1

Marc Chagall

Sveučilište u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti
Studentica: Anamarija Dujmović
Profesor:.Izv.dr.sc.Josip Zanki
Kolegij: Teorija umjetnosti
U Zagrebu, 2023
 2

Uvod

U ovom seminaru razmatrat ćemo život ruskog umjetnika Marca Chagalla. Pri tom

zadatku pogodovat će nam što je slikar ostavio nešto iznimno vrijedno za razumijevanje njegove

umjetnosti i upoznavanje njega kao ličnosti. Radi se o autobiografiji “Moj život” u kojoj on vrlo

intimnog stila iznosi detalje svog života. Stoga će u ovom prvom dijelu seminara biti iznesene

natuknice vezane uz njegova dnevnička razmišljanja što će po mom skromnom mišljenju biti

dobar početak prije ostalih paragrafa koji kronološki prate njegov životopis.

Senzibilnost njegove ličnosti može se naslutiti iz izjave ;“A možda je moja umjetnost

umjetnost luđaka, mislio sam, samo svjetlucava, živa, tužna duša koja se slama na mojim

slikama.”1U njegovom stvaralaštvu ponajprije istaknula se jedna velika sloboda i spontanost. Na

djelima dolazi do interakcije židovskog i ruskog porijekla, religioznosti i domoljublja. U to se

još isprepliće njegov jedinstven način života i senzibilnost unutrašnjeg života. Njegov pogled na

svijet bio je uvijek u nekom čuđenju spomenula bih nevezano ali prigodnu izjavu A.B. Šimića

“pjesnici su čuđenje u svijetu”2. Slike su mu zbog te jedne doze naivnosti i iskrenosti zračile

jednom dječjom energijom. Za vrijeme njegovog života dotakao se mnogih tada aktualnih

slikarskih pravaca no ni u jedan nije “uskočio”, ostao je nesvrstan i jedinstven. Prizore na

djelima gradio je na ne logičan način povezujući razne ne povezive likove. Odnos tih likova i

simbolika njih bitna je za čitanje njegovih slika no možda “čitanje” nije naj pogodnija riječ jer

kako Chagall3“ na ovaj način unosim psihičku četvrtu dimenziju u likovno prikazivanje te se

oni međusobno prožimaju”. Iako u mnogim knjigama i na internetskim stranicama postoje

objašnjenja značenja simbola na slikama, Chagall sam ističe kako mu značenje nije bila namjena.

1
Chagal, March, Moj Život ,Ma Vie ,str.2,2003.
2
Chagal, March, Moj Život ,Ma Vie ,str.6,2003.
3
Šagal, 1918-1939,Mala umetnička enciklopedija, Fransoa Matej,Nolit,Beograd,1961, str.9.
 3

On duboko štuje nelogičnosti ,smatra da je u njima sva čistoća izraza. Što se tiče likovnog dijela;

boja njegovih djela uvijek je prodorna, pršti crvena, žuta ,plava...Osim slikanja okušao se i u

mnogim drugim tehnikama, vitrajima ,litografijama , muralima4” Crno i bijelo u njegovim

bakropisima sadrže sintezu čitave skale boja. Prekretnica u njegovom stvaralaštvu bila je odlazak

u Pariz .Pružio mu je iznimnu slobodu i polet. No i dalje se vidi da su korijeni njegove

umjetnosti “ležali” u Vitebsku što nam govori da je iz svijeta učio ali nije izgubio izvornog sebe.

Slikaru je iznimno bila važna uloga stvaranja iz duše da je smatrao kako bi promjene u

društvenoj strukturi i umjetnosti imale veću vrijednost kada bi se stvaralo upravo iz duše. Zbog

takvog stava je njegova umjetnost toliko dječje iskrena i poetična a s ovom misli završavamo

ovaj paragraf koji nam je dao brzi pregled svojstva njegove umjetnosti.

Početci

Rodio se u velikoj bijedi. Često je s velikom tugom promatrao svog od rada premorenog

oca. Što na više mjesta opisuje u svojoj autobiografiji; “dizao je teške bačve tako da mi se srce

lomilo kao prhki turski pereci ". 5 Prva prepreka u ostvarenju tog sna bila je njegovo židovsko

porijeklo jer državne škole nisu primale Židove. U tome mu je pripomogla Feiga-Ita podmitivši

učitelja. Bužuarski svijet mu je omogućio da se odmakne od skromne seoske sredine u kojoj je

živio a koja nije imala razumijevanje za kulturne vrijednosti. Kako to često biva u siromašnih

obitelji odgovor na sinovo bavljenje umjetnošću bilo je odgovaranje na neki drugi posao koji bi

mogao donositi više novaca. Sam Chagall naposljetku zaključuje;” I tako sam shvatio da moj

djed ,baš kao ni moja mala izborana baka i svi moji , uopće se ne obaziru na moju umjetnost

(kakva je to umjetnost koja nije ničemu slična) i mnogo više cijene meso.”6 Zajedno s prijateljem
4
Walger,Matzger,Chagall,Taschen,2004,str45.
5
„Pjesnici su čuđenje u svijetu“ – uz Svjetski dan pjesništva - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (nsk.hr)
13.5.2023.
6
Walther,Metzger,Chagall,Tachen2004.,str.70.
 4

koju godinu kasnije seli se u St.Petersburg gdje započinje pohađanje umjetničke školu Jehude

Pena, no ubrzo ju je napustio. Pridružio se Svanseva umjetničkoj školi koja je važno je

napomenuti bila podosta liberalna. Na tom studiju susreo se s kolegom koji će ostavit veliki

utjecaj na njegov rad. Leon Bakst upoznao je Chagalla s tada modernim pristupom u umjetnosti

te mu je predložio korištenje boja kao glavni element izričaja njegovih dijela. Dan danas pri

pomisli na njegova djela prva misao mi bude boja. Dakle rano je već pronašao svoj

prepoznatljiv jezik izražavanja. Po meni vrlo bitan trenutak u karijeri svakog umjetnika. Tijekom

studija Chagall je uspio pronalaziti vremena da posjeti svoju obitelj u Vitebsku. Na jednom od

tih posjeta dogodio se značajan susret s Bellom Rosenfeld. Od tog trenutka ona je postala

motivom njegovih djela a ubrzo i ženom. Na njegovim djelima posvećenim njoj odražavao se

sklad njihovog odnosa. Žarište umjetnosti tada bilo je u Parizu a umjetnici došljaci su sa sobom

nosili tračak egzotike koji je ponajviše bio zanimljiv. Chagall se zasitio izvora inspiracije u

Rusiji te je pošao u Pariz za novim trendovima.

Pariz

Dolazak u Pariz iz male seoske sredine za Chagalla bila je velika promjena. Tamo je

odmah pohitao u galerije da se susretne sa mnogim poznatim djelima velikih umjetnika a vrlo

ubrzo na njegovim novim djelima uočili su se utjecaji francuske tradicije. Slike naslikane u tom

ranom razdoblju u Parizu svjedoče nam o siromaštvu, mnoge od njih bile su naslikane na platnu

na kojem je već prije postojala neka slika. Tada je Chagallu zapravo išlo pod ruku to

"recikliranje" slika jer su kubisti u to vrijeme uveli u modu slikanje po korištenim podlogama.

Kasnije se i sam Chagal okušao u kubizmu, no nije se na tom stilu zadržao ali riješio mu je

mnoge tehničke probleme. On je zapravo u to vrijeme još tražio izraz kojim bi mogao prikazati
 5

svoje ideje i snove. Na zimu Chagall se uselio u umjetničku koloniju "La Ruche". Zgrada koja

podsjeća na košnicu što samo ime govori a sastoji se od 140 ateljea .Prva promjena koju mu je

pružio novi prostor bila je u veličini djela , slikao je veća platna negoli prije. Ubrzo je napustio

geometriju i kubizam prepustivši se svom poetičnom načinu slikanja. Apolinare je njegova djela

nazivao "natprirodnim " i "nadrealnim".Chagall je bio ne sluteći to jedan od pionira nadrealista.

Iako njega i nadrealiste odvaja jedna bitna razlika ,on slika samo svojim nagonom a 7“nadrealisti

traže drugi jedan svijet pomoću automatizma “.Narednim godinama umjetnik je izložio tri djela

na salonu nezavisnih. U nadi da će se probiti na međunarodnu scenu organizirao je svoju prvu

samostalnu izložbu u Berlinu . Ipak Chagall od svojih dijela nije imao novčani dobitak a početak

Prvog svjetskog rata dodatno je unazadio njegovu karijeru.

Prvi svjetski rat

Rat je unio u slikarev život egzistencijalne probleme kao i nove tematike za njegova

djela. Godine 1915. napokon se vjenčao sa svojom voljenom Bellom. Njeni roditelji nisu ga

isprva dobro prihvatila zbog njegovog siromašnog porijekla. Ubrzo su se pomirili s tim kad je na

svijet došla unučica Ida. Unatoč nemirnim vremenima u kojima su živjeli par je bio iznimno

sretan što se može vidjeti na slici "Rođendan". Na slici vidimo par koji lebdi vrtoglavo

oslobođen od gravitacije. Tadašnje slike bile su idilične, slikarevo sredstvo da se pobjegne od

surove ratne stvarnosti. Da bi izbjegao odlazak na bojište morao je raditi posao također koristan

za rat. Udarao je žigove u uredu šurjaka u St. Petersburgu. Tamo se susreo s evolucijom

umjetničke scene Rusije o kojoj nije ništa znao dok je bio Parizu. U skučenom uredu u kojem je

radio Chagall nije mogao raditi poletna djela okrenuo se tad primitivizmu. U danima koji slijede
7
Fransoa ,Matej, Šagal,Nolit,1961.str10.
 6

događala se revolucija. Boljševici su Rusiju izveli iz rata a Židovi su konačno dobili jednaka

građanska prava. Kao odgovor na tu atmosferu velikih promjena Chagall je u svom slikarstvu

koristio proročanski riječi iz starog zavjeta. Umjetnost je tada bila visoko cijenjena jer su

komunisti smatrali sebe i umjetnost suprotne bužoaziji. Chagall je započeo ponovno biti aktivan

s izložbama i predavanjima na fakultetu. Čvrsto je zagovarao individualizam po čemu se između

ostalog vidi da je bio čisti komunist. Chagall je zbog poznanstva postao ravnateljem umjetničke

škole u Vitebsku a njegovo vodstvo omogućilo je toj ustanovi mnoge slavne učitelje predavače.

Težak trenutak za njegovu umjetnost bio je kada se Maljevic proslavio svojom slikom "Crni

kvadrat na bijeloj podlozi" jer je njome zastupao "čisto slikarstvo". Takvo slikarstvo ne bi trebalo

imati ikakve veze sa stvarnošću što je bilo u suprotnosti s Chagallovim a to je ugrožavalo

njegovo slikarstvo koje je zbog toga djelovali pomalo zastarjelo. Država je u ono vrijeme davala

novčanu pomoć umjetnicima ,ponajprije onima od kojih je imala političku upotrebljivost. Ta

pomoć nije došla do Chagalla jer ju je dijelio Maljević koji nije imao visoko mišljenje o svom

kolegi. Tako je slikar krenuo u potragu za sigurnim novčanim izvorima za njegovu karijeru. Put

ga je odveo ponovno u Pariz .

Francuska zatim Amerika

8
"Cijeli svijet u nama je stvarnost, možda i stvarnija od vidljivog svijeta. Ako netko sve što se

čini nelogičnim smatra fantazijom ili bajkom, on samo dokazuje da nije shvatio prirodu".

8
Chagal, March, Moj Život ,Ma Vie ,2003.
 7

U vrijeme kada je nadrealizam stigao u modu Chagall se sa veseljem oslobodio reda koji

je bio svojstven tijekom kubizma i prepustio se nekoj vrsti nereda više prigodno za snovito kako

je on uobičavao slikati. Nije se volio svrstavati među nadrealiste jer je njihovo slikanje smatrao

pomodnim. Nadrealisti kao da su nekim automatizmom nizali nelogičnosti dok je Chagall svoje

stvarao iz srca i za njega su one imale realističan smisao. Godine 1924. održana je njegova

retrospektiva, a godine 1926. izložba u New Yorku.

Počeo je mjesto čitljivih prizora u svoje slike uvoditi više simbolične prikaze koji su tražili

odgonetku što je pomoglo Chagallu u postizanju veće popularnosti. Prve godine boravka u

Parizu bile su najdivnije razdoblje u njegovom životu jer više nije imao novčanih problema.

Imao ugovor s trgovcem umjetnina koji mu je prodavao slike. To vrijeme obilježeno je početkom

uvođenja tema iz cirkusa i idilični ljubavni prikazi parova.

Na slikama iz 1933. uočavamo nagli preokret iz idile u tugu i tmurnu atmosferu. Chagall je

osjećao nemire i opasnosti koje prijete u svijetu tada. U to isto vrijeme Picasso je na fašističke

napade odgovorio sa djelom "Guernica". Slična je Chagallova slika koja prikazuje također

patnju "Bijelo raspeće". Chagall je koristio motive svog naroda i vjere da bi prikazivao

univerzalno značenje. Zbog izbijanja rata radi izbjegavanja koncentracijskog logora odselio se

Chagall pun panike s obitelji u Gordes u Provansi. Slike nastale u Gordesu za očekivati bile su

ispunjene melankoličnim bojama i ustrašenim likovima. Francuska više nije bila sigurna za

Chagalla .Uhitili su ga Nijemci, ali ga je spasila američka intervencija. Sada je njegova obitelj

bila na putu za New York. Tamo je slikar nastavio slikati u melankoličnim tonovima iz

suosjećajnosti zbog ratnih događanja. Kasnija dijela ponavljala su ratnu tematiku ali nisu bila

toliko suosjećajna snažna kao "Bijelo raspeće". Zbog stalnog ponavljanja istih elemenata samo u
 8

drugim kombinacijama njegova dijela izgubila su onu prvotnu auru neobičnosti. Stoga će na

kraju slike sadržavati samo raspoloženje koje je najviše ovisilo o upotrebi boja ne o motivima.

Slika "Slušajući pijevca" pojavom zore na sebi najavljuje nadu koju slikar osjeća kako se

približava pad nacizma. Godine 1944. umire njegova voljena Bella od virusne zaraze. Nakon

toga slijedilo je mnogo plavih slika .Kada se Europa oslobodila Chagall se vratio u Pariz.

Pozne godine

Njegov kasni rad udaljava se od ortodoksne židovske tradicije i ruskog folklora. Teme iz

ruskog sela zamijenili su motivi iz grčke mitologije i kršćanstva. Njegov stil ostao je izraz

njegovih osobnih sklonosti , nije više održavao vezu sa tendencijama na umjetničkoj sceni.

Također je izbjegavao umjetničko tržište i povukao se u privatnost. Uskoro se oženio po drugi

put. Njegova nova družica bila je Ruskinja Valentina Brodski koju je Chagall iz milja zvao

Vava. Kućna osama mu je godila u doba kada je javnost počela sve više biti zainteresirana za

njegovu umjetnost. Bez obzira na slavu njegova djela su ostala skromna ,naivna i intimna. U

kasnim radovima forma zadobiva funkciju sredstva za izražavanje sadržaja slike. Iako je Chagall

bio tada pod utjecajem američkog apstraktnog ekspresionizma i tašizma9 njegovi potezi kista

daleko su od spontanih. Zadnjim djelima Chagall ide prema vrhuncu čistog slikarstva. Boja na

tim djelima zadobiva samostalnost kao zasebni oblici. Osim spomenutih promjena u kasnim

godinama Chagall je počeo raditi goleme murale ,mozaike ,tapiserije i vitraje. Imao je mnoge

narudžbe a njegov stil bio je odličan za zadatke kao što su ukrašavanje molitvenih, religioznih

prostora.

9
Still slikarstva nastao u Francuskoj 1940ih i 1950ih.Obilježava ga mrlje boja radi čega je i sam stil dobio ime,
Taches u prjevodu mrlje.
 9

Pjesma za kraj

Budući da su djela Chagalla imale tu primjetnu pjesničku notu privukle su pažnju mnogih

pjesnika pa su se tako i neki okušali u pisanju o njemu kao naprimjer Blasie Cendrars i Paul

Eluard. Po mom skromnom mišljenju u seminaru o Chagallu možda je najprigodnije za kraj

priložit pjesmu posvećenu njemu od njegovog prijatelja Eluarda :

Posvečeno Marcu Chagallu

“Magarac ili pijevac ili konj

Sve do tijela violine

Čovjek koji pijeva jedna ptica

Spretno pleše sa svojom ženom

Par uronjen u proljeće

Zlatna trava olovo neba

Ocrtano plavim plamenovima

Svježinom rose

Krv svjetluca srce kuca

Ljubavnici prvi odraz

Pod nadsvođenom kupolom od snijega

Pun čokot se ocrtava

Lice s usnama od mjesečine

Koje noću nikada ne spava”10

10
Walther Ingo F. ,Metzger Rainer,Chagall,Tachen,2007,str,57.
 10

Zaključak

Chagall je u svojim radovima pokazao iznimnu snagu integriranja različitosti i postizanja

harmonije k tome. Njegove slike uvijek su bile miroljubive, premošćivale su jaz između stvari
koje se smatraju nepomirljivim. Javnost toga nemirnog doba za time je istinski čeznula. Bio je
poput glasnika s neba u nemirna vremena.

Literatura

Walther Ingo F. ,Metzger Rainer,Chagall,Tachen,(2007):40-70.

Fransoa Matej,Nolit, Šagal, 1918-1939,Mala umetnička enciklopedija, Beograd,(1961):6-9.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (nsk.hr)

Chagal, March, Moj Život ,Ma Vie ,(2003.)

11