00 Vodic Za Nastavnike Mirovno Obrazovanje - FINAL Hrvatski ZDK

VODIČ
PRO-BUDUĆNOST
MIROVNO OBRAZOVANJE
ZA NASTAVNIKE I NASTAVNICE
VODIČ PRO-BUDUĆNOST
MIROVNO OBRAZOVANJE ZA NASTAVNIKE I NASTAVNICE
Materijal priredili:
Selvira Mašnić
Sedžida Hadžić
Semir Salihović
Edita Čolo Zahirović
Izdavač: CRS
Posebne zahvale:
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Hercegovačko-neretvanske županije
Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa Kantona Središnja Bosna
Materijal je autoriziran i nije dozvoljena distribucija, tiskanje i prodaja.
Ovaj dokument je pripremljen uz pomoć Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država
(USAID). Stavovi autora izraženi u ovoj publikaciji ne moraju odražavati stavove USAID-a i Vlade SAD-a.
SADRŽAJ
O PROJEKTU PRO-BUDUĆNOST ....................................................................................................................... 1
DIO I OPĆE INFORMACIJE O MIROVNOM OBRAZOVANJU I METODOLOGIJI RADA PRO-BUDUĆNOST
PROGRAMA MIROVNOG OBRAZOVANJA ....................................................................................................... 2
1. UVOD ...................................................................................................................................................... 3
2. MIROVNO OBRAZOVANJE....................................................................................................................... 4
CILJEVI PRO-BUDUĆNOST PROGRAMA MIROVNOG OBRAZOVANJA ............................................................... 7
METODOLOGIJA RADA I UČENJA ..................................................................................................................... 7
VREMENSKI OKVIR ........................................................................................................................................... 8
CILJNA SKUPINA............................................................................................................................................... 8
DIO II DETALJAN PLAN AKTIVNOSTI I RADIONICA .......................................................................................... 9
AKTIVNOST 1: OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA MIRA I POČETAK REALIZIRANJA MIROVNOG
PROGRAMA ................................................................................................................................................... 10
AKTIVNOST 2: RADIONICA I: KULTURA MIRA............................................................................................... 12
AKTIVNOST 3 RADIONICA II: KOMUNIKACIJA, STEREOTIPI I PREDRASUDE .................................................. 13
AKTIVNOST 4: KREATIVNE RADIONICE NA ČASOVIMA LIKOVNE KULTURE I INFORMATIKE NA TEMU
KULTURE MIRA I PROMOCIJE VAŽNOSTI MIRA............................................................................................. 16
AKTIVNOST 5: RADIONICA III: IDENTITET ZA POMIRENJE ............................................................................ 17
AKTIVNOST 6: RADIONICA VI: RADIONICA O MENTALNOM ZDRAVLJU “S MENTALNIM ZDRAVLJEM NA TI”
.......................................................................................................................... Error! Bookmark not defined.
AKTIVNOST 7: RADIONICA IV: TRANSFORMIRANJE KONFLIKTA .................................................................. 20
AKTIVNOST 8: ŽIVE KNJIŽNICE / JAVNO GOVORENJE ŽRTAVA RATA ........................................................... 23
AKTIVNOST 9: ZAVRŠNA AKTIVNOST: ŠTO SMO NAUČILI O MIRU?............................................................. 24
DIO III ON-LINE MODEL PRIMJENE AKTIVNOSTI ......................................................................................... 25
DIO IV DODATNE INFORMACIJE I MATERIJALI ZA RADIONICE ..................................................................... 30
AKTIVNOST 1: OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA MIRA .................................................................. 31
AKTIVNOST 2: KULTURA MIRA ...................................................................................................................... 32
AKTIVNOST 3: KOMUNIKACIJA, STEREOTIPI I PREDRASUDE......................................................................... 34
AKTIVNOST 5: RADIONICA III: IDENTITET ZA POMIRENJE ............................................................................. 38
AKTIVNOST 6: RADIONICA “S MENTALNIM ZDRAVLJEM NA TI” ....................... Error! Bookmark not defined.
AKTIVNOST 7: RADIONICA IV: TRANSFORMIRANJE KONFLIKTA ................................................................... 41
DIO V IZVJEŠTAVANJE O PROJEKTNIM AKTIVNOSTIMA I PRAĆENJE USPJEŠNOSTI PROJEKTA ................... 42
LITERATURA .................................................................................................................................................. 47
O PROJEKTU PRO-BUDUĆNOST
PRO-Budućnost (Povjerenje, razumijevanje, odgovornost za budućnost) je USAID-ov projekt izgradnje mira i

povjerenja među građanima i građankama svih etničkih i vjerskih skupina u Bosni i Hercegovini. Aktivnosti se
provode u preko 70 općina i gradova u BiH, a projekt u kontinuitetu radi s mladima, NVO, udrugama žena,
vjerskim zajednicama i liderima, političkim liderima, obrazovnim institucijama, medijima i različitim razinama
institucija vlasti koji će zajednički doprinijeti boljem razumijevanju građana i naroda u BiH.
Strateški dokument projekta, Platforma za mir, šalje jasnu i snažnu poruku da narodi i građani u BiH žele
dugoročan i stabilan mir kako bi mogli izgraditi bolje društvo, te da se rat, ratna stradanja i sukobi nikome i
nikada više na ovim prostorima neće dogoditi.
Projekt surađuje s narodima i građanima u BiH i osobama od ključnog utjecaja da se iz svojih pozicija,
prihvaćajući vlastitu odgovornost za stvaranje društva u kojem će mir biti prioritet iznad svih ostalih, zalažu
za mir i stvaraju prostor za uvažavanje postojanja različitih perspektiva i suradnju različitih skupina i razina
oko zajedničke vizije, kako bi društvo u Bosni i Hercegovini u cjelini uživalo veći stupanj stabilnosti i
ekonomskog prosperiteta.
Projekt provodi američka humanitarna organizacija Catholic Relief Services (CRS) s partnerima: Caritasom
BiH, Institutom za razvoj mladih KULT, Forumom građana Tuzla (FGT) i Helsinškim parlamentom građana
Banjaluka (hCA).
1
DIO I
OPĆE INFORMACIJE O MIROVNOM OBRAZOVANJU I METODOLOGIJI RADA

PRO-BUDUĆNOST PROGRAMA MIROVNOG OBRAZOVANJA
2
1. UVOD
Vodič za mirovno obrazovanje namijenjen nastavnicima ima za cilj potaći procese mirovnog obrazovanja u
školama u Bosni i Hercegovini i doprinijeti većem razumijevanju procesa izgradnje mira kroz osnaživanje
znanja i vještina učenika u Bosni i Hercegovini za mirovno djelovanje. Vodič je rezultat suradnje s
ministarstvima obrazovanja u BiH, uz preporuke stručnog pedagoškog i nastavnog kadra, te stručnjaka iz
različitih oblasti.
Vodič sadrži osnovne teorijske i praktične perspektive mirovnog obrazovanja, opis metodologije rada s
fokusom na aktivno i suradničko učenje, te detaljan opis aktivnosti s materijalima koji su potrebni
nastavnicima u provedbi programa.
Program je kreiran na način da se može provesti u tijeku jedne školske godine, da je u skladu s nastavnim
potrebama, vremenski optimiziran da se značajno ne miješa s obvezama učenika i nastavnika u školama, a
da snažno doprinosi razvoju kulture mira u školama.
Program čine sljedeće komponente:
1. Inicijalni događaj: Obilježavanje Međunarodnog dana mira;

2. Četiri iskustvene radionice na sljedeće teme: (1) Kultura mira, (2) Komunikacija, stereotipi i
predrasude, (3) Identitet za pomirenje (4) Transformacija konflikta;
3. Tematske sesije / diskusije na teme izgradnje mira / praktične aktivnosti: (1) Promoviranje vrijednosti
mirovnog obrazovanja u tijeku školske godine, (2) Osnaživanje mentalnog zdravlja učenika, (3)
Gostovanja osoba koje će podijeliti svoje iskustvo s učenicima;
4. Korištenje postojećih školskih on-line platformi (web stranica škole, Facebook stranica škole i dr.) za
distribuciju informacija sudionicima programa, ali i široj publici u školi i lokalnoj zajednici;
5. Predstavljanje rezultata projekta.
Vodič je kreiran u razdoblju pandemije COVID-19 i također nudi metodologiju rada u on-line nastavi.
Primjenom Vodiča za nastavnike, škole će omogućiti učenicima da razvijaju dublja znanja o procesima
izgradnje mira i vještine razumijevanja drugačijeg, nenasilne komunikacije, te znanja i vještine mirovnog
djelovanja. Program mirovnog obrazovanja će dodatno osigurati neutralan, otvoren prostor za škole da
otvoreno diskutiraju i doprinose dijalogu o izgradnji mira, transformiranju konflikta i demokratskog razvoja
kroz promoviranje ljudskih prava.
Cilj je, također, ohrabriti nastavnike i učenike na aktivno zalaganje za mir – ozbiljan rad sa često malim i teško
vidljivim rezultatima, koji je plemenit poduhvat i za kojim postoji velika potreba u postkonfliktnim društvima
kakvo je naše. Konačno, polaznici će imati mogućnost steći osnovne vještine koje su potrebne za utemeljeno
i argumentirano zalaganje za mir, jer „MIR NEMA ALTERNATIVU“!
Ovaj priručnik je pripremljen kao okvirni vodič za nastavnike s ciljem jednake distribucije sadržaja za sve
sudionike. Ovim će se olakšati mjerenje i evaluacija postignutih projektnih rezultata iz oblasti mirovnog
aktivizma.
Izrazi upotrijebljeni u jednom rodu se podjednako odnose na oba roda.
3
2. MIROVNO OBRAZOVANJE
Moderna ideja obrazovanja za mir je rezultat reakcije na Prvi svjetski rat, kada su mir i njegova primjena u
obrazovanju postale predmet akademskog interesa. Mnogi intelektualci su nakon 1918. godine smatrali
obrazovanje sveobuhvatnim lijekom koji će izliječiti svijet od bolesti rata.
Međutim, iako prepoznata od strane političkih znanosti, povijesti, sociologije i psihologije tek nakon 1918.
godine, ideja obrazovanja za mir je stara oko 400 godina. Štoviše, i stari Grci su prepoznavali vezu između
obrazovanja i rata, pa je Platon zastupao tezu da je građanski mir moralna posljedica odgovarajućeg
obrazovanja, a Aristotel je tvrdio da dobro obrazovanje proizvodi aktivne građane koji teže očuvanju zakona.
Mir je, također, bio potreban kako bi se iskoristio sav ljudski potencijal (Renna, 1980).
U 16. stoljeću, veza obrazovanja i socijalne harmonije je učinjena vidljivijom, pa je tako Erazmo zahtijevao
uvođenje studija usmjerenog na promoviranje univerzalnog mira. Iako Erazmo nije imao jasnu sliku o načinu
kako bi se humanizam trebao primijeniti na institucionalne strukture, bio je siguran da bi utjecaji
humanističkog obrazovanja eliminirali rat. Ukratko, unatrag četiri stoljeća se razvijalo učenje i podučavanje
građanske sloge u kojem, dakle, možemo prepoznati obrazovanje za mir.
Neki pedagozi su u tom razdoblju promovirali ideje utilitarne pedagogije, masovnog obrazovanja, uvođenja
sekularnosti u škole, ideje povijesnog napretka, učenja kao pripreme za širinu samoizražavanja i
individualizma, uključivanja mirotvornih ideja, socijalnih vrijednosti suradnje, pravde i poštovanja. Nakon
Prvog svjetskog rata, svi ti ranije promovirani aspekti i kvalitete su samo postali naglašeniji – npr. stav da
razumijevanje drugih ljudi i ljudska međuovisnost mogu potaknuti ljude na suradnju za zajednički boljitak,
kao i da bi obrazovanje trebalo biti lišeno državnog manipuliranja i utjecaja nacionalizma te da je potrebna
snažnija prisutnost demokracije iz koje se pak regrutiraju zastupnici mira (Renna, 1980).
UNICEF definira mirovno obrazovanje kao „proces koji promovira znanja, vještine, stavove i vrijednosti koje
su potrebne da se desi promjena koja će omogućiti, djeci, mladima i odraslima da preveniraju konflikte i
nasilje, bilo otvoreno ili strukturalno; mirno riješiti sukobe, i stvoriti uvjete pogodne za mir, bilo na
interpersonalnoj, međuljudskoj, međuskupnoj, državnoj ili međunarodnoj razini.”
Definicija je napisana 1999. godine, nakon što je usvojena Rezolucija A53/253 Opće skupštine UN-a koja
definira vrijednosti, stavove i ponašanja kako bi se mirno spriječilo nasilje i konflikt. Rezolucija već tada
prepoznaje mirovno obrazovanje kao ključnu komponentu kvalitetnog osnovnog obrazovanja.
Ovakva definicija je zamišljena da bude i specifična i općenita, kako bi mogla biti adekvatna za različite
društvene i političke kontekste širom svijeta. Smatra se da definicija predstavlja kombinaciju praktičnog
iskustva stečenog od strane mirovnih stručnjaka i ideja koje su proizašle iz znanstvenog rada i istraživanja o
miru i studijama o konfliktima.
Oblasti mirovnog obrazovanja
Kako je mirovno obrazovanje holistički proces koji uključuje podučavanje i o demokraciji i ljudskim pravima,
nenasilju, ekonomskoj pravdi, socijalnoj pravdi, rodnoj ravnopravnosti, okolišu, održivosti, nestalnosti,
tradicionalnim mirovnim praksama, međunarodnom pravu i ljudskoj sigurnosti, različite su oblasti i pristupi
koji se mogu koristiti u edukaciji za mir, i to:
4
1. Globalno obrazovanje;
2. Obrazovanje za ljudska prava;
3. Obrazovanje o rješavanju sukoba;
4. Obrazovanje za multikulturalnost;
5. Obrazovanje za okoliš.
Globalno obrazovanje je edukacija koja ima za cilj poboljšati cjelokupan ljudski razvoj utemeljen na
razumijevanju globalnog poretka, kroz razne oblasti koje se tiču ljudskog razvoja.
Očekivani ishodi edukacije Primjeri aktivnosti koje doprinose
Ova vrsta učenja je napredni program gdje se ▪ Školski modeli koji uključuju međunarodne teme u
unosi element globalnog pogleda na lokalne školama;
situacije. ▪ Umrežavanje škola;
▪ Razmjena iskustava na globalnoj razini, uključujući
i učenike i nastavnike;
▪ Globalna svijest o važnosti mira (literarna i likovna
natjecanja, proslave/obilježavanje 21. rujna,
Međunarodnog dana mira).
Obrazovanje za ljudska prava je definirano kao proces učenja koji izgrađuje znanje, vrijednosti i poznavanje
ljudskih prava i čiji je cilj razvijanje prihvatljive kulture ljudskih prava.
Ova vrsta učenja omogućava učenicima da ▪ Nastavni predmet s fokusom na ljudska prava;
ispituju svoja iskustva s gledišta ljudskih prava, ▪ Zagovaranje za ljudska prava;
osnažuju učenike u njihovom doprinosu izgradnji, ▪ Forumi/debate u okviru oblasti ljudskih prava;
promoviranju ljudskih prava u zajednici, s ciljem ▪ Promoviranje ljudskih prava (učeničke aktivnosti i
da vrijednosti koje obrazovanje za ljudska prava akcije na temu);
nosi sa sobom integriraju u svoje svjetonazore. ▪ Stvaranje okruženja u kojem se ljudska prava
poštuju (okruženje u kojem škola djeluje, uprava
škole, nastavnici i učenici stvaraju školsko
okruženje);
▪ I drugo…
Obrazovanje o rješavanju sukoba je niz definiranih i specifično usmjerenih strategija, uputa i aktivnosti kako
mirno riješiti konflikte, efektivno upravljati emocijama, te smirivati situacije koje imaju potencijal za eskalaciju
nasilja.
5
Ova vrsta učenja potpomaže učenički socijalni ▪ Rad u malim skupinama s učenicima, s
i emocionalni razvoj, kreira sigurno okruženje, nastavnicima razredne nastave i/ili drugim
smanjuje razinu nasilja u školama i stvara nastavnicima po njihovoj profesiji, vještinama i
znanjima;
povoljnu okolinu za učenje.
▪ Interaktivne radionice na teme: nenasilna
komunikacija, razumijevanje konflikta, načini
suočavanja s konfliktima, mirno razrješenje
konflikta i sl.;
▪ Iskustveno učenje – iskustvena pedagogija
(studijska putovanja, primjeri iz povijesti koji
govore o rješavanju konflikta bez sukoba,
prikazivanje filmova i sl.);
▪ Teatar potlačenih;
▪ I drugo…
Obrazovanje za multikulturalnost podrazumijeva bilo koju formu edukacije ili učenja koja inkorporira povijest,
literarna djela, vrijednosti, vjerovanja i perspektive ljudi s različitim etničkim pozadinama.
Ova vrsta učenja pomaže razvoj kritičkog ▪ Radionice i rad u malim skupinama s ciljem
razmišljanja i ohrabruje učenike da imaju šire smanjenja predrasuda i stereotipa;
i otvorenije poglede na druge i svijet oko ▪ Radionice na temu stjecanja vještina razrješenja
konflikta i restitucije odnosa;
sebe.
▪ Prezentacije u školama i među školama, različita
kulturna naslijeđa (sajmovi, predstave,
prezentacije);
▪ Glazbene priredbe, teatarske predstave,
prezentacije na temu upoznavanja različitosti
relevantne za kontekst;
▪ I drugo…
Obrazovanje za okoliš je edukacija s fokusom na globalne ekološke pojave, s ciljem poznavanja raznih
ekoloških faktora koji utječu na stvaranje mirnih odnosa u lokalnoj zajednici i na globalnoj razini.
Ova vrsta učenja pomaže razvijanje kritičkog ▪ Ekološke akcije;

razmišljanja i ohrabruje učenike da imaju šire ▪ Fokusi na ekologiju tijekom nastavnog procesa;
i otvorenije poglede na druge i prirodu i svijet ▪ Predstave, izložbe na temu ekologije i globalnog
mira;
oko sebe u cjelini.
6
▪ I drugo…
CILJEVI PRO-BUDUĆNOST PROGRAMA MIROVNOG OBRAZOVANJA

Cilj programa je da se kod učenika unaprijede stavovi, znanja i vještine za izgradnju mira i promoviranja
mirovnog aktivizma u BiH. Program će također doprinijeti razvoju kritičkog mišljenja i unaprjeđivanju
socijalnih vještina. Također, tijekom sudjelovanja u programu, učenici će imati priliku učiti i koristiti različite
tehnike aktivnog učenja, kao što su suradničko učenje, učenje kroz istraživanje i participativno učenje.
METODOLOGIJA RADA I UČENJA

Načela i metode podučavanja koje su kompatibilne s ciljevima mirovnog odgoja su holistički, participativni,
kooperativni, iskustveni i humanistički. Holističko obrazovanje se ne ograničava na parametar činjenica i
pojmova, već promiče kognitivne, afektivne i bihevioralne ciljeve učenja. Koncepti metoda u pedagogiji
mirovnog obrazovanja učenicima, pored usvajanja znanja, omogućavaju stjecanje praktičnih vještina i
kompetencija koje se mogu široko primijeniti u svakodnevnom životu.
Načela i metode učenja će biti utemeljeni na suradničkom i aktivnom učenju.
Metodologija rada je utemeljena na suradničkom, iskustvenom i aktivnom učenju, podržavajući postojeće

kapacitete obrazovnog sustava.
Suradničko učenje: Suvremeno i demokratsko društvo zahtijeva školu u kojoj je nastava usmjerena prema
učeniku i upravo je u takvoj školi moguća primjena suvremenih strategija učenja i poučavanja koje učenike
uključuju i osamostaljuju u nastavnom procesu. Kroz rad na programu mirovnog obrazovanja, nastavnici će
koristiti ERR sustav (evokacija, razumijevanje značenja, refleksija) kao učinkovit obrazovni proces u kojem,
kroz ERR, primjenom strategija aktivnog učenja, učenik uči na osobnom iskustvu, razumije naučeno i vlastitim
riječima, u novim situacijama, primjenjuje naučeno (Bertić i Krašovec-Salaj, 2000). U suradničkom učenju je
prisutna stalna interakcija među učenicima, ali i između učenika i učitelja s ciljem stjecanja novih spoznaja i
iskustava. Da bi ta razmjena informacija bila učinkovita, potrebno je pozitivno okruženje u kojem će osobnost
svakog učenika doći do punog izražaja neovisno o različitostima (http://www.hrfd.hr/documents/14-mo-35-
kadum-bosnjak-pdf.pdf).
Aktivno učenje: Aktivno učenje je neizostavan faktor individualnog i socijalnog razvoja mladih, gdje se u
suvremenoj nastavi naglasak stavlja na snalaženje u novim, nepredvidivim okolnostima, traženje pitanja i
odgovaranje na fleksibilnost i otvorenost prema promjenama. Aktivno učenje uključuje elemente koji
omogućavaju učenicima da s razumijevanjem slušaju i razgovaraju, čitaju, pišu i osvrću se na sadržaje, ideje i
teme. U tom kontekstu, ovaj Vodič promovira i ističe važnost aktivnog učenja po Bloomovoj i Andersonovoj
taksonomiji ciljeva učenja.
Predloženi modeli/strategije učenja su: diskutiranje, vizualiziranje / vježbe zamišljanja, zauzimanje

perspektive, igre uloga, igre simulacije i stimulacije, rješavanje problema, razmišljanje o pozicijama,
osnaživanje akcija, korištenje filma i fotografije, pričanje priča, uključujući pričanje „osobnih“ priča,
analiziranje pjesama i priča, pisanje članaka na temu / osobna refleksija, momenti za učenje,
intervjui/istraživanja, predavanja eksperata, predavanja učenika drugim učenicima / recipročno učenje,
twinning projekti, dijalozi, iskustvena putovanja, korištenje globusa i mapa, oluja mozg(ov)a (brainstorming),
čitanje i analiziranje izjava svjetskih mirovnjaka, studije slučaja, pokaži i reci (učenički projekti) i drugi.
7
ULOGA NASTAVNIKA
Učinkovitost strategija učenja ovisi o učiteljima. Provedba plana ovog Vodiča za mirovno obrazovanje ovisi o
ulozi nastavnika voditelja, čija glavna uloga počinje planiranjem i osmišljavanjem situacija u učionici koje bi
omogućile aktivno učenje, te kreirale kulturu sigurnosti i poštovanja različitih perspektiva i viđenja pojmova,
situacije i prijedloga za rješavanje problema. Nastavnici voditelji bi trebali osvijestiti učenike o nastavnim
ciljevima, primijenjenim metodama i očekivanim ishodima učenja. Sadržaji programa trebaju biti
predstavljeni na zanimljiv način kako bi učenici mogli vidjeti da odgovaraju ljudskim potrebama i poboljšati
naše razumijevanje svijeta.
U radu s učenicima potrebno je voditi računa o sljedećim načelima:
▪ Pravilno vrjednovanje svih osobnih interesa i postavljenih pitanja;

▪ Priznavanje jedinstvenosti svakog pojedinačnog iskustva ili priče;
▪ Pravilno vrjednovanje znanja i istovremeno isticanje da nitko ne zna sve;
▪ Cijenjenje i isticanje različitih načina interpretiranja i razmišljanja.
ANGAŽMAN ŠKOLA
Projektom je planirano da se u ime škole imenuje jedan ili dva nastavnika odgovorna za provedbu programa
i aktivnosti kroz školsku godinu. Uključivanje drugih nastavnika u proces rada je poželjan, ali ne i obvezan.
Odgovorni nastavnik ispred škole će organizirati skupinu do 20 učenika, predstavnika različitih odjeljenja, koji
će proći cjelogodišnji program mirovnog obrazovanja, te će kroz proces pratiti i izvještavati o provedbi
programa i napretku učenika u procesu učenja i rada dogovorenoj kontakt osobi imenovanoj u ime projekta.
Kako bi se podržavalo i promoviralo suradničko učenje, učenici će pored sudjelovanja u programu djelovati
kao peer edukatori u svojim odjeljenjima. Uz pomoć nastavnika voditelja, učenici će distribuirati sve sadržaje
i informacije u svome odjeljenju, s namjerom da se s programom upoznaju i motiviraju ostali učenici kako bi
zajednički gradili kulturu mira unutar svoje škole.
VREMENSKI OKVIR
Vremenski okvir provedbe programa je jedna školska godina.
CILJNA SKUPINA
Nastavnici i njihovi učenici u dobi od 15 do 18 godina u srednjim školama. Očekuje se aktivno sudjelovanje
škola i nastavnika voditelja skupine do 20 učenika iz različitih odjeljenja koji su uključeni u program po školi.
Neizravno, program će utjecati na ostale učenike, nastavnike i rukovodstvo škole.
EVALUACIJA PROGRAMA
Uspješnost programa će se evaluirati kroz kvantitativno i kvalitativno istraživanje, koje će biti provedeno na
sljedeći način:
1. PRED Istraživanje: Prije početka programa, učenici će ispuniti on-line upitnik koji će imati za cilj izmjeriti
razinu njihovog znanja, ali i stavova prema procesima izgradnje mira.
2. POST Istraživanje: Isti upitnik će biti podijeljen učenicima s ciljem kompariranja i evaluiranja programa
radi željenih promjena.
3. Fokus skupine za nastavnike uključene u proces s ciljem osiguravanja povratnih informacija nastavnog
kadra u svezi s procesom, uz preporuke za unaprjeđenja i potrebne prilagodbe programa.
8
DIO II
DETALJAN PLAN AKTIVNOSTI I RADIONICA
9
AKTIVNOST 1:
OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA MIRA I POČETAK REALIZIRANJA
MIROVNOG PROGRAMA
Ukupni cilj: Uvodna aktivnost s namjerom upoznavanja skupine učenika koji će sudjelovati u
programu mirovnog obrazovanja. Cilj je otvaranje projektnih aktivnosti, skretanje pažnje na
Međunarodni dan mira i upoznavanje učenika koji će sudjelovati u realizaciji projektnih
aktivnosti.
Materijali: Mobili telefoni, flipchart, flomasteri, stickeri u boji, drugi materijali
Metoda: Usmeni uvod o temi, razgovor, diskusija, pitanja i odgovori
Ukupno vrijeme: 120 minuta
Vrijeme: Obilježavanje Međunarodnog dana mira, u školi
60 min. Učenici škole zajedno obilježavaju Međunarodni dan mira. Ovisno o
mogućnostima, snimiti kratke video poruke svakog učenika pojedinačno ili
jedan zajednički video, odgovarajući na pitanje „Što za njih predstavlja mir?“
Škole samostalno i slobodno po izboru i mogućnostima kreiraju popratni

program s informacijama što je Međunarodni dan mira, zašto se obilježava,
na koje načine se obilježava, te prezentiraju program mirovnog obrazovanja,
tj. kako će škola u tekućoj školskoj godini pridonijeti međunarodnim
naporima za uspostavljanje kulture mira u društvima.
Ovo je aktivnost kojom će učenici, nastavnici i rukovodstvo škole poslati

poruku namjere da svojim djelovanjem doprinesu procesima izgradnje mira
u BiH i svijetu.
Vrijeme: Upoznavanje sudionika s programom

60 min. Nastavnici voditelji će okupiti skupinu učenika koji će sudjelovati u programu
s namjerom da učenike detaljnije upoznaju s programom mirovnog
obrazovanja, procesom rada, te koja su očekivanja od njihovog sudjelovanja.
Radionica upoznavanja (20 min.):

Učenici dobiju zadatak da se poredaju po redu rođenja (mjesec i datum) i to
tako što nastavnik voditelj odrede liniju po kojoj će se raspoređivati (na
jednom kraju stoje oni koji su rođeni početkom godine, a na suprotnom kraju
oni koji su rođeni krajem godine). Ostali sudionici se raspoređuju između ta
dva kraja u skladu s datumom svog rođenja. Tijekom ove aktivnosti
sudionicima nije dozvoljeno da verbalno komuniciraju; čitava aktivnost se
mora odvijati u tišini, bez riječi. Kada se poredaju, nastavnik voditelj traži da
se predstave i kažu kada su rođeni.
Četiri godišnja doba (20 min.):
10
Na temelju prethodne aktivnosti, učenici se dijele u četiri skupine, i to prema
godišnjem dobu u kojem su rođeni. Svaka skupina ima zadatak predstaviti se
ostalima kroz pokret i zvuk koji je karakterističan za to godišnje doba. Imaju
10 minuta da smisle način na koji će se predstaviti. Nakon ovoga slijedi
razmjena u velikoj skupini: svaka skupina predstavlja ostalima svoj pokret i
zvuk.
Definiranje pravila suradnje i rada sa skupinom učenika (20 min.):

Podijeliti sudionicima papiriće u različitim bojama (stikere): žute i narančaste
(ili druge boje). Na žutim stikerima sudionici trebaju napisati koja su njihova
očekivanja od programa, a na narančastim pravila kojih bi se trebali svi
pridržavati.
Nakon što su to napisali na papiriće, učenici izlaze i stavljaju žute papiriće na

flipchart OČEKIVANJA i drugi flipchart PRAVILA SKUPINE. (Nastavnik voditelj
će prethodno pripremiti flipchart papire).
Voditelj može doraditi pravila ako ima potrebe: 1. Kontinuirano sudjelovanje,

2. Svi imaju pravo govoriti, 3. Nema neadekvatnih pitanja i komentara, 4.
Poštujemo druge kada govore – jedna osoba govori u isto vrijeme, 5. Slušamo
pažljivo druge, 6. Pokazati poštovanje, 7. Navesti razloge/argumentaciju za
svoje mišljenje, 8. Pažljivo analizirati stavove drugih i formirati odgovore na
pitanja i druge.
Kuverta „Mala škola mira” za tebe

Potrebno je pripremiti kuverte s imenima učenika i nastavnika voditelja u koje
će se ostavljati poruke za svakog od sudionika projekta. Poruke trebaju biti
afirmativne i odnositi se na stvari koje su nam se svidjele kod osobe kojoj se
piše. Kuverte je potrebno čuvati do kraja projekta kada će se podijeliti svim
sudionicima. Svatko na kraju nosi svoju kuvertu od kojih se mogu izraditi
vlastiti kolaži koji se mogu prezentirati na časovima OZ. Druga mogućnost je
da se po završetku na hamer papiru urade kolaži sa svim porukama, nekim
citatima, slikama i drugo, te da se to predstavi u holu škole.
Zabilješke za Podržavati skupni rad, isticati važnost poštovanja drugih. Nastavnik prilagođava
voditelje aktivnost u slučaju da su sudionici učenici s posebnim potrebama. Vremenski okvir
Koraka 1 se može prilagoditi prema kapacitetima s kojima škola raspolaže, te može
trajati i do 30 minuta.
11
AKTIVNOST 2:
RADIONICA I: KULTURA MIRA
Ukupni cilj: Ponuditi kvantum teorijskih znanja koji će omogućiti polaznicama da „misle mir” u
novim spoznajnim kategorijama, da povezuju stvaranje mira s različitim, često suprotstavljenim
kulturnim narativima, da usvoje novi vrijednosni vokabular kao prethodnu osnovu za aktivno
istraživanje mira, te da istražujući različite kulturne forme u svojim sredinama kreiraju uvjete za
minimiziranje kulture nasilja.
Materijali: Stikeri, papiri s brojevima, videomaterijali
Metoda: Moždana oluja, rad u parovima i plenarna razmatranja
Vrijeme: Kultura mira I
45 min. Nastavnik voditelj zamoli sudionike da na komad papira (stiker) napišu što za
njih predstavlja mir. Svaki sudionik radi za sebe. (5 min.)
Nakon što su učenici sami za sebe definirali što je mir, po uputi voditelja svoju
ideju mira predstavljaju u parovima. Parovi se određuju slučajnim odabirom,
tako što se učenicima dodijele brojevi (1, 2, 3) i par se formira kada 1-nice idu
s 1-icama itd. (5 min.)
Nastavnik voditelj nastavlja davati upute i spaja dva para sa zadatkom da

skupine podijele svoja razmišljanja i da na temelju njih naprave TV prilog od
dvije minute na temu mira. (20 min.)
Nakon što su učenici pripremili simulaciju TV priloga, nastavnik voditelj snima

prilog i zajedno s učenicima kasnije komentira zajedničke elemente svih
priloga koje su skupine prezentirale.
Vrijeme: Kultura mira II

45 min.
Nastavnik voditelj prikaže on-line predavanja na temu „Kultura mira” (25
min.). Nakon što su učenici zajednički pogledali predavanje, nastavnik
voditelj otvara prostor za skupnu diskusiju.
Pitanja za diskusiju s učenicima (20 min.):

1. Što se razlikuje u njihovom viđenju mira i predavanja koja su slušali?
2. Što je to što je najviše ostavilo utisak na njih?
3. Kako sada gledaju na procese izgradnje mira i stvaranja kulture mira?
Zabilješke za Voditelji mogu prilagoditi učenje o kulturi mira koristeći druge izvore i materijale,
voditelje kao što su novinski članci, stručni radovi na temu kulture mira ili drugi
videomaterijali dostupni za korištenje on-line.
12
AKTIVNOST 3
RADIONICA II: KOMUNIKACIJA, STEREOTIPI I PREDRASUDE
Ukupni cilj: Upoznati sudionike s osnovama komunikacije, pojmovima i implikacijama stereotipa
i predrasuda u svakodnevnom životu, kao i načinima suočavanja i njihovog prevladavanja
Materijali: Kartice s pitanjima, A4 papiri i olovke, laptop i projektor, markeri, flipchart papiri
Metoda: Rad u skupini i plenarno
Vrijeme: Nenasilna komunikacija
30 min.
Nastavnik voditelj radionice objašnjava pojam komunikacije i značaj
komunikacije kao temelja u procesu socijalizacije. Postavlja se pitanje
sudionicima – Što se može desiti ako se „nismo dobro razumjeli”?
Sudionicima dati do tri minute da razmisle i iznesu svoje stavove i primjere

što se dešava ako nemamo „dobru” komunikaciju s drugim ljudima.
Gledanje videa „Nenasilna komunikacija” (Pogledati Dio IV: Dodatne

informacije i materijali za radionice)
Sudionici se podijele u četiri skupine i svaka skupina dobiva pitanja koja su

pripremljena na karticama.
▪ Skupina 1: Odgovara na pitanje: Koje konkretne postupke ste opazili na ovom

videu? Odredite problem.
▪ Skupina 2: Odgovara na pitanje: Što ste mogli zaključiti o tome kako se osjeća
dječak na kojeg drugi dječak viče?
▪ Skupina 3: Odgovara na pitanje: Kako reagira dječak 1 na kojeg je vikao dječak 2?
Koje su potrebe dječaka 1?
▪ Skupina 4: Odgovara na pitanje: Je li lako kreirati „zeleni plašt” koji se pojavljuje
kod dječaka 1? Kako se to može postići? Može li se nenasilna komunikacija
naučiti?
▪ Skupina 5: Sumira – Kišobran s porukama, kako ih ostvariti?
Nastavnik voditelj prezentira i ispisuje četiri komponente nenasilne

komunikacije i daje usmeno pojašnjenje ukoliko je to potrebno, te akcentira
važnost „Ja poruka” kao tehnike nenasilne komunikacije.
Vrijeme: Stereotipi i predrasude

60 min. Nastavnik voditelj radionice će procijeniti treba li objasniti što je to
predrasuda, a što stereotip koristeći PowerPoint prezentaciju ili će od
učenika tražiti da sami kažu što je predrasuda, a što stereotip.
13
Aktivnost 1 (30 min.):
Učenicima dati zadatak da pola skupine nacrta „princezu”, a pola skupine
„Indijanku” (3 min.), a da nakon tog vremena podignu jedni prema drugima
svoje crteže. Voditelj pokazuje na slajdove princeze i Indijanke (slajdovi 11 i
12).
Ova vježba treba ukazati na to da veliki postotak ljudi ima ili nema određene
stereotipe.
Aktivnost 2 (20 min.):

Sudionike zamoliti da formiraju iste skupine kao i kod prve vježbe (nenasilna
komunikacija), podijeliti im flipchart papir, markere i unaprijed zadane
pojmove: Balkanci, žene, muškarci, seljaci, Francuzi, informatičari, pjevači,
policajci, bogataši, siromasi.
Svaka skupina dobiva po dva pojma za koja treba napisati asocijacije na njih
(3 min.)
Svaka skupina lijepi flipchart papire na slobodni zid u učionici (voditelj treba
pripremiti jedan ovakav zid da se na njega mogu lijepiti ovi materijali). Svi
sudionici se slobodno kreću i bilježe s kojim stavovima se slažu ili ne slažu.
Rad u plenumu (10 min.):

Nastavnik voditelj postavlja sljedeća pitanja:
▪ Koliko ste sami sebe cenzurirali dok ste navodili vlastite stavove?
▪ Jeste li iznenađeni nekim od stavova? Zašto?
▪ Možete li prepoznati čemu nas vode stereotipi i predrasude?
▪ Odakle potječu predrasude i stereotipi?
▪ Kako se nositi s vlastitim i tuđim predrasudama?
▪ Jesmo li i kada spremni promijeniti vlastito mišljenje?
▪ Zamislite da pripadate nekoj od navedenih skupina (policajac, siromah,
pjevačica…) i da se oni stavovi odnose na vas; kako se osjećate?
Nastavnik voditelj može zaključiti plenum sa: Svi imamo predrasude i

stereotipe, odnosno netočne pretpostavke o drugima i drugačijima, i to je
nešto na što nijedna osoba nije imuna. Bitno je da smo toga svjesni, kao i da
se redovno informiramo i preispitujemo, jer koliko god stereotipi i
predrasude nekada bili neutralni, šaljivi ili čak pozitivni, uvijek utječu na
stvaranje iskrivljene predstave jedne osobe ili skupine osoba, te na taj način
dovode do nejednakog tretmana pojedinca u društvu.
Važno je poticati sve nas kroz procese formalnog i neformalnog obrazovanja

da stječemo znanja i vještine koje će nam pomoći da prevladamo predrasude
koje stoje na putu da kreiramo bolje okruženje za sve nas. Nastavnik voditelj
14
može ovaj dio završiti s etičkim načelom: „Ono što ne želiš da tebi neko čini,
nemoj ni ti drugome.”
Napomene za Za vrijeme refleksije u sekciji komunikacije, napomenuti učenicima važnost
voditelje neverbalne komunikacije i poruke koje s njom šalju.
15
AKTIVNOST 4:
KREATIVNE RADIONICE NA ČASOVIMA LIKOVNE KULTURE I INFORMATIKE
NA TEMU KULTURE MIRA I PROMOCIJE VAŽNOSTI MIRA
Ukupni cilj: Koristeći estetske elemente, oslikati vlastitu percepciju mira. Informirati školsku i
širu zajednicu o projektnim aktivnostima
Materijali: Prema izboru autora – tempere, vodene boje, kolaž papir, voštane boje i sl.
Metoda: Objašnjenje – osnovne informacije o projektu, likovno izražavanje, kreiranje on-line
platforme
Vrijeme: Voditelj projekta u školi daje smjernice s osnovnim informacijama o
Nastavnici projektu nastavnicima Likovne kulture i Informatike. Cilj je da učenici na
organiziraju časovima likovne kulture predstave svoju percepciju mira. Učenici na
vrijeme i mjesto časovima informatike kreiraju on-line prostor u okviru web stranice škole i
za provedbu unutar tog prostora slikom i tekstom informiraju o projektu.
radionice
Zabilješke za Učenički radovi se mogu iskoristiti za izložbu kao i za finalnu promociju
voditelje projektnih aktivnosti.
16
AKTIVNOST 5:
RADIONICA III: IDENTITET ZA POMIRENJE
Ukupni cilj: Steći svijest ili uvid u činjenice da se identitet svakog pojedinca sastoji od mnogo
različitih pripadnosti, veza i osobina. Dublje razmišljati o tome da su svi ljudi složni pojedinci i da
stoga može biti pogrešno i nepravedno fokusirati se samo na jednu vrstu pripadanja ili jednu
specifičnost.
Razumjeti da nacionalni identitet često nije primarni.
Materijali: Flipchart papir, markeri u boji, liste za refleksiju (A i B), mekana loptica ili plišani
predmet koji će služiti umjesto mikrofona, škare
Metoda: Upute, moždana oluja, čitanje priče, diskusija u skupini uz pomoć facilitatora, rad u
skupinama, pojedinačne i skupne prezentacije
Ukupno vrijeme radionice: 80 minuta
Vrijeme: Objasniti sudionicima da svaka osoba ima spektar identiteta koji je određuju.
10 min. Osim nacionalnog, to može biti spolni, identitet vezan za zanimanje, sport,
glazbu koju volimo, umjetnost i slično. Upoznati učenike s ciljevima radionice
istaknutim na flipchart papiru.
Moždana oluja. Na sredini flipcharta napisati riječ „identitet“. Zamoliti

učenike da markerima u boji upišu riječ koja ih najbliže određuje. Objasniti da
to može biti zemlja, glazba, sport, obitelj, rođaci, hrana, moda, priroda, grad,
omiljeni glazbenik ili vrsta glazbe, skupina i sl. Učenici sljedeće dvije-tri
minute upisuju jednu ili dvije riječi koje ih određuje.
Nakon refleksije moždane oluje, zamoliti jednu osobu da pažljivo i izražajno

pročita priču „Zubobolja“
Damir užasno pati od zubobolje. Ali, prilično je uplašen i boji se da ode kod
stomatologa. Kada je ipak otišao, liječnik, zabrinut njegovim crvenim
natečenim ustima, traži da ih otvori.
„O Bože! Kakav apsces! Da sam na tvome mjestu, s ovakvim zubom, odmah
bi ga izvadio!''
„Da sam na tvom mjestu, i ja bih isto tako!“, odgovori Damir.
Nakon pročitane priče, nastavnik voditelj objašnjava sljedeće: Damir zna da

on nije stomatolog, on je on. Ali ponekad je teško znati tko smo mi sami. Mi
svi pokušavamo spoznati sebe i nastojimo izraziti naše specifičnosti. Mnogi
parametri nas definiraju, i u procesu identifikacije naše opstojnosti, nameću
se brojna pitanja kao što su: odnos prema drugima, odnos prema okolini,
složenost postojanja u svojim višestrukim dimenzijama, aspektima itd.
Vrijeme: Nakon pojašnjenja, potrebno je podijeliti učenike u manje skupine

20 min. (maksimalno do 4 osobe u skupini) i podijeliti listove za refleksiju koji sadrže
sljedeća pitanja:
17
A) LIST ZA REFLEKSIJU
1. Trebamo li uvijek slušati savjete koje nam daju drugi?
2. Zašto bi neko drugi odlučivao za nas?
3. Zašto smo zabrinuti za druge?
4. Zašto ljudi govore jedni drugima što da rade?
5. Postoje li dobri i loši razlozi da drugim osobama govorimo što da rade?
6. Možemo li patiti za druge ljude?
7. Možemo li zauzeti nečije mjesto?
Sudionici diskutiraju o pitanjima u skupini do 10 minuta, a nakon toga svaka
skupina u okviru 2-3 minute prezentira svoje odgovore. Nastavnik voditelj
moderira diskusiju, i uz pomoć „mikrofona“ svi imaju pravo govoriti, poštujući
gore navedena pravila radionice.
Vrijeme: Sudionici ostaju u istim skupinama i zajednički popunjavaju list za refleksiju

10 min. B. Svaka skupina treba napraviti popis od 10 elemenata koji su najvažniji za
njihov skupni identitet. Listove zalijepiti na ploču ili zid radionice.
B) LIST ZA REFLEKSIJU
Koji od ova dva elementa bolje izražava tvoj identitet?
1. Tvoje ime ili tvoje prezime?
2. Tvoja obitelj ili tvoji prijatelji?
3. Tvoje tijelo ili tvoj um?
4. Tvoj posao ili tvoj hobi?
5. Tvoje podrijetlo ili tvoja nacionalnost?
6. Tvoja odjeća ili tvoja frizura?
7. Tvoj spol ili tvoje godine?
8. Tvoja snaga ili tvoja inteligencija?
9. Tvoje znanje ili tvoja snalažljivost?
10. Tvoja prošlost ili tvoja budućnost?
11. Tvoji snovi ili tvoje misli?
Vrijeme: Podijeliti sudionicima grafikone iz priloga, popularne „pitice“. Svaki sudionik

30 min. treba upisati identitete koji ga određuju. Nakon toga zamoliti sudionike da
izrežu dio grafikona u kojem je njihov identitet koji smatraju najmanje
relevantnim. Nakon toga postaviti pitanja:
1. Zašto si se odrekao baš tog identiteta?
2. Zašto misliš da su drugi identiteti važniji?
3. Može li se desiti situacija u životu da ti baš taj identitet koji si „odrezao“
bude važan?
Plenarno diskutirati sa svim sudionicima i ustanoviti kompatibilnost, tj.
pokušati pronaći koji identiteti su najdominantniji u cijeloj skupini.
Vrijeme: Zaključci radionice: Predavač objašnjava da je iz ove radionice evidentno da

10 min. imamo više različitih identiteta i da su oni faktor integracije i izgradnje mira.
Ljudi teže biti u okruženju onih koje vole isti sport, glazbu, film i sl. Navesti
18
primjere iz stvarnog života. Vratiti se na ciljeve, pročitati ih i provjeriti s
učenicima jesu li oni ostvareni.
Zabilješke za Voditi računa o vremenu i artikulaciji radionice. Na kraju istaći na flipchartu identitet
voditelje koji je prihvatljiv za cijelu skupinu. Dodatna literatura: Jačanje interkulturalnih i
međureligijskih kompetencija. Ur. 1. Zilka Spahić Šiljak. Sarajevo: TPO Fondacija
2020.
19
AKTIVNOST 6:
RADIONICA IV: TRANSFORMIRANJE KONFLIKTA
Ukupni cilj: Tematski, kontekstualno, praktički, učenici će analizirati konflikte i potencijalne

načine njihovog rješavanja s ciljem da se potakne na kritičko i aktivističko promišljanje
utemeljeno na znanju, iskustvu, kroz tekstualne, vizualne i druge oblike interaktivnog
poticajnog pristupa i aktivnog, višedimenzionalnog učenja.
Materijali: Odštampane izjave iz prvog koraka, odštampani scenariji iz drugog koraka, flipchart papiri i
markeri (ispisani ciljevi radionice)
Metoda: Prezentacija, skupni rad i prezentacije, refleksije, zaključivanje
Vrijeme: Uvod: Transformacija konflikta u kooperativnu interakciju je usko povezana s
5 min. donošenjem odluka. Svi mi svakodnevno donosimo odluke i ponašamo se na način
koji je manje ili više promišljen, svjestan i slobodan. Stoga se čini važnim pozvati
učenike da istraže ovu problematiku ispitujući ih o različitim situacijama iz
svakodnevnog života, kako bi se utvrdilo jesu li radnje koje čine dobrovoljne i
slobodne ili ne. Neka pitanja koja se mogu koristiti kako bi pomoglo učeniku da se
odluči su: „Jeste li mogli drugačije?“ ili „Jeste li bili prisiljeni postupiti na ovaj način?“
Tijekom rada bit će važno favorizirati različite kriterije koji će omogućiti odlučivanje
kako i u kojoj mjeri te akcije ovise ili ne ovise o našoj volji. Na primjer, evo nekoliko
kriterija za prvo pitanje: to ovisi o meni jer sam mogao ostati miran, ili ne ovisi o
meni jer sam kolerik, ili ne ovisi o meni jer sam bio isprovociran. Ali, koja god dilema
bila, konačno se treba biti u mogućnosti odlučiti.
Vrijeme: Podijeliti skupinu u parove. Svakom paru dati ranije pripremljene jednu ili dvije izjave
10 min. ispod ovog teksta. Svaki par razmišlja do tri minute, a nakon toga glasno pročita
izjavu i odgovori na sljedeće pitanje:
„Jeste li vi taj koji odlučuje u ovim situacijama ili ovisite o drugima?“
▪ Postao sam ljut kad me je nazvala idiotom.

▪ Idem u školu.
▪ Ne sjećam se svoje lekcije.
▪ Sanjao sam svoj omiljeni film.
▪ Sviđa mi se isti pjevač kao i mojim prijateljima.
▪ Odlučio sam raditi u školi.
▪ Potukao sam se s Dinom.
▪ Na televiziji gledam programe za djecu.
▪ Ja igram nogomet.
▪ Ulazim u autobus broj 18 i vozim se do parka.
▪ Kada je propuh, ja kišem.
▪ Govorim brzo.
▪ Ne usuđujem se govoriti pred razredom.
▪ Noću jedem previše.
▪ Smeta mi sve u razredu.
▪ Prijatelji me zovu da izađemo večeras, a imam učiti.
▪ Ja se pridržavam pravila.
▪ Poslušam svoje roditelje.
20
Nakon odgovora parova sumirati: donošenje odluka je kontinuiran proces koji
zahtijeva kritičko promišljanje i izravno utječe na posljedice tih odluka. Ne možemo
uvijek donijeti adekvatnu odluku, ali trebamo vježbati kako bismo bili što učinkovitiji
u vještini donošenja odluka.
Vrijeme: Objasnite sudionicima da će u ovom dijelu vježbati kako konfliktnu situaciju mogu
25 min. transformirati u mirnu. Podijelite sudionike u šest skupina. Svakoj skupini dajte po
jedan scenarij ispod ovog teksta. U vremenskom okviru od pet minuta sve skupine
trebaju osmisliti kraj scenarija čiji će ishod biti mirno rješavanje konflikta. Nakon toga
svaka skupina izvodi igrokaz na temu iz scenarija u trajanju od tri minute.
Moji susjedi
Dovršite scenarij i kreirajte trominutni igrokaz za razred:
Stanujem u jednom neboderu na šestom katu. Iznad mene živi mladi bračni par s
petogodišnjim dječakom. Oni se često svađaju i to prelazi u viku koja me ometa i
uznemirava. Danas su prešli sve granice. Umjesto da uživam u popodnevnom miru,
već pola sata slušam njihovu svađu. Počeli su i razbijati stvari. Strašna buka i
neprijatnost. Izašao sam na terasu i čuo njihovog sina kako plače. Pomislio sam da
ovaj put moram reagirati....
Nova djevojčica u našem razredu

Učenica sam drugog razreda gimnazije. Ove školske godine u našu školu stigla je
nova učenica. Ona je Romkinja. Sjedila je sama u klupi, a i odmore je provodila sama.
Svi su se ponašali kao da ne postoji. Odlučila sam da to promijenim...
Pritisak vršnjaka
Danas ću se opet naći s prijateljima. U zadnje vrijeme mi stalno nude džoint. Kažu da
ću se bolje osjećati i da mi se ništa loše ne može desiti. Prošli put smo se svađali i
Igor je nasrnuo na mene nazivajući me glupim. Danas sam donio odluku, kada se
vidimo, uradit ću sljedeće...
Navijačke skupine
U mome gradu popularna su dva nogometna tima: Plavi i Crveni. Ja navijam za Plave.
Danas su me drugi navijači pozvali da se okupimo oko ponoći i demoliramo klub u
kojem se okupljaju navijači Crvenih. Sada je 22.00 i spremam se krenuti...
Moj najbolji prijatelj

On je moj najbolji prijatelj još od vrtića. Svaki dan smo zajedno i nikada nisam
primijetio ništa čudno. Danas me je iznenadio. Rekao mi je da je gej i da će to sutra
reći pred cijelim razredom. Mi smo maturanti i bojim se reakcije ostalih. U našem
razredu neki mladići su baš konfliktni. Što ako ga napadnu?!
Josh
21
Razrednica nam je predstavila novog učenika iz Amerike. Zove se Josh. U mome
razredu svi pripadamo istoj religiji. Tijekom predstavljanja on je naglasio da je
protestant. Kada je to rekao, nastao je muk...
Vrijeme: Plenarno odgovoriti na sljedeća pitanja za refleksiju:
10 min. ▪ Možemo li vratiti vrijeme i promijeniti neku situaciju?
▪ Zašto ponekad žalimo zbog vlastitog ponašanja?
▪ Postoji li ispravan i pogrešan način govora?
▪ Bi li trebalo ponašati se i pričati kao i svi drugi?
Zaključivanje: ponovo se vratiti na ciljeve ispisane na flipchartu i provjeriti jesu li oni

ostvareni.
Zabilješke za Voditelji radionica mogu osmisliti druga scenarija koji su u službi transformacije
voditelje konflikta u mir.
22
AKTIVNOST 7:
ŽIVE KNJIŽNICE / JAVNO GOVORENJE ŽRTAVA RATA
Ukupni cilj: Senzibiliziranje učenika na manjinske skupine

Materijali: Videomaterijali koji promoviraju inkluzivnost, razumijevanje drugih i drugačijih
Metoda: Usmeno izlaganje, objašnjenje, razgovor, diskusija, pitanja i odgovori
Vrijeme: Žive knjižnice
2-3 sata
„Živa knjižnica” predstavlja inovativnu metodologiju za promoviranje ljudskih
prava, ravnopravnosti, te za borbu protiv rasizma i ksenofobije, širenje mira i
tolerancije. Metodologija „Žive knjižnice” je specifična. Knjige su živi ljudi,
pažljivo odabrani iz društvenih skupina prema kojima često vladaju
predrasude i negativni stereotipi. Zbog svoje pozicije u društvu i pripadnosti
određenoj društvenoj skupini, ove osobe su stigmatizirane ili trpe
diskriminaciju. Živa knjižnica funkcionira baš kao prava knjižnica, gdje čitatelji
dolaze pozajmiti knjigu na određeno vrijeme. Na taj način, u izravnoj
komunikaciji „čitateljima” prenose svoja životna iskustva i doprinose borbi
protiv stereotipa, predrasuda i diskriminacije.
Žive knjige su: član obitelji nestalih, sestra poginulog branitelja, raseljena
osoba, slijepa osoba žrtva obiteljskog nasilja, dijete rata i ratni veteran.
Za učenike se u manjim skupinama (do 4 osobe) organizira čitanje jedne

knjige, nakon čega učenici imaju priliku razgovarati sa živom knjigom, i pitati
osobe s kojima su se sreli ono što možda ranije ne bi imali priliku.
Javno govorenje žrtava rata „Moja priča“

„Moja priča: PRO-Budućnost” je razgovor o sukobima 1992. – 1995. u BiH s
drugačijom perspektivom. Tijekom sat i pol vremena, tri osobe, članovi
udruga logoraša, nestalih i nasilno odvedenih, te oboljeli od PTSP-a, neovisno
o etničkoj i religijskoj pripadnosti, javno govore o svojim iskustvima
doživljenim u ratu i razgovaraju sa sudionicima događaja o svojim
nekadašnjim i današnjim pogledima na rat, mir i život.
Događaji o kojima će se govoriti nisu osmišljeni kako bi generalizirali javni

dijalog, a pozvani će dijeliti isključivo osobna iskustva, kako bi prisutni
slušatelji imali priliku biti inspirirani takvim životnim primjerima i kako bi bolje
razumjeli važnost pomirenja.
Zabilješke za Nastavnici voditelji mogu osmisliti sličnu aktivnost koja će učenicima približiti
voditelje perspektive drugih i drugačijih, s namjerom da sudionici u iskustvu steknu spoznaju
o diskriminaciji marginaliziranih i drugačijih i da se senzibiliziraju.
23
AKTIVNOST 8:
ZAVRŠNA AKTIVNOST: ŠTO SMO NAUČILI O MIRU?
Ukupni cilj: Sveopća promocija programa/projekta i njegovih rezultata

Materijali: Učenički likovni radovi, eseji, PPT prezentacija, certifikati, osvježenje/zakuska
Metoda: Usmeno izlaganje, objašnjenje, razgovor, diskusija, pitanja i odgovori
Vrijeme: Izložba radova iz Aktivnosti 4, prezentacija radova skupine učenika koji su
60 min. sudjelovali u programu, uz prateći sadržaj koji će osmisliti škola u skladu s
mogućnostima. Tijekom završne aktivnosti će se sudionicima programa
podijeliti certifikati o sudjelovanju.
Zabilješke za Način prezentacije rezultata projekta je ostavljen na procjenu rukovodstvu škole i

voditelje sudionicima programa. Na promociju osim učenika i nastavnika pozvati predstavnike
lokalne zajednice, predstavnike Ministarstva za obrazovanje, znanost i mlade i
predstavnike medija.
24
DIO III
ON-LINE MODEL PRIMJENE AKTIVNOSTI
25
U slučaju da nastava uslijed epidemioloških mjera ili nekih prirodnih nepogoda bude izvedena on-line,
umjesto gore predviđenog programa, Vodič nudi listu alternativnih aktivnosti prvenstveno koristeći
resurse „Male škole za izgradnju mira“ i unaprijed pripremljenog videomaterijala koji ona sadrži.
Prijedlog je da se aktivnosti u on-line modelu provode jednom mjesečno, kao i u izvornom predloženom
modelu. Nastavnici voditelji radionica mogu gore navedene radionice prilagoditi on-line učenju, a isto
tako koristiti i alternative ponuđene u Dijelu II ovog Vodiča.
U slučaju da nastavnici voditelji odluče koristiti resurse „Male škole za izgradnju mira“, predloženi model
je sljedeći:
▪ Učenici poslušaju jedno predavanje u roku od mjesec dana. Jedno predavanje je sastavljeno od
4-5 videomaterijala, ukupnog trajanja do 30 minuta.
▪ Nakon što učenici pregledaju i preslušaju materijal, nastavnici voditelji trebaju organizirati on-
line diskusiju s učenicima, osvrnuti se na naučeno, a u svezi s predmetom koji su slušali.
▪ Nakon završene tematske cjeline, učenici će imati zadatak osvrnuti se na svoje iskustvo i
perspektivu teme kroz procese kreativnog izražavanja koristeći prozu, poeziju, likovnu umjetnost
ili neki njima drugi blizak oblik kreativnog izražavanja. To mogu učiniti individualno ili u
skupinama. Materijal prezentiraju svojim vršnjacima prije početka slušanja drugog predavanja.
Ako nastavnici voditelji budu smatrali neke od tema neprilagođenim za dobnu skupinu ili neadekvatnim
za korištenje u on-line modelu, u suradnji s koordinatorom mogu ponuditi drugu temu i metodologiju, uz
samostalan pronalazak on-line materijala koji će koristiti kao uvod za diskusiju.
Nastavnici i nastavnice mogu koristiti druge on-line raspoložive materijale u skladu s tematskim cjelinama
i planom radionica.
Moguće tematske cjeline su:
▪ Kultura mira, prof. dr. Nerzuk Ćurak

▪ Komunikacija, predrasude, stereotipi, razni autori
▪ Izgradnja mira i transformacija konflikta, prof. dr. Zlatiborka Popov Momčinović
▪ Mir i socijalni pokreti, Aleksandra Letić
▪ Mediji i izgradnja mira, Emil Karamatić
▪ Uticaj društvenih mreža u procesima pomirenja, Almir Panjeta
▪ Edukacija za mir, prof. dr. Nerzuk Ćurak
▪ Izgradnja identiteta za pomirenje, mr. sc. Marko-Antonio Brkić
Kultura mira
Uputa za nastavnike: Objasniti učenicima ciljeve radionice. Naglasiti da svakodnevno donosimo odluke i
da te odluke često ne ovise samo o nama samima.
Uvodi u temu: https://www.youtube.com/playlist?list=PLwre2B066gPean8zzU65xBo36Z-ej8O-I

Predavanja:
Dan 1: https://www.youtube.com/watch?v=HdPMg69T4ao
Dan 2: https://www.youtube.com/watch?v=ZV42IfmT87U
Dan 3: https://www.youtube.com/watch?v=GbDun2sG1u8
26
Dan 4: https://www.youtube.com/watch?v=id-adxXPYy4
Dan 5: https://www.youtube.com/watch?v=J0qrBWDO8mM
Zadatak za učenike:
1. Zadatak: Zamoliti učenike da napišu esej o perspektivama mira o kojima nisu ranije razmišljali i
ponude svoju perspektivu mira.
2. Zadatak: Zamoliti učenike da se kritički osvrnu na predavanje koje su čuli.
3. Zadatak: Organizirati on-line debate za cijeli razred na zadanu temu, vezano za ponuđeni
YouTube sadržaj.
Komunikacije, stereotipi i predrasude
Uputa za nastavnike: Objasniti učenicima ciljeve radionice i s njima voditi usmjeren dijalog o temama
koje se obrađuju na ovoj radionici.
Učenicima treba prezentirati temu „Komunikacija, stereotipi i predrasude” koristeći sljedeće
videomaterijale, ali i one za koje se nastavnik odluči da bi bili korisni za prezentiranje učenicima:
https://www.youtube.com/watch?v=l_myDxE3u6c
https://soc.ba/video-predrasude-i-stereotipi/
https://www.youtube.com/watch?v=q9hARUMrZHM&feature=youtu.be
https://www.youtube.com/watch?v=zhbAuS5bj90&feature=youtu.be
https://www.youtube.com/watch?v=WLmTVVlvIsw&feature=youtu.be
Zadaci za učenike:
1. Zamoliti učenike da snime video do tri minute na temu o stereotipima i predrasudama
2. Zamoliti učenike da napišu esej na temu: Ja u tuđim cipelama
Napomena: Voditelj aktivnosti može dati mogućnost da se rade zadatci do sljedeće aktivnosti koja je
planirana projektom. Videomaterijal i eseje predstaviti na web stranici škole.
Izgradnja mira i transformacija konflikta
Uvodi u temu: https://www.youtube.com/playlist?list=PLwre2B066gPcmWW0boDgnyEyydQSw37ed

Predavanja:
Dan 1: https://www.youtube.com/watch?v=b2VlLETf4Xg
Dan 2: https://www.youtube.com/watch?v=1bsI5AFw3uE
Dan 3: https://www.youtube.com/watch?v=1k-PFoZszFY
Dan 4: https://www.youtube.com/watch?v=y4k_Q3ofNvc
Dan 5: https://www.youtube.com/watch?v=oZwkX45JobI
Dan 6: https://www.youtube.com/watch?v=GUiT9vBdpbA
1. Zamoliti učenike da napišu esej na neku od sljedećih tema: „Dan kada sam morao donijeti
tešku odluku“ i „Kako sam riješio konflikt u svome okruženju“.
2. Završiti jedan od scenarija i objasniti zašto su odabrali baš to rješenje.
27
Mir i socijalni pokreti
Uvodi u temu: https://www.youtube.com/playlist?list=PLwre2B066gPeno9jcHenl0q4ZOdLfGIA2

Predavanja:
Dan 1: https://www.youtube.com/watch?v=z-CEWE-IFek
Dan 2: https://www.youtube.com/watch?v=EjTNa0RLVxY
Dan 3: https://www.youtube.com/watch?v=Y0neqMMPe8g
Dan 4: https://www.youtube.com/watch?v=VUjaSdPiUGM
Dan 5: https://www.youtube.com/watch?v=RDSMJOT4t7A
1. Zamoliti učenike da istraže neki globalni socijalni pokret i objasne na koji način on doprinosi
izgradnji mira.
2. Organizirati on-line diskusiju kako bi zajednički komentirali nalaze istraživanja vezano za
socijalne pokrete.
Edukacija za mir
Uputa za nastavnike: Objasniti učenicima ciljeve radionice. Naglasiti značaj sudjelovanja učenika u
jednom programu koji promovira mirovno obrazovanje.
https://www.youtube.com/playlist?list=PLwre2B066gPfksO1TQfUdXBbWZYrhuP_q
Predavanja:
Dan 1: https://www.youtube.com/watch?v=mPFtA06KKlo
Dan 2: https://www.youtube.com/watch?v=aFocU1MrUNI
Dan 3: https://www.youtube.com/watch?v=LAiI_-10q-I
Dan 4: https://www.youtube.com/watch?v=n2xR6AKwuxU
Dan 5: https://www.youtube.com/watch?v=Vvg-h1UL6vQ
Zadatak za učenike: Zamoliti učenike da napišu osvrt na svoje sudjelovanje u programu i prodiskutirati
o temi na zajedničkom on-line sastanku.
Utjecaj društvenih mreža u procesima pomirenja
Uputa za nastavnike: Objasniti učenicima ciljeve radionice, te ulogu medija u svakodnevnom životu.
Njihov utjecaj na kreiranje mišljenja i značaj kritičkog razmišljanja.
Uvodi u temu: https://www.youtube.com/playlist?list=PLwre2B066gPeOyk1f18C9vAfDLpmGvkKm

Predavanja:
Dan 1: https://www.youtube.com/watch?v=NxkyyiytwPY
Dan 2: https://www.youtube.com/watch?v=VKYD0sdCG9U
Dan 3: https://www.youtube.com/watch?v=RcPvjGXALLY
Dan 4: https://www.youtube.com/watch?v=lUJ8xMr1UVU
28
Dan 5: https://www.youtube.com/watch?v=INpAZlptwVw
Zadatak za učenike: Zamoliti učenike da istraže internetske portale i izdvoje sadržaje koje doprinose
unaprjeđenju mira.
Izgradnja identiteta za pomirenje
Uputa za nastavnike: Objasniti učenicima ciljeve radionice, objasniti što je identitet.
Uvodi u temu: https://www.youtube.com/playlist?list=PLwre2B066gPdqIctMRfCKMVOWW0kKU7-b

Predavanja:
Dan 1: https://www.youtube.com/watch?v=iIVm2wSbK8A
Dan 2: https://www.youtube.com/watch?v=h14OE4Xuji0
Dan 3: https://www.youtube.com/watch?v=0Yq98jK31r0
Dan 4: https://www.youtube.com/watch?v=sWSmJK2KEFk
Dan 5: https://www.youtube.com/watch?v=A7wDYUVmEw0
Zadatak za učenike: Zamoliti učenike da nacrtaju svoju shemu identiteta i objasne koji identitet im je
najvažniji i zašto.
On-line žive knjižnice / javno govorenje žrtava rata
Uputa za nastavnike: Kontaktirati koordinatora, te zajedno organizirati on-line susret, koristeći jednu od
on-line platformi komunikacije (ZOOM, Microsoft Teams i sl.)
29
DIO IV
DODATNE INFORMACIJE I MATERIJALI ZA RADIONICE
30
AKTIVNOST 1: OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA MIRA
Informacije o Međunarodnom danu mira
Ujedinjeni narodi su utvrdili Međunarodni dan mira u cilju podizanja svesti o važnosti uspostavljanja i
održavanja mira između pojedinaca i naroda. Tijekom 2001. godine, Opća skupština Ujedinjenih naroda,
posebnom rezolucijom, proglasila je 21. rujan za Međunarodni dan mira i time obvezala cijeli svijet da tog
dana misli o miru i o njegovom očuvanju.
Širom svijeta, prema preporukama Ujedinjenih naroda, održavaju se prigodne manifestacije, koje
predstavljaju dio „mirovnih akcija” i pružaju doprinos važnosti očuvanja mira u svetu.
Svake godine, 21. rujna, točno u podne u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku, odzvanja zvuk zvona
propraćen minutom šutnje. Ovo zvono mira je 1954. godine Ujedinjenim narodima poklonila jedna udruga iz
Japana, a izliveno je od novčića koja su skupila djeca iz 60 zemalja. Zvono je dar građana Hirošime i japanskog
naroda u spomen na razorne posljedice rata i ljudske žrtve ubijene pod izgovorom svjetskog mira.
Također, osnovana je inicijativa Međunarodni dan mira, koja svake godine okuplja mnogo organizacija i
pojedince, te promovira aktivnosti koje doprinose podizanju svijesti građana i građanki planete Zemlje o
važnosti očuvanja mira. Više informacija o inicijativi na poveznici: https://internationaldayofpeace.org.
31
AKTIVNOST 2: KULTURA MIRA
Kao što su definirali Ujedinjeni narodi, KULTURA MIRA je skup vrijednosti, stavova, načina ponašanja i načina
života koji odbacuju nasilje i sprječavaju sukobe rješavanjem njihovih temeljnih uzroka i problema dijalogom
i pregovorima među pojedincima, skupinama i narodima (Rezolucija UN-a A/RES/52/13: Kultura mira i
A/RES/53/243, „Deklaracija i program djelovanja za kulturu mira“).
Prema rezoluciji UN-a, da bi mir i nenasilje prevladalo, moramo:
Njegovati kulturu mira kroz obrazovanje prilagođavanjem obrazovnih kurikuluma za promociju kvalitativnih
vrijednosti, stavova i ponašanja kulture mira, uključujući mirno rješavanje sukoba, dijalog, izgradnju
konsenzusa i aktivno nenasilje.
Promovirati održivi gospodarski i socijalni razvoj smanjenjem ekonomskih i socijalnih nejednakosti,
iskorjenjivanjem siromaštva i osiguravanjem održive sigurnosti hrane, socijalne pravde, trajnih rješenja s
problemima duga, osnaživanja žena, posebnih mjera za skupine s posebnim potrebama, održivosti okoliša…
Promovirati poštovanje svih ljudskih prava i kulture mira: kad god dominiraju rat i nasilje, ne postoji
mogućnost osiguranja ljudskih prava; istodobno, bez ljudskih prava, u svim njihovim dimenzijama, ne može
postojati kultura mira...
Osigurati ravnopravnost žena i muškaraca kroz puno sudjelovanje žena u ekonomskom, socijalnom i
političkom odlučivanju, uklanjanje svih oblika diskriminiranja i nasilja nad ženama, podršku i pomoć ženama
u potrebi.
Poticati demokratsko sudjelovanje – neophodni temelji za postizanje i održavanje mira i sigurnosti jesu
demokratska načela, prakse i sudjelovanje u svim slojevima društva, transparentno i odgovorno upravljanje
i uprava…
Unaprijediti razumijevanje, toleranciju i solidarnost – Da bismo ukinuli rat i nasilne sukobe, moramo
rekonstruirati postojeće slike o drugima razumijevanjem, tolerancijom i solidarnošću među svim narodima i
kulturama. Učenje iz naših razlika, dijalogom i razmjenom informacija, obogaćuje proces...
Podržati participativnu komunikaciju i slobodan protok informacija i znanja – Sloboda informiranja i
komuniciranja i razmjena informacija i znanja neophodni su za kulturu mira. Međutim, treba poduzeti mjere
za rješavanje problema nasilja u medijima, uključujući nove informacijske i komunikacijske tehnologije.
Promocija međunarodnog mira i sigurnosti – Dobitci u ljudskoj sigurnosti i razoružanju posljednjih godina,
uključujući ugovore o nuklearnom oružju i ugovor o zabrani mina, trebali bi nas potaknuti da pojačamo
napore u pregovorima o eliminiranju nezakonite proizvodnje naoružanja i vojne opreme, humanitarna
rješenja u konfliktnim situacijama i postkonfliktne inicijative.
Izgradnja mira
Skupina istraživača, među kojima i Johan Galtung, prvi puta artikuliraju mirovne studije u kontekstu mirovnog
istraživanja 30-tih godina 20. stoljeća i neposredno nakon Drugog svjetskog rata baveći se istraživanjem rata
i njegovih posljedica. Tijekom 20. stoljeća se interes za mirovne studije razvija u okrilju vjerskih zajednica
(rimokatoličke, kvekera, menonita), a naglo raste za vrijeme i nakon rata u Vijetnamu te u vrijeme hladnog
rata potaknut utrkom u naoružanju i nuklearnim prijetnjama.
U danom kontekstu, polje mirovnih studija ubrzo se postavlja kao transdisciplinarno područje koje izbjegava
do tada prisutno istraživanje odnosa moći između naroda, diplomacija i političkih elita.
32
U pitanja rata, mira i pravde, s ciljem izgradnje „mirnijeg svijeta“, fokus se s „nacionalnih interesa“ prebacuje
na promoviranje rješenja mirnim putem na svim razinama u zajednicama, kao i na međunarodnoj razini.
Neki od ključnih načela mirovnih studija govore sljedeće: (1) treba ih shvatiti kao akademsko polje koje se
oslanja na specifične edukacijske koncepte; (2) sudionike programa potiču da pitanja rata i globalne nepravde
istražuju kroz interdisciplinarni i transdisciplinarni pristup; (3) mirovni studiji su fokusirani na civilno društvo,
građane i njihovu ulogu u izgradnji pravednijeg svijeta; (4) mirovni studiji su vrijednosno orijentirani – važno
je da imaju akademsku objektivnost, ali trebaju uvažiti i etički pristup miru, društvenoj pravdi i svjetskoj
zajednici; (5) trebaju biti transformativni – društvu su, na osobnoj i društvenoj razini, potrebne alternative
statusu quo koje se očituju u drugačijem vođenju ekonomije i politike – mir je rezultat radikalnog
transformiranja vrijednosti, društvenog uređenja i međunarodnih odnosa.
Johan Galtung je proširio značenje mira kao odsustva rata – „negativan mir“ – na pojam „pozitivnog mira“ –
pitanja prevencije rata koje uključuje pitanja socijalne pravde i dostupnosti prava svima. Najčešća obrazovna
područja mirovnih studija su: (1) poznavanje ratova, utrke u naoružanju, mirovnih pokreta, (2) pitanje
društvene pravde – suprotno stajalištu „Ako želiš mir, pripremaj se za rat“, traženje ekonomske i političke
jednakosti, sa socijalnom pravdom u središtu puno je učinkovitiji put za postizanje mira; mir je ukorijenjen u
pravednosti, (3) transformiranje sukoba, (4) nenasilje, (5) globalno društvo – svjetska zajednica kojoj nisu u
središtu nacionalne države već međunarodno priznata ljudska prava, ekonomska i socijalna pravda i
međunarodno zakonodavstvo.
Mirovni studiji
Razvoj, sadržaji, kritika mirovnih studija vremenom ugrađuju feminističko načelo „Osobno je političko“,
uključuju rodna pitanja, zaštitu okoliša i izgradnju utopijskih zajednica. Cilj mirovnih istraživanja nerijetko je
postizanje mira, ne samo izučavanje. Želeći ići korak dalje od teorije i postići transformaciju društvenih
odnosa u odnosu na druge akademske discipline, mirovni studiji integriraju i vještine i praktična znanja
potrebne za izgradnju mira: vještine komunikacije, pregovaranje, posredovanje u sukobu. Zagovaraju
progresivnu društvenu promjenu, kolektivnu nenasilnu borbu protiv rata, opresije i nepravde. Nisu neutralni,
svrstavaju se na stranu slabijih, zagovaraju osobnu i strukturnu promjenu.
U metodičkom smislu, bio on istraživački ili obrazovni – zagovaraju pluralistički i teorijski heterogen pristup,
te jedinstvo teorije i prakse. Pomažu nam u razumijevanju dugoročnog procesa pedagoške i političke
transformacije. Kritika mirovnih studija artikulira se kao naivnost u želji za promjenom svijeta, akademska
kritika spočitava nedostatak fokusa i discipline, dok ih se istovremeno smatra i prekompleksnima za studente,
koje se nerijetko naziva komunistima, pacifistima, anarhistima.
33
AKTIVNOST 3: KOMUNIKACIJA, STEREOTIPI I PREDRASUDE
Komunikacija: Uspješna komunikacija pomaže nam bolje razumjeti ljude i situacije, prevladati različitosti,
graditi povjerenje i poštovanje, te stvoriti uvjete za razmjenu kreativnih ideja, rješenja problema i dr. Iako se
komunikacija sama po sebi čini jednostavna, često kada pokušamo uspostaviti komunikaciju s drugima ili
drugi s nama, dolazi do nerazumijevanja, što može uzrokovati konflikte i frustracije u osobnom i
profesionalnom životu, te odnosima s ljudima. Komunikacija među ljudima nije samo korištenje jezika. Mi
govorimo, slušamo, gledamo, osjećamo, naše tijelo potpomaže ono što govorimo. Dok razgovaramo, šaljemo
mnogo neverbalnih poruka. Neverbalni signali su komunikacije bez riječi, položaj tijela, izraz lica, pokreti ruke,
geste, kontakt očima, stav i ton glasa. Neverbalne signale potrebno je koristiti u skladu s verbalnima jer treba
pojačati izgovoreni sadržaj, a ne pružati kontradiktorne informacije.
Sposobnost da izrazimo svoje osjećaje bez napadanja ili okrivljavanja drugih je preduvjet nenasilne
komunikacije. Nenasilna komunikacija je utemeljena na jeziku i komunikacijskim vještinama koje jačaju našu
sposobnost da i u najtežim situacijama ostanemo pribrani. Nenasilnom komunikacijom se zalažemo za svoja
prava i potrebe, vodeći pritom brigu i o osjećajima, potrebama naših sugovornika, sa željom da se postigne
obostrana korist.
Thomas Gordon je uočio da je važan oblik nasilja govorno nasilje. Radeći s nastavnicima i roditeljima, on je
sugerirao JA poruke umjesto TI poruka. JA poruke omogućuju dijalog i bolje razumijevanje među ljudima. TI
poruke optužuju ili dijagnosticiraju i obično nisu dobro prihvaćene od osoba kojima su upućene, pa su izvor
sukoba i nasilja.
Marshall Rosenberger1 je nazvao JA poruke „žirafskim govorom”, a TI poruke „zmijskim govorom”. Ovim
Rosenberger želi kazati da je prvi govor govor srca, a drugi govor hladan i racionalan. Rosenberger inače
smatra da mi svojim racionaliziranjem želimo prikriti pravo stanje stvari, a kad je riječ o emocijama i
potrebama, tu se najčešće ne uspijevamo maskirati. „Zato komuniciranje na razini osjećanja i potreba smatra
iskrenim i otvorenim, a na razini racionalnog neiskrenim i zatvorenim komuniciranjem”.2
Nenasilna komunikacija nam može pomoći u svakodnevnim situacijama u kojima se možemo naći da
prevladamo sukob bez pobjednika i poraženog. Nenasilna komunikacija nije svemoguća, ali kao vještina nam
može poslužiti da nas drugi oko nas jasnije čuju i razumiju. Važno je znati da se nenasilnoj komunikaciji
možemo učiti, te je primjenjivati da bismo se mogli asertivno zauzeti za sebe.
Stereotipi: Što su stereotipi? Svako od nas ima svoj stav o nekoj skupini ljudi (npr. svi Španjolci dobro igraju
nogomet), nekoj pojavi ili situaciji i ti stavovi se vrlo teško mijenjaju. Preuzimamo jednostavna ili iskrivljena ili
uopćena mišljenja o nekome ili nečemu, odnosno prihvaćamo stereotipe. Stereotipi su previše
1
http://www.centar-za-mir.hr/uploads/dokumenti/knjige/Nenasilna_komunikacija_finalna2.pdf
2 Ladislav Bogner, Govor nenasilja, Osijek, 1998, str. 7
34
pojednostavljeni načini razmišljanja o određenim pojavama ili skupinama ljudi (prema zanimanju,
nacionalnosti, vjeri, rasi, društvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim drugim podjelama koje vrijede za
ljude). Često se koriste u negativnom smislu i opravdavaju određena diskriminatorna ponašanja (npr. Romi
su prljavi i zato trebaju u učionici sjediti sami u klupi). Stvaranje stereotipa temelji se na: pojednostavljenju,
iskrivljavanju ili generalizaciji slike o nekome ili nekoj pojavi. U našem društvu najizraženiji su etnički (prema
drugim narodima) i spolni stereotipi, te stereotipi o Romima. U većini kultura održava se stereotip žene kao
slabe, nježne, osjećajne i ovisne, a stereotip muškarca kao jakog, agresivnog, hrabrog i neovisnog. Ti spolni
stereotipi proizlaze iz bioloških razlika, bilo da su stvarni ili su shvaćeni kao takvi. Međutim, stereotipi ne
moraju biti ograničeni na negativne karakterizacije pojedinaca ili skupina – mogu biti i pozitivni. Postoje
pozitivni stereotipi o skupinama (npr. svi Španjolci dobro plešu). Stereotipi se, ipak, najčešće smatraju
nepoželjnim vjerovanjima koja se mogu promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja s njima, dakle, na
izvjestan način mogu biti kontrolirani.
Predrasude: Što su predrasude? Kada se bojimo nečega što ne poznajemo, nemamo znanje o nečemu ili
nekome, tada najčešće nastaju predrasude. Predrasude prema ljudima su najčešće a priori negativan stav
prema ljudima zbog toga što pripadaju određenim skupinama.
Predrasuda se može definirati kao unaprijed donesen stav, stav koji je utemeljen na nedokazanim tvrdnjama
ili lažnim autoritetima o pripadnicima drugih nacija, vjera, drugog spola i slično. Dakle, možemo reći da
imamo predrasude prema izbjeglicama ako smatramo da su sve izbjeglice jednake (a one pojedince koji se
ne uklapaju jednostavno zanemarimo.)
Što uzrokuje predrasude? Predrasude jesu neopravdane i pretjerane generalizacije u svezi s određenim
osobama ili skupinama osoba. One su stečene na isti način na koji smo usvajali i ostale stavove i uvjerenja o
životu. Najčešće predrasude stječemo još od najranijeg razdoblja djetinjstva.
Većina se psihologa slaže da se predrasude mogu naučiti. Djeca lako usvoje predrasude svojih roditelja, no
ne moraju ih zadržati kad se formiraju u odrasle osobe. Dijete će vjerojatno preuzeti predrasudu o
izbjeglicama kao teroristima ako su roditelji stalno izražavali takvo mišljenje, no jednom kad ode od kuće i
susretne se s drugim ljudima i stavovima, moguće je da će promijeniti ili ublažiti mišljenje koje je do tada
imalo. Još jedna od pojava koja doprinosi nastanku predrasuda naziva se socijalna kategorizacija, odnosno
svrstavanje ljudi u vlastitu ili vanjsku skupinu – mi nasuprot njima. Prema vlastitoj skupini imamo pozitivne
osjećaje i mišljenje, a prema vanjskoj negativan tretman. Također, vanjsku skupinu smatramo homogenom
– svi su oni isti.
PowerPoint prezentacija će biti dostavljena svim nastavnicima.
Poveznica za video koji se koristi u PowerPointu na slajdu 4, Nenasilna komunikacija: Poveznica se otvara
dvostrukim klikom na crnu površinu na slajdu 4, a može se preuzeti i izravno na:
https://www.youtube.com/watch?v=l_myDxE3u6c
35
Prikaz PP prezentacije
36
37
AKTIVNOST 5: RADIONICA III: IDENTITET ZA POMIRENJE
Identitet je kompleksan i širok pojam u humanističkim i društvenim naukama. To je krovni izraz koji se koristi
za izražavanje individualnosti. On je, također, izvor značenja za ljude. Pod identitetom se misli na razvojni
proces koji se odvija unutar ličnosti i ima snažan sociokulturni kontekst u kojem se formira. Odnosi se na
sposobnost za samorefleksiju i svijest o sebi. Identitet je, dakle, ukupna ličnost ljudskog bića u njegovoj
jedinstvenosti. Formiranje identiteta je univerzalna osobina ljudskog iskustva.
Kao sastavno određenje kulture javlja se pojam identiteta u licu množine jer sam identitet stavljen u lice
jednine znači esencijalističko promatranje koje ne usvaja razliku, višak i nedostatak. Prema Hallu (1996), radi
se o identifikaciji kao dinamičnom procesu, a koja se konstruira uvijek unutar odnosa sa i prema Drugom.
Identitet stoga ne može biti u jednini jer nikad nije završen proces, uvjetovan je i djeluje preko razlike te „nije
identičan sa samim sobom kroz vrijeme” (Hall, 1996). Identiteti se stječu, oblikuju i konstruiraju, a ne
nasljeđuju.
Sudionicima je važno objasniti da svaka osoba ima spektar identiteta i da se oni kroz život nadograđuju. Tako
netko može biti sin ili pripadnik određenog naroda, ali njegov identitet može označavati i mjesto rođenja,
glazba ili sport koji voli ili nešto drugo što on smatra primarnim u svome određenju.
Ova tematska cjelina ima za cilj podizanje svijesti o identitetu. Očekuje se da će se unaprijediti znanja, vještine
i stavovi sudionika o vlastitom identitetu, svojoj kulturi, tradiciji, vjeri, jeziku i na temelju toga razviti čvrsta i
zdrava osnova za razumijevanje i prihvaćanje različitosti, objektivno i beskompromisno propitivanje vlastitih
stavova za plodonosnu izgradnju i unaprjeđenje međuljudskih odnosa, učinkovito komuniciranje i
promoviranje prihvaćanja i poštovanja različitosti.
38
RADIONICA III: Prilog 1 za radionicu „Identitet za pomirenje“ – LISTA ZA REFLEKSIJU
1 Trebamo li uvijek slušati savjete koje nam daju drugi?
2 Zašto bi netko drugi odlučivao za nas?
3 Zašto smo zabrinuti za druge?
4 Zašto ljudi govore jedni drugima što da rade?
5 Postoje li dobri i loši razlozi da drugim osobama govorimo što da rade?
6 Možemo li patiti za druge ljude?
7 Možemo li zauzeti nečije mjesto?
39
RADIONICA III: Prilog 2 za radionicu „Identitet za pomirenje“ – Lepeza identiteta
Učenik treba u krug upisati identitete koji ga određuju.
40
AKTIVNOST 6: RADIONICA IV: TRANSFORMIRANJE KONFLIKTA
Konflikt. Konflikt je oblik sučeljavanja dvije ili više strana koje doživljavaju prijetnje osobnim potrebama,
interesima, vrijednostima ili ciljevima. Konflikt je percipirana neusklađenost ciljeva, težnji, interesa.
Uzroci konflikta i tipovi konflikta su mnogobrojni, te je veoma teško sačiniti jednu dosljednu tipologiju.
Međutim, najčešće se konflikt promatra prema tome tko je uključen u konflikt i koje posljedice konflikt
prouzrokuje.
Prema tome tko sudjeluje u konfliktu razlikujemo unutarnji i vanjski konflikt. Unutarnji konflikt je stremljenje
i razmišljanje koje osoba ima sama sa sobom, npr. kada treba izabrati između dvije opcije koje neće u
potpunosti zadovoljiti njene potrebe. Vanjski konflikt je koji se javlja između dvije ili više osoba.
Po efektima do kojih dovode, konflikti se mogu podijeliti na funkcionalne i nefunkcionalne. Funkcionalni

konflikt dovodi do konstruktivnih promjena u odnosima među pojedincima/skupinama. Nefunkcionalni
konflikti su takvi da dovode do stagnacije, pogoršanja odnosa, nasilja i sl.
Svaki konflikt ima potencijal da bude funkcionalan ili ne, a što će biti, ovisi o stavovima i reakcijama učenika
u konfliktu.
Transformacija konflikta: Procesi transformacije konflikta pokreću demokratsku komunikaciju o skrivenim

uzrocima konflikta i kreiraju zadovoljavajuća rješenja za sve uključene strane. Transformacija konflikta se
temelji na nekoliko načela.
Načela transformacije konflikta:
a. Identifikacija iskustava i problema koji su prouzrokovali štetu, traumu ili nepravdu.

b. Stvaranje odnosa između sukobljenih strana koji će dovesti do opraštanja i procesa pomirenja –
Razvijanje kreativnih rješenja koja zadovoljavaju potrebe svih ljudi.
c. Osposobljavanje ljudi za transformaciju konflikta. Procesi transformacije konflikta su neophodni za
cjelokupno društvo kako bi se spriječio ili zaustavio nasilni sukob.
Oni uključuju djelovanja međunarodnih diplomata, političara, poduzeća, vjerskih zajednica, medija i onih koji
rade na izradi javnih politika. Procese transformacije konflikta ne koriste samo sukobljene strane; ti procesi
mogu biti od koristi i za saveznike. Procesi transformacije konflikta pomažu u izgradnji učinkovitih koalicija i
prilika za demokratske pregovore unutar i između različitih sukobljenih strana. Ove vještine i procesi su
također neophodni unutar i između mirovnih organizacija kako bi se poboljšala koordinacija i izgradili
konstruktivni odnosi. Opis nekoliko pristupa transformaciji konflikta se može naći na https://www.mirovna-
akademija.org/rma/images/2012/prirucnikzastrateskuizgradnjumira-web.pdf.
41
DIO V
IZVJEŠTAVANJE O PROJEKTNIM AKTIVNOSTIMA

I PRAĆENJE USPJEŠNOSTI PROJEKTA
42
MJESEČNO IZVJEŠĆE NASTAVNIKA I NASTAVNICA
Naziv škole:
Radionica
Datum realiziranja
radionice:
Ime i prezime
voditelja radionice:
Broj učenika koji su
sudjelovali (dodatno
obrazloženo; broj
dječaka i djevojčica)
Povratne informacije
od učenika prikupljene
kroz razgovor s
nastavnicima
Osvrt nastavnika na
metode i provedbu
aktivnosti
Preporuke nastavnika
za provedbu aktivnosti
Posebni komentari
43
NAPOMENA: Fotografije i/ili druge materijale kao rezultat radionice nastavnici izravno dijele s
koordinatorima.
UPITNIK PRIJE PROVEDBE PROGRAMA
DATUM: KOD UČENIKA:
Molimo Vas da prema vašem mišljenju ocijenite niže navedene tvrdnje. Upitnik je anoniman i molimo Vas da na
njega ne pišete svoje ime.
Tvrdnje Uopće se Ne Niti se Slažem se Potpuno
ne slažem se slažem se slažem
slažem niti se ne
slažem
S1 - Imam snažne društvene veze u različitim skupinama
zajednica.
S2 - Članovi moje zajednice vjeruju jedni drugima bez obzira
na razlike u identitetu (npr. etnička pripadnost, religija,
kultura, rasa, politička povezanost, spol, dob itd.).
S3 - Sa svima se postupa dostojanstveno bez obzira na to tko
su.
S4 - Ljudi koji pripadaju skupinama različitih identiteta (npr.
nacionalnost, religija, kultura, rasa, politička povezanost, spol,
starost itd.) prihvaćaju i toleriraju jedni druge.
S5 - U mojoj zajednici postoje formalne i neformalne
mogućnosti gdje se ljudi koji pripadaju različitim skupinama
različitih identiteta povezuju i u interakciji su.
S6 - Moja zajednica ima sposobnost mirnog rješavanja
društvenih problema.
E1 - Zadovoljan sam postojećim životnim uvjetima svoje
obitelji u usporedbi s drugim članovima zajednice.
E2 - Ljudi u mojoj zajednici pomažu jedni drugima u
trenutcima potrebe.
E3 - Javnim resursima se upravlja pravedno na dobrobit svih
ljudi.
E4 - Ljudi imaju jednak pristup prilikama za izvorima zarade i
zapošljavanje bez obzira na to tko su.
E5 - Ljudi uživaju jednake mogućnosti pristupa osnovnim
uslugama razumne kvalitete (npr. zdravstvo i obrazovanje) bez
obzira na to tko su.
E6 - Roba i usluge se razmjenjuju u poštenom okruženju.
P1 - Aktivno sudjelujem u inicijativama zajednice za rješavanje
problema od zajedničkog interesa za sve.
P2 - Državni službenici pravedno tretiraju sve ljude u mojoj
zajednici.
44
P3 - Dijelimo iste građanske vrijednosti kao građani iste zemlje
bez obzira na to kojoj identitetskoj skupini pripadamo.
P4 - Svatko ima priliku sudjelovati u političkim procesima bez
straha.
P5 - Strukture i institucije vlasti slušaju ljude i razmatraju
njihove zabrinutosti i ideje.
P6 - Ljudi imaju povjerenja u javne i državne institucije i
strukture vlasti na državnoj i lokalnoj razini.
45
UPITNIK NAKON PROVEDBE PROGRAMA
DATUM: KOD UČENIKA:
Molimo Vas da prema vašem mišljenju ocijenite niže navedene tvrdnje. Upitnik je anoniman i molimo Vas da na
njega ne pišete svoje ime.
Tvrdnje Uopće se Ne Niti se Slažem se Potpuno
ne slažem se slažem se slažem
slažem niti se ne
slažem
S1 - Imam snažne društvene veze u različitim skupinama
zajednica.
S2 - Članovi moje zajednice vjeruju jedni drugima bez obzira
na razlike u identitetu (npr. etnička pripadnost, religija,
kultura, rasa, politička povezanost, spol, dob itd.).
S3 - Sa svima se postupa dostojanstveno bez obzira na to tko
su.
S4 - Ljudi koji pripadaju skupinama različitih identiteta (npr.
nacionalnost, religija, kultura, rasa, politička povezanost, spol,
starost itd.) prihvaćaju i toleriraju jedni druge.
S5 - U mojoj zajednici postoje formalne i neformalne
mogućnosti gdje se ljudi koji pripadaju različitim skupinama
različitih identiteta povezuju i u interakciji su.
S6 - Moja zajednica ima sposobnost mirnog rješavanja
društvenih problema.
E1 - Zadovoljan sam postojećim životnim uvjetima svoje
obitelji u usporedbi s drugim članovima zajednice.
E2 - Ljudi u mojoj zajednici pomažu jedni drugima u
trenutcima potrebe.
E3 - Javnim resursima se upravlja pravedno na dobrobit svih
ljudi.
E4 - Ljudi imaju jednak pristup prilikama za izvorima zarade i
zapošljavanje bez obzira na to tko su.
E5 - Ljudi uživaju jednake mogućnosti pristupa osnovnim
uslugama razumne kvalitete (npr. zdravstvo i obrazovanje) bez
obzira na to tko su.
E6 - Roba i usluge se razmjenjuju u poštenom okruženju.
P1 - Aktivno sudjelujem u inicijativama zajednice za rješavanje
problema od zajedničkog interesa za sve.
P2 - Državni službenici pravedno tretiraju sve ljude u mojoj
zajednici.
P3 - Dijelimo iste građanske vrijednosti kao građani iste zemlje
bez obzira na to kojoj identitetskoj skupini pripadamo.
P4 - Svatko ima priliku sudjelovati u političkim procesima bez
straha.
P5 - Strukture i institucije vlasti slušaju ljude i razmatraju
njihove zabrinutosti i ideje.
P6 - Ljudi imaju povjerenja u javne i državne institucije i
strukture vlasti na državnoj i lokalnoj razini.
46
LITERATURA
1. Bergson, Henri. The Two Sources of Morality and Religion. London: Macmillan and Co, 1935. str.
229.
Dostupno na:
https://archive.org/stream/twosourcesofmora033499mbp#page/n15/mode/2up (6.8.2020 .)
2. Bertić, Danijela; Krašovec-Salaj, Dijana. Interaktivno i suradničko učenje u nastavi prirode i društva u
okviru ERR sustava. U: Zbornik Učiteljskog fakulteta, broj 1(2), Zagreb. 2000. str. 335−343.
Dostupno na: http://www.hrfd.hr/documents/14-mo-35-kadum-bosnjak-pdf.pdf
3. Bogner L., Govor nenasilja, Osijek, 1998.
4. Đuliman, Enver, Hjorth Lillian: Gradimo mostove, a ne zidove! 100 vježbi iz oblasti ljudskih prava,
multikulturalnog razumijevanja i rješavanja konflikata, Helsinški komitet BiH i Helsinški komitet
Norveške, Sarajevo. 2007.
https://www.goethe.de/resources/files/pdf82/Challenges_of_modern_Societies.pdf (6. 8. 2020.)
5. Guidelines for Training of Trainers: A Curriculum. PDF.
Dostupno na: http://lft.ee/admin/upload/files/Guidelines%20for%20training%20of%20trainers.pdf
(6.8.2020 .)
6. Hall, Steven. Questions of Cultural Identity, SAGE Publications, 1996.
7. Jačanje interkulturalnih i međureligijskih kompetencija. Ur. 1. Zilka Spahić Šiljak, Sedžida Hadžić i
Azra Nezirić. Sarajevo: TPO Fondacija, 2020.
8. Kukić, Slavo. Sociologija. Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2008
9. Priručnik Svjetskog etosa za osnovne škole. Alen Kristić, ur. Sarajevo: TPO Fondacija. 2016.
10. Renna, Thomas. Peace Education: An Historical Overview. Consortium on Peace Research,
Education, and Development / Peace History Society. Blackwell. 1980.
11. Dostupno na: http://communis.org.ba/?page_id=244
12. Spahić Šiljak, Zilka, Abazović Dino. Monoteističko troglasje. Sarajevo: Rab. 2009.
13. Živi vrijednosti. Zilka Spahić Šiljak i Melika Šahinović (ur.) Globalni etos u lokalnom kontestu u BiH.
Sarajevo: TPO Fondacija. 2018.
14. Wenzel, Florian, Ulrich Susanne. Training Manual. Challenges of Modern Societies. Goethe Institut.
2015. PDF. Dostupno na: http://www.centar-za-
mir.hr/uploads/dokumenti/knjige/Nenasilna_komunikacija_finalna2.pdf
15. https://nova-akropola.com/filozofija-i-psihologija/psihologija/nenasilna-komunikacija/
16. https://www.youtube.com/watch?v=l_myDxE3u6c
17. https://soc.ba/video-predrasude-i-stereotipi/
18. http://www.centar-za-mir.hr/uploads/dokumenti/knjige/Nenasilna_komunikacija_finalna2.pdf
19. https://soc.ba/video-predrasude-i-stereotipi-kao-uzroci-diskriminacije/
20. https://www.youtube.com/watch?v=l_myDxE3u6c
21. https://www.cms.hr/system/publication/pdf/2/Mladi_i_izgradnja_mira_2009.pdf
22. http://communis.org.ba/?page_id=244
47

00 Vodic Za Nastavnike Mirovno Obrazovanje - FINAL Hrvatski ZDK

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

00 Vodic Za Nastavnike Mirovno Obrazovanje - FINAL Hrvatski ZDK

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VODIČ

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

Materijal je autoriziran i nije dozvoljena distribucija, tiskanje i prodaja.

PRO-Budućnost (Povjerenje, razumijevanje, odgovornost za budućnost) je USAID-ov projekt izgradnje mira i

OPĆE INFORMACIJE O MIROVNOM OBRAZOVANJU I METODOLOGIJI RADA

Program čine sljedeće komponente:

1. Inicijalni događaj: Obilježavanje Međunarodnog dana mira;

Izrazi upotrijebljeni u jednom rodu se podjednako odnose na oba roda.

Oblasti mirovnog obrazovanja

Očekivani ishodi edukacije Primjeri aktivnosti koje doprinose

Očekivani ishodi edukacije Primjeri aktivnosti koje doprinose

Očekivani ishodi edukacije Primjeri aktivnosti koje doprinose

Očekivani ishodi edukacije Primjeri aktivnosti koje doprinose

Ova vrsta učenja pomaže razvijanje kritičkog ▪ Ekološke akcije;

CILJEVI PRO-BUDUĆNOST PROGRAMA MIROVNOG OBRAZOVANJA

METODOLOGIJA RADA I UČENJA

Načela i metode učenja će biti utemeljeni na suradničkom i aktivnom učenju.

Metodologija rada je utemeljena na suradničkom, iskustvenom i aktivnom učenju, podržavajući postojeće

Predloženi modeli/strategije učenja su: diskutiranje, vizualiziranje / vježbe zamišljanja, zauzimanje

U radu s učenicima potrebno je voditi računa o sljedećim načelima:

▪ Pravilno vrjednovanje svih osobnih interesa i postavljenih pitanja;

DETALJAN PLAN AKTIVNOSTI I RADIONICA

Škole samostalno i slobodno po izboru i mogućnostima kreiraju popratni

Ovo je aktivnost kojom će učenici, nastavnici i rukovodstvo škole poslati

Vrijeme: Upoznavanje sudionika s programom

Radionica upoznavanja (20 min.):

Četiri godišnja doba (20 min.):

Definiranje pravila suradnje i rada sa skupinom učenika (20 min.):

Nakon što su to napisali na papiriće, učenici izlaze i stavljaju žute papiriće na

Voditelj može doraditi pravila ako ima potrebe: 1. Kontinuirano sudjelovanje,

Kuverta „Mala škola mira” za tebe

Nastavnik voditelj nastavlja davati upute i spaja dva para sa zadatkom da

Nakon što su učenici pripremili simulaciju TV priloga, nastavnik voditelj snima

Vrijeme: Kultura mira II

Pitanja za diskusiju s učenicima (20 min.):

Sudionicima dati do tri minute da razmisle i iznesu svoje stavove i primjere

Gledanje videa „Nenasilna komunikacija” (Pogledati Dio IV: Dodatne

Sudionici se podijele u četiri skupine i svaka skupina dobiva pitanja koja su

▪ Skupina 1: Odgovara na pitanje: Koje konkretne postupke ste opazili na ovom

Nastavnik voditelj prezentira i ispisuje četiri komponente nenasilne

Vrijeme: Stereotipi i predrasude

Aktivnost 2 (20 min.):

Rad u plenumu (10 min.):

Nastavnik voditelj može zaključiti plenum sa: Svi imamo predrasude i

Važno je poticati sve nas kroz procese formalnog i neformalnog obrazovanja

Moždana oluja. Na sredini flipcharta napisati riječ „identitet“. Zamoliti

Nakon refleksije moždane oluje, zamoliti jednu osobu da pažljivo i izražajno

Nakon pročitane priče, nastavnik voditelj objašnjava sljedeće: Damir zna da

Vrijeme: Nakon pojašnjenja, potrebno je podijeliti učenike u manje skupine

Vrijeme: Sudionici ostaju u istim skupinama i zajednički popunjavaju list za refleksiju

Vrijeme: Podijeliti sudionicima grafikone iz priloga, popularne „pitice“. Svaki sudionik

Vrijeme: Zaključci radionice: Predavač objašnjava da je iz ove radionice evidentno da

Ukupni cilj: Tematski, kontekstualno, praktički, učenici će analizirati konflikte i potencijalne

„Jeste li vi taj koji odlučuje u ovim situacijama ili ovisite o drugima?“

▪ Postao sam ljut kad me je nazvala idiotom.

Nova djevojčica u našem razredu

Moj najbolji prijatelj

Zaključivanje: ponovo se vratiti na ciljeve ispisane na flipchartu i provjeriti jesu li oni

Ukupni cilj: Senzibiliziranje učenika na manjinske skupine

Za učenike se u manjim skupinama (do 4 osobe) organizira čitanje jedne

Javno govorenje žrtava rata „Moja priča“

Događaji o kojima će se govoriti nisu osmišljeni kako bi generalizirali javni

Ukupni cilj: Sveopća promocija programa/projekta i njegovih rezultata