Kulturno-povijesna

baština kanala
sv. Ante
 Z
a razliku od drugih gradova na istočnoj obali Jadrana, Šibenik je izvorno hrvatski
grad. Pretpostavlja se kako su se Hrvati doselili na područje Šibenika prije
1066. godine. Koristeći izvanredno povoljnu lokaciju, u zaljevu u koji se moglo
uploviti jedino kroz kanal nazvan po sv. Anti opatu, naselje se razvijalo u društvenom
i gospodarskom smislu. Šibenik je u to vrijeme značajna vojna utvrda (castrum) koja
se doseljavanjem stanovništva u podnožju utvrde ubrzano razvija i postaje naselje
ravnopravno ostalim dalmatinskim gradovima. Na formiranje i razvoj naselja i njegov
sve veći značaj na Jadranu doprinosi njegov važan strateški položaj. Šibenik se već
na prvi pogled razlikuje od susjednih dalmatinskih gradova. Karakteristične su uske
ulice, male kamene kuće, jedinstveni sustav zidina i utvrda. U takvom ambijentu uzdiže
se Katedrala sv. Jakova. To remek-djelo Jurja Dalmatinca jedinstveno je renesansno
graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Od 2000.nalazi se na UNESCO-
ovom Popisu svjetske kulturne baštine. Na tom popisu, katedrali se 2017. pridružila
i tvrđava sv. Nikole, te je grad Šibenik jedan od rijetkih gradova u svijetu koji pod
zaštitom UNESCO-a ima dva spomenika kulturne baštine. Šibenik je od davnina bio
privlačan osvajačima. Radi obrane grada, podignute su četiri veličanstvene tvrđave,
čuvari Šibenika: tvrđava Barone, tvrđava sv. Ivana, tvrđava sv. Mihovila i tvrđava sv.
Nikole. Šibenski zaljev i kanal svetog Ante zajedno čine Značajni krajobraz ‘’Kanal-
Luka’’, koji se proteže od Šibenskog mosta, pa sve do izlaza iz kanala sv. Ante gdje
se rijeka Krka spaja s morem.

2 3
 Z
a razliku od drugih gradova na istočnoj obali Jadrana, Šibenik je izvorno hrvatski
grad. Pretpostavlja se kako su se Hrvati doselili na područje Šibenika prije
1066. godine. Koristeći izvanredno povoljnu lokaciju, u zaljevu u koji se moglo
uploviti jedino kroz kanal nazvan po sv. Anti opatu, naselje se razvijalo u društvenom
i gospodarskom smislu. Šibenik je u to vrijeme značajna vojna utvrda (castrum) koja
se doseljavanjem stanovništva u podnožju utvrde ubrzano razvija i postaje naselje
ravnopravno ostalim dalmatinskim gradovima. Na formiranje i razvoj naselja i njegov
sve veći značaj na Jadranu doprinosi njegov važan strateški položaj. Šibenik se već
na prvi pogled razlikuje od susjednih dalmatinskih gradova. Karakteristične su uske
ulice, male kamene kuće, jedinstveni sustav zidina i utvrda. U takvom ambijentu uzdiže
se Katedrala sv. Jakova. To remek-djelo Jurja Dalmatinca jedinstveno je renesansno
graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Od 2000.nalazi se na UNESCO-
ovom Popisu svjetske kulturne baštine. Na tom popisu, katedrali se 2017. pridružila
i tvrđava sv. Nikole, te je grad Šibenik jedan od rijetkih gradova u svijetu koji pod
zaštitom UNESCO-a ima dva spomenika kulturne baštine. Šibenik je od davnina bio
privlačan osvajačima. Radi obrane grada, podignute su četiri veličanstvene tvrđave,
čuvari Šibenika: tvrđava Barone, tvrđava sv. Ivana, tvrđava sv. Mihovila i tvrđava sv.
Nikole. Šibenski zaljev i kanal svetog Ante zajedno čine Značajni krajobraz ‘’Kanal-
Luka’’, koji se proteže od Šibenskog mosta, pa sve do izlaza iz kanala sv. Ante gdje
se rijeka Krka spaja s morem.

2 3
 KANAL SV. ANTE

Šibenski zaljev i kanal sv. Ante zajedno čine Značajni krajobraz ‘’Kanal-Luka’’, koji se proteže
od Šibenskog mosta, pa sve do izlaza iz kanala sv. Ante gdje se rijeka Krka spaja s morem.
Kanal sv. Ante je prirodni fenomen nazvan po sv. Anti opatu te je jedini prirodni morski put
do Šibenika. Kanal dug 2500 m, osim po prirodnoj ljepoti, poznat je i zbog svog velikog
povijesnog značaja vezanog uz grad Šibenik.
Kanal je štitio ulaz u Šibenski zaljev i učinio ga jednim od najsigurnijih zaljeva na istočnoj
obali Jadrana. Bio je okružen objektima vjerske i fortifikacijske arhitekture, koji danas
predstavljaju kulturno-povijesnu baštinu. Nažalost, nekih objekata nema jer su zbog
povijesnih okolnosti srušeni, ali na mnogobrojnim grafičkim prikazima kanala iz različitih
vremenskih razdoblja (od 16. do 19. st.) nalazimo sljedeće objekte: tvrđavu sv. Nikole,
srednjovjekovnu crkvu sv. Andrije na otočiću na zapadnoj obali kanala, pećinu u kojoj je
bila crkva sv. Ante te ruševine dviju kula na ulazu u Šibenski zaljev. Na grafičkim kartama
nema benediktinskog samostana sv. Nikole na otočiću Ljuljevcu jer je srušen i na tome je
mjestu u 16. st. sagrađena tvrđava. U 19. i 20. stoljeću na obalama kanala sagrađeni su
svjetionik na zapadnoj strani uz crkvu sv. Andrije, ljetnikovac obitelji Giovannija dalle Feste,
zgrada vojarne u uvali Minerska i potkop usječen u brdo za potrebe patrolnih čamaca.
Na tvrđavi sv. Nikole 1911. godine sagrađena je semaforska stanica koja je svjetlima
komunicirala sa sličnom stanicom na tvrđavi sv. Mihovila radi regulacije plovidbe kroz
uski kanal sv. Ante.

4 5
 KANAL SV. ANTE

Šibenski zaljev i kanal sv. Ante zajedno čine Značajni krajobraz ‘’Kanal-Luka’’, koji se proteže
od Šibenskog mosta, pa sve do izlaza iz kanala sv. Ante gdje se rijeka Krka spaja s morem.
Kanal sv. Ante je prirodni fenomen nazvan po sv. Anti opatu te je jedini prirodni morski put
do Šibenika. Kanal dug 2500 m, osim po prirodnoj ljepoti, poznat je i zbog svog velikog
povijesnog značaja vezanog uz grad Šibenik.
Kanal je štitio ulaz u Šibenski zaljev i učinio ga jednim od najsigurnijih zaljeva na istočnoj
obali Jadrana. Bio je okružen objektima vjerske i fortifikacijske arhitekture, koji danas
predstavljaju kulturno-povijesnu baštinu. Nažalost, nekih objekata nema jer su zbog
povijesnih okolnosti srušeni, ali na mnogobrojnim grafičkim prikazima kanala iz različitih
vremenskih razdoblja (od 16. do 19. st.) nalazimo sljedeće objekte: tvrđavu sv. Nikole,
srednjovjekovnu crkvu sv. Andrije na otočiću na zapadnoj obali kanala, pećinu u kojoj je
bila crkva sv. Ante te ruševine dviju kula na ulazu u Šibenski zaljev. Na grafičkim kartama
nema benediktinskog samostana sv. Nikole na otočiću Ljuljevcu jer je srušen i na tome je
mjestu u 16. st. sagrađena tvrđava. U 19. i 20. stoljeću na obalama kanala sagrađeni su
svjetionik na zapadnoj strani uz crkvu sv. Andrije, ljetnikovac obitelji Giovannija dalle Feste,
zgrada vojarne u uvali Minerska i potkop usječen u brdo za potrebe patrolnih čamaca.
Na tvrđavi sv. Nikole 1911. godine sagrađena je semaforska stanica koja je svjetlima
komunicirala sa sličnom stanicom na tvrđavi sv. Mihovila radi regulacije plovidbe kroz
uski kanal sv. Ante.

4 5
 Pod nazivom „Hitlerove oči“ krije se potkop
koji je građen za potrebe ratnih brodova.

MORSKI TUNEL -
Potkop ima dva otvora sa segmentnim lukom.
Kroz jedan otvor je brod ulazio. Ispod brda u
TORETTE
‘’HITLEROVE OČI’’ potkopu bi se mogao servisirati i sakriti od
neprijatelja, da bi kroz drugi otvor izašao.
Uza stijenke potkopa bila je izvedena uska Kako bi se obranili od Mlečana, na mjestu gdje
pješačka staza. je kanal sv. Ante najuži, na ulazu u šibenski
Gradnja potkopa dogodila se tijekom Drugoga svjetskog rata, započeli su je Nijemci nakon zaljev, stajale su dvije nasuprotne kule - torette.
kapitulacije Italije, u vrijeme intenzivnog savezničkog bombardiranja. Radovi na potkopu Nije moguće sa sigurnošću potvrditi točan
su nastavljeni nakon Drugoga svjetskog rata. Pojavom novih većih brodova potkop se datum njihove izgradnje, no ono što je posve
od sredine pedesetih godina nije koristio za svrhu za koju je građen. sigurno, kule i lanac na ulaz u Šibenik s morske
strane, u povijesnim se dokumentima spominju
Šibenčani tunel još i danas zbog svog zlokobnog izgleda zovu ‘’Hitlerove oči’’.
tek tijekom završne mletačke opsade Šibenika 1409. g. Na povijesnim kartama Šibenika,
Velika i Mala kula nazivaju se castelli ili torette, a predstavljale su prvi obrambeni pojas grada
s morske strane. Kako bi se obranili od Mlečana, Šibenčani ojačavaju svoje gradske zidine i
kule, a posebnu su pažnju posvetili obrani grada s mora.

Između toretta, na udaljenosti od oko 140 metara na samoj morskoj površini nalazio se plutajući
lanac od povezanih drvenih trupaca, nategnut na način da onemogući ulazak neprijateljskih
brodova u luku. Bez obzira na njihovo dodatno utvrđivanje i jačanje, kada se koristio čak i
kamen do tada prikupljen za gradnju katedrale sv. Jakova, u prvom naletu Mlečani su kule
osvojili. Vojska koja je brodovljem napala grad nije slomila lanac naletom brodova, nego je
osvojila jednu od kula i prekinula lanac. Izgradnjom tvrđave sv. Nikole 1540., torette su izgubile
svoju funkciju, ali su ih Mlečani i dalje koristili. Za vrijeme Ciparskog rata (1570.-1573.), kule
su razorene i od tada se više nisu obnavljale. Danas su na lokacijama nekadašnjih kula vidljivi
samo ostatci kamenih zidova.

6 7
 Pod nazivom „Hitlerove oči“ krije se potkop
koji je građen za potrebe ratnih brodova.

MORSKI TUNEL -
Potkop ima dva otvora sa segmentnim lukom.
Kroz jedan otvor je brod ulazio. Ispod brda u
TORETTE
‘’HITLEROVE OČI’’ potkopu bi se mogao servisirati i sakriti od
neprijatelja, da bi kroz drugi otvor izašao.
Uza stijenke potkopa bila je izvedena uska Kako bi se obranili od Mlečana, na mjestu gdje
pješačka staza. je kanal sv. Ante najuži, na ulazu u šibenski
Gradnja potkopa dogodila se tijekom Drugoga svjetskog rata, započeli su je Nijemci nakon zaljev, stajale su dvije nasuprotne kule - torette.
kapitulacije Italije, u vrijeme intenzivnog savezničkog bombardiranja. Radovi na potkopu Nije moguće sa sigurnošću potvrditi točan
su nastavljeni nakon Drugoga svjetskog rata. Pojavom novih većih brodova potkop se datum njihove izgradnje, no ono što je posve
od sredine pedesetih godina nije koristio za svrhu za koju je građen. sigurno, kule i lanac na ulaz u Šibenik s morske
strane, u povijesnim se dokumentima spominju
Šibenčani tunel još i danas zbog svog zlokobnog izgleda zovu ‘’Hitlerove oči’’.
tek tijekom završne mletačke opsade Šibenika 1409. g. Na povijesnim kartama Šibenika,
Velika i Mala kula nazivaju se castelli ili torette, a predstavljale su prvi obrambeni pojas grada
s morske strane. Kako bi se obranili od Mlečana, Šibenčani ojačavaju svoje gradske zidine i
kule, a posebnu su pažnju posvetili obrani grada s mora.

Između toretta, na udaljenosti od oko 140 metara na samoj morskoj površini nalazio se plutajući
lanac od povezanih drvenih trupaca, nategnut na način da onemogući ulazak neprijateljskih
brodova u luku. Bez obzira na njihovo dodatno utvrđivanje i jačanje, kada se koristio čak i
kamen do tada prikupljen za gradnju katedrale sv. Jakova, u prvom naletu Mlečani su kule
osvojili. Vojska koja je brodovljem napala grad nije slomila lanac naletom brodova, nego je
osvojila jednu od kula i prekinula lanac. Izgradnjom tvrđave sv. Nikole 1540., torette su izgubile
svoju funkciju, ali su ih Mlečani i dalje koristili. Za vrijeme Ciparskog rata (1570.-1573.), kule
su razorene i od tada se više nisu obnavljale. Danas su na lokacijama nekadašnjih kula vidljivi
samo ostatci kamenih zidova.

6 7
 Pećina u kojoj je smještena crkva sv. Ante nalazi se
ispod Lobora, najvišeg brda s lijeve strane kanala
PEĆINA / CRKVA sv. Ante. Duga je oko 15 m i ima nepravilan oblik,
otvor joj je okrenut prema sjeveru, a prilazi joj
SV. ANTE se strmim stubama s morske strane, s malog
uređenog brodskog pristaništa.
Pećina se, na temelju pisanih izvora, koristi kao
crkva od početka 15. st. U njoj su pronađeni dijelovi
oltara isklesani u stijeni u obliku plitke niše na koju
je mogla biti postavljena oltarna pala i drugi nalazi
iz srednjeg vijeka, renesanse i baroka.
Desno od ulaza uz stijenu pećine, nalazi se i
kamenica pravokutnog oblika u kojoj uvijek ima
Tvrđava sv. Nikole izgrađena je na otočiću Ljuljevcu.
Prije tvrđave, na Ljuljevcu se nalazio benediktinski
TVRĐAVA SV. samostan svetog Nikole. Samostan se spominje već
NIKOLE
u 11. stoljeću, ali je do 15. stoljeća već bio oronuo i
napušten. Srušen je za potrebe izgradnje tvrđave, koja
je po njemu dobila ime. Srušena je i samostanska
crkva sv. Nikole, a u čast svecu zaštitniku podignuta
je kapelica na sjeverozapadnom dijelu terase tvrđave. Od nekadašnjeg samostana i crkve danas
nema materijalnih tragova.
Tvrđava sv. Nikole podignuta je sredinom 16. st. da bi svojim grandioznim zdanjem štitila s mora
grad Šibenik i njegovu luku, dakle i ušće rijeke Krke sve do Skradina.
Tvrđava je dio linije što je tvore šest mletačkih obrambenih fortifikacija, a koja se proteže, u duljini od
tisuću kilometara, od talijanske regije Lombardije, preko hrvatske obale Jadrana, pa sve do Crne Gore.
Osim zaštite Stato da Terra, kopnenog zaleđa, Mletačka Republika, organizirala je i obranu Stato da
Mar, morskih putova i luka na Jadranu i istočnom Mediteranu.
Nakon što je Skradin 1521. pao pod osmanlijsku vlast, Mlečani su morali ojačati obranu šibenske
luke, koja je, prema njihovim vojnim analizama, bila strateški najvažnija luka na istočnoj obali Jadrana.

vode koja se cijedi iz prirodne stijene iznad nje.

Iz ovih dokaza, jasno je da se u pećini sv. Ante

obavljalo bogosluženje te da je crkva povremeno
obnavljana ili je dobivala nove sadržaje. U povijesti
su u njoj živjeli pustinjaci, eremiti. Zato je crkva i
posvećena sv. Anti opatu – pustinjaku iz Egipta
po kojem je nazvan kanal. U 20. st. crkvica je
devastirana, a između dva svjetska rata izgubila je
sakralnu funkciju te je radi svoje strateške pozicije
postala - topovsko gnijezdo. Uskoro se planira
njena ponovna obnova.

8 9
 Pećina u kojoj je smještena crkva sv. Ante nalazi se
ispod Lobora, najvišeg brda s lijeve strane kanala
PEĆINA / CRKVA sv. Ante. Duga je oko 15 m i ima nepravilan oblik,
otvor joj je okrenut prema sjeveru, a prilazi joj
SV. ANTE se strmim stubama s morske strane, s malog
uređenog brodskog pristaništa.
Pećina se, na temelju pisanih izvora, koristi kao
crkva od početka 15. st. U njoj su pronađeni dijelovi
oltara isklesani u stijeni u obliku plitke niše na koju
je mogla biti postavljena oltarna pala i drugi nalazi
iz srednjeg vijeka, renesanse i baroka.
Desno od ulaza uz stijenu pećine, nalazi se i
kamenica pravokutnog oblika u kojoj uvijek ima
Tvrđava sv. Nikole izgrađena je na otočiću Ljuljevcu.
Prije tvrđave, na Ljuljevcu se nalazio benediktinski
TVRĐAVA SV. samostan svetog Nikole. Samostan se spominje već
NIKOLE
u 11. stoljeću, ali je do 15. stoljeća već bio oronuo i
napušten. Srušen je za potrebe izgradnje tvrđave, koja
je po njemu dobila ime. Srušena je i samostanska
crkva sv. Nikole, a u čast svecu zaštitniku podignuta
je kapelica na sjeverozapadnom dijelu terase tvrđave. Od nekadašnjeg samostana i crkve danas
nema materijalnih tragova.
Tvrđava sv. Nikole podignuta je sredinom 16. st. da bi svojim grandioznim zdanjem štitila s mora
grad Šibenik i njegovu luku, dakle i ušće rijeke Krke sve do Skradina.
Tvrđava je dio linije što je tvore šest mletačkih obrambenih fortifikacija, a koja se proteže, u duljini od
tisuću kilometara, od talijanske regije Lombardije, preko hrvatske obale Jadrana, pa sve do Crne Gore.
Osim zaštite Stato da Terra, kopnenog zaleđa, Mletačka Republika, organizirala je i obranu Stato da
Mar, morskih putova i luka na Jadranu i istočnom Mediteranu.
Nakon što je Skradin 1521. pao pod osmanlijsku vlast, Mlečani su morali ojačati obranu šibenske
luke, koja je, prema njihovim vojnim analizama, bila strateški najvažnija luka na istočnoj obali Jadrana.

vode koja se cijedi iz prirodne stijene iznad nje.

Iz ovih dokaza, jasno je da se u pećini sv. Ante

obavljalo bogosluženje te da je crkva povremeno
obnavljana ili je dobivala nove sadržaje. U povijesti
su u njoj živjeli pustinjaci, eremiti. Zato je crkva i
posvećena sv. Anti opatu – pustinjaku iz Egipta
po kojem je nazvan kanal. U 20. st. crkvica je
devastirana, a između dva svjetska rata izgubila je
sakralnu funkciju te je radi svoje strateške pozicije
postala - topovsko gnijezdo. Uskoro se planira
njena ponovna obnova.

8 9
 Jedna od najljepših uvala pogodnih za rekreaciju zove se
Minerska. Nakon Drugog svjetskog rata čitavom lijevom

UVALA stranom kanala upravljala je Jugoslavenska narodna

armija. U uvali Minerska JNA gradi kompleks vojnih

MINERSKA objekata, a pristup građanima bio je zabranjen.

Većina Šibenčana po prvi put stupa na lijevu obalu kanala
tek 2013. g., kada se u kanalu uređuje pješačka staza,
projekt financiran iz EU kojeg je realizirala Javna ustanova
Priroda. Staza je duga oko 4,4 km i pruža iskustvo prelijepe šetnje te mogućnost nenadmašnog
panoramskog pogleda na cijeli grad i šibenski arhipelag. Iznimno je popularna među biciklistima
i rekreativcima.
Uvala Minerska, šetnica i plaža jedno su od omiljenih mjesta Šibenčana za odmor i opuštanje u
prirodi. U nekadašnjoj vojarni u uvali Minerska snimljeni su poznati kadrovi filma „Kako je počeo
rat na mom otoku“, jednog od najgledanijih filmova u novijoj hrvatskoj povijesti. Ovo je i lokacija
Posjetiteljskog centra posvećenog prirodnoj baštini Natura 2000 područja Ušće Krke.
Izgradnja nove tvrđave, prema projektu Giana Girolama Sanmichelija (Verona, 1513. - Famagusta,
1558.), počela je 1540., da bi već 1544. dobila prvu posadu, što govori koliko je bila važna Mletačkoj
Republici.
Uvođenje baruta dovelo je do znatnih pomaka u vojnoj tehnici i arhitekturi, što se odrazilo i na oblikovanje
utvrda prema alla moderna modelu. Tvrđava sv. Nikole projektirana je kao čvrsta i sigurna građevina, koja
je svojom arhitekturom pratila suvremene tijekove gradnje vojnih objekata, što znači da su u njezinoj
gradnji primijenjena sva dostignuća u projektiranju i građenju fortifikacijskih objekata 16. stoljeća.
Neka rješenja upravo se na njoj u Europi pojavljuju po prvi put; tvrđava je trokutastog tlocrta, što je u
ono vrijeme u Europi, osim u Italiji, bila prava rijetkost. Na sjevernoj strani ima polukružnu formu u obliku
gljive, tzv. torion, a karakteristična je i gradnja “kliješta” između polubastionā na južnoj strani tvrđave.
Zahvaljujući njenom impresivnom i zastrašujućem izgledu, Šibenik nikad nije bio napadnut s mora. U
povijesti stoga nisu zabilježene značajnije pomorske bitke na ovom lokalitetu. Godine 2017. tvrđava sv.
Nikole upisana je na Popis svjetske baštine UNESCO-a u sklopu zajedničke transnacionalne nominacije
‘’Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 16. do 17. stoljeća’’, koju još čine obrambeni
sustav Zadra, utvrđeni grad Bergamo, utvrđeni grad Peschiera del Garda i grad-tvrđava Palmanova
u Italiji, te grad Kotor u Crnoj Gori.

10 11
 Jedna od najljepših uvala pogodnih za rekreaciju zove se
Minerska. Nakon Drugog svjetskog rata čitavom lijevom

UVALA stranom kanala upravljala je Jugoslavenska narodna

armija. U uvali Minerska JNA gradi kompleks vojnih

MINERSKA objekata, a pristup građanima bio je zabranjen.

Većina Šibenčana po prvi put stupa na lijevu obalu kanala
tek 2013. g., kada se u kanalu uređuje pješačka staza,
projekt financiran iz EU kojeg je realizirala Javna ustanova
Priroda. Staza je duga oko 4,4 km i pruža iskustvo prelijepe šetnje te mogućnost nenadmašnog
panoramskog pogleda na cijeli grad i šibenski arhipelag. Iznimno je popularna među biciklistima
i rekreativcima.
Uvala Minerska, šetnica i plaža jedno su od omiljenih mjesta Šibenčana za odmor i opuštanje u
prirodi. U nekadašnjoj vojarni u uvali Minerska snimljeni su poznati kadrovi filma „Kako je počeo
rat na mom otoku“, jednog od najgledanijih filmova u novijoj hrvatskoj povijesti. Ovo je i lokacija
Posjetiteljskog centra posvećenog prirodnoj baštini Natura 2000 područja Ušće Krke.
Izgradnja nove tvrđave, prema projektu Giana Girolama Sanmichelija (Verona, 1513. - Famagusta,
1558.), počela je 1540., da bi već 1544. dobila prvu posadu, što govori koliko je bila važna Mletačkoj
Republici.
Uvođenje baruta dovelo je do znatnih pomaka u vojnoj tehnici i arhitekturi, što se odrazilo i na oblikovanje
utvrda prema alla moderna modelu. Tvrđava sv. Nikole projektirana je kao čvrsta i sigurna građevina, koja
je svojom arhitekturom pratila suvremene tijekove gradnje vojnih objekata, što znači da su u njezinoj
gradnji primijenjena sva dostignuća u projektiranju i građenju fortifikacijskih objekata 16. stoljeća.
Neka rješenja upravo se na njoj u Europi pojavljuju po prvi put; tvrđava je trokutastog tlocrta, što je u
ono vrijeme u Europi, osim u Italiji, bila prava rijetkost. Na sjevernoj strani ima polukružnu formu u obliku
gljive, tzv. torion, a karakteristična je i gradnja “kliješta” između polubastionā na južnoj strani tvrđave.
Zahvaljujući njenom impresivnom i zastrašujućem izgledu, Šibenik nikad nije bio napadnut s mora. U
povijesti stoga nisu zabilježene značajnije pomorske bitke na ovom lokalitetu. Godine 2017. tvrđava sv.
Nikole upisana je na Popis svjetske baštine UNESCO-a u sklopu zajedničke transnacionalne nominacije
‘’Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 16. do 17. stoljeća’’, koju još čine obrambeni
sustav Zadra, utvrđeni grad Bergamo, utvrđeni grad Peschiera del Garda i grad-tvrđava Palmanova
u Italiji, te grad Kotor u Crnoj Gori.

10 11
 JAVNA USTANOVA PRIRODA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Prilaz tvornici 39 • HR-22000 Šibenik • +385 22 218 462 • zastitaprirode@zpv-sibenik.hr
www.zpv-sibenik.hr • www.kanal-svetog-ante.com