Professional Documents
Culture Documents
Shanty Methan
Shanty Methan
APRENDIZAGEM BA ESTUDANTE
HUSI:
(169862)
CURSU INFORMÁTICA
(ETVIC-SJP II PSB)
2023
PÁJINA ASEITASAUN
Aseita husi:
Orientadór I Orientadór II
(……………………………… ) (………………………….. )
Ezaminadór I Ezaminadór II
(......................................................) (.........................................................)
` DiretorEskola
Relatoriu Prova Aptidaun Profisional (PAP, ne’e hakerek na’in dedika bá:
1. Pai Blasius Punef no Mãe Angelina Lu’an ne’ebé ho sira-nia suportasaun bo’ot haki’ak atan
ha’u husi ki’ik to’o bo’ot, no mós ho sira nia domin mak suporta ha’u bá finanseiru durante husi
ki’ik to’o bo’ot, liu-liu tinan tolu iha EscolaTécnicoVocasional Indústrial Católica -São João
Paulo II Pasabe (ETVIC-SJP II PSB).
2. Bá ha’u-nia maun Elvis dos Santos Metan no Maxiano Metan no mós hau-nia bin Maria
Goreti Metan ne’ebé suporta atan ha’u mós bafinanseiru durante tinan tolu iha Escola Técnico
Vocasional Indústrial Católica -São João Paulo II Pasabe (ETVIC-SJP II PSB)
4.Professór Da Turma Sr. Julio cessar L,ed ne’ebé fó ona motivasaun no koñesimentu durante
tinan tolu iha Escola TécnicoVocasional Indústrial Católica -São João Paulo II Pasabe (ETVIC-
SJP II PSB)
5. Professor Baptista Lafo durante tinan tolu iha EscolaTécnicoVocasional Indústrial Católica -
São João Paulo II Pasabe (ETVIC-SJP II PSB), ne’ebé fó nia matenek kona-bá area Informátika,
no sai nu’dar hau-nia orientadór bá hakerek na’in bele finalija Relatoriu Prova Aptidaun
Profisional (PAP), ida ne’e ho di’ak tuir tempu ne’ebé determina.
6. Bá professor sira hotu ne’ebé fó ona sira-nia hanoin, koñesimentu bá hakerek na’in hodi bele
hakerek Relatóriu Prova Aptidaun Profisional (PAP) ne’e ho diak.
BIOGRÁFIA
Hakerek na’in naran Santiana de Fatima Metan, moris iha munísipiu Oe-cusse postu
Adminstrasaun passabe, Suku Abani Aldeia haemnanu, iha loron 10 fulan setembru tinan 2004,
oan ikus husi Aman Blasius Punef no Inan Angelina Lu’an hakerek na’in hahú nia estudu iha
edukasaun formal iha tinan 2011 iha Ensinu Baziku siklu dahuluk no daruak (10-20) iha EBFC
Haemnanu. No remata iha tinan 2017. Iha tinan tuir mai, hakerek na’in kontinua hikas nia estudu
bá siklu datoluk (30 C) iha ensinu báziku sentrál (EBC) Passabe no remata iha tinan 2020.
Depois ida ne’e, hakerek na’in kontinua nia estudu mai iha ensinu nívél sekundáriu ho naran
Escola Técnico Vocasional Indústrial Católica-São João Paulo II Passabe (ETVIC-SJP II PSB)
to’o momentu hala’ó ha’unia estájiu.
Durante hala’o estudu iha Escola Técnico Vocasional Indústrial Católica-São João Paulo
II Passabe (ETVIC-SJP II PSB) ida ne’e, hakerek na’in mós ativu iha atividade estra-kurikulár,
mak hanesan: xefe kolegiu, ativu iha enkontru ruma iha eskola, ativu mós iha Igreja bá
responsavel kooru nian no atividade extra sira seluk. Iha Dórmitoriu mós hakerek na’in durante
tinan tolu aprende buat barak iha laran hanesan: buat hotu-hotu la’o tuir horas, aprende mós
oinsa atu lori MC bainhira iha eventu ruma, aprende mós kantiku Igreja nian.
Hakerek Na’in
Bá dahulu hakerek na’in hakarak hasa’e agradese bá Aman Maromak, tanba Aman
Maromak nia grasa no espiritu matenek ne’ebé haraik mai ha’u hakerek na’in hodi bele halo
hotu projetu Utilizasaun Sistema Komputador iha Prosesu Aprendizajem bá Estudante. Liu
husi oportunidade ida ne’e mós, ha’u hakarak hato’o agradese wai’in mós ba parte hotu-hotu
ne’ebé fó ona kontribuisaun direta no indireita mai ha’u hodi bele halo projetu ida ne’e to’o
remata. Relatóriu Prova Aptidaun Profisional (PAP), hanesan esperensia no valor bo’ot bá
finalista sira bainhira hakat bá ensinu superior , no liu-husi Relatóriu Prova Aptidaun Profisional
(PAP), ne’e maka sei hatudu estudante nia koñesimentu ne’ebé durante ne’e aprende iha Escola
Técnico Vocasional Indústrial Católica-São João Paulo II Passabe (ETVIC-SJP II PSB).
No ikus liu iha biban ida ne’e, hakerek na’in la haluha hato’o obrigado wa’in bá parte hotu-
hotu ne’ebé mak durante ne’e fó ona esperensia, motivasaun no suporta hakerek na’in , hodi
hakerek Relatóriu Prova Aptidaun Profisional (PAP), ne’e ho di’ak . Lahaluha mós hakerek na’in
hato’o agradese no obrigadu wa’in bá entidades hotu-hotu mak hanesan tuir mai ne’e:
1. Pe. Augusto Hermenegildo Nunes OFMConv, nu’udar Direitor Eskola Técnico Vocasional
Indústrial Catolica-São João Paulo II Pasabe, no responsabilidade bá servisu tomak iha eskola.
3.Sr. Baptista Lafo B.Sc, hanesan orientador I ne’ebe fó motivasaun no ajuda hakerek na’in
hodi finalija Relatóriu Prova Aptidaun Profisional (PAP).
4.Agradese wa’in mós baprofesores hotu-hotu no kolega sira-nia opiniaun, iha Eskola Técnico
Vokasional Indústrial Católica São João Paulo II Passabe, lahaluha mós hakerek na’in hato’o
agradese bá Inan-Aman no Familia sira hotu ne’ebé fó suporta bá haherek na’in durante tinan
tolu iha Eskola Técnico Vocasional Indústrial Catolica São João Paulo II Pasabe.
Iha parte ida ne’e mós hakerek na’in espera katak trabàbllu final bà PAP ida ne’e bele fó
benefisiu, no hakleak liu tan iha seinsia bà iha estudante departementu informàtika bà hakerek
na’in no mós bà lee na’in sira hotu.
Durante prosesu hakerek trabàllu final bà PAP ne’e hakerek na’in hetan ajuda husi parte barak
mòs tanba ne’e ho haraik an lahaluha hakarak hato’o obrigado wa’in bá parte sira-hotu husi
korajen ajuda na’in sira hotu.
Passabé.........../............./2022 Elaborador
KAPA OIN.........................................................................................................i
PÁJINA ASEITASAUN....................................................................................ii
PÁJINA DEDIKATÒRIU..................................................................................iii
BIOGRAFIA............................................................................................................v
MOTTO....................................................................................................................iv
AGRADESEMENTU..............................................................................................vi
INDISE.....................................................................................................................vi
REZUMU.............................................................................................................viii
KAPÍTULU I DAHULUK...................................................................................1
1.1. Introdusaun.................................................................................................1
1.3.2.Objetivu espesifiku...................................................................................2
1.4.Benefisiu.....................................................................................................3
KAPITULU II DEZEVOLVIMENTU……………………………………….4
2.1. Definisaun sistema…………....……………...…………...........…..….…..4
1. Dokumentasaun..........................................................................................12
2.2. Fatinno data peskiza..............................................................................12
KAPÍTULU V TAKA……………………………………………………..19
5.1. Konkluzaun…………………….…………………………………..…19
5.2. Sujestaun…………………..………………………………………….19
5.3. Referensia……………………………………………………………..20
Anexu……………………………...………………………………….21
Rezumu
Liafuan komputador mai husi lian latin katak “computare”ne’ebé maka iha funsaun atu
halo kontagen/sura. Liafuan “com”katak tau hamutuk iha hanoin ou bele mós tuir mentalidade
ne’ebé mak iha. No liafuan “putare katak hanoin kontagen ka tau hamutuk. Tamba ne’e maka
matenek na’in sira halo definisaun badak husi computare kata atu halo kontagen/sura.
Engeralmente definisaun husi komputador mak hanesan sasan eletronika ida ne’ebé ita uza atu
prosesu dadus ne’bé iha ona no tuir prosedimentu ne’ebé maka tuir ona formulasaun antes, atu
nune’e bele fó sai informasaun ba ema ne’ebé maka uza.
Komputador hanesan makina ida ne’ebé permite atu prosessa dadus termo ne’e prova husi
latim komputare (“kalkular”).
Komputador ida kompostu husi serie sirkuito nian no komponente seluk ne’ebé relasionadu,
posibitabaezekusaunvariedadeidasekuensiaourotinabainstrusaunsirahatuduutilizador.Sekuénsiasirhanesan
sistematizado iha funsaun boot ida barak husi aplikasaun pratika no determinadu, prosesu ida
ne’ebé sei domina programa sira. Atu funsiona, komputador presija programa informatika
(software) ne’ebé fornese dadus espesifiku, presija tebes atu halo prosesamento ba dadus. Dala
ida hetan informasaun ne’ebé mak ita hanoin, ida ne’ebe le sai utilize mos ba internamente ka
transfer ida ba computer seluk ka komponente eletrónika .
Komputador ne’e kontroladu liu-husi sistema ida operasional ne’ebé ita hanaran hard disk
(HD) iha komputador, ida ne’ebé fó dalan ba realizasaun asaun oi-oin no hala’o/implementa
aplikasaun sira la hanesan no mós hanesan sistema instaladu iha dispozitivu liur nian, hanesan
ida externu, exemplu, ne’ebé funsiona hanesan dispozitivu ida tema hanesan mouse ka
impresora, no ne’ebé nia la tratadispozitivu ida tama.
KAPITULU I
DAHULUK
1.1. Introdusaun
Agora daudaun mudansa tecnologia liu husi komputador fasil ba ema atu bele
prosesamentu dadus di’ak liu no lalais. Agora mós ema barak deskobre ona ekipamentus
mekanika no eletronika atu ajuda ema hodi sura no halo prosesamentu dadus atu hetan resultadu
lalais. Komputador hotu-hotu ne’ebé mak ita hare agora mak hanesan evolusaun ida ne’ebé mak
naruk tebes husi deskrimentu ekipamentu mekanika no eletronika husi ema uluk nian.
Komputador agora daudaun iha kapasidade ne’ebé mak la’os de’it atu sura hanesan matematika
baibain, maibe bele uja hodi halo tan servisu seluk ne’ebé kompleksu liu tan. Ita hare ema hotu-
hotu iha mundu ne’e barak mak dumina uza Komputador, tamba komputador nia hanesan sasan
ida ne’ebé di’ak liu, ba ita ema uza, mak hanesan, ita hare mundu teknolojia liu husi komputador,
no mós agora daudaun ema barak bele halo karta, livru ka dokumentus ruma liu husi komputador
ne’ebé fasil no lalais. Komputador akumula buat oi-oin iha komputador nia laran hodi fasilita ita
ema servisu ho lalais no klaru.. Tiur
Relasiona ho razaun sira ne’ebé maka durante ne’e hakerek na’in observa no hare’e hodi
hamosu hakerek na’in nia hanoin. Tambá ne’e hakerek na’in ho inisiativa rasik ne’ebé maka
di’ak no forti foti topiku “ utilizasaun sistema komputador iha prosesu aprendizagem ba
estudante , ne’e sai hanesan topiku ida ne’ebé importante hodi amostra iha eskola sekundaria
Técnico Vocasional Indústrial Católica São João Paulo II Passabe (ETVIC-SJP II PSB). Titulu
Prova Aptidaun Profisional (PAP), ne’ebé hakerek na’in realiza kona-bá “Prossesu Instalasaun
Komputador Hardwere Iha eskola sekundaria Técnico Vocasional Indústrial Católica São João
Paulo II Passabe (ETVIC-SJP II PSB)’’.
1.2. Formulasaun Problematika
Relasiona ho introdusaun mensiona iha leten hamousu hakerek na’in nia ideia ka hanoin
rasik neb’ebé luan foti tópiku ho titulo” Utilizasaun Sistema Komputador iha Prosesu
Aprendizagen ba Estudante”hodi hamousu nia formulasaun problematika mak hanesan tuir
mai ne’e:
Sistema (husi lian olanda system) mak hanesan unidade ida-ne’ebé kompostu husi
komponente ka elementu ne’ebé liga hamutuk hodi hafasil tiha informsaun, materia, ka energia
atu bele atinji objetivu ida. Definisaun ida-ne’e dala barak uza atu dezeñu entidade ida ne’ebé
bele halo interaksaun, ne'ebé modolu matematika ida dala barak ita kria.
Sistema ne’e mós hanesan unidade bá parte sira ne’ebé iha relasaun bá malu (interconnected)
ne’ebé mak iha área ida no iha item sira ne’ebé mak halo movimentu, ezemplu komun hanesan
nasaun ida. Nasaun ne’e hanesan grupo ida husi elementu balun ne’ebé unidade hanesan regiaun
ne’é iha relasaun bá malu nune’e bele forma nasaun ida hodi hala’o movimentu mak povu
ne’ebé iha nasaun refere.
Liafuan Sistema barak liu uza iha konversasaun loron-loron nian, iha forum ka fatin
diskusaun ka dokumentu seinsia. Liafuan ida ne’e uza bá buat oi-oin, no iha parte barak mós, tan
ne’e bele uniforme. Iha signifika ne’ebé komun liu, sistema ne’e nu’dar grupo ida ne’ebé iha
relasaun entre buat sira ne’ebé iha.