Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • 79 views

    Vdi2078 Dobici Toplote

    Uploaded by

    vasvuk
    Proračun dobitaka toplote

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content

    You might also like

    Vdi2078 Dobici Toplote

    Uploaded by

    vasvuk
    79 views82 pages
    Proračun dobitaka toplote

    Original Title

    VDI2078 DOBICI TOPLOTE

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Proračun dobitaka toplote

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    79 views82 pages

    Vdi2078 Dobici Toplote

    Uploaded by

    vasvuk
    Proračun dobitaka toplote

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 82
    Propisi za rashladno optereéenje VDE VDI 2078 Proraéun rashladnog opterecenja klimatiziranih prostorija Proraéun potrebne kolitine toplote za grejanje (azv. gubici toplote), kao i toploinog (rashladnog) opterecenja Klimatizovanog prostora {tzv. dobici toplote), predstavijaju osnov dimenzionisanja sistema za grejanje i klimatizaciju. Od njihove tacnosti zavisi priblizavanie i optimalnim dimenzijama i optimalnom kapacitetu, kao i ekonomitnosti ovih postrojenja, Sto je predusiov racionalne potrosnje energije. Za idimatizaciona postrojenja proracun toploinog opterecenja je odllueujui, kako za letnji redim Hladenja, taka i za zirnski redim grejanja. Postupak proracuna je u svim svetskim normativima ist, saino se metode odredivanja relevaninih velitina razlilasju: spoljaSnji projekint parametr, intenaiteti sundevog zracenjai ‘zamucenost atmosfere, koeficijenti akumulacije id. Nemacki normativi su po proraéunskim podacima biiti nagim geografskim ustovima inadinu gradenja nego ameritii, pa je najnovije zdanje “Proracuna toplomog opterecenja” doéekano sa velikim zanimanjem i u naioj strudnoj javnosti. Casopis “KGH” objavijuje tekst ovog izdanja, u prevodu i redakciji dr Emina Kulita, profesora ‘Masinskog fakailteta Univerziteta u Sarajevi, 1. Predgovor nematkom izdanju ‘Ovi propisi sadrée opis dva postupka proraguna i potrebne jpodioge za izratunavanje rashladnog optereenja prostoria i 7rada prema ovim postupeima. Osigurano je da obs postupka priistim granignim uslovima vode jednakim rezultatima. Skra- ‘ceni postupak doduse nije u pogledu grenitaih uslova tako feksibilan kao postopak obrade na elektronskom ratunaru, pa se pojedini zadaci mogu rijeiti samo sa drugim pristupom. Kao “rashladno optere¢eoje” ornatava sc toploina snags, koja se u odredenom trenutku mora odvesti tz prostorij, da bi se odréala unaprijed zadana vrijednost temperature vazduba U pprostorji (ape. konstantna temperatura vazduba w prostoriji). ‘Ono ne obubvata nikakve specifiéne uticaje sistemas i svojstvo je prostorije. Pri dobicima viage w prostori,javlja se, pored ‘osjetoe (eenzitimae) toplote, canaéene kao suvo rashladao ap- terecenje, jo8 jedan udio, tj. viatno rashladno opteresenje ‘yezano 7 fateninu toplotu. U kojo} mjcri ave komponente opterecenja, ovdje navedene somo ui bilansaom smisiu, utitu strutnjaka sa medunarodnom reputacijom, koji je napisao i veoma vredan i koristan komentar Propisa, Uoriginainom nemackom tekstu koristi se sintagma “rashladno opterecenje” (Kahllast), Kakva je iu ameritkoj literaturi (cooling toad). Kod nas se mnogo teice kate “toplomo ‘opterecenje”, jer se radi o toploti koja se prenosi na vazduh u prostoriji, pa je onda logitnije koristiti taj termin. Medutim, toplotno opterecenje Mimatizovanih prostorija je najve ieo rashladnog opterecenja postrojenja za Himatizaciju, ali ne i celokupnog opterecenja rashladne instalacije koje obuhvata i dodatni deo, usled suSenja vazditha u toku njegove pripreme u Klimatizacionoj komori. Prema tome, naziv “toplotno optereenje klimatizovanih prostorija je blite isinskom procesu nego “rashladno ‘opterecenje. Ali, u prevodu je ipak zadrtano “rashladno opterecenje”, da bi tekst saduvao svoju autentifnost. Propis, sa komensarom, se bez skracivanja objavijuje u “KGH” u tri dela (br. 2, 3. 4/91), 0 ukoliko itaoci éasopisa ocene da bi bilo dobro da se propis i komentar pojave u zasebnoj knjizi — idavaé “KGH” ée je rado odStampati. ‘na snagu uredaja i sistema, mnogo vavisi od sistema i nece se Glavni odbor je u obradi propisa imao podrsiu pododbora za oblast meteorologie, osvjetfjenja i akumulacie u zgradi. ‘Nadalje, na osnovs ugovora sa udruzenjem za istrazivanje 20 ‘San saadut enlenje aT), UMA, Frankfurt, oboe su i stavijeni na uvid alijedod istrazivathd tadovi: « podjela Saveme Republike Njematke na zone rashladnog opt ; - fe ron sandevosaatsie kroz dvestruko ostaili- vanj - podjela elcivalentnin temperatarnih razlika standardie nase, postovana su suradivata v izzadi propisa ‘Stijedeta gospoda VDI-2078: dr S. Ay diph int, Berlin, dr H. Ast, dipl. inz., Sowart prot HW. Boeke, ciph ina, belt (Holanda, ind, Leves \runz, dip. ind, Leverieuzen, P. Fuser, Delft (Holandija), prot. dr H, G. Forak, Berlin, prot. W. Hall, dipt int, Leverkuzen, ‘dA Jahn, dipl in, Berlin, dr M. Jakob, Berlin, dr F. Kasten, i eal ia) et OPTERECEN atic ee CA UI Ae AL Thy Hamburg, drJ. Masuch, dipl. ind, Stuttgart, K.G. Maller, ipl ink, Diseldort, éc G. Nehring, dip. ict, Tamm, prof. ar 1 Rouvel, cipl inz, Minken, H. Schmoll, dil. ine; Traunitajn, F. Zimmermane, dipl ind. Hjlbron. bor Je kori save, prloge | preporue {prof dr F. Hlaferlandsa, dip. ind, iz Feanovera, ‘Svim postovanim iimenovanim saradnicima na ovim propisima se na ovaj natin zabvaljyjemo. Drustvo nematkih indenjera, VDI - Gesellschaft Technische Gebdudeausrastung 2. Prethodne napomene uz ovo izdanje Pre indane propia VDI za esha opteresenjse peo 1721 preceiniio postage promtuna 2a etn topiomne ptersenje, hao codovs 2a Sisenzonianje aparata posto Shia Mistauacengy are, oe fe ‘eiaate TGautne procabuna kako rituo, to pirem ratinery, © ‘baton da se i praneausiova {meteoroiogj, aka {tose trade, tenivel podact © omjetjenjs) moga pojedao- sot, U 1977, je doalo do redakeij ide, pri kojoj je dopunjen ar eee me ee mre seamen mene Sada su suitinski preradeni i graniéniuslov {postu fotuna, Ota so ag sant racamniog fnepredog ‘uvodenja malin i srednjih ratunara, moralo pristupiti i formal- oj promjent propisa. U tekstu koji stijedi navedene su osnove i pojmovi u kratkoj, pregledagj form, pi fom au Eak owdje {rata zal podact form! cul tabela fi preglednih djagrama, cok se obimai brojai material nalaze priogs. U tetvrtnm odjeljku su obuhvatene proratunske ovisaosti kao { bilansne jednatine, a u petom su opisane fizikatne ovisnosti, atm sijea Ses oBjeljak sa skracenim postupkom, Koh bez ‘mnogo aapora omogucuje brzu i dovoljno taénu obradu za ‘mnoge primjene, pa sedi odjeljak sa postupkom za ratunar. ‘atonal postpak a weden rac obj na ant standards jevima, negoda se podruéje primene prosiri ta bezmalo bl koje graniGne uslove (oromjealiva zafita od ‘sunca, promjenijva temperatura prostora itd.) Tome se doda- {J primjeri za oba postupka, a nakon loga'su objadnjenja i “opfiran pregied literature. Prilog sadr2i tabele i proragunske podloge (Al) i opsekne tabele za elelogodisnje posmatranje (A2). 3. Podrutje vainosti Proragunski postupak se odnos! na prostorije 2a koje je, u sluéaju toplotnih oprereéenja, odrtavati Zeljenu tem- turu, a u sluéaju dobitaka vlage, odreavati Zeljenu viagu. i tome va prvi projekini ga slut) konstanine temperature prostorije (22°C) pri periodiaom dnevaom op- tpretenju. Govori se tada orepernom rashladnom opleresenju {Gt (bazna rashiladno optereéenje) i preporueuje se izraCuna- vanje ovog repernog opterecenja kao asnovne intormacije, ncovisno od stvarno zahtijevanih granitoih uslova. "rn ably peso i ii ke Tutaju prompentit lonperaare vada Pr jeuom an reat tempera spolfeg vadubn ESkode,pt pera peomyedhva) empath. a pene: He koje eee gone, Brute aaa ‘mijesnim optereseajima, nuno je provesti nih raalika w in odvojeao ‘za pojedine zone (ratunarski postupak), ProraCunske podloge ‘u,ukotlo te odnowe a spon tploina optresenj, i. a dle rashndaog opcode, tzokorane eto Xtorima, zaectane 2a stednj ae, oh a vers geogratseu Srinu 50°, mjeano weeme (solarno vrijeme) i tu ‘Bastajuce prosjedae atmosterske zammucenosti (Vomit katkada ‘znatajna vremenska odstupanja od srednjoevropskog lictnjeg ‘yremena MESZ.) Statistiétim analizama ye nedayno om0- Geno preciziranje podataiea o-zamucenosii atmosfere. [Navedlene temperature vazduh (karta Kimatskih zona) potita ‘enone stake obrade poupatrana veteg ola jemadih ‘meteorolokih stnica. Nakon to je u posiednjin deset godina razjalnjen uticaj akumulacijc ‘na rasbladno opterece- "el ong pia proraonlsackumulaejom, Proje {vdnje ua trian sata) uoscovanog sania ée se zara 4, Definicije uz rashladno opterecenje Qk “Temperatura vazuba Ox prostorije odreduje sama avih ti- cajnih konvektivnih tokova, Toplotni tokovi od 2ra- Z2enja upivu na iemnperaturu vazduba tek nakon transforma je v konvektivao razmjeajivanu topiotu i tek potom prelaze 1 reshladno optereceaje. Prema vrai toptotnog opteresenja prostorie,razlicaju se tn toplotna toka: - Gi(t) koavektivaa toplota predana vazduhu prostonje od ‘ynutratajia opteretenja prostorja grades ~ Q(t) konvektivaa toplota predana vazduhu prostorije od spoljajth opteretenja prostorie; ~ kA) kunvekiimo opteretenje prostorije zbog KOH pas- trojenja.” Pozakonu o otuvanju energije mora vaditiu svakom trenuticu r+ Qa + Qka =0 (at) rije OLR, ijed nepoz- ee ee eeereluad tno ok celeaja tale tempera. tit Ox = on Taratungju fi se Q1iGa za unapred zadanl fk temperature vvazduha prostorié Or,son(y i se klimatizaciono. Srojenfe labe dee eens opeteceje tm vemena xa = ~ [1 Gres) + On OrRsait] 62) stalno jednako pripadsjucem opterecenju prostorije, tada po- srofenje osigiava tatoo ellen temperatura tk (ope. ‘Ako jednatina (4.2) nije zadovaljena, temperatura vazduba rosiorije odstupa od zadane vrijednosti. Ako je ‘Qa zadano, onda seize (A) mote tratunai xt). U slutaju da je Qka = 0 (nema postrojenja), uspostavice s© svojevrstan temperatura tok G+ da=0 43) U daljaim razmatranjima 6e se pretpastaviti da je postrojenje vb sianju da odr2ava, pn proratunu rashladnog optereécnja, unapried zadana temperatore vardua prosore, Zato 62 (rashladntsrojevi a visoki theo i oye Sadriaj 1. Predgovor (1) 2, Prethodne napomene uz ove izdanje (2) 3. Podrudje -vainosti (2) 4, Definicije uz rashiadno opteretenje Qx, (2) 4.1, Unutradnje rashlndoo opterecenje Q, @) 4.2. Spolinje rashladno optereseaje Oy, G) 43, Rashladno opteresenje peostorije Oxn (3) {44 Rashiadno opteresenje zgrade Ox (i podrutje ‘sporuke pomtrojenja) @) 4.5. Rashladno opteresenje I rasolacna sanga (3) 5, Proraéunske osnove; pojmovi (3) 5.1, Usieajina Oxx @) 5.2, Akunmulacija toplote v zgradi (4) ‘5.3. Unutradoja termitka opteresenja zgrade (5) 5.4, Spolinja opterecenja, Podacl o spalnjoj kimi (7) 55. bor tipa prostorije (11) 5.6. Proragun fasoda (32) 6. Skraceni postupak (utvrdeni tokovi optereéenja) (14) 6.1. Zadatak. Prorabunske pretpostavke imetode (4) 6.2. Unutrataje rashladno opteresenje (15) 6.3. Spoljnja rashiadna optereéenja Oy (56) 664, Rashladna opterecenja prostorije Ox (17) 6.5. Rashladno optereéenje zgrade xg (17) 7. Razunarski postupak (tokovi opteretenja poizboru) (17) 71. Zadatak (17) 712. Metod prorotunste porte (18) 7.3. Definicije i aznake u formutama (18) 7.4. Optereéenje prostors i reakeije prostora (19) 475, Velie ae | reat (poremecajaiodaiv) (19) 116 ehor tip prestra 19) 717, Desorcane teins fattora 39) 118 Rashtadnooptereenie(eakej postr - omekties wpoine cpuresene) 19. Temperatura vazduba u prostons (reel prostora tomberatre mada) C1) 1110, Rasbadno operecenje zrade (21) 1.11 Rashindnooptereenje kro sponezktove (21) 8. Primjeri (22) {61 Primer prorat rashlednog optercenja po skraéenom postupku (22) 8:2. Primer prerasuns rasiainog tpteresenja po ratana pk (Caines ow operetenp) es) Prilog 1. Projektne tabele za maksinmalno rashladno optereéenje (31) Prilog 2. Godidnje tabele (56) Literatura (74) Komentar (75) To + Gn = ~ Gra = G+ On 44) _- Ose rashladno opterecenje prostorije pri unaprijed zadanoj temnperaturi vazdubs@L sou(t)i u uoscilovanom stanju (24- ‘sl peviod). ‘Treba uotti da pojedina rashladna opterecenja u jednatini {pr ea ac ‘Urtanartom onupk (ofa Tu pre ake dee proratuna rashladnog optereceaja Fogel caret (riot dis Gr + Ge + Or 45) « Ge= G+ Gu + Oo + Gc 42. Spoljnje rashladno opteretenje Qa -obubvata energiju koja 6 Sra nce spas, oboe fe ma Ee tirod vandobav promod. U ospow se djl utoplome tape orzo Hine ere rome ‘kroz netran- povrline. Utial lamjene zratenjettansparentne ercne taercjon kroz foge na zgrad se obubvata preko ‘roeoponente Cat. Wadi Qa = Ow + Gr + Om 46) sk oer ror prea fr rain strain toplote Gr toplota zragenjem Qs: Gr=Gr+ 0s 43. Rashladno optereéenje prostorije Qxr vremensid komponenti rashiadnog ae reread porary weston remena(k “e = OK) + A) an ‘Matsimwm je nazivao rashladno of ‘Ono odreduje ‘sogu aparata odnesno prostoriji dovedeni Teocokvecduba, Gare = me ia) as jednatini ben: One se ‘moraju voditi kao eban PRESS: ara saec odcknincstvecprema zanna :za viginotee i naéinom pogona postrojenjs - suodreduju ra ‘bladno opteresenje uredaja.”” 4A. Rashladno optereéenje zgrade Oxo (ili podrudje isporuke postrojenja) ‘Vremena maksimuma rasbladinog opterecenja su opéenito rar ba, Malsimaln rash optereéene ‘grade je stoga de- inizano kao: Oxo = max EOxx (1) 49) 1j. kao maksimum sume svih istovremenih rashladnib opte- ne kao suma tashladnih sa pro- sora). maksimatnu rashladnu soagu kot 2abtl- jeva ‘odnesao kod tisto vazdusnih pastrojenja, zapre- ‘maski protok vazduba iz uredaja, za pourugje opskrbe. 4.5. Rashladno optereenje i rashladna snaga Rasbladno opteredenje Oxe je definisana kan konvektivai sop fk, kj se uaa vans w prow, oS ok temperature varduha u prosto- ail Pod rashladnom snagom prostora razumijeva se saaga toptot- og tora Cau prbstori, koji 3e mode utes na tempera tara prostorije. Za Oxr = — Oxa doti Ge do odrzavanja una- Pied zadane temperature prostorije. ‘Rashladna snaga zgrade je prema tome suma svih istovreme- nib vrjednostcu prostorjama ne treba se jamjenjal sa snagom bladajska Klima-centrali (uporedit! aa DIN 1946, detom 1). 5. Proracéunske osnove; pojmovi Voom su predstavijeni relevant fiikaini odnasi vvezani za mete - etna kote u fxn jednatina. Ove jednadine nisu ipak prorafunska upatsiva, U to ‘evr pogiedati odjeljie 6.17. mane 5.1. Uticaji na xr Rashladno opterecene Oxx je definisano samo ako je unapr- joa defiaisann temperatura vazduha v prostoriji, a saglasno ‘Odjelcu 4. zavisi od termitiih opceredenja prostonije, aunt laaije toplote u prostoniji eljenog temperaturnog tok. 5.1.1. Termitka opteresenja prostora ‘Uprkos raznolikosti vista optereéenja, termicka opteresenja ‘3e radlikaju samo w neznatnim aspektime. Izuzev sens enc, pois se clobaa sraenjem 8 kon ma, Opéenito gledano, svako toplotno optereéenje prostarie ‘adn abje posednje Komponenie, 5.1.1.1. Konvektivno “sino one WE fe WBxje topo, koju vazdub Teptetnn Osis stcmpe a: fe kalnjenja, da bi sprijetilo nezeljenu promjenu temperature vvaxduba u prostorij. Pri promjeni temperature vazduha u prostoru, koavekctivo ‘cpteresenje ne djeluje samo na Klimatizaciono postrojenje, ‘nego ina alomvlacione mase okrw2yjucih povrsina u prostons. “Time ac u ovom slutaju Konvektivno opteresenje prostora razlikuje 06 rasbladnog opteresenja, Tok rashladnog optere~ enjaizgleda u odnosu na tok opteretenja vazdube u prostorij, optenito gledano, neznatno priguten I vremenski pormjeren. 5.1.1.2 Opterecenja zratenjers WBs Optereéenja zra¢enjem -da li kratkotalasno suntevo zratenje, {ii dugotalasno temperaturno zratenje ~ ne ulitu direkino na temperatura vazduha u prostory, posta sc sa zadovoljava~ jucom tatnoléu mode pretpostavili da je vazduh za zratenje potpuno propustan. Zratenje mora najprije pribvatiti neki apsorbirajuei medijum - u pravila okruzujuée povrSine w pro- ‘tori - alii unutraSnja zaitta od sunca i namjestaj i ws prou- rokovati porast temperature prije nego se toplota sa pavrline Preda Konvektimo na vazdub i lako postane rashladoo opte- re¢enjo. ‘Vremenski promjenliiva opteretenja zratenjem utifu sto ga tekode pri konstantnoj temperaturi vazduha v prostoriji na tokove loploine akumutacije ¥ apsorbirajucim elementioa. ‘Rashladna opeeresenja su stoga u odnosu na dobitke toplote ‘ratenjem prigufena { vremenski pomjerena, @ zavisno od okolnosti i znacajno. 5.1.2. Stanje vazduha u prostera 'Bazna rashladna optereéenja se odreduju za konstantnu tem- peratura vazduha u prostorii @xx = 22°C za periodiéna opte- reGenja u uoscliranom stanju, 1). pretpostavija se dase graniéat slow identigno ponavljaju tokom 24-satnog period. Kada postoji unaprijed zadani vremenski promjen}jiv tok tem- perature vazduba u prostoru (npr. klizajuti prema temperateri Spolnjeg vazduba), onda se pretpostavijaja i perioditni gra- nigni uslovl, U pravilu je takode iawzetno korisao uporediti ‘bazno rashladao optereéene i rashladno opteresenye. Oba pojma treba strogo odvojiti, Rashladno opterecenje se primje-~ jue samo za poznata stanja vazduha u prostoru, Akorashiad- no opterecenje postrojenja KGH za prostor odslupa tokom ‘wremena od rashladnog optereécnja prostora, tada odstupa i temperatura vazduba u prostoru, u odredenoj taeki vremena ‘od unaprijed zadanih vrijecnosti i mote se izratunati pomoty ovih propisa. 5.1.3. Stanje postrojenja - profiti kori8¢enja Za buena rashlndno opterecenje se pretpostavia da postroje- je radi neprekidno 24 sata na dan. Neprekidao pogonjeno pastrojenje treba neprekidno najmanje maksimalne soage, po se zato ovaj natin pogona mode preporuéiti za ekstremne \etnje dane. Postupkom opisanim u odjeljku 7, mogu se istraditi takode i pogoai sa prekidima, ii asbladna opteresenja ogranicena na ‘yoapried zadani maksimum, So znati da se u vremenima sa Ox + Gia #0 eto, Gx |Qxa] iratunavaju rezuhantne temperature vazduba srk ri tome je poseban sluéa]iskljuéeno postrojenjc ma Qxa = 0, kkada se govorio slobodno uspostavijendj, i “slobodino oseii- rajuéo;" temperaturi vazduha wu prostorij, 5.2. Akumulacija toplote u zgradi Akumulacija toplote uzpradi je uotljiva kad se javja toplotno: opteredenje, ik usljed zracenja, iti kada se mijenja temperatura prostorije vidjcti odjeljak 5.1.1 ). U ovim sluéajevimna- bilo da Se unuirainja (osobe, osvjetjen}e, masine) i spolioja optere-

    You might also like