BIOETIKA-etika života- humana etika

1927-Fritz Jahr

1960ih V.R. Potter

Tehnički napredak- nova etička pitanja

Etički komitet-božji komitet

1.tko treba umrijeti?

2.tko treba živjeti?

3. Tko o tome treba odlučivati?

-problemi kojima se bioetika (humana etika)bavi: genetsko inženjerstvo, kloniranje, pomoć pri
prokreaciji, pobačaj, kontracepcija, eugenika, sterilizacija, planiranje obitelji, ograničavanje
nataliteta, presađivanje organa, uzgoj organa, pokusi na ljudima, eutanazija, nastavak liječenja,
izolacija psihičkih bolesnika, održavanje života, genska terapija, pomoć pri smrti, suicid,
kriteriji proglašavanja smrti, umiranje na ljudski dostojanstven način.

-eugenika(19.st)-dobar rod

-”poboljšanje ljudskih funkcija unutar tehnički danog okružja života”

-tu se nazire problematika toga da mi zagovaramo neko nezadiranje u prirodnu ravnotežu, u

čovjekov život a zapravo nemamo ideju ni toga što čovjek je, a tenutni uvijeti postojanja su I
sami neprirodni(tehnosfera)

-Naivno je kad humanisti iz kruga teoretičara postmoderne zahtjevaju, na primjer, pravo izbora
“nazora na svijet” u dobu u kojem se već posvuda uspostavlja, manje ili više očigledno, spram
svake transcendencije I metafizički bitnog života zatvoreno okružje tehnički određenog I
proizvedenog života I kad se svaki tomu neprilagođeni život napada biotehnologijom.”

-Nova pitanja bioetike:

1. Je li etički dopustivo modifiiciranjem gena rušiti granice između živih vrsta?

2. Smije li se biće nastalo genetskim inženjeringom patentirati, odnosno postati intelektualnim
vlasništvom nekog znanstvenika ili korporacije?

3. Imamo li pravo znati što jedem?

-bioetika počinje obuhvaćati sav živi svijet

-Jonas I Potter: prvi problem je problem ugroženosti opstanka a zatim to život ne smije biti samo
preživljavanje nego sklad s izvornom prirodom živih bića

Protivljenje izjednačavanju ljudi i životinja

osobe-imaju intrinzičnu vrijednost

neosobe-imaju instrumentalnu vrijednost

-Singer-jednakost ljudi i životinja »osnovni princip jednakosti ne zahtjeva jednak i istovjetan

tretman; on zahtjeva jednako uvažavanje. Jednako uvažavanje različitih bića može voditi

različitom tretmanu i drukčijim pravima«-jednako uvažavanje različitih interesa

-svaki čovjek je isti-zajedničko podrijetlo svih ljudi »slika Božja«, to nije žena

-Aristotel čovjek:»živo biće koje ima logos« oni koji ga nemaju trebaju biti robovi

kod djece je on nerazvijen a kod žena je nejak

-žena: majka grijeha, đavolja klopka

-jednakost: sloboda umnog samoodređivanja, dosezanje pune ljudske moralnosti i krajnje svrhe

života, što sve omogućuje i političku jednakost, pravo glasa, sva ljudska prava, jednakost pred

zakonom itd.

-postignuta je neka prividna jednakost ali se pitanje širi na ostala živa bića

-geneza:čovjek kao vladar i gospodar biljaka i životinja

-Arisototel: »Ako priroda ništa ne ostavlja nedovršeno i ništa ne proizvodi uzalud, onda nužno
proizlazi da je sve proizvela radi ljudi.«

-preokret u kršćanstvu tek 1988: prirodni svijet treba biti podložan i moralnim a ne samo

biologijskim zakonima

-Darwin: »Vidjeli smo da se osjetila i intuicije, različite emocije i sposobnosti, poput ljubavi,

pamćenja, pažnje i znatiželje, imitiranja, razuma itd. kojima se čovjek ponosi, mogu naći u

početnoj fazi, pa čak nekad u dobro razvijenom obliku, kod nižih životinja«

-Singerov zaključak: »Jezgru ove knjige čini tvrdnja da provođenje diskriminacije protiv nekih

bića samo zbog njihove pripadnosti nekoj vrsti predstavlja oblik predrasude, koja je na isti način

nemoralna i neobranjiva kao i diskriminacija zbog pripadnosti nekoj rasi«

-etika jednakosti:jednakost u uvažavanju interesa ne-ljudskih bića: Do kojeg je stupnja moguća

uvažavati taj interes?

PRAVA ŽIVOTINJA

David DeGrazia- »Tvrditi da, na primjer, pas ima moralni status znači reći da pas ima moralni
značaj po vlastitom pravu, a ne samo u odnosu prema ljudima. Preciznije rečeno, interesi psa ili
pitanje njegove dobrobiti moraju se shvatiti ozbiljno – nezavisno od toga kako dobrobit psa
utječe na interes ljudi.«

-životinje imaju pravo da im se ne nanosi patnja, fizička ali ni osjećaji tuge, straha

- imaju neku vrstu psihičkog života jer osjete patnju I strah

-patnja- svijest o postojanju I prijetnja integritetu

-strah-svijest o opstojanju u budućnosti

-Šteti li zatvaranje dobrobiti životinja?

-Šteti li usmrćivanje dobrobiti životinja?

MOTIVI ČOVJEKOVA POSTUPANJA PREMA ŽIVOM SVIJETU

-odnos prema ne živom svijetu

Među biljkama i životinjama Indijanac daje posebno ime samo korisnim ili štetnim vrstama;
ostale su neodređeno klasificirane kao ptice, korov, itd.» (Lévi‐Stross, 1966:35.36). Takva
praksa poznata je i u našem seljačkom društvu. Utjecaj korisnosti i čulnosti u iskustvu
zadovoljavanja čovjekovih potreba odrazili su se i na odnos prema biljkama putem imena biljaka

4 pretpostavke

1. Etičnost implicira čovjekovu dužnost da vodi brigu o biljkama i životinjama. Dužnost je

načelo čovjekova odgovornog ponašanja kao slobodnog bića, što znači da je etičnost postupaka
prema životinjama i biljkama u ispunjavanju dužnosti da vodi brigu o njima. Dužnost proizlazi
iz respekta života kao takvoga kojega nije sam stvorio, zbog intrinzične i normativne
vrijednosti života

2. Utilitarnost (korisnost) – čovjekova korist je ključni motiv za brigu o biljkama i životinjama.

O njima se, dakle, treba brinuti toliko‐koliko ima koristi. Briga o životinjama i biljkama
recipročna je očekivanju koristi. Što je veća korist veća je vjerojatnost da će o njima više skrbiti

3. Emotivnost kao motiv čovjekova postupanja prema biljkama i životinjama pret‐ postavlja da
one kod čovjeka izazivaju određena stanja emocija (ljubav, sućut), estetike (ljepota), potrebe
društvenosti (zabava, igra), osobnih asocijacija (uspomene) ili stanovite identifikacije (čovjek
bira psa sličnog sebi) i da iz tih razloga ljudi brinu o biljkama i životinjama. Čovjek se na neki
način identificira s njima i njihovim stanjem i stvara u sebi potrebu za emotivnom reakcijom u
brizi za njihovu dobrobit

4. Situacija – različite okolnosti uvjetuju i opravdavaju čovjekov različit odnos pre‐ ma biljkama
i životinjama.Sukladno stajalištu situacije ili okolnosti, prema ži‐ votinjama i biljkama čovjek
postupa i različito, ovisno o (trenutku) situaciji u kakvoj se (a) nalaze životinje ili biljke ili
ukakvoj se situaciji (b) nalazi čovjek da bi zadovoljio svoje potrebe.

*Rezultati pokazuju da 87,2% ispitanika «slaže se» da je čovjekova etička dužnost voditi brigu o
biljkama i životinjama, 43,7% da prema njima treba «emotivno postupati, 35,0% prema
«situaciji», a svega 8,9% da briga o životi‐ njama i biljkama ovisi o koristi koju čovjek ima od
njih

*Od svih analiziranih obilježja ispitanika na motivu koristi značajnim su se pokazali samo spol i
pripadnost fakultetu. Ovom motivu značajno su skloniji muškarci, ispi‐ tanici sa Strojarskog i
medicinskog fakulteta. Najveće značajne razlike su između skupine muškaraca i žena, te između
pripadnika Filozofskog i Strojarskog fakulte‐ ta. Žene i ispitanici s Filozofskog fakulteta
značajno su manje skloni motivima ko‐ risti, odnosno reciprociteta: koliko koristi – toliko brige.
Emotivno motiviranim postupcima brige za životinje i biljke značajno su više sklo‐ ni politički
«lijevo» orijentirani ispitanici u odnosu na «desno» orijentirane ispita‐ nike.