PARADOKS NEGATIVNOG LIKA
Y STRUKTURI DRAMSKOG
STVARALASTVA
Sekspirove tragedije pune su negativnih likova svake
vrste. Medu njima jedno od najistaknutijih mesta zauzima
lik Rigarda Ill, Jo’_je Lesing sa razlogom primetio da ovaj
Bekspirov jun: ima izvesnu tudnu_privlaénu_snagu. v
Paradoksalno je“ to, i
kog prestupnika _izl
Citajudi
Scanned with CamScannerje bi
eke Zudnie-Z2.
jazgéi so ovalevims
a
tino, pisae_to_postize, moralnin s
pac ie tke. S druge strane Di
ya_glaviito ato glavnog_ jun
olo.
eel agajuéi xa tom Karakteristikom, proveriéemo naji
pre da li postoje izvesni moralni i humani razlozi zbog
koji nas Rigard privlaéi,
izvesnih_moralnih_mome!
opravdaju Rigarda u ima, ono bar_&i
mogu da smanje veliginu_njegove moralne krivice.
tim moralnim momentima najenatajniju_ulogu_sval
gra eticki profil. Rigardovih artava.-Nema te artve §
i ka koja bi bila u potpunosti neduzna._
Rigard dolazi glave, ogre&ili su se, na ovaj i
onaj naéin, 0 neke moralne propise. U izvesnom_smilsIu
Riéardovi zlovini deluju na Gitaoca i kao ispunjenje nek:
se_delt
uzroinik opet najvecim delom glavni j
Sekspirovom komadu se na jednom mestu
sultat bozanske osvete; "Bo
kao na oanovnom etiékom razlogu
svojim odnosom prema Rigardu. Taka’ il
Anom koja u onom njgnom—cuvenom. dijalogu. 88.
_akterom komada, gubi_avaki-moralni-autoy
je Rivard_ubio imu
njegove —braéne
vekrovog mrtvog tela
Scanned with CamScannerPitan sin
Na sligan nadin diskvalifikuje pisac i likove a;
irtava svog glavnog heroja. Tako_prvi cale Klar
su; "I kao_izdajnik Bodjega imena, pre
By jzdajni¢kim_nozem_raporlo_s} na _8V.
(lenrih V, Rigard II, Celokupna dela Viljema Sekspix
Boograd, Kultura 1963, strana 152). Ni Klarens, nadia
mire neduzan, pa se time u_éitaogevim oéimé me
-rektno ublazava, odnosno smanjuje Ri |
Ja metod moralnog diskvalifikovanja Ritardovih
artava karakteristifne su i reti to ih izgovara
Edvard, kajuéi se zbog toga to je doprineo da se usn
njegov brat Klarens, Edvard se jada da_niko_od_ple
‘sao da_se Klarens -spase, -pa_tim_povo
~bojim se da ée tvoja pravda. zbog.toga.s
i mene je i njine”_(Ibid, str. 172) ~~~
Ovakve aluzije na moralni profil Rigardovih Zrtaval
takode doprinose da éitalac ima manje sazaljenja prem:
njihovoj sudbini i da, stavige, u njoj vidi izraz bozaneke)|
promi inosi da_u Rigardovim nedelima’
vidimo_ne&to vise od obiénih vulgarnih zloéina, tj, neka-
kvu pravdu koja se ostvaruje boZanskom voljom,
—U Gitavoj Sckspirovoj drami ne moze se nadi ni jedan
nak tije_bi_stradanje i |
, pre nego ato ée biti pogublien, seéa sa kajanjem
je likovao nad nesre¢om njegovih dugmana. Zahvaljujudi
tome, i Hastingsovu smrt primamo kao neku vrstu kazne
za ogre’enje lan bozanski i moralni zakon.
Etitka niskost Rigard
ilo nezasluzeno. Cak~se~ixl
‘éno ponistava krivicom onih_kojima je Rigard dosao
kao &to se u matematici poniStavaju brojevi sa raz.
im predznacima. |
Ova analogija sa matematikom moze se povuti i U
ie aro drugom praveu. Kao sto je u matematici rezultat |
oji
cau neutralan rerultat, Razika je jedino w tome sta
pogledts From planu, nasuprot matematiet i njenim pravi-
ae a Cetjusobno ponidtavaju vrednosti ea iatim predzna-
ima.
° Takva
yrednosti ¥
jedna operacija medusobnog _ponitavan;
wi se ponekad i na moralnom planu pojedinih
edi dela i to najéeéée onda kada je u pitanju kr
knjidev og negativnog KnjiZevnog junaka. Ovakvom ¢
vies Weoracijom Krivica megativnog heroja se na investan
naéin, noutralisé, -pa_ee Tako dobija_jedan od osnovnik
preduslova_za_priviaénu snagu negativnog heroja, u ovom,
aeaju za priviaénu snagu lika Ri¢arda .
Uporedenje sa Jagom) izgleda da jo vide potvrduje
taénost ove pretpostavkce. Jago, koga se gnugamo tako reti
td poéetka, pa do kraja dramske radnje, nije ni iz daleka
e’tako povoljnom moralnom polozaju prema likovima,syo-
jih Zrtava kao éto_je Rigard u odnosu na likove
Uusmrtio, Dezdemona) je, na primer, apsolutno nedu
samo u odnosu na Jaga, nego i uopite. Ona se
ogresila o morale principe; Sekspir ni jednom
regju, ni jednom, makar indirektnom slutnjom,
Yjava ni trunku sumnje wu éednost i moralnu is
svoje junakinje,
‘Sa Otelom Stvari stoje ne&to drukéije. On nij
jen bez izvesnih mana. Otelo ima jedan krupan
tak; to je ona njegova éuvena plahovitost i pre
koja ga i dovodi dotle da ubije Dezdemonu.
Otelo se nidim nije ogredio o samog Jaga. Osim
lovu prenagljenost pisac pronalazi nekakvo op!
Otelo se prepuita svojoj plahovitosti i neobu:
Poito se, naravno za sebe, potpuno uverio
neverstvo, Isto tako treba imati u vidu da oy
manu Sckspir prikazuje kao nekakvu sil
1a, otev9 _nezavieno od volje nj
‘akve stihije. I najzad, Oteloyzld
Scanned with CamScannerima Rigardovih Zrtava, Koji su, skoro pg
pravilu suroviji i tei, )
‘obzirom na sve to, izgleds
Rikar
ia da so sa sigurnoséu mozy
Jo iskupiti glavnog junake,
ono na éemu Sekspir_gradj
privlaénu moé svoga heroja, onda se ti isti argumenti
moraju traziti ne samo za Ritardov stav prema njegoy
Zrtvama, nego i za njegov sopstveni stav prema njey
ypstvenim zloginima. Medutim, Sekspirov_junak kao
jumfuja_i_uziva_u_svojim_prestupima, To_nije_zlocinac
oji_pada_podteretom..greha;_zlo
Sqjuéa_bitkew
Ali_taj_trenutak bitno-neodreduje...Rigardov_lik. Ubrza|
zatim,...vidimo... Sekspirovog...junaka—kako _u_ potpunosti
vraéa_izgubljenu-duSevnu.-ravnotezu..i-kako_hita_w_Bd
siguran_u_sebe_i-svoje-planove. Ritard nije Magbet. U
njemu nema sile koja bi ga iznutra nagrizala i tako
nekom svojom unutraénjom logikom kainjavala za sve ono
Sto je uéinio. Sudeci po tome kako je pisac zamislio Rigar
dov lik, nema nade da se_u samim zlogineima nalazi-neito
Sto. bi-predstavljalo_kaznu_za_njihove_prestupe. Stoga_pisagl
ovaj poslednji zadatak poverava bogu, pa tako'u izvesnom
smislu anticipira Svog kritiéara Tolstoja, koji, kao &
zamo pie Anu Karenjinu rukovoden onim poznat
motom: ” Mue ormuenne, 1 Aa posmaM.”
|
mu u tome za pravo.
Poseban razlog zbog koga se mozemo odlutiti 2
moralnu osudu Sekspirovog junaka, svakako predstavija
onaj netuveni fsnizam sa kojim se Riéard odnosi_pre
svojim zloginackim ini ri
im pldnovima. Brojiisu primeri tog
42
“mari_to 66
i asm,
nizma, yori 0 svojoj nameri da se ozeni Anom. "Jer Sia
Rifard (@5to_ sam_joj.muza_i_oca_ubio? Najbolji je aatin da, wingu
“naknadu_ako_joj.postanem i.otac.i.muz” (Ibid, str.
Hay Ciniénom _uzivanju__u_sopstvenim _grehovima _kod
Rigarda.se-pridruduje-i-jedno-nista_manje. drastiénoliee-
erstvo, Posto. je_svog..rodenog..brata-Klarensa,
soterao. u_zatvor,Rigard._javno_toboz protest
pratovijevog_hapSenja, uzvikujuéi:."Detinjski-budalast.sam
za_ovaj svet”. (Ibi Apr 3
Ponsa, -svojim. bratiGem -koga--6e--takode..oteratiu_smrt,
Rigard_proliva suze i-poruéuje.mu.da.ée.ga-uvekvoleti.
‘pak, vrhunac_Rigardovog-pretvorstva.predstavlja.ona
scena_u_kojoj- Sekspirov.junak-daje-svome-sinoveu-slededi
savet:_”Mili_prinée-moj,-Cestita~vrlina~tyoje-mlac
zrela_nije_laznost_sveta_jo8. Ti razlikuje’ ljude
njihovom. spoljnjem,_3to_se, bog
‘nikada_ne_slaze.s.njinim-srcem.”
koga_se_pre svega_mogu_primeniti_ove_redi,
dog _princa_koga_ée
naredenju,_smaknuti_plaéene..ubice.-Sve.toje
voljno_da_iskreno_ posumnjamo-da-su_bilo.
razlozi_dovoljno. opravdanje Se
Treba, takode, imati u vidu da se u pogledi
prema sopstvenim zlotinstvima Ritard bitno ne
od Jaga, I Jago je cinik, i Jago je licemer Koj
Ritarda, i ‘sam~gnuda nad ljudskom_pretvorn
na primer, Jago kaze, obra¢ajuéi se Otelu: "Tre
su ljudi ono sto nam izgledaju da su; a oni stom
da nemaju ni gov lik” (Kralj Lir, Otelo, Celol
dela Viljema Sekspira, Beograd, Kultura, 1963, stt
Ova Jagova izj i sli
Sto ga imamo kad protitamo savet ko
Sinoveu. Citalac, naime, zna da upravo Jago v
ku tragedije za sebe s pravom veli: “Ja_0
izgledam” (bid, str. 135). wail
‘odingsa
Scanned with CamScanneryo
\_u.onom monologu glavnog junaka u kome se kazé: "Ja,
| Sepurim pred bludnom, skakutavom nimfom; ja Sto sam |
anos prema poe
kod Jaga w osnovi,
rvom pokazuje _izv
Pevomy pguauje bez ikakve rezerve. Pri tom,
Stepenu moraine krivice Rigardovih i Jagovih tava nije
tolika ni takva da bi se njome uw potpunosti mogla objag.
‘ona diferencija koju pravimo izmedu dvojice Seksri.
Jfovih junaka. Bez_obzira_na_moralnu nepodobnostRigar. |
| Govih Zrtava, postoje ozbiljni_moralni razlozi za njegovy
geadur Ako i prihvatimo pretpostavku da je Sekspi
fim sistemom uzajamnog potiranja Rivardove krivice
Jgrivice onih Koji zbog njegovog junaka stradaju stvoriy
jedan moralno relativno neutralan teren u_ strukturi
svoje tragedije, taj moralno neutralan teren ni u kom
slugaju ne moze otkloniti i ublaziti bitno takve Rivardove
_mane kao sto su licemerje, ciniéno uzivanje.u prestupima,
TG odsustvo svakog saZaljenja. Moralna niskost Riéardovih
| artava nije dovolina da sama po sebi otkloni moralno
_negativan efekat Rigardovih drugih nedostatak:
“se, pod prétpostavkom da smo jo3 uvek u obla
na¢ina misljenja i ose¢anja.
Paradoksalna realika izmedu Rigarda i Jaga ne da se
protumaéiti moralnim faktorima. Treba pokusati sa tra:
ganjem za nekim humanim elementima koji eventualno
postoje u strukturi Rigardovog lika i kojima bi se mozda
Postoji li;
onu priviaénu snagu éto je u sebi nosi lik Ritar-
da II?
Sekspir nam daje izvesne humane razloge za_Ritar-
dovo ponaganje jedino na samom poéetku dramske radnj
|
sakato sazdan, sto nemam Ijubavnog dostojanstva da 8° |
rovagen, koga je dvoliéna priroda lepote; ja ruzan, |
gadan, nedoéet, prerano donet u taj i svet, upola zavr~
Sen, pa jo tako lo’e da psi laju kada kraj njih prodem
hrom; ja u ovo neZno doba frule, mira, zabave druge
nemam do da kradom posmatram na suneu za mnom
44
esnu gudnu popustljivost, dok ova |
kakve rezerve. Pri tom, razlika |
nekakav specifiéno humani faktor koji bi_nam |
\
ku i da ruzim svoju sopstvenu rugobu. Pa kad
ju sen!
svoju se™"da budem Ijubavnik, da provodim lepo slatko
ne ee
ne, ;
role dMfoba tog” (Ibi, str. 1278).
provesvaj monolog treba da je onaj humani
~éemo razjasniti fenomen Ritardove priviaéne snage,
Kom sgn surovom igrom prirodnih zakona, Rigard du
Pogotia. postane alikovae. U takvom peikoloskom kontek
ani? calac treba da sagleda i objasni éitavw onu seriju
Slotina Sekspirovog junaka. Iz perspektive humanih razlo-
vn ato ih nalazimo u navedenom monologu, Rigardovi lo
Gj eu samo jedna vrsta osvete jednog napaéenog i ne-
Cravedno pogodenog biéa za uvredu oju su mu, ni kri-
Pom ni duznom, naneli prirodni zakoni, Na taj natin,
Trestupi Sekepirovog junaka mogli bi dobiti izvestan
humani ore 7
Medutim, i Jagova zloginstva nisu bez nekog huma-
nog konteksta. Kao i Rigard i Jago veé na samom pote
ku dramske radnje obelodanjuje motive Kojima ée se
rukovoditi u svojim akeijama. Dve osnovne pobude pokre-
é1 Jaga u njegovom spletkarskom poduhvatu. $j
strane, on je pogoden time Sto je Kasio postavijen za
Otelovog zamenika, Jago u tome vidi nepravdu, jer smat-
ra da ima mnogo vise kvalifikacija 2a taj polozaj. S druge
starne, Jago sumnja da mu je Otelo sablaznio Zenu, pa je
i to moéan pokretaé njegove akeije.
Istina je da Jagovi razlozi nisu tako ubedljivi kao
nu vernost ne potvrduje se
éuje da Otelo nije Kasija pretpostavio Jagu iz nekih
moralno sumnjivih pobuda. Nasuprot tome, |
dove osvete je evidentan i opravdan u humana
ute vedi, Citaocu ne mora biti jasno koliko je Jago
prava kad misli da mu je Emilija neverna, a on