TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRADITELJSKI ODJEL

Av. V. Holjevca 15, Zagreb

Stručni studij graditeljstva

ZAŠTITA OKOLIŠA

Seminarski rad

„ODRŽIVA GRADNJA I ENERGETSKA

UČINKOVITOST“

Predmetni nastavnik:

Mr.sc. Gorana Ćosić-Flajsig, v.predavač

Izradili:

1. Nikola Kezele, 0066207822

2. Tin Smrekar, 0036435041
3. Ivana Ferenček, 0246042801
4. Mislav Golojuh, 0246066672
5. Nataša Klasnić, 0130241164

Ocjena rada:

Pismeni dio:

Prezentacija rada:

Zagreb, siječanj, 2017. godine

1
Sadržaj
Popis slika..........................................................................................................................3
Popis tablica.......................................................................................................................3
1. Uvod..............................................................................................................................4
2. Opis problematike.........................................................................................................5
2.1 Stanovništvo................................................................................................................5
2.2 Potrošnja energije........................................................................................................6
2.3 Materijali.....................................................................................................................7
2.4 Sirovine........................................................................................................................7
2.5 Zagađenje....................................................................................................................8
3. Energetska učinkovitost.................................................................................................9
4. Održiva gradnja...........................................................................................................11
4.1 Nisko energetska kuća...............................................................................................11
4.2 Pasivna kuća..............................................................................................................12
4.3 Kuća nulte energije....................................................................................................12
4.4 Energetski samodostatna...........................................................................................12
4.5 Plus energetska kuća..................................................................................................12
5. Zaključak.....................................................................................................................13
6. Literatura.....................................................................................................................14

2
 Popis slika
Slika 1 - Generator svjetske populacije (http://www.worldometers.info/world-population/)
[19.12.2016.]...............................................................................................................................4
Slika 2 - prikaz gustoće naseljenosti
(http://www.worldometers.info/world-population/#density) [20.12.2016.]...............................5
Slika 3 Potrošnja energenata (http://www.worldometers.info/)[18.12.2016.]............................6
Slika 4 - Prikaz gubitka energije
(http://www.energetski-certifikatzagreb.com/images/energetska_uckinkovitost/
energetska_bilanca_zgrade.jpg) [19.12.2016.]...........................................................................9
Slika 5 – prikaz energetskih razreda
(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/431347.jpg) [19.12.2016.]....................10
Slika 6 - Sokratov koncept pasivne kuće
(http://www.dennisrhollowayarchitect.com/gifs/SunTempered/MethodologyDesign/
SocratesZenophon.jpg) [21.12.2016.].......................................................................................12

Popis tablica
Tablica 1 - Popis stanovništva po državama – popis iz 1993. godine........................................5
Tablica 2 - Rast svjetskog stanovništva
(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/25/Rast_svjetskog_stanovnistva.jpg)
[19.12.2016.]...............................................................................................................................6
Tablica 3 - Gradovi s najviše zagađenja
(http://static5.businessinsider.com/image/50f6e5fc69bedd982100004-
595531/20130119_woc790.png) [19.12.2016.]..........................................................................8

3
 1. Uvod

Ono što je neosporno je da se klima planete Zemlje polako, ali sigurno mijenja.
Klimatske promjene, globalno zatopljenje, otapanje ledenjaka, izumiranje životinjskih i
biljnih vrsta, efekt staklenika, potresi, zagađena zemlja, rijeke i mora, nestašice pitke vode i
brojne druge katastrofe postali su svjetska svakodnevica. Razlozi tome su još uvijek
nedovoljno istraženi. Za to postoji mnogo teorija. Naučnici i stručnjaci se slažu da su te
klimatske promjene uglavnom nastale zbog ljudskog djelovanja, a ostali faktori su tektonika
ploča, sunčevo toplinsko zračenje, promjene u planetarnom nagibu, vulkani, promjena tokova
oceana itd.

Slika 1 - Generator svjetske populacije

(http://www.worldometers.info/world-population/)

U prošlosti se nije gledalo na štednju i racionalizaciju resursa jer je bila prisutna mala
populacija i tehnološki razvoj se odvijao postepeno. Danas se situacija promijenila. Na Zemlji
živi 7 465 518 656 ljudi (trenutni podatak s brojača svjetske populacije, slika 1). Do 2050.
godine očekuje se 9,725,147,994 ljudi. Kako će to Zemlja podnijeti, znanstvenici nemaju
odgovor na to. Ono čega su svjesni je da se trenutačni način raspodjele resursa i energije mora
do krajnih granica racionalizirati ili moramo pronaći novi planet pogodan za život ili
promijeniti cijeli koncept tehnologije i društva, odnosno životnog stila.

S aspekta građevinarstva 7 465 518 656 stanovnika znači jako mnogo kuća, vila, zgrada
i poslovnih prostora, čime sektor građevinarstva čini značajnije izvore zagađenja i time ima
veliki potencijal za primjenu održive gradnje i energetske učinkovitosti i to na dva načina:
proizvodnjom materijala i njihovom primjenom te oblikom i pozicijom same građevine.

4
 2. Opis problematike

2.1 Stanovništvo
Veliki broj stanovnika na planeti Zemlji nije jednoliko rasprostranjen. Stanovništvo se
dijeli po vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj, ekonomskoj, društvenoj i drugoj osnovi. Takve podjele
stvaraju veliki nesrazmjer i neravnotežu u raspodjeli resursa kao i u pogledu zaštite okoliša i
eko sustava (slika 2).

Slika 2 - prikaz gustoće naseljenosti

(http://www.worldometers.info/world-population/#density)

Red. br. Država Stanovništvo

1 Kina 1,357 milijardi

2 Indija 1,252 milijardi

(3) Europska unija (1995) 743,1 milijuna

3 Sjedinjene Američke Države 316,5 milijuna

4 Indonezija 249,9 milijuna

5 Brazil 200,4 milijuna

6 Pakistan 182,1 milijuna

7 Bangladeš 156,6 milijuna

8 Rusija 143,5 milijuna

9 Nigerija 173,6 milijuna

5
 Tablica 1 - Popis stanovništva po državama – popis iz 1993. godine

Tablica 2 - Rast svjetskog stanovništva

(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/25/Rast_svjetskog_stanovnistva.jpg)

2.2 Potrošnja energije

U suvremenim društvima, fosilna goriva (nafta, plin, ugljen) imaju izrazito jak utjecaj
na svakodnevni život. Osim za potrebe prijevoza i grijanja, fosilna goriva (osobito nafta) se
koristi u raznim proizvodima poput plastike, deterdžentima, asfaltima, uljima te raznim
drugim kemikalijama za industrijsku upotrebu.

Slika 3 Potrošnja energenata

(http://www.worldometers.info/)

6
 Fosilna goriva su za sada najrašireniji oblik izvora iz kojeg možemo izvući puno
energije. Međutim, te količine drastično opadaju. Novi načini uštede već postoje, no potrebno
je još mnogo ulagati u razvoj. Promicanje obnovljivih izvora je predmet znanstvenog
proučavanja te predstavlja perspektivnu i unosnu granu industrije (hidroenergija, energija
vjetra, sunčeva energija, energija valova, geotermalna energija, energija biomase, energija
plime i oseke).

Prema potrošnji energije po sektorima, zgradarstvo vodi s 41 % udjela u potrošnji

energije, zatim slijedi industrija s 31 %, a promet s 28 %. Zgradarstvo troši energiju na dva
načina: energija koja se troši za proizvodnju materijala, i sama energetska učinkovitost
građevine.

2.3 Materijali
Pojam građevinski materijal označava sve one materijale koji se koriste u
građevinarstvu. Prema porijeklu dijele se na prirodne i umjetne, prema sastavu na jednostavne
i složene (npr. beton), prema konstruktivnim svojstvima na noseće, vezive i izolacijske
materijale (konoplju, ovčju vunu, pluto, slamu). Uloga toplinskih izolacijskih materijala je
smanjenje toplinskih gubitaka, troškova za energiju i zaštiti nosive konstrukcije zgrade od
atmosferskih utjecaja. Danas na tržištu postoji mnogo proizvoda za niskoenergetsku i pasivnu
gradnju.

Najvažniji građevinski materijali su: aluminij, beton, cement, čelik, drvo, gips, kamen,
vapno, opeka, pijesak, staklo, šljunak, a ima i još puno drugih.

Koncept bilo kakvog održivog razvoja podrazumijevao bi procese postizanja ravnoteže

između gospodarskih, socijalnih i ekoloških zahtjeva bez da se ugrožava postojanje i razvoj
budućih generacija. Svjesni tih zahtjeva građevinska struka današnjice razvija i primjenjuje
nove materijale, ali i koristi stare koristeći nove oblike i tehnologije izrade. Moderni umjetni
materijali se dobivaju djelomičnim ili potpunim recikliranjem postojećih proizvoda što
uvelike pomaže u zbrinjavanju otpada i čini proizvod ekonomičnijim.

2.4 Sirovine
Sirovine su resursi koji se dobivaju iz prirodnih izvora. Služe izravnoj potrošnji, kao
oprema ili kao materijal tijekom proizvodnje. Od sirovina se dobivaju materijali.

7
 Čovjek koristi sirovine od početka svog postojanja. Ere prapovijesti kao što je kameno,
brončano ili željezno doba dobile su naziv po materijalu koji se koristio u to vrijeme. U
moderno doba potreba za sirovinama je u stalnom porastu. Zahvaljujući razvoju znanosti
(kemija, biologija) otkrivaju se sve više i više prirodnih resursa i istražuju se nove mogućnosti
za njihovo korištenje. Do industrijske revolucije, glavne sirovine bile su drvo i kamen. Nakon
izuma parnog stroja to je postao ugljen, a nakon otkrića elektromotora i motora s unutarnjim
izgaranjem, glavna sirovina postala je nafta.

Resursi su količinski ograničeni, ali se isto tako mogu i reciklirati.

2.5 Zagađenje
Kroz povijest ljudske aktivnosti nisu značajnije utjecale na okoliš sve do razvoja
industrije. Razvojem industrije i upotrebom ugljena u proizvodnji energije u 18. stoljeću,
dolazi do povećanja ispuštanja ugljičnih, sumpornih i dušičnih oksida. Zatim je uslijedio novi
val onečišćenja uporabom nafte i naftnih derivata. Nadalje, razvojem kemije i primjenom
kemijskih tvari i postupaka u industriji, kroz 20. stoljeće porasla je i količina ostalih štetnih
tvari u okolišu.

Do zagađenja okoliša dolazi kada okoliš više ne može sam obraditi i neutralizirati štetne
supstance čovjekovog djelovanja. Proces razgradnje može trajati dugi niz godina (ako ne i
zauvijek), tijekom kojih će priroda pokušati razgraditi zagađivače.

Tabela 3 - Gradovi s najviše zagađenja

(http://static5.businessinsider.com/image/50f6e5fc69bedd982100004-595531/20130119_woc790.png)

8
 3. Energetska učinkovitost
Energetska učinkovitost je skup isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj uz minimalno
moguće količine energije izvući maksimalnu razinu udobnosti i stopu proizvodnje. Ali, tu ne
treba miješati energetsku učinkovitost i štednju. Štednjom se odričemo, a učinkovitom
upotrebom energije ne narušavamo stanje nego ga poboljšavamo. Isto tako treba uzeti u obzir
da pod učinkovitu energiju ne spadaju samo tehnička rješenja. Nju ostvaruju spreg novih
tehnologija, tehničke opreme i obrazovanih ljudi

Slika 4 - Prikaz gubitka energije

(http://www.energetski-certifikatzagreb.com/images/energetska_uckinkovitost/energetska_bilanca_zgrade.jpg)

U bliskoj prošlosti nije se razmišljalo previše o energetskoj efikasnosti i uštedi energije

jer je energija bila jeftina i lako dostupna. Premalo se vodilo računa o održivom ekonomskom
razvoju, a vršila se prekomjerna eksploatacija. Rezultat su skupi energenti, velike posljedice
na okoliš i klimatske promijene. Energija nije besplatna. Jedan od važnijih razloga energetske
učinkovitosti je i smanjenje troškova života. Svaki čovjek može promijeniti potrošnju energije
počevši od svoga domaćinstva. Primjer gubitka energije prikazan je na slici 4. Upravo je zbog
toga energetska učinkovitost glavna tema energetske politike Europske unije, čiji je cilj
smanjiti potrošnju energije za 20% do 2020. godine.

Europska unija je donijela i drugi niz odluka (http://www.energetski-certifikat-

zagreb.com/index.php/energetski-certifikat-zagreb/energetsko-certificiranje/energetska-
bilanca-zgrade):
2002. godini u Europi je usvojena „Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada

9
 2005. godine donesena je „Zelena knjiga o energetskoj učinkovitosti“
2006. godine „Zelena knjiga o energetici“
2010. godine „Plan energetske učinkovitosti 2011.“

Energetska učinkovitost, održiva gradnja i primjena obnovljivih izvora energije, danas

su prioritet u Europskoj uniji. Plan za energetsku učinkovitost, direktive i poticaji, obveza
energetskog certificiranja zgrada, jasan su pokazatelj kako je potrebno što prije smanjiti
potrošnju energije u sektoru građevine kao najvećem energetskom potrošaču. Prikaz
energetskih razreda prikazan je na slici 5.

Kvalitetna ideja Slika 5 – prikaz energetskih razreda energetski

(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/431347.jpg)
učinkovitog i održivog
graditeljstva uključuje razne etape građenja (arhitektura, funkcija, konstrukcija, izolacija,
potrošnja energije). Tri najbitnija elementa kod izrade energetski učinkovite građevine su:
energetska ušteda, maksimizacija obnovljivih izvora energije i korištenje fosilnih goriva na
optimalan način za okoliš.

Potrebna količina energije u kući ili zgradi ovisi o njenom obliku, orijentaciji,
materijalima od kojih je izgrađena.

Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda od A+ do G.

A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Energetski
razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke.

10
 4. Održiva gradnja

Održiva gradnja znači da se pri gradnji novih zgrada upotrebljavaju održive metode
gradnje i materijali čime se smanjuje otpad, potrošnja energije, a time i utjecaj na okoliš.
Održiva gradnja mora osigurati trajnost i kvalitetu uz financijsku, ekološku i ekonomsku
prihvatljivost.

Energetski i ekološki održivo graditeljstvo teži prema:

1. smanjenju gubitaka topline iz zgrade poboljšavanjem toplinske zaštite vanjskih elemenata
2. povećanju toplinskih dobitaka u zgradi dobrom orijentacijom zgrade
3. korištenjem obnovljivih izvora energije
4. povećanju energetske efikasnosti termoenergetskih sustava

Suvremene tehnologije, energetski efikasni građevni materijali i elementi omogućuju

izgradnju kuće nulte energetske potrošnje. Niskoenergetske i pasivne kuće su najbolji primjer
održive gradnje i to počevši od građevinskog materijala, racionalnog trošenja i pravilnim
gospodarenjem otpada.

Postoji više vrsta održive gradnje. Jedno je zelena (ekološka) gradnja, koja
podrazumijeva gradnju od isključivo prirodnih materijala, a s druge strane postoji
„konvencionalna“ održiva gradnja koja upotrebljava umjetne materijale u gradnji, a glavni joj
je cilj energetska učinkovitost.

Danas postoji pet osnovnih tipova energetski efikasne gradnje. To su:

1. nisko energetska kuća (low energy house)
2. pasivna kuća (passive house)
3. kuća nulte energije (zero-energy house)
4. energetski samodostatna kuća ( autonomous building, house with no bills)
5. plus energetska kuća (energy- plus house)

4.1 Niskoenergetska kuća

Ne postoji globalna definicija niskoenergetske kuće zbog velikih razlika u nacionalnim
standardima. Niskoenergetska kuća u Njemačkoj ima ograničenje u potrošnji energije za

11
grijanje prostorija od 50 kWh/m2 godišnje, dok je to ograničenje u Hrvatskoj od 40 kWh/m 2
godišnje.

4.2 Pasivna kuća

Prvi povijesni modeli pasivne gradnje su nastali još u dalekoj povijesti. Jedan od
primjera je Sokratov koncept pasivne kuće (slika 6). Od Portugala i Grčke do Irana i Kine
kuće su građene tako da ne trebaju ni aktivno grijanje ni hlađenje.

Slika 6 - Sokratov koncept pasivne kuće

(http://www.dennisrhollowayarchitect.com/gifs/SunTempered/MethodologyDesign/SocratesZenophon.jpg)

Pasivna kuća troši najviše 15 kWh/m2 godišnje. Pasivna kuća je objekt u kojem se
zahvaljujući načelima pasivne gradnje i primjeni energetske učinkovitosti postiže ugodna
atmosfera bez posebnog sustava grijanja i klimatizacije.

4.3 Kuća nulte energije

Kuća nulte energije je objekt s nultom neto energetskom potrošnjom i nultom neto
emisijom ugljičnog dioksida godišnje.

Europska direktiva 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada propisuje obvezu da

do 31. prosinca 2020. godine sve nove zgrade moraju biti skoro nulto energetske, a sve nove
zgrade javne namjene do 31. prosinca 2018. godine.

4.4 Energetski samodostatna

Energetski samodostatna kuća zamišljena je da funkcionira nezavisno od priključka na
mrežu za distribuciju električne energije, vodovod, kanalizaciju, odvodnju, komunikacijsku
mrežu itd. Energija se dobiva direktno iz prirode. Ljetni višak električne energije sprema se za
zimsko razdoblje.

12
 4.5 Plus energetska kuća
Kuća s viškom energije je kuća koja u prosjeku tokom cijele godine proizvede više
energije koristeći obnovljive izvore energije nego što je uzme iz vanjskih sustava.

5. Zaključak
Zemljina klima nije statična stvar. To je poput živog organizma koji se konstantno
mijenja pod određenim utjecajima. Problem je kad te promjene čovjek potakne svojim
neznanjem ili pohlepom.

Ono o čemu sveukupno čovječanstvo mora dobro promisliti je činjenica da smo mi ovaj
planet samo posudili te ga trebamo sačuvati za buduće generacije. Održivost je istodobno
ideja, način života i način proizvodnje i gradnje. Ključan preduvjet gospodarskog i socijalnog
razvoja svakog društva je pristup energiji po prihvatljivim cijenama (ili besplatno). Održivom
gradnjom i preraspodijelom enerrgije čuvamo planet te na taj način i umanjujemo štetu
načinjenu najviše nakon industrijske revolucije.

Čovjek je ovladao prirodom prije no što je naučio vladati samim sobom (Albert
Schweitzer).

13
 6. Literatura

1. Energetski certifikati Zagreb, dostupno na: http://www.energetski-certifikat-

zagreb.com/index.php/energetski-certifikat-zagreb/energetsko-certificiranje/
energetska-bilanca-zgrade [06. prosinca 2016.]
2. Građevinski materijali, dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Gra
%C4%91evinski_materijal [07.prosinca 2016.]
3. Hina, (2016), Rast svjetskog stanovništva veći je problem nego klimatske promjene,
Večernji list, dostupno na: http://www.vecernji.ba/rast-svjetskog-stanovnistva-veci-je-
problem-nego-klimatske-promjene-1113978 [21.12.2016.]
4. Kolić Damir, Šimunović Tomislav, (2009), Ekonomske i ekološke karakteristike
energetski učinkovite gradnje (online),Sveučilište u Zagrebu, dostupno na:
http://www.unizg.hr/rektorova/upload_2009/Kolic,%20Simunovic-Ekonomske%20i
%20ekolo%C5%A1ke%20karakteristike%20energetski%20u%C4%8Dinkovite
%20gradnje.pdf [20.12.2016]
5. Šišak,M.(2009): Mali priručnik za održivo življenje, Društvo za kulturu i suživot s
prirodom -KNEJA, Čakovec, dostupno na:
(https://www.scribd.com/document/134669987/Mali-Prirucnik-za-odrzivo-zivljenje)
[19.12.2016]
6. Wikipedija.org, (2014): Razlika između mineralne, staklene i kamene vune [online],
dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Mineralna_vuna#Staklena_vuna
[19.12.2016.]
7. Wikipedija.org, (2015): Pasivna sunčeva arhitektura [online], Dostupno na:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Pasivna_sun%C4%8Deva_arhitektura [19.12.2016.]
8. Skupina autora, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dostupno na:
http://www.fzoeu.hr/ [19.12.2016]

14