TRANSPORTNI UREĐAJI

Tema 5 – Zahvatna sredstva

Izvođač predavanja: izv. prof. dr. sc. Matija Hoić

Sadržaj
 Vrste transportiranog materijala
 Komadni material
 Sipki material
 Vrste zahvatnih sredstava
 Magneti
 Grabilice
 Kliješta i hvataljke
 Ostalo…….

2 TU – Tema 05
Vrste transportiranog materijala
Dijeli se na KOMADNI I SIPKI

KOMADNI materijal
- teret s kojim se manipulira ili rukuje pojedinačno, bez
obzira na njegov oblik ili masu (strojni dijelovi, limovi,
automobili, sanduci, vreće, bačve, kontejneri).
- Za projektiranje i korištenje transportnih sredstava važno je
poznavati (DIN/ISO 3569):
a) oblik (prizma, cilindar, kugla, paleta, box-paleta, bala, vreća,
nepravilni oblici);
b) osnovne mjere (L, B, H) i položaj težišta;
c) masa i/ili volumen;
d) vrsta materijala koji dolazi u kontakt s transportnim sredstvom
(metal, drvo, karton, tekstil, guma,...);
e) oblik i svojstva kontaktne (donje) površine;
f) svojstva robe (fizikalna, kemijska - opasni tereti, osjetljivost
prema vanjskim utjecajima, ostala svojstva i utjecaji).

3 TU – Tema 05
Vrste transportiranog materijala
SIPKI materijal
- Materijal kojim se manipulira u rasutom stanju, čije su
čestice, zrna ili grude slobodno pokretljive
- Može se više ili manje pažljivo presipavati, grabiti,
transportirati, a da se pritom bitno ne smanjuje njegova
uporabna vrijednost.
- Svojstva sipkog materijala koja značajnije utječu na izbor i
konstrukciju dobavnog sredstva su (DIN/ISO 3435):
a) gustoća,
b) granulacija,
c) nasipni kut,
d) kohezivnost,
e) vlažnost,
f) temperatura,
g) abrazivnost;
h) ostala fizička i kemijska svojstva
4 TU – Tema 05
Vrste transportiranog materijala
Gustoća
• obično u t/m3, podjela u kategorije
• treba razlikovati gustoću slobodno nasutog materijala ρ i gustoću
slegnutog ili stlačenog materijala ρs.
• odnos ρs/ρ naziva se faktor stlačivanja, ovisno o materijalu iznosi

φs = ρs/ ρ = 1,05...1,5 .

Gustoća , t/m3 Materijal

do 0,6 - lagan (piljevina, koks, pepeo)
0,6...1,1 - srednje teški (pšenica, troska, ugljen-sivi, kameni)
1,1...2 - teški (pijesak, šljunak, cement)
>2 - vrlo teški (željezna ruda, kamen)

5 TU – Tema 05
Vrste transportiranog materijala
Granulacija ili grudavost
•Mjere grude ili zrna materijala određene su mjerama najmanjeg kvadra u
kojeg se gruda može upisati
•a - duljina, najveća mjera ili veličina grude;
•b - širina, srednja mjera;
•d - debljina, najmanja mjera.
•amax - veličina najveće grude u hrpi sipkog materijala;
•amin - veličina najmanje grude u hrpi sipkog materijala.

• Sortirani materijal je onaj za kojeg

vrijedi:
d
ka = amax / amin  2,5.

• Granulacija sortiranog materijala je a

b
a = ( amax + amin ) / 2, mm

6 TU – Tema 05
 Vrste transportiranog materijala
• Nesortirani materijal je onaj za
kojeg vrijedi:
Naziv a', mm Oznaka
ka = amax / amin > 2,5. puderasti do 0,05
A
prašinasti 0,05 do 0,4
• Granulacija nesortiranog 0,4 do 1 B
materijala je
zrnati 1 do 3 C
• a' = amax , ako je u uzorku 3 do 10 D
udio gruda veličine (0,8...1) sitno 10 do 25 E
amax veći od 10%;
grudasti 25 do 50 F
• a'= 0,8 amax, ako je u uzorku srednje 50 do 75 G
udio gruda veličine (0,8...1) grudasti 75 do 150 H
amax manji od 10%, tj.
slučajan. krupno 150 do 300 K
grudasti iznad 300 L

7 TU – Tema 05
Vrste transportiranog materijala
Nasipni kut
• kut pod kojim sipki materijal formira hrpu na horizontalnoj podlozi
• Razlikuje se nasipni kut u mirovanju () i dinamički nasipni kut d -
kada je podloga u gibanju. Približno je d  0,7.
• Nasipni kut ovisi o trenju između čestica materijala (unutrašnjem
trenju), ali i o trenju između materijala i podloge. Utječe na izbor kuta
nagiba konvejera, nagiba stijenki silosa, lijevaka, posuda itd.

Podjela sipkoga materijala prema

pokretljivosti:
• 1 - tekući materijal i onaj koji lebdi u
zraku (ugljena prašina);
• 2 - lako pokretljivi,  = 0°...30°;
• 3 - normalno pokretljivi,  =30°...45°;
• 4 - teško pokretljivi,  = 45°...60°;
• 5 - skoro nepokretljiv,  > 60°;
• 6 - nepokretljiv, teško odvojiv, ljepljiv
(npr. glina).

8 TU – Tema 05
Vrste transportiranog materijala
Kohezivnost
•otpor smicanju između čestica bez tlačnog
opterećenja
•Prema otporu tangencijalnoj pokretljivosti čestica,
sipki materijal se dijeli na idealni ili nekohezivni i
na kohezivni materijal. Kohezivnost sipkog
materijala određuje se eksperimentalno
•Nekohezivni materijal daje otpor smicanju jedino
unutrašnjim trenjem između čestica materijala.
•Za izdvojeni dio materijala, vrijedi:

Ft = mg sin  =   A Fn = mg cos  =   A
• a klizanje nastupa kod

 Ft   
  =   = tan gr =  = tan 
F 
 n max  max
• Kohezivni materijal Ft =  Fn + F0  =  +  0

9 TU – Tema 05
Vrsta transportiranog materijala
Fizička i kemijska svojstva
• n - pod pritiskom ili samostalno gradljivi materijal (hidrat. vapno, šećerni
puder, novi ljevački pijesak);
• o - abrazivni materijal (koks, kvarc, troska iz visokih peći);
• p - korozivni, nagrizajući materijal (kuhinjska sol);
• q - lomljivi materijal (ploče sapuna);
• r - eksplozivni (ugljena prašina, šećerna prašina);
• s - zapaljivi (piljevina);
• t - prašinasti (cement);
• u - vlažni (u zagradi naznačiti težinski udio vode);
• v - ljepljivi (vlažna glina);
• w -higroskopni (gips, kuhinjska sol);
• x - smrdljivi (smeće).

• Materijali bez navedenih svojstava nemaju simbol

• Materijali s više navedenih svojstava označavaju se s više odgovarajućih
simbola.
• Ostala, nenavedena svojstva treba iscrpno opisati.

10 TU – Tema 05
Vrsta transportiranog materijala
Temperatura:
• Bez podataka, ako materijal ima temperaturu okoline.
• Ako se temperatura mijenja navesti minimum i maksimum
temperature u °C.

Oblik grude
Podjela sipkog materijala prema obliku grude (6 oblika, oznake I...VI)
I - oštri bridovi, s približno jednakim mjerama (kockasti);
II - oštri bridovi, jedna mjera značajnije veća (prizmatični);
III - oštri bridovi, jedna mjera značajnije manja (pločasti);
IV - zaobljeni, približni jednake mjere (kuglasti);
V - zaobljeni, jedna mjera značajnije veća (cilindrični, šipkasti);
VI - vlaknasti, končasti materijali.

11 TU – Tema 05
Vrste zahvatnih sredstava
▪ Magneti – za željezne objekte, neovisno o tome da
li je material komadni ili rasuti
▪ Grabilice – tipično za rasuti teret, specijalne vrste
za pojedine tipove komadnog tereta
▪ Kliješta i hvataljke – za komadni teret koji se ne
može jednostavno zgnječiti
▪ Ostalo…….

12 TU – Tema 05
Magneti
▪ Magneti se rabe za dizanje i prijenos feromagnetičnih materijala kao
što su čelični otpadci, strugotina, limovi, profilno željezo i tračnice.
Prednost im je povećani učinak prijenosa jer vješanje i skidanje
tereta otpada pa se skraćuje vrijeme radnog ciklusa.

13 TU – Tema 05
Grabilice
▪ Mehanička sredstva za samostalno grabljenje, prijenos i odlaganje
sipkog materijala
▪ Sitnozrnati materijal - dvočeljusne grabilice,
▪ Krupnogrudasti materijal - višečeljusne ili tzv. polipne grabilice

14 TU – Tema 05
Grabilice
▪ Od užetnih grabilica dokazalo se u upotrebi nekoliko različitih
tipova (za primjenu u sustavima velikog protoka):
▪ Jednoužetna polužna grabilica,
▪ Višeužetna polužna grabilica,
▪ Polipna grabilica,
▪ Trim grabilica,
▪ Škarasta grabilica
▪ Ostale vrste grabilica (za povremeni rad)
▪ Motorna grabilica
▪ Grabilica za trupce

▪ Svaka vrsta grabilica ima određene prednosti i mane spram

ostalih što svaku vrstu čini više ili manje primjerenom za
određenu specifičnu primjenu. Konstrukcija grabilica je relativno
kompleksna i svakako izvan opsega ovog kolegija
15 TU – Tema 05
Grabilice
Jednoužetna polužna grabilica – može se objesiti na kuku za
povremeni rad

Višeužetne polužne
grabilice – specijalizirani
sustavi, posebna vitla s dva
mehanizma za dizanje

16 TU – Tema 05
Grabilice
Višeužetna Trim grabilica – nož se giba
polipna grabilica – horizontalno tokom zatvaranja,
za krupni teret dobra za čišćenje dna spremnika

17 TU – Tema 05
Grabilice
Škaraste grabilice –
Kombinacija dobrih
karakteristika zbog kojih je sve
više u promjeni
Problem što je visoka
18
Motorna grabilica – za
povremeni rad, lako se
ovjesi na kuku i lako
upravlja
TU – Tema 05
Grabilice

Grabilice za trupce – za šumarske radove i sl.

19 TU – Tema 05
Hvataljke
▪ Hvataljke su prikladne za zahvaćanje plosnatog materijala čija
debljina uglavnom ne prelazi 200 mm. Glavni dijelovi hvataljke
su okvir i čeljust hvataljke

Samokočne
hvataljke

Polužne
hvataljke

20 TU – Tema 05
Kliješta
▪ Polužna kliješta – jednostavna, pogodna za kompaktne terete

▪ Čeljusna kliješta – ▪ Križna kliješta – veliki

kompleksnija, veliki raspon raspon i sila, ali i veliki hod
pri zatvaranju
A

B
C

21 TU – Tema 05
Ostalo….
▪ Podizači kontejnera ▪ Ovjes za podizanje brodica

22 TU – Tema 05
 Zahvaljujem na pažnji.

Pitanja ?

23 TU – Tema 05