji od ovih načina se može koristiti za
definiranje površine za jednu dionicu ili više dionica.

Kada je opcija „Povšina na jednu dionicu“ uključena korisnik mora prvo odabrati dionicu čija će
površina biti definirana. Dionica se odabire tipkom „Prethodna dionica“ i „Slijedeća dionica“ i nakon
toga se definira površina.

Ako jedna dionica ima više definiranih slivnih površina, oborinski protok se računa korištenjem ukupne
slivne površine i srednjeg koeficijenta otjecanja.

Ukupna površina A  A  A 1 2  ...  An

 A1  k1  A2  k2  ...  An  kn 
Srednji koeficijent otjecanja ks   
 A1  A2  ...  An 
Stranica 6 of 36 URBANO 9 Canalis

Ukupna utjecajna površina i srednja gustoća stanovništva se računa na isti način kako je gore
prikazano i koristi se za proračun kućnih otpadnih protoka na dionici s više utjecajnih površina.

Opcija „Površina na više dionica“ se koristi za definiranje jedne površine za sve odabrane dionice kao
radne površine. Kada je jedna površina definirana za više dionica (primjerice cijeli niz), površina se
dijeli prema duljini dionica. Prvo se računa ukupna duljina svih dionica, a nakon toga postotak duljine
jedne dionice u odnosu na ukupnu duljinu svih dionica. Taj se postotak množi ukupnom površinom što
rezultira površinom za tu dionicu. To je prikazano formulom:
li
Ai  Asum 
l i

gdje je:
Ai ………..dio ukupne slivne površine koji pripada dionici „i“
Asum……..ukupna slivna površina
li………….duljina dionice „i“
 li ……..ukupna duljina svih dionica

Ako je odabrana opcija „Automatska podjela“, program automatski prepoznaje površinu za dionice
koje su odabrane u radnoj površini. Automatskom podjelom može u vrlo kratkom vremenu definirati
velik broj površina, pod uvijetom da su granice površine zadane po određenim pravilima. Automatska
podjela može definirati samo jednu površinu na više dionica. Proces definiranja se bazira na
slijedećem: odabire se jedna točka na dionici (sredina dionice), i onda program traži zatvoreni poligon
u okolini te točke korištenjem algoritam za granice. Ukoliko pronađe algoritam, on predstavlja površinu
za tu dionicu. Ukoliko je definirana veća površina koja uključuje više dionica, isti poligon će biti
definiran za sve te dionice. Program ima kontrolu koja uzima u obzir samo jedan poligon (ostale
ignorira) i dijeli ga na sve dionice prema uvjetu duljine (najveće površina pripada najduljoj dionici). Na
taj način je potrebno nacrtati samo vanjske granice površine duž nekog dužeg kanala i program će
podijeliti vrlo dobro površine po dionicama. Nakon odabira te opcije i unosa svih ostalih potrebnih
podataka, korisnik mora pokrenuti tipku „Auto“ kako bi program izvršio definiranje površina.

Koristeći opciju „Izravan zapis podataka u dionicu“, površine se ne prikazuju u crtežu već se vrijednost
površine unosi izravno u dijalog („Površina“ polje u desnom gornjem dijelu dijaloga). Ta je opcija
korisna ukoliko već postoje izmjereni podaci o površinama za određene dionice, tako da se samo te
vrijednosti upišu u dijelog.

Vrlo je čest slučaj da unutar jedne površine postoji dio koji ima različite postavke (primjerice, za slivne
površine kojima dio ima različiti koeficijent otjecanja). Taj se dio mora oduzeti iz te površine. Ukoliko je
taj dio postavljen kao otok (okružen istom površinom sa svih strana), kada se uključi opcija „Traži
otoke“ program će automatski tražiti otoke i oduzeti ih površine.

Layer granica sliva

Tipka „Layer granica sliva“ otvara dijalog u kojem korisnik može odabrati jedan ili više layer-a koji
sadrže granice površina. Prilikom zadavanja površina program će pretraživati granice samo na
odabranim layer-ima. Ta je opcija vrlo korisna u slučaju da je uključena opcija za traženje otoka i crtež
sadrži objekte koji bi mogli biti prepoznati kao otoci, a nisu otoci. Dijalog za odabir layer-a granica sliva
je prikazan na slijedećoj slici.
URBANO 9 Canalis Stranica 7 of 36

Slika 2. Dijalog layera granica sliva

Tipke u dijalogu: - Odaberi u crtežu

Lista prikazuje imena layer-a koji su definirani u crtežu. Korisnik mora odabrati layer-e koji sadrže
granice površine. Layer-i se mogu odabrati na listi (click, Ctrl+click, Shift+click), ili se mogu odabrati u
crtežu nakon pritiska na tipku za odabir elemenata u crtežu. Ukoliko je opcija „Prikaži samo odabrane“
uključena, na listi će biti prikazani samo odabrani layer-i. Tipka „OK“ se koristi za zatvaranje dijaloga i
povratak u dijalog „Definiranje slivnih površina“.

Katalog koeficijenata otjecanja za različite podloge

Koeficijent otjecanja je vrlo važan podataka za slivne površine kod oborinskog protoka. Taj koeficijent
predstavlja odnos između vode koja dolazi u sustav i ukupne vode koja je pala na određenu površinu.
Koeficijuent otjecanja ima vrijednost između 0 i 1. Program ima dva predefinirana tipa tla (zemlja i
asfalt) i koeficijenta otjecanja. Za kreiranje novog tipa tla korisnik mora pokrenuti tipku „Katalog
koeficijenata otjecanja za različite podloge“ koja otvara slijedeći dijalog:

Slika 3. Dijalog za definiranje koeficijenta otjecanja ovisno o površini

Tipke u dijalogu: - Pohrani

- Obriši

Centralni dio dijaloga prikazuje listu svih definiranih tipova tla i njihove koeficijente otjecanja. Kako bi
definirao novi tip tla, korisnik mora zadati ime i koeficijent otjecanja za taj tip tla u poljima na vrhu i
dijaloga. Nakon aktiviranja tipke za pohranu, novi tip tla je pohranjen i prikazan na listi u dijalogu. Kako
bi izbrisali definiciju određenog tipa tla, odaberite tip tla i aktivirajte tipku za brisanje.
Stranica 8 of 36 URBANO 9 Canalis

Nakon zatvaranja dijaloga „Definiranje koeficijenata otjecanja za različite podloge“ dijalog „Definiranje
slivnih površina“ je ponovo aktivan. U tom dijalogu korisnik mora odabrati tip tla za određenu površinu.
Tip tla je odabran iz padajuće liste „Tlo“. Nakon toga polje koeficijenta otjecanja prikazuje koeficijent
otjecanja definiran za taj tip tla. Taj se koeficijent otjecanja može promijeniti unosom nove vrijednosti u
to polje.

Definiranje površina

Površine se mogu definirati na razne načine – odabirom točke unutar zatvorene površine, odabirom
zatvorene polylinije ili unosom nove vrijednosti u to polje.

Površine moraju biti zatvorenog oblika. One moraju biti napravljene korištenjem zatvorenih elemenata
(polylinija) ili mogu biti napravljene od više elemenata (linija,...). Urbano koristi tri osnovna algoritma za
odabir površina: odabir postojećih zatvorenih elemenata, kreiranje zatvorenih elemenata koristeći
AutoCAD funkciju Boundary ili crtanjem zatvorenih elemenata. Definiranje površina je slično AutoCAD-
ovoj naredbi Hatch. Kada se koristite opcijom Boundary, odabirom točke unutar nekog poligona,
korisnik mora imati na umu ograničenja ove AutoCAD-ove funkcije (prvenstveno pouzdanost
algoritma za stvarne geodetske koordinate).

Nakon aktivacije tipke „Odabir točke unutar zatvorenog područja“ korisnik mora odabrati točku unutar
neke zatvorene površine u crtežu. Površina mora biti u potpunosti ograničena elementima (linija,
polylinija) koji su na layer-ima odabranim u dijalogu „Layer granica sliva“. Nakon odabira tipke „Odabir
zatvorenog polyline-a“ korisnik mora odabrati u crtežu zatvorenu polyliniju, dok nakon aktivacije tipke
„Crtanje zatvorenog područja“ korisnik mora nacrtati granice površine u crtežu.

Nakon odabira u crtežu, odabrana površina dobija šrafuru i označena je žutom bojom u crtežu te lista
prikazuje njezinu vrstu i površinu. Ukoliko je opcija za pretragu otoka aktivna, podaci o pronađenim
otocima će također biti prikazani u dijalogu. Nakon aktivacije tipke „Spremi podatke“, podaci o toj
površini će biti pohranjeni u odabranu dionicu (ili dionice), te će oznake tih površina biti ucrtane u
crtežu. Prilikom definicije površina za dionice koje već imaju definirane površine, postojeće površine
će biti šrafirane i označene zelenom bojom kako bi lakše mogle biti primijećene.

Boje oznaka promatranih (žuta) i prethodno definiranih (zelena) površina su prikazane u gornjem
desnom dijelu dijaloga i mogu se mijenjati u dijalogu općih parametara. Ispod toga su prikazani brojevi
indeksa i površina određenih slivnih površina. Polja „Tlo“, „Koeficijent otjecanja“ i „Pad“ su aktivni pri
unošenju slivnih površina, dok je polje „Gustoća [stanovnik/ha]“ aktivno pri unošenju utjecajnih
površina za kućni otpadni protok.
URBANO 9 Canalis Stranica 9 of 36

UREĐIVANJE SLIVNIH I UTJECAJNIH POVRŠINA

Ova se naredba koristi za uređivanje i označavanje već nacrtanih površina. Dijalog ove naredbe je
prikazan na donjoj slici:

Opcije dijaloga:

1. Filter. Postoje tri tipa površina. Ovisno o tome koja opcija je odabrana, program će pokazivati
površine. Moguće je vidjeti sve površine odjednom, ili sve površine istog tipa.

2. Info – ovdje je moguće vidjeti koliko je površina kojeg tipa u crtežu.

3. Opcije za označavanje i brisanje. Sve naredbe izvršavaju se direktno nad površinama

koje su na listi u dijalogu. Nije moguće odabrati samo neke površine i označiti ili brisati
samo njih.

4. Kada je odabrana površina ili više njih, program ih privremeno šrafira (prikaz). Moguće je ih je
i zaista šrafirati. Moguće je zoomirati površine koje su odabrane (odabrati zoom).

5. Jedna površina može biti podijeljena na više dionica (dužim dionicama pripada veći postotak
površine). Moguće je promijeniti te postotke ručno.

6. Program uvijek pokazuje iste podatke u kolonama. Neke vrijednosti je moguće promijeniti
direktno u tablici : Ime površine, Koeficijent otjecanja i Gustoća stanovništva.
Također, moguće je površine sortirati prema tim podacima. Moguće je i promijeniti tip površine
(iz slivne u utjecajnu), stavljajući kvačicu na željeni tip površine. Jedna površina može biti
istovremeno i slivna i utjecajna.

7. U tabličnom prikazu, program prikazuje samo odabrane površine. Površine je iz crteža

moguće odabrati na više načina:
a. - odabir svih površina u crtežu
b. - interaktivna selekcija (jedna površina ili više njih)
c. - AutoCAD selekcija
d. - odabir topoloških elemenata na koje su vezane površine

Kao što je i prije rečeno, postoji i filter prema tipu površina (gornji lijevi kut).
Stranica 10 of 36 URBANO 9 Canalis

8. Za jednu površinu moguće je mijenjati ime površine,

koef. otjecanja i gustoću stanovništva direktno u
tablici. Ukoliko je potrebno to napraviti za više
površina odjednom, moguće je odabrati više površina
jednom od metoda selekcije, te kliknuti na tipku
:

9. Kompletna lista površina može se spremiti u XLS (Excel) format.

10. Postoji više opcija za pregled površina:

a. - Klikom na ovu tipku, glavni dijalog nestaje i moguće je mišem
prelaziti preko površina. Program u tooltip-u pokazuje informacije o površini:

b. - Klikom na ovu tipku, glavni dijalog nestaje i moguće je mišem

prelaziti preko dionica. Program u tooltip-u pokazuje informacije o dionici, te markira i
dionicu i površinu koja joj pripada:
c.

d. - Privremeno skriva glavni dijalog, te je onda moguće koristiti CAD funkcije –

zoom, pan..
URBANO 9 Canalis Stranica 11 of 36

ZADAVANJE KOEFICIJENATA I HRAPAVOSTI

Ovaj se dijalog koristi za zadavanje podataka potrebnih za određene vrste proračuna. Dijalog ove
naredbe je prikazan na slijedećoj slici:

Slika 4. Dijalog unosa koeficijenata protoka

Tipke u dijalogu: - izbor radne površine

i - prethodna/slijedeća dionica
- Zoom
- opći parametri

Nakon pokretanja ove naredbe , korisnik mora prvo odabrati radno područje za koje će biti zadani
podaci. Postoje dvije opcije zadavanja podataka: „Pojedinačno“ i „Sve“. Prvom opcijom se podaci
zadaju pojedinačno za svaku dionicu. Nakon unosa podataka za neku dionicu, mora se aktivirati tipka
„Spremi podatke“ te se korisnik može pomaknuti na slijedeću dionicu korištenjem tipki
„Prethodna/Slijedeća dionica“. Opcijom „Sve“; jednaki podaci se zadaju za sve dionice u odabranom
području. Nakon unosa podataka se mora aktivirati tipka „Spremi podatke“ kako bi se podaci pohranili.

Ime trenutne dionice (ili više dionica) je prikazano u polju na desno od opcija „Pojedinačno“ i „Sve“.
Tipka „Zoom“ se koristi za zoomiranje crteža na trenutnu dionicu i nakon aktivacije opcije „Zoom“
program će automatski zoomirati na trenutnu dionicu.

Koeficijent gustoće stanovništva

Ovaj se koeficijent koristi za „Postotni proračun“ kućnog otpadnog protoka. Koristi se kada je gustoća
stanovništa neravnomjerno raspodijeljena, što znači da je također i potrošnja vode također
neravnomjerno raspodijeljena.
Stranica 12 of 36 URBANO 9 Canalis

Moguće je množiti duljine određenih dionica s koeficijentima i dobiti takozvanu virtualnu duljinu dionica
koja može biti veća ili manja od stvarne duljine dionice. Ukoliko želimo povećati kućni otpadni protok
neke dionice, moramo unijeti koeficijent gustoće stanovništva koji je veći od 1 i ako želimo smanjiti
kućni otpadni protok za neku površinu, koeficijent gustoće stanovništva mora biti manji od 1 (ako je
zadan 0 odabrana dionica neće imati kućni otpadni protok).

Faktor "n"

Faktor "n" se koristi za proračun koeficijenata zakašnjenja i umanjenja. Ova dva koeficijenta se koriste
u „Jednostavnom proračunu“ oborinskog protoka. Formule za koeficijente zakašnjenja i umanjenja su
empirijske i u slučaju da nisu definirani, uzima se da je njihova vrijednost 1. Ovi koeficijenti se ne
koriste kod proračuna oborinskog protoka korištenjem racionalne metode.

Koeficijent zakašnjenja se automatski računa slijedećom formulom:

1
Kz  n
A
Gdje je A površina slivne površine određene dionice. Faktor n ovisi o karakteristikama protoka i
njegova vrijednost može biti n=2, 4, 6, 8. Preporučena vrijednost je 6. U slučaju da je slivna površina
manja od 1 [ha] koeficijent zakašnjenja se preporuča da bude 1.

Koeficijent umanjenja se automatski računaj slijedećom formulom:

K u  1 0.005 L
gdje L predstavlja duljinu dionice.

Vrijeme ulaza

Ovaj koeficijent je potreban za racionalnu metodu proračuna oborinskog protoka. Vrijeme ulaza je
vrijeme potrebno da najudaljenija kap kiše određene slivne površine dospije do slivnika na cijevi. Ova
vrijednost je empirijska i preporučena vrijednost je 5 – 15 minuta.

ATV frekvencija n

ATV frekvencija n (1/a) se koristi za specificiranje učestalosti pojavljivanja kiše. Zadana vrijednost
može biti n=1 za 1 godišnji događaj ili n=0,2 za 5 godišnji događaj.

ATV vrijeme trajanja kiše T

ATV vrijeme trajanja kiše se također definira i kao „Blok kiše“ i definira vrijeme trajanja kiše. Zadana
vrijednost za T je postavljena na 15 minuta.

[BLG] Koeficijent retencije

Koristi se u Bugarskoj prema njihovim standardima.

[BLG] Koeficijent stranih voda

Koristi se u Bugarskoj prema njihovim standardima.

Hrapavost cijevi

Visina hrapavosti Kb se koristi za opis vrste i konstrukcije kanalizacijske cijevi. Ima utjecaja na
hidraulički proračun i indirektno se koristi za proračun trenja. Hrapavost cijevi se unosi u milimetrima i
vrijednost može varirati između 0.4 i 2.0 mm. Plastične cijevi imaju manji K 0 dok betonske cijevi imaju
veću vrijednost. Ovaj jeparametar neophodan za hidraulički proračun. Hrapavost cijevi se zadaje za
sve cijevi u katalogu cijevi. Ukoliko ovom naredbom nije unešena hrapavost cijevi, program će koristiti
vrijednosti iz kataloga cijevi za proračun.
URBANO 9 Canalis Stranica 13 of 36

PROTOCI U SUSTAVU
Urbano omogućava proračun više vrsta protoka u sustavu uz pomoć više različitih metoda. Moguć je
proračun otpadnih protoka, oborinskih protoka kao i još nekih dodatnih specifičnih protoka. Ova grupa
naredbi se koristi za zadavanje podataka potrebnih za proračun različitih vrsta protoka.

UPRAVITELJ IZRAČUNA PROTKA

Upravitelj izračuna protka sadrži sve funkcije za proračun protoka. Stare funkcije su još uvijek
dostupne u Workspace. Canalis panel sada izgleda ovako:

Nova funkcija

Stare funkcije za proračun

protoka

Upravitelj izračuna protoka sadrži iste funkcije za proračun protoka, samo su sad preglednije I lakše
za korištenje:
Stranica 14 of 36 URBANO 9 Canalis

1
3

1- Ovaj dio sadrži sve dostupne metode za proračun protoka. Metode su grupirane prema tipu
(Oborinski protoci, otpadni protoci, ukupni protoci…)
Tu je moguće napraviti i konfiguracije za proračun (svaki dio mreže sa svojim parametrima).

Konfiguracije je moguće naknadno obrisati, a i nije ih potrebno koristiti.

2- Kada odaberete odgovarajuću metodu u dijelu 1, potrebno je kreirati konfiguraciju i ulazne

podatke (odabrati elemente za proračun i vrijednosti). Moguće je promijeniti ime konfiguraciji.
Za neke metode moguće je proračunavati za dio mreže, dok kod nekih (npr. ITP – Racionalna
metoda) uvijek vrše proračun na cijelom sustavu. Za ITP metodu je moguće ISKLJUČITI neke
dionice iz proračuna.

Osim toga, tranzitni i ukupni protoci uvijek se proračunavaju za cijeli sustav.

3- U ovom dijelu moguće je zadavati parametre za proračun, za svaku pojedinu konfiguraciju. Na

ovaj način, program pamti parametre proračuna za svaku pojedinu konfiguraciju, te je moguće
naknadno vidjeti za koji dio mreže su zadavani koji parametri.
Važno je naglasiti, da je trenutno za jednu dionicu moguće imati samo jedan rezultat
proračuna. Međutim, budući da je moguće čuvati konfiguracije s različitim parametrima,
moguće je napraviti više verzija proračuna.

Za brisanje rezultata koristite tipku Poništavanje podataka.

4- Standardni dio ove funkcije je i pregled proračunskih podataka. Za svaku metodu proračuna,
program prikazuje relevantne podatke (default tablica). Međutim, vrlo je lako odabrati drugu,
korisnički prilagođenu tablicu, klikom na padajuću listu.
U padajućoj listi dostupni su svi pregledi dionica koji postoje u Worspace-u.
URBANO 9 Canalis Stranica 15 of 36

OTPADNI PROTOK, POSTOTNI PRORAČUN

Ovaj proračun je temeljen na potrošnji vode stanovništva na promatranoj površini. U slučaju da je

gustoća stanovništva neravnomjerno raspodijeljena ili je potrošnja vode neregularna, moguće je
pokrenuti proračun s koeficijentima gustoće stanovništva koji su unešeni prethodno korištenjem
naredbe „Zadavanje podataka i hrapavosti“.

Proračun je temeljen na ukupnoj potrošenoj vodi. Ta se količina dijeli na ukupnu duljinu cijevi sustava i
to je protok po metru dužnom dionice (specifični protok [l/s/m]). Nakon toga se specifični protok množi
duljinom specifične dionice kako bi dobili vlastiti protok dionice. Također je moguće pomnožiti duljine
nekih dionica s koeficijentom gustoće stanovništva kako bi dobili takozvane virtualne duljine dionica
koje mogu biti veće ili manje nego stvarne duljine, koje generiraju veći ili manji protok.

Dijalog ove naredbe je prikazan na slijedećoj slici:

Slika 5. Dijalog unosa podataka za postotni proračun

Proračun otpadnih voda se temelji na algoritmu za koji se moraju definirati slijedeći parametri:

 Specifična potrošnja vode po stanovniku [litara/danu], primjerice 150 l/danu

 Stvarni broj stanovnika, primjerice 1000,
 Godišnji prirast stanovništva, primjerice 2%,
 Projektni period, primjerice 30 godina
 Dnevni koeficijent varijacije, primjerice 1.5
 Satni koeficijent varijacije, primjerice 1.
Stranica 16 of 36 URBANO 9 Canalis

Ukoliko se unese novo ime u polje „Naziv konfiguracije ulaznih veličina“, podaci unešeni u dijalog se
mogu pohraniti i kasnije opet koristiti za slijedeći proračun odabirom odgovarajuće konfiguracije iz
padajuće liste.

Ukoliko korisnik aktivira tipku „Prikaži privremene rezultate“, nakon unosa potrebnih podatakau dijalog,
program će prikazati rezultate za te podatke u donjem dijelu dijaloga. Ako su ti podaci zadovoljavajući,
mogu se pohraniti aktiviranjem tipke „Spremi podatke“. Prikazivanje privremenih rezultata nije nužno;
podaci se mogu direktno pohraniti. Protoci dobiveni ovim proračunom se mogu pregledati nakon
pokretanja naredbe „Pregledi“ s Glavne Radne Površine. Nakon pokretanja ove naredbe, na desnoj
strani dijaloga odaberite „Otpad – postotni račun“ podgrupu iz grupe „Kanalizacija – protoci“.

Sada ćemo opisati proračun:

Program prvo proračunava predviđeni broj stanovnika [Pn] prema projektnom periodu i postotku
prirasta stanovništva. To se izvodi slijedećom formulom:

n
 p 
Pn  P1  
 100 

Gdje P predstavlja trenutni broj stanovnika, p predstavlja godišnji prirast stanovništva i n predstavlja
projektni period u godinama. Nakon toga program proračunava srednji dnevni protok prema formuli:

Qav,d  Pn  q

Gdje q predstavlja potrošnju vode po stanovniku. Onda program računa maksimalne dnevne potrebe i
maksimalne satne potrebe prema formulama:

Qmax d  Qav, d  K dan

K sat
Qmax h  Qmax d 
24
Gdje su Kdan i Ksat dnevni i satni koeficijenti varijacije koji su unešeni u dijalog na početku. Broj 24
predstavlja broj sati u jednom danu. Nakon toga se računa specifična potreba u litrama po sekundi:

Qmax h
Qs 
3600
Gdje 3600 predstavlja broj sekundi u jednom satu. Qs je protok koji ulazi u cijli sustav (ili dio sustava
ako se proračun vrši provodi za samo dio sustava). Nakon toga se računa ukupna duljina (ako su
unešeni koeficijenti gustoće stanovništva, tada se virtualne duljine koriste za proračun ukupne duljine).
Nakon toga program računa specifični protok.

..........l / s  m'
Qs
q spec  i 1

l
i n
i  ki gustoću

Vlastiti protok određene dionice se dobiva množenjem specifičnog protoka s duljinom (virtualna
duljina) te dionice:

Qvlastiti  q spec  l i
URBANO 9 Canalis Stranica 17 of 36

OTPADNI PROTOK, UTJECAJNE POVRŠINE

Ova se naredba koristi za proračun kućnih i industijskih otpadnih protoka koristeći utjecajne površine.
Utjecajne se površine moraju prethodno unijeti koristeći naredbu „Definiranje slivnih površina-
>Definiranje površina“.

Dijalog ove naredbe je prikazan na donjoj slici:

Slika 6. Dijalog proračuna utjecajnih površina za otpadni protok

U dijalogu kornik mora prvo definirati radno područje – dio sustava za koji će se računati otpadni
protok. Nakon toga korisnik mora odabrati koju vrstu će proračunavati (kućni otpadni protok,
industrijski otpadni protok ili oba) i unijeti potrebne koeficijente. Konfiguracija unešenih vrijednosti se
može pohraniti i koristiti kasnije. Konfiguracija se pohranjuje jednostavno unošenjem novog imena u
padajuću listu na vrhu dijaloga.

Nakon aktivacije tipke „Spremi podatke“, program proračunava protoke i pohranjuje ih. Podaci o
protocima se mogu pregledati koristeći naredbu „Pregledi“ s Glavne Radne Površine.

Proračun se temelji na slijedećim formulama:

Proračun kućnog otpadnog protoka se temelji na slijedećoj formuli:

qh  ED  AE ,K 1
Qh 
1000
Gdje je:

Qh otpadni protok [l/s]

qh koeficijent protoka, ovisno o otpadniom protoku [l/s/1000 stanovnika)]
ED broj stanovnika po hektaru [broj stanovnika / ha]
AE,K1 površina utjecajne površine [ha]

Industrijski otpadni protok se računa prema slijedećoj formuli:

Q g  q g  AE ,K 2

Gdje je:
Qg industrijski otpadni protok
qg specifični protok – 0.5 l/s/ha) za malu potrošnju, 1 l/s/ha za srednju potrošnju,
i 1.5 l/s/ha za veliku potrošnju
AE,K2 utjecajna površina za industrijski protok
Stranica 18 of 36 URBANO 9 Canalis

OBORINSKI PROTOK, "JEDNOSTAVNI" PRORAČUN

Naredba se koristi za proračun oborinskog protoka korištenjem slivnih površina. Slivne površine se
moraju prethodno unijeti korištenjem naredbe „Definiranje slivnih površina->Deefiniranje površina“.
Dijalog ove naredbe je prikazan na donjoj slici:

Slika 7. Dijalog proračuna oborinskog protoka jednostavnom metodom

U dijalogu korisnik mora prvo zadati radno područje – dio sustava za koji će se računati oborinski
protok. Nakon toga korisnik mora unijeti intenzitet oborina za odabrano područje. Taj se intenzitet
tretira kao konstantan . intenzitet se unosi u litrama po sekundi po hektaru [l/s/ha]. Taj intenzitet varira
i može biti od 100 do 300 l/s/ha.

Uz to korisnik može unijeti novo ime za konfiguraciju unešenih podataka i kasnije opet koristiti tu istu
konfiguraciju. Nakon aktiviranja tipke „Spremi podatke“, program proračunava vlastiti protok odabranih
dionica.

Proračun se vrši prema slijedećoj formuli:

Qown  I  A  K fl  K ret  K red

Gdje je:
I intenzitet oborina [l/s/ha]
A površina slivne površine [ha]
Kfl koeficijent otjecanja
Kret koeficijent zakašnjenja
Kred koeficijent umanjenja

Program proračunava vlastiti protok dionica za dionice koje imaju definiranu slivnu površinu i
koeficijent otjecanja. Ukoliko nisu definirani koeficijenti zakašnjenja i umanjenja uzimaju se da su 1.
Ova se dva koeficijenta računaju prema faktoru „n“ (poglavlje Zadavanje koeficijenata i hrapavosti).
URBANO 9 Canalis Stranica 19 of 36

OBORINSKI PROTOK, RACIONALNA METODA (ITP)

Racionalna metoda za proračun oborinskog protoka uzima u obzir vremenski faktor. To omogućava
uzimanje u obzir promijena u intenzitetu oborina zbog nekog vremenskog perioda. Dijalog ove
naredbe je prikazan na slijedećoj slici:

Slika 8. Dijalog za Racionalnu metodu – oborinski protok

Tipke u dijalogu: - odabir ITP datoteke

Ponuđene su dvije opcije za unos količina oborina racionalnom metodom – korištenjem ITP krivulja i
korištenjem Reinholdove formule.

ITP krivulje

Metoda je temeljena na statističkom praćenju i mjerenju intenziteta kiše u određenom vremenskom

periodu (učestalost). Temeljeno na tim vrijednostima se konstruiraju takozvane ITP krivulje (Intenzitet
Trajanje Povratni period). Ove krivulje definiraju omjer između intenziteta (l/s/ha) i vremena (min) za
određene povratne periode. Povratni periodi su obično 0.5, 1, 2, 5, 10, ... godina. Kako bi izračunali
oborinski protok ovom metodom moramo imati definirane ITP krivulje na način na koji ih Urbano može
pročitati. To se izrađuje definiranjem parova trajanje – intenzitet. Podaci definirani na taj način se
pohranjuju kao ASCII datoteke s nastavkom *.dat.

Kako bi mogli koristiti ove podatke u proračunu oborinskog protoka, datoteka s podacima iz ITP
krivulja mora biti pohranjena negdje na računalu . nakon aktivacije tipke za odabir datoteke korisnik
mora odabrati *.dat datoteku s ITP podacima i onda s padajuće liste odabrati odgovarajući povratni
period koji će koristiti u proračunu.

Na slijedećoj je slici primjer datoteke s podacima iz ITP krivulja. Ta datoteka sadrži podatke o ITP
krivuljama – za povratni period od pola godine i jedne godine. Taj se povratni period upisuje nakon
Stranica 20 of 36 URBANO 9 Canalis

znaka #. To također predstavlja početak nove grupe podataka. Prvi stupac prikazuje vrijeme u
minutama i drugi stupac prikazuje intenzitet oborina u l/s/ha. Komentar se može smjestiti bilo gdje u
dijalogu, ali mora biti prethođen znakom *.

* Primjer ITP krivulja

*
#0.5
5 197.22
10 165.28
20 125.00
30 102.78
40 88.89
50 77.78
60 70.84
90 54.17
120 43.06
150 37.5
180 32.64
240 27.22
300 23.61
#1
5 259.72
10 217.36
20 163.89
30 133.32
40 114.58
50 100.00
60 88.89
90 69.44
120 55.56
150 48.61
180 41.67
240 36.11
300 30.56

Kako bi se protok mogao proračunati na taj način, vrijeme ulaza mora biti unešeno prije. To se vrši
naredbom „Zadavanje koeficijenata i hrapavosti“. Vrijeme ulaza je vrijeme potrebno da najudaljenija
kap kiše na određenoj slivnoj površini dođe do slivnika. Ta je vrijednost empirijska i preporučena je
vrijednost 5 – a5 minuta.

Metoda prema REINHOLD-u

Ova se metoda temelji na dugoj vremenskoj analizi korelacije između trajanja kiše i njezinog
intenziteta. Iz te analize se dobija slijedeća formula:

38  1 
qi  q15    4  0,369 
T 9  n 
Gdje je:
qi intenzitet kiše koja traje T (min)
q15 intenzitet kiše koja traje 15 minuta
T trajanje kiše
n učestalost

Nakon odabira ove opcije, korisnik mora unijeti u dijalog intenzitet 15-minutne kiše q15 i učestalosti
koja će se koristiti za proračun. Učestalost 0.1 znači da će kiša s tim intenzitetom pasti jednom u 10
godina, dok učestalost 10 znači da će kiša tog intenziteta pasti 10 puta u jednoj godini.

Proračun

Ovaj proračun uzima u obzir trajanje tečenja vode i zato se mora provesti i hidraulički proračun. Kako
bi se proveo hidraulički proračun potrebno je imati zadane padove i hrapavost te definirane cijevi za
cijeli sustav. Racionalni proračun je iterativan.

Proračun će biti objašnjen na slijedećoj slici:

URBANO 9 Canalis Stranica 21 of 36

Slika 9. Primjer slivnih površina

Pojašnjenje oznaka na crtežu:

S1,S2,...,S8 brojevi dionica
i1,i2,...,i8 padovi dionica
A1,A2,...,A8 slivne površine
k1,k2,...,k8 koeficijenti otjecanja

Proračun se provodi u slijedećim koracima:

1) za zadana vremena ulaza (Tuli) računa se za svaku dionicu početni intenzitet oborina [l/s/ha]
(i1,i2,...,i8), preko zadane ITP krivulje (zadaje se povratni period) ili Reinhold-ovom formulom.
2) računaju se korigirane ukupne površine slivova svake dionice, na način da dionica koja slijedi
ima ukupnu površinu sliva jednaku vlastitoj površini sliva pomnoženoj s koeficijentom
otjecanja i zbrojenu sa slivnom površinom prethodne dionice pomnožene s njenim
koeficijentom otjecanja kao npr.

i. Ak2=A2k2+A1k1 ili Ak4=A4k4+A1k1+A2k2+A3k3+A7k7+A8k8+A5k5+A6k6.

3) računaju se ukupni oborinski protoci dionica sistema Qi, na način da se pomnoži ukupna
korigirana površina sliva svake dionice Aki sa dobivenim intenzitetom Ii

i. Q1=Ak1 I1 ili Q4=Ak4 I4.

4) za ukupne protoke (Qi) i zadane padove (ii) vrši se hidraulični proračun sistema, odnosno
dobivaju se brzine tečenja u djelomično ispunjenoj cijevi (vi)
5) izračunavaju se vlastita vremena tečenja na osnovi brzine tečenja (vi) i dužine dionice (li) po
izrazu Tvli=li/vi
6) izračunavaju se mjerodavna vremena tečenja na način da se u jednom vodu vremena
zbrajaju, a u slučaju da se u određenom čvoru priključuje drugi vod, odabire se (automatski ili
interaktivno) mjerodavno vrijeme, tako da je za dionicu S2 npr. T2=Tvl1+Tvl2. Međutim za
dionicu S3 vrijeme se izračunava kao T3=Tvl3+Tvl1+ Tvl2 ili T3=Tvl3+Tvl5+Tvl6 što se može
automatski odrediti prema većem vremenu ili korisnik može interaktivno odrediti koje je od ova
dva vremena mjerodavno.
Stranica 22 of 36 URBANO 9 Canalis

7) dobivena ukupna vremena za svaku dionicu dodaju se vremenima ulaza (Tuli) i dobivaju se
vremena koncentracije Tki
8) za dobivena vremena koncentracije i zadani povratni period dobivaju se novi intenziteti Ii,
uspoređuju se sa intenzitetima u koraku 1), i ako je razlika veća od zadane postupak se
ponavlja.

Kako je ova metoda iterativnog tipa treba odrediti točnost proračuna. Postupak proračuna će se
ponavljati sve dok se ne dobije zadana točnost proračuna.

U polju „Viskozitet vode (m2/s)“ korisnik može unijeti viskozitet vode, a zadana vrijednost viskoziteta je
0.00000131. Korisnik također mora odabrati grupu cijevi. Grupa cijevi je važna jer je tamo zadana
hrapavost cijevi, a taj je podatak vrlo važana za proračun. Hrapavost različita od one zadane u
katalogu se unosi naredbom „Zadavanje koeficijenata i hrapavosti“

U racionalnoj metodi korisnik može zadati i neke uvijete za proračun. Korisnik može unijet postotak
ispunjenosti i minimalni promjer cijevi. Kako bi se to izvršilo, potrebno je aktivirati opciju „Prema
uvjetima“ te onda korisnik mora zadati željene uvijete i unijeti podatke u odgovarajuća polja.

Nakon unosa svih potrebnih podataka. Mora se aktivirati tipka „Računaj protok“. Podaci o protocima
se mogu pregledati koristeći naredbu „Pregledi“ s Glavne Radne Površine.
URBANO 9 Canalis Stranica 23 of 36

DODATNI PROTOCI

Ova se naredba koristi za unos svih dodatnih protoka kao što su strane vode, točkasti protoci,
korisnički protoci i dodatni oborinski protoci u otpadnom kanalu.

Dijalog ove naredbe je prikazan na donjoj slici:

Slika 10. Dijalog naredbe „Dodatni protoci“

Tipke u dijalogu: - odabir radnog područja

i - prethodna slijedeća
- Zoom
- opće postavke

Prije unosa dodatnih protoka korisnik prvo mora odabrati radno područje korištenjem tipke za odabir
radnog područja preko topologije. Dodatni protoci se mogu zadati svim dionicama radnog područja u
isto vrijeme ili pojedinačno za svaku dionicu. Nakon odabira potrebnih dodatnih protoka i unosa
podataka mora se aktivirati tipka „Spremi podatke“. Tipke „Prethodna/slijedeća“ se koriste za
pomicanje na slijedeću / prethodnu dionicu, dok se tipka „Zoom“ koristi za zoomiranje u crtež na
trenutnu dionicu (ili dionice). Kada je aktivirana opcija „Zoom“ crtež se automatski zoomira na trenutnu
dionicu.
Stranica 24 of 36 URBANO 9 Canalis

Strane vode

Strane vode su protoci dolaze u kanalizacijsku cijev, ali je njihovo podrijetlo nepoznato. Mogu biti
rezultat podzemnih voda ili rezultat razbijenih vodovodnih cijevi. Proračun stranih voda je empirijski.
Može se računati na dva načina. Prvi način je proračun stranih voda temeljen na utjecajnim
površinama za kućni otpadni protok. Drugi je način proračun stranih voda kao dijela prethodno
proračunatog kućnog otpadnog protoka i industrijskog otpadnog protoka.

Program omogućava obje opcije proračuna. U prvoj verziji proračun se temelji na slijedećoj formuli:
Q f  q f  AE , K

Gdje je:
Qf ukupna količina stranih voda [l/s]
qf koeficijent – specifičan protok stranih voda [l/s/ha]
AE,K ovršina utjecajne površine kućnog otpadnog protoka [ha]

Druga verzija h+je temeljan ana slijedećoj formuli:

Q f  m  Qh  Qg 

Gdje je:
Qf ukupna količina stranih voda [l/s]
m koeficijent, mora biti između 0.1 i 1.0 (ATV 118)
Qh kućni otpadni protok
Qg industrijski otpadni protok

Ukoliko je odabrana opcija „Preko utjecajnih površina za kućni otpadni protok“ mora se unijeti
„Koeficijent otpadnog protoka“, dok za opciju „Dio zbroja kućnog i industrijskog protoka“ mora biti
unešen „Faktor 'm'“.

Točkasti protok

Često se u kanalizacijskim sustavima pojavljuju neki ulijevi u okna. Čest je slučaj da se novi dio spaja
na postojeći kanalizacijski sustav ili obrnuto i stari sustav predaje njegovuvodu novom sustavu u
jednom oknu. Također može biti slučaj da se ugradi u sustav retencija ili neki slični element. U slučaju
većih količina voda (oborinski protok), samo dio protoka se odnosi iz sustava. To se također smatra
točkastim protokom, samo s razlikom da voda ne ulazi u sustav već izlazi iz njega.

Nakon odabira opcije „Točkasti protok“ korisnik mora odabrati kakav je to protok, „Ulazna količina u
početni čvor dionice“ ili „Preljevna količina“ te mora unijeti vrijednost u odgovarajuće polje.

Dodatni oborinski protok u otpadnom kanalu

Tijekom kiše je moguće da dio oborinskog protoka uđe u cijevi predodređene samo za otpadni protok.
Taj ulijev ulazi kroz okna. Proračun tog protoka je striktno empirijski i izvodi se prema formuli:
Qr ,T  qr ,T  AE , K

Gdje je:
Qr,T dodatni oborinski protok unutar otpadnog kanala [l/s]
qr,T koeficijent dodatnog protoka [l/s/ha]
AE,K površina utjecajne površine za kućni otpadni protok

Nakon odabira opcije „Dodatni oborinski protok u otpadnom kanalu“ korisnik mora unijeti koeficijent
dodatnog protoka čije je preporučena vrijednost između 0.2 – 0.7.
URBANO 9 Canalis Stranica 25 of 36

Korisnički protok

Urbano omogućava puno metoda proračuna; svejedno, ponekad je protok zadan i to je jedna
vrijednost za planirani sustav kanalizacije. Nije potrebno pokušavati postići taj protok prethodno
objašnjenim algoritmima. Ta se vrijednost može jednostavno interaktivno definirati, unosom u
odgovarajuće polje. Može biti i slučaj da korisnik izračuna protoke nekim drugim programom i Urbano
je striktno za grafičku prezentaciju rezultata. U tim slučajevima se proračunate vrijednosti mogu
direktno definirati.

Nakon odabira opcije „Korisnički protok“, korisnik mora unijeti „Vlastiti korisnički protok dionice“ u
odgovarajuće polje. U tom je slučaju moguće dodati korisnički protok protocima koji su izračunati u
Urbano i proračunati tranzitne i vlastite protoke iz zbroja korisničkih protoka i drugih proračunatih
protoka.
Stranica 26 of 36 URBANO 9 Canalis

UKUPNI I TRANZITNI PROTOCI

Tranzitni protok

Sve prethodno spomenute metode proračuna (osim racionalne metode) računaju vlastiti protok
dionice. Dakako, svak dionica im dionice koje joj prethode i koje slijede iza nje. Shodno tome, svaka
dionica (osim prve) ima također i protok kao rezultat vlastitog protoka prethodne dionice.

Tranzitni protok za određenu dionicu je zbroj ukupnih vlastitih protoka svih dionica koje prethode
odabranoj dionici. Dijalog naredbe „Ukupni i tranzitni protoci“ u kojem je odabran prozor „Tranzitni
protok“ je prikazan na donjoj slici.

Slika 11. Dijalog naredbe „Ukupni i tranzitni protoci“- prozor Tranzitni protok

Tipke u dijalogu: - Odaberi sve

- Obriši odabir

Urbano omogućava računanje 8 različitih protoka. U slučaju planiranja razdjelnog sustava (otpadni ili
oborinski sustav), tranzitni protok neće sadržavati sve protoke. Također i svi protoci se ne pojavljuju u
isto vrijeme. Kako biste imali kompletnu kontrolu nad protocima i jednostavno modeliranje sustava,
moguće je proračunati tranzitni protok samo nekih odabranih protoka. Označavanjem kućica pored
odgovarajućih protoka korisnik odabire protoke koji će se uzeti u obzir pri proračunu tranzitnog
protoka. Korisnik može također koristiti već predložene odabire korištenjem prve tri tipke na desnoj
strani dijaloga. Ukoliko neki od odabranih protoka ne postoji, neće utjecati na proračun. Proračun
tranzitnog protoka se uvijek provodi za trenutni sustav.

U ovom dijalogu korisnik mora odabrati vlastite protoke koji će biti uključeni u proračun trabnzitnih
protoka. Tipka „Odaberi sve“ se koristi za odabir svih dostupnih vlastitih protoka, dok tipka „Isključi
sve“ se koristi za brisanje odabira. Nakon odabira svih željenih podatakamora se aktivirati tipka
„Računaj tranzitne protoke“.

U prvom koraku program proračunava ukupne vlastite protoke za svaku dionicu koristeći samo
odabrane protoke. Nakon toga program proračunava tranzitnr protoke za sve dionice..

Slijedeći korak je proračun ukupnih protoka.

URBANO 9 Canalis Stranica 27 of 36

Ukupni protok

Ukupni protoci su mjerodavni za sve kasnije proračuna (hidrauličke). Ukupni protok nekih dionica je
jednak zbroju ukupnih vlastitih protoka i tranzitnog protoka u toj dionici (zbroj ukupnih vlastitih protoka
svih prethodnih dionica).

Dijalog naredbe "Ukupni i tranzitni protoci" kada je odabran prozor "Ukupni protok" je prikazan na
donjoj slici:

Slika 12. Dijalog naredbe „Tranzitni i ukupni protoci“- prozor Ukupni protok

Tipke u dijalogu: - Odaberi sve

- Obriši sve

Ukupni protok se može sastojati od ukupnog vlastitog protoka dionice, tranzitnog protoka, ukupnog
oborinskog protoka (iz racionalne metode).

Oborinski protok dobiven racionalnom metodom sadrži tranzitni i vlastiti protok za svaku dionicu jer se
protok za svaku dionicu računa korištenjem slivnih površina za sve prethodne dionice.

Korisnik mora odabrati u dijalogu sve podatke koji će se koristit prilikom proračuna ukupnih protoka.
Tipka „Odaberi sve“ se koristi za odabir svih dostupnih tranzitnih protoka, dok tipka „Obriši odabir“ se
koristi za brisanje odabira. Nakon odabira svih željenih podatakamora se aktivirati tipka „Računaj
ukupni protok“.

Vrijednosti koje su odabrane u dijalogu će se zbrojiti za svaku dionicu i taj će zbroj biti zapisan kao
ukupni protok dionice. Podaci o protocima se mogu pregledati koristeći naredbu „Pregledi“ s Glavne
Radne Površine.
Stranica 28 of 36 URBANO 9 Canalis

HIDRAULIČKI PRORAČUN

Hidraulički proračun se izvodi za određivanje svih vrijednosti koje definraju tečenje. Urbano
omogućava hidraulički proračun na dva načina. Prvi i najuobičajeniji način je unošenjem protoka i
padova te se vrši proračun promjera cijevi i drugih vrijednosti (ispunjenost cijevi, brzine, ...). drugi
način je unos protoka i promjera te se vrši proračun najmanjih padova i drugih hidrauličkih vrijednosti.
Program provodi proračun za sve oblike cijevi.

Hidraulički proračun se temelji na Prandtl-Colebrook-ovoj formuli za tečenje u okruglim cijevima. Za

neokrugle cijevi se proračun također temelji na istoj formuli, ali umjesto promjera cijevi, u formulu se
unosi četverostruki hidraulički radijus.

Za obje opcije proračuna, za proračun padova i promjera, moguće je izvršiti proračun pojedinačno za
svaku dionicu ili automatski za neki niz ili cijeli sustav odjednom. Hidraulički se proračun može provesti
za samo dionice koje imaju zadane padove (ili promjere) i ukupne protoke.

Teorija hidrauličkog proračuna

Hidraulički proračun se temelji na Darcy-Weisbach-ovoj i Colebrook-White-ovoj jednadžbi za tečenje u

potpuno ispunjenim cijevima.

Darcy-Weisbach-ov izraz za proračun pada energetske linije duž cijevi zbog trenja:

H fr  v2
(Exp. A) Ie  Io  I   
L D 2g

Gdje je: Hfr – pad visine zbog trenja

L – duljina cijevi
 - koeficijent trenja
D – unutarnji promjer cijevi m
v – srednja brzina vode u cijevi m s-1
g – ubrzanje sile teže m2 s-1

Koeficijent trenja  se definira Colebrook-White-ovim izrazom:

  
1  D 2.51 
(Exp. B)  2 log   
  3.71 Re  
 

Gdje je:  - apsolutna hidraulička hrapavost mm

Re – Reynolds-ov koeficijent definiran izrazom:

(Exp. C) Re  vD

Gdje je v – srednja brzina vode u cijevi

 (ni) – koeficijent kinematičke viskoznosti vode m2 s-1
URBANO 9 Canalis Stranica 29 of 36

Kombiniranjem izraza A i B, brzina je definirana:

 2.51  
(Exp. D) v  2 log     2 g  I  D
 D 2  g  I  D 3.71 D 

Uzimajući u obzir izraz za konzistentnost protoka vode:

Q  A v

 2.51   D 2
(Exp. E) Q   log    2 g  I  D
 D 2  g  I  D 3.71 D  4

Ovo je izraz za proračun protoka vode u potpuno ispunjenim cijevima okruglog poprečnog presjeka.

Most of the time pipes are only partially fulfilled. The expressions for those pipes are as follows:

Brzina:

vd  Rd  8
(Exp. F)  
v p  R p 

Protok:

Qd Ad  Rd  8
(Exp. G)   
Q p Ap  R p 

Gdje je: vd - brzina vode u djelomično ispunjenoj cijevi

vp - brzina vode u potpuno ispunjenoj cijevi
Qd - protok potpuno ispunjene cijevi
Qp - protok djelomično ispunjene cijevi
Rd – hidraulički radijus djelomično ispunjene cijevi
Rp – hidraulički radijus potpuno ispunjene cijevi
Ad – protočna površina djelomično ispunjene cijevi
Ap - protočna površina potpuno ispunjene cijevi

U slučaju da je ispunjenost cijevi veća od polovice cijevi, dodaje se Thormann-ov izraz:

(Exp. H) O' '  O  KT  S

3
 h  h
10   5   50   25
KT   
H H
(Exp. I)
150
Gdje je: O - omočeni obod djelomično ispunjene cijevi
S - širina ispunjenosti u djelomično ispunjenoj cijevi
h - visina ispunjenosti u cijevi
Stranica 30 of 36 URBANO 9 Canalis

H - ukupna visina cijevi

KT – Thormann-ov koeficijent

Hidraulički proračun za Jednu dionicu

Nakon pokretanja naredbe "Hidraulički proračun ", otvara se dijalog s dva prozora ("Jedna dionica" i
"Grupa dionica"). Kada se odabere prozor "Jedna dionica" dijalog ovako izgleda:

Slika 13. Naredba „Hifraulički proračun“ – prozor Jedna dionica

Tipke u dijalogu: i - Prethodna / Slijedeća dionica

- Odabir radnog područja

Proračun se može provesti na dva načina. Prvi je način kada se promjeri računaju iz pada dionica, dok
je drugi način proračun padova dionica iz postojećih promjera. Za oba načina proračuna moraju biti
zadani ukupni protoci i hrapavost cijevi. Kada je aktivna tipka „Minimalni promjer“ biti će proračunati
promjeri, dok kada je aktivna tipka „Minimalni pad“ će se računati padovi.

Korisnik prvo mora zadati radno područje. Nakon toga korištenjem tipki „Prethodna / Slijedeća dionica“
korisnik postavlja trenutnu željenu dionicu. Ako je opcija „Zoom“ aktivirana crtež će se automatski
zoomirati na trenutnu dionicu. Veličina zooma se određuje faktorom zooma u polju pored te opcije.

Dio dijaloga nazvan „Podaci“ prikazuje postojeće podatke o određenoj dionici: protok, promjer ili pad,
viskozitet vode, hrapavost cijevi i oblik poprečnog presjeka cijevi. Neki podaci kao što su promjer ili
pad su prikazani ovisno koja je vrsta proračuna odabrana. Dakle, kada je aktivirana opcija za proračun
promjera, pad odabrane dionice je prikazan u dijalogu i korisnik mora odabrati grupu cijevi iz kataloga
cijevi iz koje će se odabirati promjeri. Kada se računaju padovi dijalog prikazuje promjer odabrane
dionice. Polja: viskozitet vode, hrapavost cijevi i katalog cijevi se mogu mijenjati dok se ostali podaci
ne mogu mijenjati u ovom dijalogu, ali moraju biti prethodno unešene ili proračunate.

Desni dio dijaloga prikazuje rezultate proračuna za odabranu dionicu prema unešenim podacima.
Slijedeća slika prikazuje dio dijaloga kada se proračunavaju promjeri (na lijevo) i kada se računaju
padovi (na desno).
URBANO 9 Canalis Stranica 31 of 36

Slika 14. Rezultati proračuna – za proračun promjera (lijevo) i padova (desno)

Kada se proračunavaju promjeri, program proračunava minimalni promjer i odabire prvi veći promjer iz
odabrane grupe u katalogu cijevi. Korisnik može također i odabrati neki drugi promjer iz padjuće liste
„Promjeri sekcije kataloga“. Donji dio dijaloga prikazuje podatke o visini ispunjenosti, postotku
ispunjenosti, itd., za odabrani promjer.

Kada se proračunavaju padovi, program proračunava minimalni pad i onda ga zaokružuje ovisno o
zadanoj točnosti i onda prikazuje vrijednost kao odabrani pad. Točnost se može odabrati iz padajuće
liste. Pad je zadan u promilima. Lista na donjem dijelu dijaloga prikazuje promjenu podataka ovisno o
odabranom padu.

Kada je korisnik zadovoljan podacima koji su dobiveni nakon unosa promjera ili padova potrebno je
pokrenuti tipku "Spremi". Tada se korisnik može prebaciti na proračun slijedeće dionice.
Stranica 32 of 36 URBANO 9 Canalis

Hidraulički proračun Grupe dionica

Druga opcija je proračuna je proračun za grupu dionica. Nakon odabira prozora "Grupa dionica" u
dijalogu naredbe "Hidralički proračun" dijalog izgleda ovako:

Slika 15. Naredba „Hifraulički proračun“ – prozor Grupa dionica

Tipke u dijalogu: - Odabir radnog područja

U ovoj naredbi su također ponuđene dvije opcije proračuna – proračun promjera i proračun padova.

Korisnik prvo mora zadati radno područje. Proračun se izvodi za sve elemente odabranog radnog
područja u isto vrijeme.

Podaci koji moraju biti unešeni u dijalog su viskozitet vode za oba načina proračuna, sekcija kataloga
cijevi za proračun promjera i točnost za proračun padova.

Korisnik može također uniijeti određene uvijete koji moraju biti poštovani prilikom proračuna. U donjem
lijevom kutu se nalaze tri opcije. Kada je odabrana opcija „Bez uvjeta“ proračun će se izvršiti bez
uvjeta. Opcija „Prema postojećim promjerima“ je aktivna samo za proračun hidrauličkih vrijednosti
prema postojećim promjerima. S aktivnom ovom opcijom, program će izvršiti proračun prema
postojećim promjerima cijevi. Ukoliko je postojeći promjer manji od minimalnog promjera proračunatog
za određenu dionicu, za tu dionicu će program odabrati novi promjer prema proračunatom
minimalnom promjeru. Nakon odabira opcije „Prema uvjetima“ korisnik mora zadati uvjete i unijeti
njihove vrijednosti. Uvijet može biti „Promjer ne manji od uzvodnog“, „Maksimalna ispunjenost h/D“ i
„Minimalni promjer cijevi“

Nakon unosa svih potrebnih podataka mora se aktivirati tipka „Proračun“. Nakon toga desni dio
dijaloga prikazuje podatke o imenima dionica, promjerima (D), padovima (I), postotku ispunjenosti
(h/D) i brzini (v) u odabranim dionicama.
URBANO 9 Canalis Stranica 33 of 36

HIDRAULIČKI KALKULATOR

Hidraulički kalkulator je alat kojim se brzo proračunavaju hidraulički podaci o definiranim dionicama
sustava. Pomoću tipke za odabir topologije selektirajte željenu dionicu sustava za koju želite
proračunati hidrauličke vrijednosti i trenutno se prikazuju hidrauličke vrijednosti. Parametri kao što su
protok, nagib, grupa cijevi, hrapavost i viskozitet se mogu jednostavno promijeniti u željene vrijednosti.

Slika 19. "Hidraulički kalkulator"

Stranica 34 of 36 URBANO 9 Canalis

DATOTEKA HIDRAULIČKIH PODATAKA

Ova naredba sprema za izvoz sve hidrauličke vrijednosti u vanjsku ASCII datoteku. Format datoteke
je predodređen i odvojen : znakom kako bi se kasnije koristila u EXCEL-u ili drugim programima.

1;2;3;4;5;6;7;8;9;10;11;12;13;14;15;16;17;18;19;20;21;22;23;24;25;26;27;28;29;30;31;32;33;34;3
5;36;37;38;39
D0;D0_1;;GLAVNI.1;GLAVNI.2;;0.10343;;;;;;;;;0.0050;D0;34.1262;165.0000;PIPE_ID0;321.2000;
1.0000;57.5734;51.9426;59.7749;57.5952;6.2631;0.5075;2.1059;;;;;0.9852;;;;;

1 - Ime dionice
2 - Ime sliva dionice(a)
3 - Ime ulice
4 - Ime početnog čvora
5 - Ime završnog čvora
6 - Redni broj prethodnih dionica
7 - Ukupna površina sliva
8 - Korigirana površina sliva
9 - Ukupna korigirana površina sliva
10 - Industrijski otpadni protok [l/s]
11 - Kućni otpadni protok + strane vode [l/s]
12 - Suma stupaca 10 + 11 [l/s]
13 - Građevinska zona
14 - Intenzitet oborina [l/s/ha]
15 - Oborinski protok [l/s]
16 - Ukupni protok [l/s]
17 - Ime dionice
18 - Duzina dionice [m]
19 - Pad [promil]
20 - Šifra oblika presjeka
21 - Promjer/polumjer [mm]
22 - Hrapavost cijevi [mm]
23 - Visina nivelete u početnom čvoru [m]
24 - Visina nivelete u završnom čvoru [m]
25 - Visina terena u početnom čvoru [m]
26 - Visina vodenog lica u početnom čvoru [m]
27 - Brzina tečenja u ispunjenom profilu [m/s]
28 - Protok ispunjenog profila [m3/s]
29 - Brzina u djelomično ispunjenom profilu [m/s]
30 - Vrijeme ulaza [min]
31 - Vrijeme tečenja kroz dionicu [min]
32 - Mjerodavno vrijeme [min]
33 - Vrijeme koncentracije [min]
34 - Postotak protoka [%]
35 - Suma kućnih u, površina [ha]
36 - Prosječna gustoća stanovnika [sta/ha]
37 - Imena svih kućnih u,p, povezanih s dionicom
38 - Suma industrijskih u, površina [ha]
39 - Imena svih industrijskih u,p, povezanih s dionicom
URBANO 9 Canalis Stranica 35 of 36

ZAPIS DATOTEKE SWMM (.INP)

Urbano ima mogućnost zapis definiranih podataka crteža u vrstu datoteke koja je podržana od strane
EPA SWMM softvera koji je vrlo dobar za modeliranje. Nakon što je datoteka zapisana, može se
otvoriti pomoću SWMM softvera i mogu se također napraviti neke izmjene i proračuni.

Slika 20. Zapis SWMM datoteke

STATIKA CIJEVI
Urbano ima mogućnost proračuna naprezanja na cijevi u rovu cijevi. Prema definiranom rovu, gornjem
sloju, materijalu ispune rova i opterećenjima za koja je projektiran sustav, program proračunava
naprezanja, deformacije i ostale vrijednosti deformacijskih faktora i vrijednosti na odabranu cijev
sustava.
Stranica 36 of 36 URBANO 9 Canalis