1.2013.

VELEUČILIŠTE U RIJECI
Prometni odjel

Zdenko Novak

EKSPLOATACIJA CESTOVNIH
VOZILA

1
Eksploatacija i održavanje tehničkih sustava

• Eksploatacija tehničkih sustava je jako ovisna o načinu održavanju sustava.

• Koliko je održavanje zahtjevan posao, govori podatak da je Ministarstvo
obrane SAD u 1986. potrošilo 42 milijarde dolara, uz angažman 900.000 ljudi
samo za održavanje vojne opreme.

2
 • Eksploatacija cestovnih vozila
*
EKSPLOATACIJA vozila predstavlja iskorištenje vozila u odnosu na njegov
instalirani kapacitet.

Životni ciklus vozila

Odluke koje se donesu još u fazi razvoja imaju odlučujuću ulogu u izbjegavanju
povećanih troškova eksploatacije i održavanja.

3
Eksploatacija cestovnih vozila
*
Uspješna eksploatacija cestovnih vozila ne ovisi samo o kvalitetnoj proizvodnji
vozila, nego i o drugim faktorima:
• Vožnja u gradovima s čestim kočenjem, stajanjem, kretanjem, ubrzavanjem i
promjenama brzine izaziva stalnu promjenu režima rada motora i ostalih organa
vozila – s negativnim posljedicama
• Vožnja otvorenom cestom je za motor i ostale sklopove povoljna jer rade u za njih
povoljnijim režimima
• Kvaliteta cesta i konfiguracija terena jako utječu na režim eksploatacije
• Vremenski uvjeti mogu biti jako različiti:
– ljeti može doći do pregrijavanja motora
– zimi niske temperature mogu uzrokovati probleme s napajanjem goriva (parafin u nafti), te lošije
podmazivanje zbog gustog ulja
• Način vožnje
– nagla ubrzanja i kočenja umnogome skraćuju vijek vozila
• Kvaliteti goriva i maziva
• Kvaliteti održavanja

4
Osnove teorije trošenja
*
Tehnički sustavi se eksploatacijom troše.
Time pada njihova radna sposobnost i uporabna vrijednost.
Utjecaj trošenja je različit s obzirom na:
• Vrstu trošenja
• Način trošenja
• Trajanje trošenja

S obzirom na vrstu trošenja razlikujemo utjecaje:

• Tehnički utjecaj
Dovodi najčešće do promjena dimenzija, oblika, kvalitete površine...
• Tehničko – ekonomski utjecaj
Smanjena radna sposobnost umanjuje vrijednost tehničkog sustava.
Ne smanjuje se upotrebljivost sustava, već se tretira se kao zastarijevanje.

Tehnički sustavi mogu gubiti upotrebljivost:

• postepeno - trošenjem,
• a mogu i naglo – nepredviđeni lom. 5
Načini trošenja
*
S obzirom način na koji se događa trošenje može biti:
• Izlizanost (habanje)
• Korozija
• Zamor materijala

S obzirom na uzroke trošenja razlikujemo:

• Objektivni
Projektom planirani, uvjeti okoline...
• Subjektivni
Nivo znanja, kvaliteta održavanja...

6
Izlizanost (habanje)
*
Zbog međusobnog trljanja dijelova u dodiru nastaje skidanje čestica materijala.
Pojavu i posljedice trenja proučava tribologija:

To je znanost koja proučava pojave trenja, trošenje i podmazivanje u različitim

mehanizmima i strojevima.
Istraživanja su usmjerena na smanjenje trenja u sustavu radnih strojeva.

7
Tribologija

Trenje možemo klasificirati prema:

1. Mjestu odvijanja procesa:
– vanjsko trenje
– međumolekularno trenje (unutrašnje)
2. Kinematičkim obilježjima:
– trenje klizanja
– trenje kotrljanja
3. Stanju površine:
– suho trenje
– granično trenje
– hidrodinamičko trenje (pri podmazivanju uljem)
Metode smanjenja trošenja:
• Pravilno projektiranje
– odabir pravih materijala i zračnosti dijelova u međusobnom gibanju.
• Pravilno podmazivanje
– Idealno podmazivanje je ono koje potpuno odvaja površine u gibanju.
– To možemo postići hidrodinamičkim podmazivanjem uljem

8
Izlizanost (habanje)
*
Zbog međusobnog trljanja dijelova u dodiru nastaje skidanje čestica materijala.
Razlikujemo:
• Adhezijsko trošenje
• Abrazivno trošenje

9
Izlizanost (habanje)
*
Adhezijsko trošenje
Ono predstavlja osnovni vid mehaničkog trošenja.
Posljedica je mehaničkog kontakta površina te njihovog trljanja.

Mehanički kontakt izbočina neravnina dviju površina je glavni uzrok trenja.

Bez obzira na podmazivanje, kod novih je strojeva adhezijsko trošenje intenzivno u
samom početku eksploatacije.
To zovemo period uhodavanja.
Nakon što su vrhovi neravnina nestali, daljnji je proces trošenja spor i ravnomjeran.
Adhezijsko je trošenje također naročito prisutno kod:
• startanja i zaustavljanja stroja
• lošeg podmazivanja

10
 *
Abrazivno trošenje
To je trošenje koje nastaje zbog prisustva stranih tvrdih čestica.
Ovo trošenje je ovisno o:
• Tvrdoći površina
• Tvrdoći čestica
• Veličini čestica
• Zračnosti između dijelova

Stoga je važno pročistiti sve medije koji ulaze u motor, kao i one u motoru:
• Zrak za izgaranje
• Gorivo
• Ulje za podmazivanje

11
 Korozija (oksidacija) *

Npr. željezne legure permanentno korodiraju kada nisu zaštićene, dok se na

aluminiju stvori zaštitni oksidni sloj.

12
Zaštita od korozije

13
Zamor materijala
*
• Posljedica dinamičkog opterećenja je zamor
materijala, odnosno postupno razaranje
materijala zbog dugotrajnog djelovanja
promjenjivog naprezanja i time prijeloma
dijela, iako je iznos takvog dinamičkog
naprezanja manji od granice razvlačenja.

Karakteristična prijelomna površina od umora

materijala podijeljena je na nekoliko zona:
• Začetak loma – inicijalna pukotina na mjestu
najveće koncentracije naprezanja
• Područje trajnog loma nastaje kroz duži
period vremena te je zbog izloženosti
atmosferilijama zagasite boje.
• Područje trenutnog loma je svježe prekinuti
presjek pa ima izgled čistog prijeloma - svijetli
metalni izgled.

14
Čvrstoća

Nakon određenog broja promjena opterećenja može doći do loma materijala.

*
Ovisnost naprezanja i broja promjena opterećenja prikazuje
tzv. Wöhlerova krivulja.

Trajna dinamička čvrstoća je najveće naprezanje pri kojem će materijal

izdržati beskonačan broj promjena opterećenja.

15
 *
Čvrstoća

Dopušteno naprezanje

• Dopušteno naprezanje kod dinamičkog opterećenja:

Rd
σ dop =
α k ⋅ν
Rd - dinamička izdržljivost ili trajna dinamička čvrstoća
α k - faktor koncentracije naprezanja, naročito utjecajan kod naglih
prijelaza presjeka osovina, vratila ili profila.
ν - faktor sigurnosti

16
Koncentracija naprezanja
• Naprezanje se kod ravnog glatkog štapa jednoliko
*
raspoređuje kroz presjek – silnice naprezanja su
međusobno jednoliko raspoređene

• Rupa ili zarez na elementu značajno mijenja

gustoću silnica a time i naprezanje.
Nastaje koncentracija naprezanja

17
• U slučaju zareza koncentracija naprezanja je nagla. *

18
• Faktor koncentracije naprezanja αk može se
izračunati iz odnosa

σ max
αk =
σ0
• Primjeri:

19
Promjena tehničkog stanja cestovnih vozila
*
U svom eksploatacijskom vijeku vozila ne mogu biti stalno u punoj snazi, već nakon
određenog broja prevezenih kilometara dolazi do promjene tehničkog stanja, a
time i do kvalitete.
Ta kilometraža ovisi o naprijed navedenim faktorima, a za razne vrste vozila se može
okvirno kretati:
• putnička vozila 100-300 ili više tisuća km
• teretna vozila 200-600 ili više tisuća km
• autobusi 300-800 ili više tisuća km

Promjena tehničkog stanja je ustvari pogoršanje:

• vučne sile
• maksimalne brzine
• ubrzanja
• potrošnje goriva i maziva
– zbog istrošenosti sklopova dolazi i do prodiranja goriva u karter i razrjeđivanja ulja
• prometne sigurnosti
– ne nastaje usporedno s trošenjem motora, već ovisi o održavanju vitalnih sklopova (upravljač,
kočnice, ovjes...)
20
Promjena tehničkog stanja cestovnih vozila

Navedena pogoršanja tehničkog stanja najvećim su dijelom posljedica trošenja

pojedinih mehanizama uslijed zajedničkog mehaničkog i kemijskog djelovanja.
Najveća habanja nastaju na:
• klipovima i stijenkama cilindara
• koljenastom vratilu (ležaji)
• zupčanici i ležaji u mjenjaču
• razne osovinice i ležaji ovjesa (ogibljenja)

21
Promjena tehničkog stanja cestovnih vozila

Klipni mehanizam je najopterećeniji dio vozila (ako izuzmemo brizgaljke visokog

tlaka koje smatramo potrošnim materijalom, kao i svjećice)
Uslijed visokih pritisaka dolazi do neravnomjernog trošenja klipa, prstenova i cilindra.
Cilindar u gornjem dijelu postaje sve veći, a klip sve manji.
Osim toga, zbog djelovanja bočnih sila, te su deformacije i ovalnog oblika.
Time se smanjuje sposobnost klipa da ostvari potrebnu kompresiju u cilindru.
Posljedica je:
• manja snaga
• veća potrošnja goriva i ulja
• više štetnih ispušnih tvari

22
Promjena tehničkog stanja cestovnih vozila

Upravljački mehanizam trošenjem dobiva sve veću zračnost, te nastaje veliki

slobodni hod volana – upravljanje postaje nesigurno.

Ogibljenje (ovjes kotača) trošenjem pokretnih dijelova postaje sve manje precizno
u svom radu.
Nastaju zračnosti koje na neravninama uzrokuju udarce i nesigurno vođenje vozila.
Kod većih brzina, zbog povećane zračnosti na nosačima kotača, može doći do tzv.
“lepršanja” kotača – kotač se u ritmu okretanja vibrira lijevo – desno, koliko mu
dozvoljava nastala zračnost u mehanizmu ovjesa.

23
Promjena tehničkog stanja cestovnih vozila
*
Ako je stanje vozila takvo, da vrijednost makar i jednog parametra ne odgovara
zahtjevima utvrđenim u normativno – tehničkoj dokumentaciji, vozilo se smatra
nesposobnim za promet.
Neka neznatna oštećenja s vremenom mogu postati značajna.
Moderna vozila imaju ugrađen sustav za obavještavanje kada je vrijeme za
servisiranje pojedinih sustava vozila

24
Promjena tehničkog stanja cestovnih vozila
*
Nakon pogoršanja tehničkog stanja, vozila više nisu spremna za punu ekonomsku i
sigurnu eksploataciju, pa treba donijeti odluku da li:
• izvršiti remont
• zamijeniti vozilo novim

25
 Troškovi eksploatacije cestovnih vozila *
Ukupne troškove u životnom ciklusu vozila (Cc) čine: Cc = Cn + Cip + Con
- troškovi nabavke (Cn)
- troškovi logističke podrške (Cip)
- troškove ostvarene neraspoloživosti (Con)

Troškove logističke podrške (Cip) čine: Cip = Ci + Ct

- investicioni troškovi (Ci)
- tekući (operativni) troškovi (Ct)

Tekuće troškove (Ct,) čine: Ct = Ctk + C po + Cko

- troskovi korištenja (Ctk)
- troškovi preventivnog održavanja (Cpo)
- troškovi korektivnih održavanja (Cko)

Svi se ovi troškovi dalje mogu raščlanjivati na podgrupe.

26