Katalog Vaskularne Flore Crne Gore Tom II

See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.
net/publication/351624711
Katalog vaskularne ﬂore tom II
Book · December 2020
CITATIONS READS
2 185
2 authors:
Danka Caković Danijela Stešević

University of Montenegro University of Montenegro
87 PUBLICATIONS 604 CITATIONS 131 PUBLICATIONS 1,556 CITATIONS
SEE PROFILE SEE PROFILE
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
Catalog of the vascular flora of Montenegro View project
Biodiversity (habitats/vegetation/plants) mapping for selected locations in the Coastal area of Montenegro View project
All content following this page was uploaded by Danka Caković on 17 May 2021.
The user has requested enhancement of the downloaded file.

CRNOGORSKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI
Danka Caković, Danijela Stešević
KATALOG VASKULARNE FLORE CRNE GORE

TOM II
MONTENEGRIN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS
Catalogues 12
The Section of Natural Sciences

Volume 11
DANKA CAKOVIĆ, DANIJELA STEŠEVIĆ

CATALOGUE OF VASCULAR FLORA
OF MONTENEGRO
VOLUME II
Editor
Gordan S. Karaman
Podgorica, 2021
Katalozi 12
Odjeljenje prirodnih nauka

Knjiga 11
DANKA CAKOVIĆ, DANIJELA STEŠEVIĆ

KATALOG VASKULARNE FLORE
CRNE GORE
TOM II
Urednik
Gordan S. Karaman
Podgorica, 2021.
Primljeno na sjednici Odjeljenja prirodnih nauka, 5. decembra 2019. godine, na
osnovu recenzija akademika Gordana Karamana i prof. dr Slobodana Jovanovića.
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti zadržava sva prava. Nijedan dio ove
knjige ne smije biti reprodukovan u bilo kojoj formi bez dozvole izdavača.
SADRŽAJ
Rezime . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Abstract . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Taksonomski dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Divisio: Spermatophyta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Subdivisio: Angiospermae. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Classis: Dicotyledones . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Familia: Brassicaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Genus: Aethionema. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Genus: Alliaria . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Genus: Alyssoides. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Genus: Alyssum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Genus: Arabidopsis. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Genus: Arabis. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Genus: Armoracia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Genus: Aubrieta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Genus: Aurinia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Genus: Barbarea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Genus: Berteroa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Genus: Biscutella. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Genus: Brassica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Genus: Bunias. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
6 Danka Caković, Danijela Stešević
Genus: Cakile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
Genus: Calepina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Genus: Camelina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Genus: Capsella. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Genus: Cardamine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Genus: Cardaria.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Genus: Clypeola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Genus: Conringia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Genus: Coronopus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Genus: Descurainia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Genus: Diplotaxis. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Genus: Draba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Genus: Erophila. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Genus: Eruca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Genus: Erysimum. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Genus: Euclidium . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Genus: Hesperis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Genus: Hornungia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Genus: Iberis. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Genus: Isatis. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
Genus: Kernera. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
Genus: Lepidium. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
Genus: Lobularia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
Genus: Lunaria. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
Genus: Malcolmia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Genus: Matthiola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Genus: Microthlaspi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
Genus: Moricandia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
Genus: Myagrum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Genus: Nasturtium. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Genus: Neslia.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Genus: Noccaea. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Genus: Peltaria. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
Katalog vaskularne flore Crne Gore — Tom II 7
Genus: Raphanus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Genus: Rapistrum. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
Genus: Rorippa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
Genus: Schivereckia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
Genus: Sinapis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
Genus: Sisymbrium. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Genus: Thlaspi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Familia: Capparaceae. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
Genus: Capparis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
Familia: Resedaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
Genus: Reseda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
Familia: Crassulaceae. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
Genus: Hylotelephium. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
Genus: Sedum. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
Genus: Jovibarba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
Genus: Sempervivum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
Genus: Umbilicus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
Familia: Saxifragaceae. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
Genus: Chrysosplenium . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
Genus: Parnassia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
Genus: Ribes. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
Genus: Saxifraga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
Familia: Rosaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Genus: Agrimonia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Genus: Alchemilla. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Genus: Amelanchier . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
Genus: Aphanes . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
Genus: Aremonia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Genus: Argentina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
Genus: Aruncus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
Genus: Comarum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
Genus: Cotoneaster. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
Genus: Crataegus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
Genus: Cydonia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152

Genus: Dryas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153
Genus: Drymocallis. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
Genus: Filipendula . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
Genus: Fragaria . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156
Genus: Geum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
Genus: Malus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
Genus: Pyrus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
Genus: Potentilla. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
Genus: Prunus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
Genus: Pyracantha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189
Genus: Rosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
Genus: Rubus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
Genus: Sanguisorba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
Genus: Sorbus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
Genus: Spiraea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231
Familia: Fabaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
Genus: Acacia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
Genus: Albizia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
Genus: Amorpha. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
Genus: Anthyllis. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
Genus: Argyrolobium . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238
Genus: Astragalus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
Genus: Bituminaria. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
Genus: Calicotome . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248
Genus: Ceratonia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
Genus: Cercis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
Genus: Cicer . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
Genus: Colutea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250
Genus: Coronilla. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
Genus: Cytisus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252
Genus: Dorycnium . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256
Genus: Galega. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
Genus: Genista. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259

Genus: Gleditsia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
Genus: Hedysarum. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
Genus: Hippocrepis. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
Genus: Hymenocarpos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268
Genus: Lathyrus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269
Genus: Laburnum. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279
Genus: Lens . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
Genus: Lotus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281
Genus: Lupinus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
Genus: Medicago. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 286
Genus: Melilotus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295
Genus: Onobrychis. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298
Genus: Ononis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
Genus: Ornithopus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305
Genus: Oxytropis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 305
Genus: Petteria. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308
Genus: Phaseolus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309
Genus: Pisum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309
Genus: Robinia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
Genus: Scorpiurus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310
Genus: Securigera. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 311
Genus: Spartium. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313
Genus: Trifolium. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314
Genus: Trigonella . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336
Genus: Vicia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337
Genus: Wisteria . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
Familia: Oxalidaceae. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
Genus: Oxalis. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353
Familia: Geraniaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
Genus: Erodium . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356
Genus: Geranium . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359
Familia: Zygophyllaceae. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372
Genus: Tribulus .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372

Familia: Linaceae. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373
Genus: Linum. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 373
Genus: Radiola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 381
Familia: Euphorbiaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 381
Genus: Andrachne. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 381
Genus: Chrozophora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382
Genus: Euphorbia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383
Genus: Mercurialis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 407
Genus: Theligonum. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 409
Familia: Rutaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 409
Genus: Dictamnus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 409
Genus: Ruta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 410
Familia: Polygalaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 411
Genus: Polygala. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 411
Familia: Anacardiaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 415
Genus: Cotinus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 415
Genus: Pistacia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 416
Genus: Rhus.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 418
Familia: Balsaminaceae. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 418
Genus: Impatiens . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 418
Familia: Aquifoliaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
Genus: Ilex . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
Familia: Rhamnaceae. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
Genus: Frangula. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 419
Genus: Paliurus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 421
Genus: Rhamnus. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 422
Genus: Ziziphus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 425
Familia: Buxaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 426
Genus: Buxus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 426
Familia: Tiliaceae. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 426
Genus: Tilia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 426
Familia: Malvaceae. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 427
Genus: Abutilon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 427

Genus: Alcea. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 428
Genus: Althaea. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 429
Genus: Hibiscus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 430
Genus: Kitaibela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 431
Genus: Malope . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 431
Genus: Malva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 431
Familia: Thymelaceae. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 437
Genus: Daphne . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 437
Genus: Lygia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 440
Familia: Hypericaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 441
Genus: Hypericum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 441
Familia: Violaceae . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 447
Genus: Viola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 447
Pregled taksona koji su nomenklaturno

neopredijeljeni i/ili sumnjivi u pogledu areala. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 456
Zahvalnica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 461
Literatura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 463
Index. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 483
REZIME
U drugi tom Kataloga vaskularne flore Crne Gore uvrštene su 23 porodice dikotile-
donih biljaka (Brassicaceae, Capparaceae, Resedaceae, Crassulaceae, Saxifragaceae, Ro-
saceae, Fabaceae, Oxalidaceae, Geraniaceae, Zygophyllaceae, Linaceae, Euphorbiaceae,
Rutaceae, Polygalaceae, Anacardiaceae, Balsaminaceae, Aquifoliaceae, Rhamnaceae,
Buxaceae, Tiliaceae, Malvaceae, Thymelaceae, Hypericaceae, Violaceae), 170 rodova,
865 vrsta i podvrsta i 16 hibridnih taksona. Ovaj tom je, kao i prvi, nastao sintezom
raspoloživih literaturnih podataka i sopstvenih terenskih istraživanja, a za osnovu
je imao četiri publikacije: Conspectus florae Montenegrinae, Analitička flora Jugoslavi-
je, Građa za vaskularnu floru Crne Gore i Prilog poznavanju vaskularne flore Crne Gore.
Urađena je nomenklaturna revizija i napravljen kritički fitogeografski osvrt.
Ključne riječi: vaskularne biljke, Crna Gora, Katalog, Brassicaceae, Capparaceae,
Resedaceae, Crassulaceae, Saxifragaceae, Rosaceae, Fabaceae, Oxalidaceae, Gerania-
ceae, Zygophyllaceae, Linaceae, Euphorbiaceae, Rutaceae, Polygalaceae, Anacardiaceae,
Balsaminaceae, Aquifoliaceae, Rhamnaceae, Buxaceae, Tiliaceae, Malvaceae, Thymela-
ceae, Hypericaceae, Violaceae
ABSTRACT
In the second volume of the Catalog of the vascular flora of Montenegro, 23 fam-
ilies of dicotyledons plants are listed (Brassicaceae, Capparaceae, Resedaceae, Cras-
sulaceae, Saxifragaceae, Rosaceae, Fabaceae, Oxalidaceae, Geraniaceae, Zygophyllaceae,
Linaceae, Euphorbiaceae, Rutaceae, Polygalaceae, Anacardiaceae, Balsaminaceae, Aqui-
foliaceae, Rhamnaceae, Buxaceae, Tiliaceae, Malvaceae, Thymelaceae, Hypericaceae, Vi-
olaceae), 170 genera, 865 species and subspecies and 16 hybrid taxa. This volume,
as well as the first one, is the result of a synthesis of available literature data and
our own field research, and based on four publications: Conspectus florae Montenegri-
nae, Analytical Flora of Yugoslavia, Materials for the vascular flora of Montenegro and
Contribution to knowledge of the vascular flora of Montenegro. A nomenclature revi-
sion was made, as well as a critical phytogeographical review.
Key words: vascular plants, Montenegro, the cataloque, Brassicaceae, Capparace-
ae, Resedaceae, Crassulaceae, Saxifragaceae, Rosaceae, Fabaceae, Oxalidaceae, Gerani-
aceae, Zygophyllaceae, Linaceae, Euphorbiaceae, Rutaceae, Polygalaceae, Anacardiaceae,
Balsaminaceae, Aquifoliaceae, Rhamnaceae, Buxaceae, Tiliaceae, Malvaceae, Thymelace-
ae, Hypericaceae, Violaceae
UVOD
Flora Crne Gore je od davnina privlačila pažnju botaničara i to je rezultiralo izu-
zetno bogatom literaturnom građom. Uprkos tome, precizan popis biljnih vrsta do
sada nije urađen. Na osnovu objavljenih podataka, procjenjuje se da na njenom po-
dručju raste nešto više od 3600 vrsta i podvrsta. Ako se bogatstvo flore jednog pro-
stora izrazi brojem vrsta po jedinici površine, onda Crna Gora zauzima prvo mjesto
među evropskim državama (Stevanović et al., 1995). Kako pojedini djelovi naše ze-
mlje ipak nijesu do kraja floristički istraženi, onda pomenuta cifra ne odgovara i ko-
načnom broju biljnih taksona.
Ovakvo bogatstvo biljnog svijeta objašnjava se raznolikim ekološkim faktorima,
koji se smjenjuju i često mozaično prepliću na teritoriji Crne Gore: raznovrstan geo-
loški sastav i složena geomorfološka struktura, visok stepen složenosti i raznolikosti
klimatskih parametara, heterogen pedološki pokrivač. Treba naglasiti i burnu geološ-
ko-biološku istoriju, kroz koju je prošla flora cijelog Balkanskog poluostrva, pa samim
tim i Crne Gore kao njegovog sastavnog dijela.
Florističko bogatstvo jeste pravi dar prirode, ali i velika obaveza, koja podrazu-
mijeva potrebu očuvanja ukupnog biljnog genofonda. Iz godine u godinu povećava se
antropogeni pritisak na prirodna staništa, posebno u mediteranskom regionu Crne
Gore. Ovo je ozbiljna prijetnja za, već u velikoj mjeri uništenu, floru i vegetaciju pri-
morskog kraja. Intenziviranje antropogenih uticaja bilježi se i u centralnom i sjever-
nom dijelu. Sve ovo nameće obavezu preuzimanja konkretnih akcija zaštite. Činjeni-
ca da Crna Gora još uvijek nema publikovanu ediciju o svojoj flori niti Crvenu knjigu
flore, koje bi sadržale podatke o distribuciji i stepenu ugroženosti taksona, govori o
tome da je do danas nedovoljno urađeno na polju upoznavanja i zaštite biljnog svijeta.
Adrese autora:
Danka Caković, Univerzitet Crne Gore, PMF – Studijski program Biologija,
e-mail: danka.petrovic@t-com.me; dankac@ucg.ac.me
Danijela Stešević, Univerzitet Crne Gore, PMF – Studijski program Biologija,
e-mail: danijela.stesevic@ucg.ac.me
Kao rezultat težnje da se sistematizuju znanja o diverzitetu živog svijeta Crne Go-
re, od strane Crnogorske akademije nauka i umjetnosti pokrenut je projekat Biodiver-
zitet Crne Gore, kojim rukovodi akademik Gordan S. Karaman. U okviru navedenog
projekta, započet je rad na Katalogu vaskularne flore Crne Gore i 2013. godine publiko-
van je prvi tom Kataloga (Stešević, Caković, 2013), u koji su uvrštene nesjemene va-
skularne biljke: papratnjače i golosjemenjače, kao i dio dikotiledonih skrivenosjeme-
njača (od porodice Betulaceae do Fumariaceae). Drugi tom predstavlja nastavak prvog
toma Kataloga, a njime su obuhvaćene 23 porodice dikotiledonih biljaka: Brassica-
ceae, Capparaceae, Resedaceae, Crassulaceae, Saxifragaceae, Rosaceae, Fabaceae, Oxali-
daceae, Geraniaceae, Zygophyllaceae, Linaceae, Euphorbiaceae, Rutaceae, Polygalaceae,
Anacardiaceae, Balsaminaceae, Aquifoliaceae, Rhamnaceae, Buxaceae, Tiliaceae, Malva-
ceae, Thymelaceae, Hypericaceae i Violaceae. Planiran je dalji rad na Katalogu vaskular-
ne flore kako bi se obuhvatio cjelokupni biljni svijet Crne Gore.
MATERIJAL I METODE
Drugim tomom Kataloga obrađene su 23 porodice dikotiledonih cvjetnica, obje-

dinjene drugim tomom Flore Evrope: Brassicaceae, Capparaceae, Resedaceae, Crassu-
laceae, Saxifragaceae, Rosaceae, Fabaceae, Oxalidaceae, Geraniaceae, Zygophyllaceae,
Linaceae, Euphorbiaceae, Rutaceae, Polygalaceae, Anacardiaceae, Balsaminaceae, Aqui-
foliaceae, Rhamnaceae, Buxaceae, Tiliaceae, Malvaceae, Thymelaceae, Hypericaceae i
Violaceae.
Katalog je nastao sintezom raspoloživih literaturnih i herbarskih podataka i sop-
stvenih terenskih istraživanja, a za osnovu je imao četiri publikacije: Conspectus flo-
rae Montenegrinae (Rohlena, 1942); Analitička flora Jugoslavije (Horvatić (ed.), 1967–
1973; Trinajstić (ed.), 1973–1979); Građa za vaskularnu floru Crne Gore (Pulević,
2005) i Prilog poznavanju vaskularne flore Crne Gore (Stešević et al., 2008).
Nomenklatura je usaglašena sa Euro+Med (2006–), dok su taksoni koji nijesu sa-
držani u pomenutom izvoru tretirani kao u Med-Checklisti (http://ww2.bgbm.org/
mcl/query.asp) ili Flora Europaea (http://rbg-web2.rbge.org.uk/FE/fe.html). U sluča-
jevima kada je takson bio nepoznat ovim izvorima, protolog i sinonimika su usagla-
šeni sa International Plant Name Index (IPNI, 2004) i The Plant List (2010), a takson
je uvršten u poglavlje nazvano „Pregled taksona koji su nomenklaturno neopredije-
ljeni i/ili sumnjivi u pogledu areala“. Ovo poglavlje sadrži i taksone koji se navode u
literaturi, ali se na osnovu savremene nomenklaturno-horološke literature, ne mogu
očekivati na teritoriji Crne Gore. Za taksone za koje nije naveden precizan lokalitet,
ili je u literaturi izražena sumnja o njihovom prisustvu u Crnoj Gori (simbolom „?“),
ove informacije su date u vidu napomene.
U okviru porodica, taksoni koji su nomenklaturno i arealom opredijeljeni, navede-

ni su po azbučnom redu. Varijeteti i forme nijesu zasebno tretirani.
Aktuelno ime vrste je ispisano u bold i kurziv stilu, a imena bazionima i sinonimi
samo u kurzivu. Sinonimima koji se javljaju u literaturi za teritoriju Crne Gore dat je
redni broj, napisan ispred imena sinonima. Ovaj redni broj je u pregledu literaturnih
podataka pridružen referenci u kojoj se dati sinonim navodi. U izvjesnim slučajevi-
ma, u literaturnim izvorima se navode taksoni koji nijesu uvršteni u IPNI i The Plant
List. Iz tog razloga im nedostaje ime autora i protolog.
Za svaki takson dati su podaci o: staništu, rasprostranjenju vrste na području Cr-
ne Gore, kao i opštem arealu. Za vrste čiji je holotip sakupljen u Crnoj Gori navedeno
je klasično nalazište (locus classicus), dok je za infraspecijske taksone ranga varijete-
ta i forme klasično nalazište navedeno u formi napomene. Ukoliko je takson zaštićen
nacionalnom ili međunarodnom legislativom, ili ima određenu IUCN kategoriju, na-
vedeni su podaci o statusu zaštite.
Što se tiče citiranja literaturnih podataka o zastupljenosti vrsta na području Crne
Gore, u Katalog nije unesena kompletna bibliografska građa. Napravljen je odabir po-
dataka i referenci za koje smo smatrali da će dati dobar pregled distribucije taksona
na teritoriji Crne Gore. Reference koje su inkorporirane u Conspectus nijesu citirane u
originalu, već je podatak preuzet od Rohlene. Ako je takson izostavljen iz Conspectusa
ili su podaci o njegovoj distribuciji objavljeni kasnije, onda je citiran originalni izvor.
U okviru citata, godini je pridružen i broj strane na kojoj je podatak publikovan. Uko-
liko jedan autor u više svojih publikacija navodi takson za isti lokalitet, citiran je sa-
mo jednom. Ako postoji veliki broj literaturnih zapisa o prisustvu taksona na istom
lokalitetu, nijesu citirani svi, već nekoliko izvora, s tim što je prvi najstariji, a posljed-
nji najskoriji. Literaturnim podacima su pridruženi i naši terenski, naznačeni kao ori-
ginalni podaci (orig. podaci).
Kao izvor podataka o opštem rasprostranjenju taksona poslužila je standardna
fitogeografska literatura (Jalas et Suominen, 1972–1989), Meusel et al. (1965), kao
i već pomenute Euro+Med plantbase, Med-Checklist, Flora Europaea, Analitička flo-
ra Jugoslavije i Flora Srbije (Josifović, 1970–1977; Sarić et Dilklić, 1989; Sarić, 1992).
Radi preglednosti i boljeg uvida u rasprostranjenje taksona na području Crne Go-
re, lokaliteti su grupisani po podregionima. Podjela je bazirana na geografskoj rejo-
nizaciji po Markoviću (in: Stevanović et Vasić, 1995). U skladu sa njom, Crna Gora je
podijeljena u dva osnovna regiona: primorski i planinsko-kotlinski, i 6 podregiona:
sjeverni (N), centralni (C), istočni (E), zapadni (W), mediteranski (Me) i submedite-
ranski (Sm) (karta 1). U okviru podregiona, lokaliteti su dati po azbučnom redu. Ne-
ki lokaliteti koji se navode u literaturi prostiru se u više podregiona (npr. dolina Tare,
Nikšić), pa su tako navođeni i u Katalogu.
Karta 1. Geografska rejonizacija Crne Gore

TAKSONOMSKI DIO
Divisio: Spermatophyta
Subdivisio: Angiospermae
Classis: Dicotyledones
Familia: Brassicaceae
Genus: Aethionema W. T. Aiton

in Aiton, Hortus Kew., ed. 2, 4: 80. 1812
Aethionema saxatile (L.) W. T. Aiton subsp. saxatile
Basionym: Thlaspi saxatile L., Sp. Pl., ed. 1: 646. 1753

= Aethionema banaticum Jank, a Linnaea (Berlin) 30: 558. 1860
= Aethionema creticum Boiss. & Heldr., in Boiss., Fl. Orient., Suppl.: 61. 1888
Stanište: Kamenjari, pukotine stijena, šikare, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta u pukotinama stijena i kamenjarima (Ro-
hlena, 1942: 94), N – kanjon Pive (Blečić, 1958: tab. 14, 15; Lakušić, R. et Redžić,
1989: Tab. 3; Wraber, 1982: 79), kanjon Tare (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 3;
Bulić, 1989: 121), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 39), kanjon Morače, Mrtvi-
ce, Kapa Moračka (Bulić, 2008: 119), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 26), Plati-
je (Bulić, 2008: 119), Rebrčnik (Horak, 1900: 158), E – Bukovička rijeka (Marki-
šić et Martinović, 1998: 214), dolina Grebaje (Wraber, 1988b: 103), okolina Pet-
njice (Škrijelj, 2013: 23), W – Grahovska nahija (Adamović, 1913: 11), selo Prčanj
(Abadžić et Šilić, 1982: tab.1), Me – Donja Gora (Lovrić et Rac, 2006: 197), Jaz,
Petrovac (Šmarda, 1968: 2), Savina (Weiss, 1866: 582), Spilica (Petrović, 2011: 64),
Sutomore, Trsteno (Šmarda, 1968: 2), Verige (Karaman, 1997: 42), Sm – Boljevi-
ći, Đolaza (Petrović, 2004: 37), Đuravci, Lunje (Petrović, 2011: 64), padine Lovće-
na i njegova podgorina (Stanković-Tomić, 1970: 20), Martinići (Bešić, 1978: 24),
Miljevci (Petrović, 2004: 37), Njeguši (Horak, 1900: 158), Piperi: južni dio (Božo-
vić et al., 2006: 107), Podgorica (Černjavski et al., 1949: 71, Stešević et al., 2014:
34), kanjon Cijevne: Rakića most, Kuće Rakića, Srpska (Bulić, 1994:70, Hadžia-
blahović, 2010: 38), Rasovatac (Ebel, 1844: 64), Taraboš (Höpflinger, 1964: 96),
Virpazar (Černjavski et al., 1949: 71).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, sjeverna i zapadna Azija, sjeverna pod-
ručja Sjeverne Amerike.
Aethionema saxatile R.Br. subsp. graecum (Boiss. Heldr.) Hay.

in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. Beih. 30: (1) 472. 1925
Basionym: 1 Aethionema graecum Boiss. &Spruner, in Boiss, Diagn. Pl. Orient., ser.
1, 6: 16. 1846
= Aethionema glaucescens Halácsy, Abh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 38: 748. 1888
Stanište: Iznad gornje šumske granice u subalpinskom i alpinskom pojasu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E - Bjelasica (Lakušić, R., 1966: 891), Bogiće-
vica, Čakor, Starac (Lakušić, R., 1968a: 2311), Prokletije (Lakušić, R., 1982: 111),
Sm – Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 20), Cetinje (Rohlena, 1942: 94; Stanković-
Tomić, 1970: 20), Majstori (Stanković-Tomić, 1970: 20).
Geografsko rasprostranjenje: Južni dio Balkanskog poluostrva, Turska.
Status zaštite: Vrsta se nalazi na listi Zakonom zaštićenih (Sl. list RCG 76/06: 2)
Genus: Alliaria Fabr.

Enum., ed. 2: 161. 1759
Alliaria petiolata (M. Bieb.) Cavara & Grande
in Bull. Orto Bot. Regia Univ. Napoli 3: 418. 1913
Basionym: Arabis petiolata M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 2: 126. 1808

= 1 Alliaria officinalis M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 3: 445. 1820
= Sisymbrium alliaria (L.) Scop., Fl. Carniol., ed. 2, 2: 26. 1772
= Erysimum alliaria L., Sp. Pl.: 660. 1753
Stanište: Šume, rubovi šuma, zasjenčena mjesta, ruderalna sjenovita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 211),
Piva (Rohlena, 1942: 83), kanjon Tare (Bulić, 1989: 120), C – Babji zub (Vuksanović,
2003: 39), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 24), E – Andrijevica (Rohlena, 1942:
83), Biogradska gora (orig. podaci), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 231), Me – Bar
(Rohlena, 1942: 83), Donji Štoj (Bubanja, 2016: 218), Ulcinj (Rohlena, 1942: 83),
Sm – Boljevići (Petrović, 2011: 64), Cetinje (Stanković-Tomić, 1970: 18), kanjon
Cijevne (Bulić, 1994: 65), Livari (Petrović, 2011: 64), Lovćen (Rohlena, 1942: 83),
između Lovćena i Kotora (Studniczka, 1890: 82), Mali Mikulići (Petrović, 2011:
64), Njeguši, Obzovica (Stanković-Tomić, 1970: 18), Piperi: južni dio (Božović et
al., 2006: 1081), Podgorica (Rohlena, 1942: 83, Hadžiablahović, 2010: 33, Steše-
vić et al., 2014: 34), Rumija (Petrović, 2011: 64), Virpazar (Rohlena, 1942: 83), Vr-
suta (Petrović, 2011: 64).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Azija, Sredozemlje.
Genus: Alyssoides Mill.

Gard. Dict. Abr., ed. 4. 1754
Alyssoides utriculata (L.) Medik.
Philos. Bot. 1: 189. 1789
Basionym: Alyssum utriculatum L., Nomencl. ref.: Mant. Pl.: 92. 1767
= 1 Alyssoides utriculatum (L.) Med. var. graecum (Reut.) Hay.
= 2Vesicaria graeca Boiss., Fl. Orient. 1: 262. 1867
= 3Vesicaria utriculata (L.) Lam. & DC., in Lam., Fl. Franç., ed. 2, 4: 696. 1805
= Alyssoides bulgarica (Sagorski) Assenov, in Fl. Nar. Rep. Bălgarija 4: 486. 1970
= Alyssoides graeca (Boiss.) Jáv., in Bot. Közlem. 21: 73. 1924
= Alyssoides utriculata subsp. bulgarica (Sagorski) Hartvig, in Strid, Mount. Fl. Gr.
1: 277. 1986
= Alyssoides utriculata subsp. graeca (Boiss.) Zangh., Fl. Ital. 1: 209. 1976
= Vesicaria utriculata subsp. bulgarica Sagorski, in Oesterr. Bot. Z. 61: 20. 1911
= Alyssoides utriculata (L.) Medik. var. utriculata
= Alyssoides utriculata var. bulgarica (Sagorski) Hayek
Stanište: Pukotine stijena primorskih krajeva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Bošnjak, 1935: 203), Kanjon Pi-
ve (Lakušić, R. et Redžić 1989: tab. 2, 31; Wraber, 1982: 791), C – Gradište iznad
Kolašina (Rohlena, 1942: 89 ; Vuksanović, 2003: 39), Korita Rovačka (Rohlena,
1942: 89), Morača (Rohlena, 1942: 891; Aalto et al., 1972: 38; Šmarda, 1968: 9),
Platije (Bulić, 2008: 118), W – Jastrebica (Pantoscek, 1874: 922; Adamović, 1913:
10), Me – od Mua do Trojice (Studniczka, 1890: 83), iznad Ulcinja (Rohlena, 1942:
891), Sm – Bioče (Bulić, 2008: 118), kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Hadžiablahović,
2010: 36), Kotor-Krstac (Hirc, 1912: 952), Krstac iznad Njeguša, Medun (Rohlena,
1942: 891), Možura (Petrović, 2011: 65), Ostrog, Podgorica (Rohlena, 1942: 891),
Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 108).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadni Alpi, Apeninsko i Balkansko poluostr-
vo, južni dio Karpata.
Genus: Alyssum L.
Sp. Pl.: 650. 1753
Alyssum alyssoides (L.) L.
Syst. Nat., ed. 10: 1130. 1759
Basionym: Clypeola alyssoides L., Sp. Pl.: 652. 1753

= 1 Alyssum alyssoides (L.) L. var. perdurans (Ullep.) Hay.
= Alyssum calycinum L., Sp. Pl., ed. 2: 908. 1763
Stanište: Termofilne šikare, kamenjari, zidine, uz puteve, pjeskovita staništa nizij-
skog pojasa primorskih i kontinentalnih krajeva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva, Šavnik (Rohlena, 1942: 88), C – Babji
zub (Vuksanović, 2003: 39), E – Andrijevica, Lijeva Rijeka (Rohlena, 1942: 88), W –
grahovska nahija (Adamović, 1913: 11), Me – Činovica na Vrmcu (Karaman, 1997:
41), Spilica-Mali Mikulići (Petrović, 2011: 64), Vrmac (Karaman, 1997: 41), Sm –
Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 19), Bratonožići (Rohlena, 1942: 88, 881), Cetinje
(Rohlena, 1942: 88; Stanković-Tomić, 1970: 19), Đuravci (Petrović, 2011: 64), Li-
sinj iznad Bara (Rohlena, 1942: 88), Međurečka planina (Petrović, 2011: 64), Mi-
rac (Stanković-Tomić, 1970: 19), Njeguši (Rohlena, 1942: 88), Podgorica (Rohle-
na, 1942: 88, Stešević et al., 2014: 34).
Geografsko rasprostranjenje: Topliji djelovi Evrope.
Alyssum desertorum Stapf

in Denkschr. Kaiserl. Akad. Wiss., Wien. Math.-Naturwiss. Kl. 51: 302. 1886
= 1 Alyssum minimum Willd.
Stanište: Pjeskovita i kamenita mjesta kontinentalnih predjela.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – oko Golubovaca i Rijeke Crnojevića (Ada-
mović, 1913: 111), Virpazar (Rohlena, 1942: 88).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna, dio srednje i istočna Evropa.
Alyssum murale Waldst. & Kit. subsp. murale

Descr. Icon. Pl. Hung.: 5. 1799
= 1 Alyssum murale W.K. f. pachyphyllum Beck

= Alyssum chalcidicum Janka, in Oesterr. Bot. Z. 22: 175. 1872
= Alyssum chlorocarpum Hausskn., in Mitth. Thüring. Bot. Vereins nov. ser., 3–4:
113. 1893
Stanište: Pukotine stijena i kamenjarski pašnjaci na krečnjačkim i silikatnim
podlogama.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići u Pivi (Rohlena, 1942: 88), u
blizini sela Krstac iznad doline Pive (Rohlena, 1942: 881), Ljut ispod planine Le-
denice, dolina Vrbnice u Pivi (Rohlena, 1942: 88), E – Balj iznad Andrijevice (Ro-
hlena, 1942: 88).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa.
Alyssum murale subsp. pichleri (Velen.) Stoj. & Stef.

Fl. Bulg., ed. 3: 530. 1948
= Alyssum pichleri Velen., Fl. Bulg.: 38. 1891
= 1 Alyssum pichleri Vel. f. stellulatum Borza
Stanište: Pukotine stijena i kamenjarski pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije, prevoj Čakor, istočne padine,
1300 m (Rechinger, 1935: 1461).
Geografsko rasprostranjenje: Balkan – južni, centralni i istočni dio.
Alyssum montanum L.
Sp. Pl.: 650. 1753
= Alyssum fastigiatum Heywood, in Bull. Brit. Mus. (Nat. Hist.), Bot. 1: 92. 1954
= Alyssum litorale Trinajstic, nom. illeg., Suppl. Fl. Anal. Jugosl. 8: 6. 1982
= Alyssum montanum subsp. graecum (Halácsy) Hayek, in Repert. Spec. Nov. Regni
Veg. Beih. 30: (1) 433. 1925
= Alyssum montanum subsp. pagense (Baumgartner) Hayek, Prodr. Fl. Penins. Bal-
can. 1: 433. 1925
= Alyssum montanum var. graecum Halácsy, Consp. Fl. Graec. 1: 95. 1900
Stanište: Suvi travnajci i pukotine stijena uglavnom kontinentalnijih predjela.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić R., 1984: 79), Krivi do

u Pivi (Rohlena, 1942: 881), između Šavnika i Bukovice (Rohlena, 1942: 871), Ža-
bljak (Aalto et al., 1972: 35), C – Kopilje (Horak, 1900: 158), E – okolina Petnji-
ce (Škrijelj, 2013: 24), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 11), Sm – kanjon Cijevne:
Kuće Rakića i Ržanički most (Hadžiablahović, 2010: 36), Ostrog, Livari-vrh Ru-
mije, Lisinj (Petrović, 2011: 65), Rasovatac iznad Virpazara (Rohlena, 1942: 87),
Rumija (Rohlena, 1942: 871), Taraboš (Höpflinger, 1964: 95).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, Južna, Istočna Evropa.
Alyssum ovirense A. Kern.

Sched. Fl. Exs. Austro-Hung. 2: 99. 1882
Stanište: Planinska točila.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Sinjajevina-Jablan (Rohlena, 1942: 87), E
– Bjelasica (Rohlena, 1942: 87; Lakušić, R., 1966: Tab. 1), Komovi (Rohlena, 1942:
87), Mokra gora (Rudski, 1949: 27), Sjekirica, Zeletin (Rohlena, 1942: 87), Žljeb
(Rudski, 1949: 8).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočni Alpi i sjeverozapadni dio Balkana.
Alyssum repens Baumg. subsp. repens

Enum. Stirp. Transsilv. 2: 237. 1816
= Alyssum virescens Halácsy, Consp. Fl. Graec. 1: 94. 1900
= Alyssum montanum subsp. repens (Baumg.) Baumgartner, in Jahresber. Nieder-
Österr. Landes-Lehrersem. Wiener-Neustadt 35: Beil. 45. 1908
= 1 Alyssum repens Baumg. subsp. transsilvanicum (Schur) Nym, Consp. Fl. Eur.: 56. 1878
Stanište: Pukotine stijena, suvi travnjaci planinskih i pretplaninskih predjela.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Šljeme na Durmitoru (Rohlena, 1942: 88),
E – Kom (Rohlena, 1942: 88), Mokra planina (Rudski, 1949: 50), Sm – Obida na
obali Skadarskog jezera kod Virpazara (Černjavski et al., 1949: 701).
Alyssum repens Baumg. subsp. trichostachyum (Rupr.) Hayek

Basionym: Alyssum trichostachyum Rupr. in Mém. Acad. Imp. Sci. Saint Pétersbourg,
Sér. 7 15 (2): 101. 1869
Stanište: Suvi travnjaci i kamenjari planinskih predjela.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije, prevoj Čakor, istočne padine,
1300 m (Rechinger, 1935: 146).
Geografsko rasprostranjenje: Balkan (izuzimajući sjeverozapadni).
Alyssum scardicum Wettst.

in Biblioth. Bot. 26: 24. 1892
= 1 Alyssum montanum subsp. scardicum (Wettst.) Hayek, in Repert. Spec. Nov. Re-
gni Veg. Beih. 30: (1) 434. 1925
= Alyssum bosniacum Beck, in Glasn. Zemaljsk. Muz. Bosni Hercegovini 28: 122.
1916
Stanište: Pukotine stijena i planinski pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 88; Lakušić, R.
et al. 1969: 179; Lakušić R., 1984: 69), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 39), E –
Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 71), Čakor (Šmarda, 1968: 9), Dibala, Hum Ora-
hovski, Kom, Margarita, Pešinjak, Pivljan (Rohlena, 1942: 88), Planinica (Rohle-
na, 1942: 88; Šmarda, 1968: 9), Prokletije (Rechinger, 1935: 146; Rohlena, 1942:
88; Lakušić, R., 1968b: Tab. 14), Vila (Rohlena, 1942: 88), Zeletin (Lakušić, R.,
1968b: Tab. 16), Sm – Međurečka planina (Petrović, 2011: 65), Rumija (Rohlena,
1942: 87; Petrović, 2011: 65).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadni i središnji dio Balkanskog poluostrva.
Alyssum simplex Rudolphi

in J. Bot. (Schrader) 1799: (2) 290. 1799
= Alyssum campestre subsp. campestre
1
= Alyssum minus Rothm., nom. illeg., in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 50: 77. 1941
2
= Alyssum collinum Brot., Phytogr. Lusit. Select., ed. 2, 2: 209. 1827

= Alyssum latifolium Vis., Fl. Dalmat. 3: 118. 1850
= Alyssum micranthum C. A. Mey., in Fisch. & C. A. Mey., Index Sem. Hort. Petrop.
1: 22. 1835
= Alyssum micropetalum DC., Syst. Nat. 2: 313. 1821
= Alyssum nanum Pomel, in Bull. Soc. Sci. Phys. Algérie 11: 236. 1874
= Alyssum parviflorum M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 3: 434. 1820
Stanište: Topla, osunčana i sušna mjesta od primorskih do kontinentalnih krajeva,
zidine, kamenjari, uz puteve.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Mokra planina (Rudski, 1949: 50), Me –

iznad Bara i Ulcinja (Rohlena, 1942: 881), Donji Štoj (Bubanja, 2016: 2192), Klin-
ci na Luštici (Karaman, 1997: 41), Kotor (Pantocsek, 1874: 92), Sm – Bajice kod
Cetinja, Čavori (Stanković-Tomić: 1970: 19), Martinići (Bešić, 1978: 241), Njegu-
ši, Podgorica (Rohlena, 1942: 881; Černjavski et al., 1949: 70; Stešević et al., 2014:
35), Poda na Lovćenu (Stanković-Tomić, 1970: 19), selo Sozina (Petrović, 2004:
36), Rasovatac, Vrsuta (Petrović, 2011: 65).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i jugoistočna Evropa.
Genus: Arabidopsis Heynh.

Fl. Sachs.: 538. 1842
Arabidopsis halleri subsp. ovirensis (Wulfen) O’Kane & Al-Shehbaz
Novon 7: 325. 1997
Basionym: Arabis ovirensis Wulfen, Collecteana 1: 196. 1787

= 1Cardaminopsis halleri (L.) Hay. subsp. ovirensis (Wulf.) Hegi.
= 2Cardaminopsis ovirensis (Wulf.) O. Schwarz, Mitt. Thüring. Bot. Ges. 1: 191 1949.
= Cardamine halleri (L.) Hayek subsp. ovirensis (Wulfen) Hegi & E. Schmid
Stanište: Planinske livade, vlažna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Hajla (Markišić, 2001: 326; Hadžiablaho-
vić et al., 2011: 97), Mokra gora (Rudski, 1949: 282), planina Sjekirica-lokalitet Štit
(Rohlena, 1942: 801), Žljeb (Rudski, 1949: 202).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja Evropa, Alpi, Karpati, Balkansko
poluostrvo.
Arabidopsis thaliana (L.) Heynh.

Fl. Sachs.: 538. 1842
Basionym: Arabis thaliana L., Sp. Pl., ed. 1: 665. 1753

= Sisymbrium thalianum (L.) J. Gay, in Ann. Sci. Nat. (Paris) 7: 399. 1826
= 1Stenophragma thalianum (L.) Čelak., Květ. Okolí Pražsk.: 445. 1870
Stanište: Livade, oranice, uz međe, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Perućica ispod Komova, Sjekirica, Veruša, (Ro-
hlena, 1942: 80), Me – iznad Bara i Ulcinja (Rohlena, 1942: 80), Sm – Brajići (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 18), kanjon Cijevne: Ćemovsko polje, Kuće Rakića (Bulić, 1994:66),
Mirac (Stanković-Tomić, 1970: 18), Njeguši (Rohlena, 1942: 81; Stanković-Tomić,
1970: 18), Podgorica (Rohlena, 1942: 81; Stešević et al., 2014: 35), Piperi: južni dio
(Božović et al., 2006: 108), Rumija (Adamović, 1913: 81; Petrović, 2011: 65).
Geografsko rasprostranjenje: Evroazija.
Genus: Arabis L.
Sp. Pl.: 664. 1753
Arabis alpina L. subsp. alpina
Sp. Pl.: 664. 1753
= 1
Arabis alpina L. subsp. eualpina Briqu.
= 2
Arabis alpina L. var. maioriflora Rohl., Feddes Repert. 41: 201. 1937.
= 3
Arabis alpina L. var. decalvans Bošnjak
= 4
Arabis alpina L. f. denudata Beck.
= Arabis crispata Willd., Enum. Pl.: 684. 1809
= Arabis janitrix Quézel, in Bull. Soc. Bot. France 98: 20. 1951
= Arabis alpina subsp. linnaeana Wettst., in Biblioth. Bot. 26: 18. 1892
= Arabis alpina var. glabrata A. Blytt
Stanište: Kamenjari, točila i osuline u planinskim predjelima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Horvat, 1934: 106; Bošnjak,
1935: 21), Ledena pećina i Savin kuk (Rohlena, 1942: 812; Lakušić, R., 1968b:
tab. 5), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 137; Bulić, 1989: 121), Žabljak (Aalto et al.,
1972: 31), C – Babji zub, prevoj Sto (Vuksanović, 2003: 39), Morača (Rohlena,
1942: 811), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 25), kanjon Mrtvice (Bulić, 2008:
117), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 1), Čakor (Šmarda, 1968: 12), Kučki
Kom (Beck et Szyszylowicz, 1888: 72), Maja Kolata (Lakušić, D. et Stevanović,
1995: 77), Prokletije (Rohlena, 1942: 813), Rupe ispod Kučkog Koma, Skrobotuša
(Beck et Szyszylowicz, 1888: 72, 731), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 6), Orijen
(Rohlena, 1922: 4), Sm – Lovćen (Rohlena, 1942: 811), iznad Jezera na Lovćenu
(Stanković-Tomić, 1970: 18), Orijen (Rohlena, 1922: 4).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Sibir, Himalaji.
Napomena: Na materijalu sakupljenom kod Ledene pećine i na Savinom kuku, Ro-
hlena (1937: 201) je opisao formu maioriflora.
Arabis alpina subsp. caucasica (Willd.) Briq.

Prodr. Fl. Corse 1: 48 1913.
Basionym: 1 Arabis caucasica Willd., Enum. Pl. Suppl.: 45 1814.

= 2 Arabis alpina subsp. flavescens (Gris), Repert. Spec. Nov. Regni Veg. Beih. 30(1):
404 1925.
= 3 Arabis flavescens Griseb.
= Arabis alpina var. flavescens Gris, Spic. Fl. Rumel. 1: 241 1843.
Stanište: Kamenjari, točila i osuline u planinskim predjelima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Pančić, 1875: 5), Savin kuk (La-
kušić, R., 1968b: tab. 82), kanjon Komarnice (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 32),
kanjon Tare, Tepca (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2), E – Kučki Kom (Wraber
1986: 421), Mokra gora (Rudski, 1949: 273), Žljeb (Rudski, 1949: 103).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje.
Arabis auriculata Lam.

in Lam. & Poir., Encycl. 1: 219. 1783
= Arabis cadmea Boiss., in Diagn. Pl. Orient., ser. 1, 8: 21. 1849
= Arabis malinvaldiana Rouy & Coincy, Ecl. Pl. Hisp. 1: 7. 1893
= Arabis recta Vill., Hist. Pl. Dauphiné 3: 319. 1788
= Arabis sinaica Boiss., in Diagn. Pl. Orient., ser. 1, 8: 21. 1849
Stanište: Suva i kamenita mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Jerinja glava i Žoljevica iznad Andrijevice
(Rohlena, 1942: 82).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i srednja Evropa, sjeverna Afrika, jugo-
zapadna Azija.
Arabis ciliata Clairv.

Man. Herbor. Suisse: 222. 1811
= 1 Arabis corymbiflora Vest, in Steiermärk. Z. 3: 161. 1821
= 2 Arabis corymbiflora Vest. f. incana Hay.
= Arabis arcuata Shuttlew., Enum. Veg. Neuchâtel: 42. 1839
Stanište: Planinske livade, pašnjaci i kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crvena ploča na Sinjajevini, Dobri do na
Durmitoru, Ledenice (Rohlena, 1942: 821), Ledenice, Maglić Pivski, (Rohlena,
1942: 822), C – Javorje (Rohlena, 1942: 821), E – Bjelasica (Lakušić R, 1966: Tab.
7), Carine ispod Kučkog Koma, Zeletin (Rohlena, 1942: 821), Sjekirica planina
(Rohlena, 1942: 812).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna i dio srednje Evrope.
Arabis collina Ten.

Fl. Napol. 1: Xxxix. 1811
= 1
Arabis muralis Bertol., nom. illeg., Rar. Lig. [Ital.] Pl. 2: 37. 1806
= 2
Arabus muralis var. genuina Strobl.
= Arabis madonia C. Presl, J. Presl & C. Presl, Delic. Prag.: 15. 1822
= Arabis muricola Jord., in Ann. Soc. Linn. Lyon ser. 2, 7: 493. 1861
= Arabis tenella Guss. & Ten., in Ten., Fl. Napol. Syll. App. 5: 20. 1842
= Arabis collina subsp. muricola (Jord.) O. Bolòs & Vigo
= Arabis muralis subsp. collina (Ten.) Thell.
Stanište: Kamenita staništa, rubovi šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići (Rohlena, 1942: 831), Gradina
kod Pljevalja (Caković, 2014: 211), Ledenica planina (Rohlena, 1942: 831), Kanjon
Tare (Bulić, 1989: 121), C – Morača (Rohlena, 1942: 831), Morakovske bare (Bu-
banja, 2004: 25), Platije (Bulić, 2008: 117), E – iznad Andrijevice, Jelovica, Komo-
vi (Rohlena, 1942: 831), Mokra gora (Rudski, 1949: 281), okolina Petnjice (Škri-
jelj, 2013: 241), Sjekirica (Rohlena, 1942: 831), Žljeb (Rudski, 1949: 121), W – Bi-
jela gora (Pantocsek, 1874: 89; Vandas, 1888: 332), Jastrebica (Adamović, 1913:
61), Orjenska lokva (Rohlena, 1922: 42), Orijen (Janković, 1965: 181), Me – Boko-
kotorski zaliv (Hirc, 1912: 481), Spilica (Petrović, 2011: 65), Popova glava na Vrm-
cu, Vrmac (Karaman, 1997: 40), Sm – između Cetinja i Njeguša (Rohlena, 1942:
831), Cijevna (Bulić, 1994: 67), Dobri do-vrh Rumije (Petrović, 2011: 65), Jezer-
ski vrh (Horak, 1900: 157), Livari (Petrović, 2011: 65), Kapa na Lovćenu (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 18), Lovćen (Rohlena, 1942: 831), Orjenska lokva (Rohlena 1922:
4), Padež (Stanković-Tomić, 1970: 18), Podgorica (Stešević et al., 2014: 35), Rumi-
ja (Petrović, 2011: 65), Šavnik na Lovćenu (Stanković-Tomić, 1970: 18), Virpazar
(Šmarda, 1968: 121).
Arabis glabra (L.) Bernh.

Syst. Verz. 1: 195. 1800
Basionym: 1Turritis glabra L., Sp. Pl., ed. 1: 666. 1753

= Arabis crepidipoda Pant., in Oesterr. Bot. Z. 23: 268. 1873
= 2 Arabis perfoliata Lam., nom. illeg., in Lam. & Poir., Encycl. 1: 219. 1783
= Turritis pseudoturritis (Boiss. & Heldr.) Velen., in Sitzungsber. Königl. Böhm. Ges.
Wiss. Prag., Math.-Naturwiss. Cl. 1894: (29) 2. 1894
= Arabis glabra subsp. pseudoturritis (Boiss. & Heldr.) Maire, in Bull. Soc. Hist. Nat.
Afrique N. 31: 9. 1940
= Turritis glabra subsp. pseudoturritis (Boiss. & Heldr.) Velen.
Stanište: Svijetle šume i šikare, rubovi šuma, kamenjari, uz puteve.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Jasenovo polje, Piva, Pošćensko jezero, Vra-
tlo (Rohlena, 1942: 811), C – Morača (Rohlena, 1942: 811), E – Balj, Jerinja glava
(Rohlena, 1942: 811), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 62), Sm – Lovćen (Rohlena,
1942: 81), Martinići (Bešić, 1978: 23), Nikšić (Rohlena, 1942: 811), Ostrog (Rohle-
na, 1942: 81), Padež iznad Vrela i Obzovice (Stanković-Tomić, 1970: 18), Podgori-
ca (Stešević et al., 2014: 38), Me – Dobrota (Studniczka, 1890: 82)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, umjereni dio Azije, Japan, Sjeverna
Amerika.
Arabis hirsuta (L.) Scop.

Fl. Carniol., ed. 2, 2: 30. 1772
Basionym: 1Turritis hirsuta L., Sp. Pl., ed. 1: 666. 1753

= 2 Arabis hirsuta (L.) Scop. subsp. euhirsuta Hay.
= 3 Arabis hirsuta (L.) Scop. f. cordata DC. subf. subglabrata DC.
= 4 Arabis hirsuta (L.) Scop. f. etrusca Tuzs
= 5 Arabis hirsuta (L.) Scop. var. sagittata (Bert.) Rchb.
= Arabis brownii Jord., in Ann. Soc. Linn. Lyon, ser. 2 ser. 2, 7: 491. 1861
= Arabis ovata (Pursh) Poir., Encycl. Suppl. 5: 557. 1817
= Arabis hirsuta subsp. sessilifolia Maire, Fl. Afr. Nord 13: 321. 1967
= Arabis hirsuta var. subalpestris Ahlfv.
Stanište: Listopadne šume i šikare, livade, kamenjari, pored puteva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva (Rohlena, 1942: 823), kanjon Tare (Bu-
lić, 1989: 120; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2), Šavnik (Rohlena 1925: 4055),
Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 39; Bulić, 2008:
116), Vjeternik (Rohlena, 1942: 822), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 822), Bjela-
sica (Lakušić, R., 1966: Tab. 1), Perućica (Rohlena, 1942: 822), Žoljevica (Rohle-
na 1925: 825), W - Grahovo (Rohlena, 1942: 822), Herceg Novi (Studniczka, 1890:
82), Me – Ada Bjana (Bubanja, 2016: 219), između Budve i Jaza (Adam et al., 1971:
tab. 3), Bar, Ulcinj (Rohlena, 1942: 822), Sm – Cetinje (Rohlena 1925: 825), kanjon
Cijevne: Kuće Rakića (Hadžiablahović, 2010: 35), Cetinje, Danilovgrad (Rohle-
na, 1942: 822), Dobri do-vrh Rumije, Đuravci, Livari-vrh Rumije, Lonac (Petrović,
2011: 65), Lovćen (Tommasini, 1835: 231), Kosa (Rohlena 1925: 825), Majstori i
sjeveroistočne padine Štirovnika (Stanković-Tomić, 1970: 18), Martinići (Bešić,

1978: 23), Njeguši (Rohlena, 1942: 822; Stanković-Tomić, 1970: 18), Piperi: juž-
ni dio (Božović et al., 2006: 108), Podgorica (Rohlena, 1942: 821, Hadžiablahović,
2010: 35, Stešević et al., 2014: 35), Sto (Petrović, 2004: 35), Sutorman (Rohlena,
1942: 824), Vranjina (Rohlena, 1942: 822), Vrmac (Studniczka, 1890: 82, Pantoczek
1874: 90), Vrsuta (Petrović, 2004: 35).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, sjeverna Azija, Japan, Sjeverna Amerika.
Arabis nova Vill.

Prosp. Hist. Pl. Dauphiné: 39. 1779
= Arabis reverchonii Freyn, Fl. Iberica 4: 145. 1993
= 1 Arabis saxatilis All., Fl. Pedem. 1: 268. 1785
Stanište: Kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije (Janković et Bogojević, 1962–
1964 (1967): 1071).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, izuzimaući Skandinaviju i Britaniju, za-
padna Azija, sjever Afrike.
Arabis planisiliqua (Pers.) Rchb.

Icon. Fl. Germ. Helv. 2: 13. 1847
Basionym: Turritis planisiliqua Pers., Syn. Pl. 2: 205. 1806

= 1 Arabis hirsuta subsp. planisiliqua (Pers.) Thell., Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4: 404. 1918
= 2 Arabis gerardii W. D. J. Koch, Syn. Deut. Schweiz. Fl., ed. 2: 38. 1836
= Arabis lusitanica Boiss., Diagn. Pl. Orient. 3: (1) 20. 1853
= Arabis hirsuta subsp. gerardii Hartm., Handb. Skand. Fl., ed. 12: 115. 1854
= Arabis nemorensis subsp. planisiliqua (Pers.) Soják, in Čas. Nár. Mus., Odd. Přír.
148: 193. 1979
= Arabis sagittata subsp. lusitanica (Boiss.) Soják, in Čas. Nár. Mus., Odd. Přír. 148:
193. 1979
Stanište: Šume i šikare, njihovi rubovi, kamenita mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mali Durmitor (Pančić, 1875: 52), Sm – Ce-
tinje, Nikšić (Rohlena, 1942: 821).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, isključujući Britanska ostrva, Skandi-
naviju i južni Balkan.
Arabis procurrens Waldst. & Kit.

Descr. Icon. Pl. Hung. 2: 154. 1803
Stanište: Kamenita mjesta.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Starac, pašnjaci (Rechinger, 1935:
143)
Geografsko rasprostranjenje: Južna i jugoistočna Evropa, Karpati.
Arabis sagittata (Bertol.) DC.

in Lam., Fl. Franç., ed. 2, 5: 592. 1815
Basionym: Turritis sagittata Bertol., Pl. Genuenses: 89. 1804

= 1 Arabis hirsuta var. sagittata (Bertol.) Rchb.
= Arabis hirsuta subsp. sagittata (Bertol.) Čelak., Květ. Okolí Praž.: 78 (1870)
= Arabis hirsuta subsp. sagittata (Bertol.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 32. 1878
Stanište: Kamenjar, termofilne šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Šavnik (Rohlena, 1942: 821), E – Žoljevica
iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 821), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 6), Me –
Bar (Rohlena, 1942: 821), Činovica na Vrmcu (Karaman, 1997: 40), Spilica (Petrović,
2011: 66), Sm – Cetinje, planina Kosa iznad Bara (Rohlena, 1942: 821), Mala Vrsuta,
Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 35), Podgorica (Stešević et al., 2014: 35), Rije-
ka (Rohlena, 1942: 821), Rumija (Petrović, 2011: 66), Virpazar (Petrović, 2004: 35).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna, centralna Evropa, zapadna
Azija.
Arabis serpillifolia Vill.

= 1 Arabis nivalis Guss., nom. illeg., Pl. Rar.: 389. 1826
Stanište: Planinski kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crno jezero (Rohlena, 1942: 831; Aalto et
al., 1972: 35), E – Komovi (Rohlena, 1942: 831), Žljeb (Rudski, 1949: 13).
Geografsko rasprostranjenje: Pirenija, Alpi, Balkansko poluostrvo.
Arabis sudetica Tausch

in Flora 19: 407. 1836
= 1 Arabis constricta Gris., Spic. Fl. Rumel. 1: 249. 1843
= 2 Arabis bosniaca (Beck) Beck, in Ann. K. K. Naturhist. Hofmus. 10: 174. 1895
= Arabis abietina Bornm., in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. Beih. 89: 26. 1940
Stanište: Vlažna staništa, planinski izvori
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Valoviti do na Durmitoru (Rohlena, 1942:
821), Volujak (Bjelčić, 1956: 1442), E – Crna planina u Kučima, Komovi (Rohle-
na, 1942: 821), Mokra planina (Rudski, 1949: 601), Sjekirica, Rikavac (Rohlena,
1942: 821).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Balkana, dio srednje, istočne Evrope,
Turska.
Arabis turrita L.
Sp. Pl.: 665. 1753
= 1 Arabis turrita L. f. lasiocarpa Uechtr.
= Pseudoturritis turrrita (L.) Al-Shehbaz, in Novon 15: 522. 2005
= Arabis ochroleuca (Lam.) Lam., in Lam. & Poir., Encycl. 1: 218. 1783
Stanište: Termofilne šikare i njihovi degradacioni derivati.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva (Rohlena, 1942: 81), Kanjon Tare (Bu-
lić, 1989: 121; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 5, 6), C – Babji zub (Vuksanović,
2003: 39), Brotnjik (Horak, 1900: 157), Manastir Morača (Šmarda, 1968: 13), Mo-
rakovske bare (Bubanja, 2004: 25), kanjon Mrtvice (Bulić, 2008: 117), E – Andrije-
vica (Šmarda, 1968: 13), pored puta za Biogradsko jezero (Aalto et al., 1972: 37), W
– Njegoš (Fukarek, 1963: 142), Me – iznad Bara (Rohlena, 1942: 81), Popova glava
na Vrmcu (Karaman, 1997: 401), Sutomore (Šmarda, 1968: 13), iznad Ulcinja (Ro-
hlena, 1942: 81), Vrmac (Karaman, 1997: 40), Sm – Bostur na Lovćenu (Rohlena,
1942: 811), kanjon Cijevne (Bulić, 1994: 68; Hadžiablahović, 2010: 36), Cetinje,
Danilovgrad (Rohlena, 1942: 81), Ftjani, Godinje, Livari (Petrović, 2011: 66), Le-
sendro, Lovćen (Rohlena, 1942: 81), Mrtvica, Međuriječje (Bulić, 2008: 117), Nje-
guši, Podgorica, Rumija, (Rohlena, 1942: 81), Komani (Rohlena, 1942: 811), Lonac
(Petrović, 2004: 35), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 108), Podgorica (Ste-
šević et al.2014: 35), Savina (Rohlena 1922: 4), Seljani iznad Virpazara (Rohlena,
1942: 811), Spilica-Mali Mikulići (Petrović, 2011: 66), Sutormore (Šmarda, 1968:
13), Velje Duboko (Bulić, 2008: 117), Virpazar, Vranjina (Rohlena, 1942: 81), Vr-
Geografsko rasprostranjenje: Srednja Evropa i Sredozemlje.
Arabis verna (L.) W. T. Aiton

Basionym: Hesperis verna L., Sp. Pl.: 664. 1753

Stanište: Kamenita mjesta, uz puteve, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 81), Kotor (Weiss,
1867: 758), Kotor-Krstac (Hirc, 1912: 95), Lisnji (Lakušić, R. 1968b: tab. 1), Spi-
lica (Petrović, 2011: 66), Donji Stoliv na Vrmcu (Karaman, 1997: 40), Ulcinj (Ro-
hlena, 1942: 81), Sm – Boljevići (Petrović, 2004: 36), od Brajića do Vrela (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 18), Danilovgrad, između Kotora i Njeguša (Rohlena, 1942: 81),
Lisinj (Lakušić, R., 1968b: Tab. 1), Ostros (Petrović, 2011: 66), Podgorica (Rohle-
na, 1942: 81, Černjavski et al., 1949: 70, Stešević et al., 2014: 35), Rijeka (Rohle-
na, 1942: 81), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 108), selo Sozina (Petrović,
2004: 36), Zagarač (Rohlena, 1942: 81).
Genus: Armoracia P. Gaertn., B. Mey. & Scherb.

Oekon. Fl. Wetterau 2: 426. 1800
Armoracia rusticana P. Gaertn., B. Mey. & Scherb.
Oekon. Fl. Wetterau 2: 426. 1800
Basionym: Cochlearia armoracia L., Sp. Pl.: 648. 1753

= 1 Armoracia lapathifolia Gilib., Fl. Lit. Inch. ii. 53. 1782, nom. inval. (op. utique opr.)
= Armoracia sativa Bernh., Syst. Verz.: 189. 1800
= Nasturtium armoracia (L.) Fr., Fl. Scan.: 65. 1835
= Rorippa armoracia (L.) Hitchc., Key Spring Fl. Manhattan: 18. 1894
= Rorippa rusticana (P. Gaertn., B. Mey. & Scherb.) Godr., in Gren. & Godr., Fl. Fran-
ce 1: 127. 1847
Stanište: Gajena biljka, koja subspontano raste na zapuštenim staništima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Kultivisana i nerijetko spontana uz obale i na
livadama (Rohlena, 1942: 781), N – Manitovac (Bubanja, 2008: 31), Žabljak (Jo-
vanović et al., 2013: 61), Sm – Podgorica (Stešević et al.2014: 35).
Geografsko rasprostranjenje: Pretpostavlja se da je vrsta porijeklom iz jugoi-
stočne Evrope i zapadne Azije.
Genus: Aubrieta Adans.

Fam. Pl.: 420. 1763
Aubrieta columnae subsp. croatica (Schott, Nyman & Kotschy) Mattf.
in Blätt. Staudenk. 1 (Aubrieta): 6. 1937
Basionym: 1 Aubrieta croatica Schott, Nyman & Kotschy, Analect. Bot.: 47. 1854
Stanište: Pukotine krečnjačkih stijena pretplaninskog i planinskog pojasa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Bošnjak, 1935: 21; Stevanović
et Lakušić D., 1996: 208), planine durmitorskog sektora (Lakušić R., 1968: 30),
Maglić (Bjelčić et al., 1969: 94; Lakušić, R. et al. 1969: 1791), E – Kučki Kom, Ži-
jovo (Rohlena, 1942: 831),
Geografsko rasprostranjenje: Zapadani dio Balkanskog poluostrva, Karpati.
Aubrieta deltoidea (L.) DC.

Syst. Nat. 2: 294. 1821
Basionym: Alyssum deltoideum L., Sp. Pl., ed. 2: 908. 1763

= 1 Aubrieta deltoidea (L.) DC. var. deltoidea
= Aubrieta deltoidea var. cithaeronea Mattf.
= Aubrieta deltoidea var. microphylla Boiss.
= Aubrieta deltoidea var. sicula Strobl
= Aubrieta integrifolia Fisch. & C. A. Mey., in Ann. Sci. Nat., Bot., ser. 4, 1: 35. 1854
= Aubrieta intermedia subsp. falcata
Stanište: Pukotine krečnjačkih stijena pretplaninskog i planinskog pojasa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – planine durmitorskog sektora (Lakušić
R., 1968: 301), Durmitor (Rohlena, 1942: 831), C – Gradište (Rohlena, 1942: 831),
E – Bjelič ispod vrha Maja Rosit (Markišić, 2001: 324), Gusinjske Prokletije (Wra-
ber, 1989: 295), Kom (Rohlena, 1942: 831), Vasojevićki Kom (Lakušić, R., 1968b:
Tab. 7).
Geografsko rasprostranjenje: Balkan, Sicilija, Transkavkazje.
Genus: Aurinia Desv.

in J. Bot. Agric. 3: 162. 1815
Aurinia corymbosa Griseb.
Spic. Fl. Rumel. 1: 271. 1843
= 1 Alyssum corymbosum (Griseb.) Boiss., Fl. Orient. 1: 265. 1867
= Alyssanthus corymbosus (Griseb.) Trinajstić, Suppl. Fl. Anal. Jugosl. 7: 10. 1980
Stanište: Pukotine stijena i točila, kamenjarski pašnjaci prvenstveno kontinental-
nih krajeva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, Ledenica, Ljut u Pivi, Maglić Piv-
ski (Rohlena, 1942: 87), Sinjajevina (Rohlena, 1942: 87; Vuksanović, 2003: 40),
Štirni do (Bulić, 2008: 118), Vojnik (Rohlena, 1942: 87), kanjon Tare (Bulić, 1989:
121), C – kanjon Morače (Aalto et al., 1972: 381; Bulić, 2008: 118), Moračke pla-
nine (Bulić, 2008: 118), E –Grebaja (Wraber, 1988b: 102; Lakušić D., et al., 2011:
142), Kučki Kom, Mali i Veliki krš iznad Andrijevice, dolina Perućice, Skrobotuša,
Svinjača kod Kolašina (Rohlena, 1942: 87).
Geografsko rasprostranjenje: Jugozapadni dio Balkana.
Aurinia petraea (Ard.) Schur

Enum. Pl. Transsilv.: 61. 1866
Basionym: Alyssum petraeum Ard., Animadv. Bot. Spec. Alt. 2: 30. 1763
= pro parte: 1 Alyssum microcarpum (Vis.) Vis., Fl. Dalmat. 3: 115. 1850
= 2 Alyssum edentulum Waldst. & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung.: 95. 1802
= 3 Alyssum petraeum Ard. var. edentulum (W.K) Hay.
= Alyssum gemonense L., Mant. Pl.: 92. 1767
= Aurinia microcarpa (Vis.) Greuter & Burdet, in Suppl. Fl. Anal. Jugosl. 8: 4. 1982
= Vesicaria microcarpa Vis., in Flora 12: (1) 18. 1829
= Alyssum gemonense subsp. petraeum (Ard.) P. Fourn., Quatre Fl. France: 425. 1936
Stanište: Pukotine stijena i točila prvenstveno kontinentalnih krajeva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Sinjajevina – iznad Vratla (Rohlena, 1942:
871), Sinjajevina (Lakušić R. et al. 1982: 961) C – Kanjon Morače i Mrtvice (Bu-
lić, 2008: 118), E – Pavlova livada (Horak, 1900: 1582; Lakušić R. et al. 1982: 962).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočni Alpi, Balkansko poluostrvo,
Transkavkazje.
Aurinia saxatilis (L.) Desv.

in J. Bot. Agric. 3: 162. 1815
Basionym: Alyssum saxatile L., Sp. Pl.: 650. 1753

= 1 Alyssum saxatile L. subsp. arduinii Fritsch.
Stanište: Subalpinski pašnjaci, pukotine stijena.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ledenica, Šljemena (Blečić, 1953: 211).

Geografsko rasprostranjenje: Srednja i jugositočna Evropa.
Aurinia sinuata (L.) Griseb.

Spic. Fl. Rumel. 1: 271. 1843
Basionym: Alyssum sinuatum L., Sp. Pl.: 651. 1753

= Alyssanthus sinuatus (L.) Trinajstić, Suppl. Fl. Anal. Jugosl. 7: 10. 1980
Stanište: Pukotine stijena, kamenjarski pašnjaci ugalvnom primorskih krajeva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Bijela gora (Pančić, 1875: 6), Velika Jastre-
bica (Rohlena, 1942: 87).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadni dio Balkana i jugoistočni dio Apenin-
skog poluostrva.
Genus: Barbarea W. T. Aiton

Barbarea balcana Pančić
in Srpska Kralj. Bot. Bašta Beograd 1888: 6. 1888
Stanište: Vlažne livade i pašnjaci.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 3).
Geografsko rasprostranjenje: Endem Balkanskog poluostrva.
Barbarea bracteosa Guss.

Nomencl. ref.: Fl. Sicul. Prodr. 2: 257. 1828
= Barbarea intermedia var. gautieri Rouy & Foucaud
Stanište: Vlažne livade i pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta u alpijskom i subalpijskom regionu (Ro-
hlena, 1942: 77); N – Maglić (Beck et Szyszylowicz, 1888: 72), Riblje jezero, Ža-
bljak (Aalto et al., 1972: 30), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: tab. 1, 4; Lakušić,
R., 1972 (1973): 29), Čakor (Šmarda, 1968: 18), W – Jastrebica (Adamović, 1913:
5), Sm – Gornič (Stanković-Tomić, 1970: 17), Lovćen (Bornmüller, 1933: 113), Šti-
rovnik, Ugnji (Stanković-Tomić, 1970: 17).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa.
Barbarea intermedia Boreau

Fl. Centre France, ed. 3, 2: 48. 1840
= Barbarea perennis Pomel, Nouv. Mat. Fl. Atl.: 375. 1875
= Barbarea prostrata J. Gay, in Ann. Sci. Nat., Bot., ser. 2, 6: 348. 1836
= Barbarea vulgaris subsp. intermedia (Boreau) Maire, in Jahand. & Maire, Cat. Pl.
Maroc: 294. 1932
= Barbarea intermedia Boreau var. intermedia
= Barbarea sicula var. prostrata (J. Gay) Gren. & Godr.
Stanište: Obale rijeka i jezera, vlažne livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Kopilje (Horak, 1900: 157), E – Crna pla-
nina, dolina Pečurice ispod Komova (Rohlena, 1942: 77), W – ispod Jastrebice
na Bijeloj Gori (Pantocsek, 1874: 83), Kopilje (Rohlena, 1942: 77), Sm –Podgori-
ca (Stešević et al.2014: 35).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna Evropa i Sredozemlje.
Barbarea vulgaris R. Br. subsp. vulgaris

Basionym: Erysimum barbarea L., Sp. Pl.: 660. 1753

= Barbarea hirsuta Weihe, in Flora 13: 257. 1830
= Barbarea lepuznica Nyár., in Bul. Grăd. Bot. Univ. Cluj 14: 97. 1934
= Barbarea macrophylla (Halácsy) Halácsy, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 49:
130. 1899
= Barbarea pyrenaica Jord., Diagn. Esp. Nouv.: 349. 1864
= Barbarea rivularis Loret, in Bull. Soc. Bot. France 6: 90. 1859
= Barbarea silvestris Jord., in Ann. Soc. Linn. Lyon ser. 2, 7: 468. 1861
= Barbarea stolonifera Pomel, Nouv. Mat. Fl. Atl.: 375. 1875
= Barbarea vulgaris var. macrophyllaHalácsy, in Denkschr. Kaiserl. Akad. Wiss., Wi-
en. Math.-Naturwiss. Kl. 61: 470. 1894
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Budoške bare (Bubanja, 2008: 31), Ječ-
meni do na Sinjajevini (Rohlena, 1942: 77), Krupac, Manitovac (Bubanja, 2008:
31), C – Babji Zub (Vuksanović, 2003: 43), Sm – Cetinje (Stanković-Tomić, 1970:
17), kanjon Cijevne: Ćemovsko polje, Kuće Rakića (Bulić, 1994: 66; Hadžiablaho-
vić, 2010: 34), kanjon Morače (Šilić 2006: 111), Njeguši (Rohlena, 1942: 77; Stan-
ković-Tomić, 1970: 17), Obzovica (Stanković-Tomić, 1970: 17), Ostros (Petrović,
2011: 66), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 108), Podgorica (Stešević et al.,
2014: 35), Virpazar (Rohlena, 1942: 77)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa.
Barbarea vulgaris subsp. arcuata (Opiz) Hayek

in Feddes Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 30: 387. 1925
Basionym: Erysimum arcuatum Opiz, in J. Presl & C. Presl, Fl. Čech.: 138. 1819
= Barbarea arcuata (Opiz) Rchb., in Flora 5: 296. 1822
= Barbarea taurica DC., Syst. Nat. 2: 207. 1821
= Barbarea vulgaris var. arcuata (J. Presl & C. Presl) Fr.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ječmeni do na Sinjavini (Rohlena, 1942: 77).
Geografsko rasprostranjenje: Dio Pirineja, Balkana, Srednje Evrope, Male
Azije.
Genus: Berteroa DC.

Nomencl. ref.: Syst. Nat. 2: 290. 1821
Berteroa gintlii Rohlena
in Sitzungsber. Königl. Böhm. Ges. Wiss. Prag., Math.-Naturwiss. Cl. 1904:
24. 1905
= Alyssum gintlii (Rohlena) Beck, in Glasn. Zemaljsk. Muz. BosniHercegovini 28:
316. 1916
Locus classicus: Njeguši (Rohlena, 1904: 24)
Stanište: Kamenjarski pašnjaci, pukotine stijena, zidine, šikara crnog graba.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 19), Kr-
stac (Adamović, 1913: 9), Njeguši (Rohlena, 1942: 86; Stanković-Tomić, 1970: 19).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadni dio Balkanskog poluostrva.
Berteroa incana (L.) DC.

Syst. Nat. 2: 291. 1821
Basionym: Alyssum incanum L., Sp. Pl.: 650. 1753

= 1 Berteroa incana (L.) DC. var. trichocarpa Rohl.
= Berteroa strictaBoiss. &Heldr., in Boiss., Diagn. Pl. Orient. 3: (1) 35. 1853
= Farsetia incana (L.) R. Br., in Aiton, Hortus Kew., ed. 2, 4: 97. 1812
= Berteroa incanasubsp. stricta(Boiss. &Heldr.) Stoj. &Stef., Fl. Bulg., ed. 3: 533. 1948
= Berteroa stricta Boiss. & Heldr. f. Stricta
Stanište: Travnjaci, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Manitovac (Bubanja, 2008: 32), C – Mora-
kovske bare (Bubanja, 2004: 25), E – iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 86, 861),
iznad Berana, Konjuhe ispod Komova (Rohlena, 1942: 86, 861), ispod Kučkog Ko-
ma (Rohlena, 1942: 86), W – grahovska nahija (Adamović, 1913: 9), Sm – Cetinje
(Gross et Kneucker, 1902: 49), Vranjina (Rohlena, 1942: 86).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna, srednja, istočna Evropa, zapadna
Azija, Sibir, do Bajkalskog jezera.
Berteroa mutabilis (Vent.) DC.

Syst. Nat. 2: 292. 1821
Basionym: Alyssum mutabile Vent., Descr. Pl. Nouv.: Tab. 85. 1802
= 1 Berteroa mutabilis (Vent.) DC. var. cyclocarpa (Beck) Hay.
= 2 Berteroa mutabilis (Vent.) DC. var. viridis (Tsch.) Hay.
= Berteroa ascendens K. Koch, in Linnaea (Berlin) 15: 257. 1841
= Berteroa procumbens Port., Enum. Pl. Dalmatia: 15. 1824
= Berteroa viridis Tausch, in Syll. Pl. Nov. 2: 245. 1828
Stanište: Kamenjari, suve livade, šikare, zidine, uz puteve, ruderalna mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, Krstac u dolini Pive, Lukovo,
Nikšić (Rohlena, 1942: 86), E – Andrijevica, Kolašin, Vjetrenik (Rohlena, 1942:
87), Me – Ada Bojana (Bubanja, 2016: 220), iznad Bara (Rohlena, 1942: 872), Bar
(Rohlena, 1942: 86), istočni dio Bokokotorskog zaliva (Karaman, 1997: 41), Donji
i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 220), Kotor (Weiss, 1867: 758; Aalto et al., 1972: 39),
Lastva (Aalto et al., 1972: 39), Pečurice, Spilica (Petrović, 2011: 66), Tivat (Aalto
et al., 1972: 39), Ulcinj (Rohlena, 1942: 86), Sm – između Bara i Spiča (Adamović,
1913: 9), Baša (Petrović, 2004: 36), Cetinje (Rohlena, 1942: 86), Crmničko polje
(Pulević, Mijušković, 1977: 121), Duga (Rohlena, 1942: 86), Ftjani, Godinje (Pe-
trović, 2011: 66), Đolaza (Petrović, 2004: 36), Komani (Rohlena, 1942: 86), Krstac
(Horak, 1900: 158), svuda na padinama kontinentalne podgorine Lovćena (Stan-
ković-Tomić, 1970: 19), iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 86), Martinići (Bešić, 1978:
24), Njeguši (Rohlena, 1942: 861, 862), Ostrog (Rohlena, 1942: 86), Piperi: južni
dio (Božović et al., 2006: 108), Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 36, Stešević et
al., 2014: 35), Virpazar (Rohlena, 1942: 86, Petrović, 2004: 36).
Berteroa obliqua (Sm.) DC.

Syst. Nat. 2: 292. 1821
Basionym: Alyssum obliquum Sm., in Sibth. & Sm., Fl. Graec. Prodr. 2: 12. 1813
Stanište: Suvi travnjaci, kamenjarski pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Donji Štoj (Bubanja, 2016: 220), Kotor
(Tommasini, 1835: 8), Muo (Tommasini 1835: 9), iznad Ulcinja (Rohlena, 1942:
86), Sm – iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 86).
Geografsko rasprostranjenje: Južni dio Apeninskog poluostrva i zapadni i sre-
dišnji dio Balkana.
Genus: Biscutella L.
Sp. Pl.: 652. 1753
Biscutella cichoriifolia Loisel.
Not. Fl. France: 167. 1810
= 1
Biscutella cichoriifolia Lois. var. hispida (DC) Fiori et Paol.
= Biscutella dilatata Vis., Stirp. Dalmat. Spec.: 14. 1826
= Biscutella hispida DC., in Ann. Mus. Natl. Hist. Nat. 18: 295. 1811
= Jondraba cichoriifolia (Loisel.) Webb & Berthel., Hist. Nat. Iles Canaries 3: (2, 1)
14. 1836
Stanište: Termofilne šume i njeni degradacioni derivati.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Goransko u Pivi (Rohlena, 1942: 94), Sm
– Nikšić (Rohlena, 1942: 94), Me – selo Poani iznad Tivta (Karaman, 1997: 43).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, dio zapadne Evrope, zapadni dio Balkan-
skog poluostrva.
Napomena: Rohlena (Rohlena, 1911: 13) je na materijalu sakupljenom na lokalitetu
Goransko opisao formu Biscutella cichoriifolia Lois. f. paucidentata.
Biscutella laevigata L.
Mant. Pl.: 255. 1771
= 1 Biscutella laevigata L. subsp. eulaevigata Thell. f. integrata Gr. Godr.
= 2 Biscutella laevigata L. subsp. eulaevigata Thell. var. glabra Gaud.
= 3Biscutella laevigata subsp. montenegrina Rohlena, Sitzungsber. Königl. Böhm. Ges.
Wiss., Math.-Naturwiss. Cl. 17: 17 1903 publ. 1904.
= Biscutella glabra Clairv., Man. Herbor. Suisse: 216. 1811
= Biscutella longifolia Vill., Prosp. Hist. Pl. Dauphiné: 38. 1779

= Biscutella lucida DC., Ann. Mus. Hist. Nat. 18: 300. 1811.
= Biscutella montenegrina Rohlena, Sitz.Ber.Böhm.Gess.Wiss. 1903: 17. 1903
Stanište: Planinski pašnjaci, pašnjački kamenjari, svijetle četinarske i bukove šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ćirova pećina (Muravjev, 1935: 145), Dur-
mitor (Rohlena, 1942: 93, 931, Lakušić R. et al. 1982: 991, Lakušić R., 1984: 793;
Stevanović et Lakušić D., 1996: 2093), Savin kuk (Muravjev. 1935: 144), Sinjajevi-
na (Rohlena, 1942: 93, 931), kanjon Tare (Bulić, 1989: 121), Zminje jezero (Barret,
1969: 146), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), C – Gradište iznad Kolašina, Treblješ
iznad Lukavica (Rohlena, 1942: 93, 932), Sm – Lisinj (Lakušić, R., 1968b: Tab. 1).
Geografsko rasprostranjenje: Centračna i južna Evropa.
Napomena: Rohlena (Rohlena, 1902: 17) je na materijalu sakupljenom na Durmitoru
i Štirnom dolu iznad planine Lukavica opisao vrstu Biscutella montenegrina Rohl.
Genus: Brassica L.
Sp. Pl.: 666. 1753
Brassica fruticulosa Cirillo
Pl. Rar. Neapol. 2: 7. 1792
Stanište: Morski pijesak.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – na morskom pijesku blizu Ulcinja (Ro-
hlena, 1942: 91).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i dio jugoistočne Evrope, sjeverozapad-
na Afrika.
Brassica nigra (L.) W. D. J. Koch

in Röhl., Deutschl. Fl., ed. 3, 4: 713. 1833
Basionym: Sinapis nigra L., Sp. Pl.: 668. 1753

= 1 Brassica nigra var. laevigata (Burm.) Alef.
= Brassica bracteolata Fisch. & C. A. Mey., Index Sem. Hort. Petrop. 4: 33. 1838
Stanište: Gajena biljka, voćnjaci, parkovi, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Donji Štoj (Bubanja, 2016: 220), oko Ul-
cinja (Adamović, 1913: 9), Sm – Boljevići (Petrović, 2011: 67), Cetinje (Stanković-
Tomić, 1970: 19), Dabezići (Petrović, 2011: 67), kultivisana i ruderalno, u dolini
Zete iznad Danilovgrada (Rohlena, 1942: 91), ruderalno iznad Njeguša (Rohlena,
1942: 911), Podgorica (Stešević et al., 2014: 35).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Sredozemlje, dio Azije.
Brassica rapa (L.) L.

Sp. Pl.: 666. 1753
= 1 Brassica campestris var. rapa (L.) Hartm.
= 2 Brassica campestris L., Sp. Pl.: 666. 1753
= Brassica asperifolia Lam., in Lam. & Poir., Encycl. 1: 746. 1785
Stanište: Gajena biljka, uz put.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Kultivisana i subspontana (Rohlena, 1942: 911),
Sm – Bukovica iznad Cetinja, između Njeguša i Kotora (Rohlena, 1942: 912), Pod-
gorica (Stešević et al., 2014: 35)..
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope i Azije.
Brassica oleracea L.
Sp. Pl.: 667. 1753
= Brassica campestris subsp. sylvestris (L.) Janch. in Janch. & Wendelb., Kleine Fl.
Wien 55. 1953
= Brassica oleracea var. oleracea L., Sp. Pl. 667. 1753
= Brassica oleracea var. sylvestris L., nom. illeg., Sp. Pl. 667. 1753
= Brassica rapa subsp. sylvestris (L.) Janch. in Janch. & Wendelb., nom. inval., Kle-
ine Fl. Wien 55. 1953
= Brassica sylvestris (L.) Mill., nom. illeg., Gard. Dict. ed. 8 n.° 8. 1768
= Brassica maritima Tardent, Essai Hist. Nat. Bessarabie 79. 1841
= Brassica oleracea var. acephala DC., Syst. Nat. 2: 583. 1821
= Brassica oleracea var. botrytis L., Sp. Pl. 667. 1753
= Brassica oleracea var. capitata L., Sp. Pl. 667. 1753
= Brassica oleracea var. gemmifera DC., Prodr. 1: 214. 1824
= Brassica oleracea var. gongylodes L., Sp. Pl. 667. 1753
= Brassica oleracea var. sabauda L., Sp. Pl. 667. 1753
Stanište: Gajena biljka, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori:. Sm – Medun, Orahovo (Beck & Szyszylowicz,
1888), Podgorica (Stešević et al., 2014: 35)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, u kulturi se gaji širom svijeta.
Genus: Bunias L.
Sp. Pl.: 669. 1753
Bunias erucago L.
Sp. Pl.: 670. 1753
= Bunias erucago L. subf. integrifolia Koch.
1
= Bunias arvensis Jord., Cat. Jard. Dijon 1848: 18. 1848

= Bunias aspera Retz., Observ. Bot. 2: 21. 1781
= Bunias brachyptera Jord., Diagn. Esp. Nouv.: 343. 1864
= Bunias macroptera Rchb., Fl. Germ. Excurs.: 654. 1832
= Bunias tricornis Lange, in Vidensk. Meddel. Dansk Naturhist. Foren. Kjobenhavn
7: 82. 1865
= Bunias erucago subsp. macroptera (Rchb.) Murb., in Acta Univ. Lund. 27: (5) 166.
1891
Stanište: Travnjaci, ledine, oranice, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Grahovo (Rohlena, 1942: 84), Bijela gora
(Pantocsek, 1874: 96), Me – Bar (Rohlena, 1942: 84), Donji i Gornji Štoj (Bubanja,
2016: 220), Kotor (Tommasini, 1835: 8; Hirc, 1912: 52), Krute, Spilica (Petrović,
2011: 67), Ulcinj (Rohlena, 1942: 84), Vrmac (Karaman, 1997: 39), Sm – Bajice iznad
Cetinja (Rohlena, 1942: 841), Cetinje (Rohlena, 1942: 84; Stanković-Tomić, 1970:
18, 181), kanjon Cijevne: Ćemovsko polje, Kuće Rakića, Srpska (Bulić, 1994: 66), Cr-
mničko polje (Pulević, Mijušković, 1977), Đuravci (Petrović, 2011: 67), Mala Vrsu-
ta, Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 34), kanjon Morače: Bioče, Dromira, Klo-
pot (Bulić, 2008: 115), Mirac (Stanković-Tomić, 1970: 18), Njeguši (Rohlena, 1942:
84; Stanković-Tomić, 1970: 18), Obzovica (Stanković-Tomić, 1970: 18), Podgorica
(Rohlena, 1942: 84, Černjavski et al., 1949: 70, Stešević et al., 2014: 35), Rasovatac
(Petrović, 2011: 67), Rijeka Virpazar (Rohlena, 1942: 84), Piperi: južni dio (Božo-
vić et al., 2006: 108), Rumija (Adamović, 1913: 13), Virpazar (Rohlena, 1942: 84).
Geografsko rasprostranjenje: Sjeverni dio Sredozemlja, Balkansko poluostr-
vo, Mala Azija, jugozapadna Azija.
Genus: Cakile Mill.

Cakile maritima Scop.
Fl. Carniol., ed. 2, 2: 35. 1772
Basionym: Bunias cakile L., Sp. Pl.: 670. 1753

= 1
Cakile maritima Scop. ssp. aegyptiaca (Willd.) Nym., Consp. Fl. Eur. 29 1878.
= Cakile aegyptiaca Willd., in L., Sp. Pl. 3: 417. 1800
= Cakile aegyptica (L.) Pignatti, in Atti Ist. Bot. Univ. Pavia ser.2, 12: 149. 1956
= Cakile edentula Jord., Diagn. Esp. Nouv.: 344. 1864
= Cakile hispanica Jord., Diagn. Esp. Nouv.: 345. 1864
= Cakile littoralis Jord., Diagn. Esp. Nouv.: 345. 1864
Stanište: Morski pijesci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Ada Bojana (Bubanja, 2016: 221), izme-
đu Budve i Tivta (Lovrić et Rac, 2006: 1971), Jaz (Šmarda, 1968: 23), Pržno (Ka-
raman, 1997: 43), Ulcinj (Rohlena, 1942: 92), Velika plaža (Bubanja 2016: 150;
orig. podaci).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, Atlanska obala.
Genus: Calepina (Adans.) Belli

in Adans., Fam. Pl. 2: 423. 1763
Calepina irregularis (Asso) Thell.
in Schinz & R. Keller, Fl. Schweiz, ed. 2, 1: 218. 1905
Basionym: Myagrum irregulare Asso, Syn. Stirp. Aragon.: 82. 1779

= 1Calepina corvinii (All.) Desv., in J. Bot. Agric. 3: 158. 1815
= Calepina cochlearioides (Murray) Dumort., Fl. Belg.: 121. 1827
= Calepina ruellii Bubani, Fl. Pyren. 3: 248. 1901
= Laelia irregularis (Asso) Samp., Fl. Port., ed. 2: 250. 1947
Stanište: Travnjaci, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 92), Donji i Gor-
nji Štoj (Bubanja, 2016: 221), Meljine (Studniczka, 1890: 831), Pečurice (Petrović,
2011: 67), Tivat (Karaman, 1997: 43), Ulcinj (Rohlena, 1942: 92), Ulcinjska solana
(Vuksanović et Petrović, 2007: 55), Velembusi (Petrović, 2011: 67), Zelenika (Ro-
hlena, 1922: 41), Sm – Baša, Boljevići (Petrović, 2004: 37), Kostanjica, Mali miku-
lići (Petrović, 2011: 67), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 108), Plavnica (Ro-
hlena, 1942: 92), Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 39, Stešević et al., 2014: 35),
Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 92), Taraboš (Höpflinger, 1964: 93), Virpazar
(Rohlena, 1942: 92; Petrović, 2004: 37).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, jugozapadna Azija.
Genus: Camelina Crantz

Stirp. Austr. Fasc., ed. 1, 1: 17. 1762
Camelina sativa (L.) Crantz
Basionym: Myagrum sativum L., Sp. Pl.: 641. 1753

Stanište: Polja, usjevi, rubovi puteva, obale kanala, razna ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Balj iznad Andrijevice (Rohlena, 1942:
97), W – grahovska nahija (Adamović, 1913: 11), Sm – iznad Virpazara (Rohle-
na, 1942: 97).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Mala Azija, Sjeverna Afrika.
Genus: Capsella Medik.

Pfl.-Gatt.: 85. 1792
Capsella bursa-pastoris (L.) Medik.
Pfl.-Gatt.: 85. 1792
Basionym: Thlaspi bursa-pastoris L., Sp. Pl.: 647. 1753

= 1Capsella bursa-pastoris (L) Medicus. var. alpicola G. Back
= 2Capsella bursa-pastoris (L) Medicus. var. gracilis Gren.
= 3Capsella bursa-pastoris (L) Medicus. var. integrifolia (DC.) G. Beck
= Bursa pastoris Weber, in F. H. Wigg., Prim. Fl. Holsat.: 47. 1780
= Capsella apetala Opiz, in Flora 4: 436. 1821
= Capsella batavorum E. B. Almq., in Acta Horti Berg. 7: 88. 1921
= Capsella concava E. B. Almq., in Acta Horti Berg. 7: 51. 1921
= Capsella heegeri Solms, in Bot. Zeitung (Berlin) 58: 167. 1900
= Capsella mediterranea E. B. Almq., in Acta Horti Berg. 7: 87. 1921
= Capsella patagonica E. B. Almq., in Acta Horti Berg. 7: 52. 1921
= Capsella ruderalis Jord., Diagn. Esp. Nouv.: 340. 1864
= Capsella treviorum E. B. Almq., in Acta Horti Berg. 7: 71. 1921
= Capsella turoniensis E. B. Almq., in Bot. Soc. Exch. Club Brit. Isles 6: 203. 1921
= Capsella bursa-pastoris subsp. occidentalis (Shull) Maire, in Jahand. & Maire, Cat.
Pl. Maroc: 297. 1932
= Capsella bursa-pastoris subsp. typica Emb. & Maire, in Jahand. & Maire, Cat. Pl.
Maroc: 1009. 1941
Stanište: Veoma česta vrsta, raspostranjena na širokom spektru staništa. Najčešća
na ruderalnim i travnatim staništima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: u poljima i ruderalno, česta u srednjem i subal-

pijskom regionu (Rohlena, 1942: 97), N – Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014:
22), Žabljak (Aalto et al., 1972: 30; Jovanović et al., 2013: 58), okolina Pljevalja
(Stešević et Jovović, 2002: 49), kanjon Tare (Bulić, 1989: 121), C – Morakovske
bare (Bubanja, 2004: 26), E – okolina Berana (Lakušić et Milojević, 1972: 93), po-
red puta za Biogradsko jezero (Aalto et al., 1972: 37), Bjelasica (Lakušić, R., 1966:
Tab. 4), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 24), Prokletijski sektor (Menković et al.
2011: 99), W – Jastrebica, po planinskim pašnjacima (Adamović, 1913: 131), Me
– Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 221), Kunje (Petrović, 2011: 67), Lastva (Aal-
to et al., 1972: 39), Kunje, Velembusi (Petrović, 2011: 67), Tivatska solila (Kara-
man, 1997: 42), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 56), Sm – Baša
(Petrović, 2004: 37), Bjelopavlići (Caković et al., 2016: 179), kanjon Cijevne: Kuće
Rakića, Ćemovsko polje, Srpska (Bulić, 1994: 70; Hadžiablahović, 2010: 37), Da-
bezići (Petrović, 2011: 67), Lovćen (Adamović, 1913: 132, Stanković-Tomić, 1970:
20), Miljevci (Petrović, 2004: 37), Martinići, Ostrog (Bešić, 1978: 24), Piperi: juž-
ni dio (Božović et al., 2006: 108), Plavnica (Adamović, 1913: 133), Podgorica (Ste-
šević et al., 2014: 35), selo Sozina (Petrović, 2004: 37).
Geografsko rasprostranjenje: Kosmopolit.
Capsella rubella Reut.

in Compt.-Rend. Trav. Soc. Hallér. 2: 18. 1854
= pro parte Capsella gracilis Gren., in Mém. Soc. Emul. Doubs ser. 3, 2: 403. 1858
= Capsella bursa-pastoris subsp. rubella (Reut.) Hobk., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique
8: 455. 1869
Stanište: Oranice, livade, zidine, uz puteve, razna ruderalna staništa uglavnom u
primorskim krajevima.
Me – između Bara i Ulcinja (Adamović, 1913: 13), istočni dio Bokokotorskog zali-
va (Karaman, 1997: 42), Budva (Adam et al., 1971: 46), Donja Gora (Lovrić, Rac,
2006: 197), Dobre Vode (Petrović, 2011: 67), Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 221), Ko-
tor (Bornmüller, 1889: 334), Sm – Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 20), između Ce-
tinja i Belvedera (Rohlena, 1942: 97), Gornji Grbalj (Stanković-Tomić, 1970: 20),
Podgorica (Stešević et al., 2014: 35).
Capsella bursa pastoris × rubella

= Capsella gracilis Gren., in Mém. Soc. Emul. Doubs ser. 3, 2: 403. 1858
Stanište: Ruderalno.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Greben kod Gusinja (Rechin-
ger, 1935: 147).
Genus: Cardamine L.
Sp. Pl.: 654. 1753
Cardamine acris Griseb.
Spic. Fl. Rumel. 1: 253. 1843
= Cardamine raphanifolia subsp. acris (Griseb.) O. E. Schulz, in Bot. Jahrb. Syst. 33:
512. 1903
Stanište: Planinski izvori i rijeke, vlažna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bijela iznad Perućice (Rohlena, 1942: 79),
Čakor (Šmarda, 1968: 25), Sjekirica, Veruša (Rohlena, 1942: 79).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo.
Cardamine amara L.
Sp. Pl.: 656. 1753
Stanište: Vlažna staništa, izvori, potoci, plavne šume.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor: 5 km južno od Žabljaka (Aalto
et al., 1972: 35), Pljevlja, u plićaku na Breznici (Mitranović, 1913: 14), E – Bjelasi-
ca (Lakušić R., 1966: 88), Sm –Dapčevići (Petrović, 2011: 67).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Mala Azija.
Cardamine bulbifera (L.) Crantz

Cl. Crucif. Emend.: 127. 1769
Basionym: 1 Dentaria bulbifera L., Sp. Pl.: 653. 1753

= 2Cardamine bulbifera (L.) Cr. subf. grandiflora O. E. Schulz.
= 3Cardamine bulbifera (L.) Cr. f. pilosa O. E. Schulz.
= 4Cardamine bulbifera (L.) Cr. f. ptarmicifolia O. E. Schulz.
Stanište: Uglavnom bukove šume i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Golija (Blečić et Tatić, 1962: tab. 11), Ma-
glić Pivski (Rohlena, 1942: 80), Piva (Rohlena, 1942: 80; Blečić, 1958: 641), ka-
njon Pive između Avtovca i Ravnog (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6), obronci
Škrke (Horvat, 1934: 112), dolina Tare ispod Durmitora (Rohlena, 1942: 80), ka-
njon Tare (Bulić, 1989: 120), Vojnik (Fukarek, 1963: 1511), Žabljak (Aalto et al.,
1972: 32, 36), C – Međuriječje, Mioska, Mrtvica (Bulić, 2008: 116), Morakovske
bare (Bubanja, 2004: 25), Osreci, Ocka Gora (Bulić, 2008: 116), Štitovo (Fuka-
rek, 1963: 1511), E – Andrijevica, Balj (Šmarda, 1968: 40), pored puta za Biograd-
sko jezero (Aalto et al., 1972: 37), kanjon Cijevne (Bulić, 1994: 67), Čakor (Šmar-
da, 1968: 40), Hajla (Lakušić, R. 1970: 60), Jerinja glava, ispod Komova (Rohlena,
1942: 80), Koprivnik (Blečić, 1959: tab. 1), Mateševo (Rohlena, 1942: 803), Mokra
gora (Rudski, 1949: 281), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 24), Sjekirica, Vjetrenik u
dolini Perućice, Žijevo u Kučima (Rohlena, 1942: 80), Žljeb (Rudski, 1949: 61), W
– Jastrebica (Adamović, 1913: 6), Njegoš (Fukarek, 1963: 1441), Sm – Kostanjica
(Petrović, 2011: 67), Lonac (Petrović, 2004: 35), Lovćen (Rohlena, 1942: 80, 802,
804; Adamović, 1913: 6, Stanković-Tomić, 1970: 18), Mali Mikulići (Petrović, 2011:
67 ; Adamović, 1913: 6), Rumija (Petrović, 2011: 67), Vrsuta (Petrović, 2004: 35).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, zapadna Azija.
Cardamine carnosa Waldst. & Kit.

Descr. Icon. Pl. Hung. 2: 137. 1803
Stanište: Planinski kamenjari, točila, rub bukove šume.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Jastrebica (Adamović, 1913: 6), Orjen (Ve-
selý, 1890: 388), Sm – Lovćen (Rohlena, 1942: 79), padine Štirovnika iznad Vuč-
jeg dola i na Babjaku (Stanković-Tomić, 1970: 17).
Cardamine dentata Schult.

in Retz., Observ. Bot.: 126. 1809
= 1Cardamine palustris (Wimm. & Grab.) Peterm., in Bot. Centralbl. Deutschl. 1: 47.
1846
= Cardamine grandiflora Hallier, in Bot. Zeitung (Berlin) 24: 209. 1866
= Cardamine pratensis subsp. dentata (Schult.) Čelak., Prodr. F. Böhmen: 450. 1875
= Cardamine pratensis subsp. paludosa (Knaf) Čelak., in Živa 4: 78. 1870
= Cardamine pratensis subsp. palustris (Wimm. & Grab.) Janch., in Phyton (Horn)
8: 236. 1959
Stanište: Vlažne šume.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Tare-Bailovića sige, Bijela vrela, Mu-
sova vrela, ušće Sušice (Lakušić, R. et Redžić, 1989: 41, 61).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, izuzimajući sami jug.
Cardamine enneaphyllos (L.) Crantz

Basionym: 1 Dentaria enneaphyllos L., Sp. Pl.: 653. 1753

Stanište: Tamne lišćarske šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Dobri do na Durmitoru, Durmitor (Rohle-
na, 1942: 80), Golija (Fukarek, 1963: 1511), Ljubišnja (Blečić, 1957a: 311), Maglić
Pivski (Rohlena, 1942: 80), Piva (Blečić, 1958: 59), kanjon Pive između Avtovca i
Ravnog (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6), Vojnik (Fukarek, 1963: 1511), Zaka-
men u Pivi (Rohlena, 1942: 80), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), Kanjon Tare (Bulić,
1989: 120), C – Međuriječje, Mrtvica (Bulić, 2008: 116), Štitovo (Fukarek, 1963:
1511), Velje Duboko (Bulić, 2008: 116), E – Biogradska gora (orig. podaci), Hajla
(Lakušić, R. 1970: 60), Mokra planina (Rudski, 1949: 43), okolina Petnjice (Škri-
jelj, 2013: 24), Perućica ispod Komova, Rikavac (Rohlena, 1942: 80), Rupa Konj-
ska ispod planine Vila u Kučima (Beck et Szyszylowicz, 1888: 731), Sjekirica, Ve-
ruša (Rohlena, 1942: 80), W – Njegoš (Fukarek, 1963: 1511).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna Evropa, Balkansko poluostrvo, sred-
nji Apenini.
Cardamine glauca DC.

Syst. Nat. 2: 266. 1821
= 1Cardamine glauca Spreng. f. longirostris Rohl.
= 2Cardamine glauca Spreng. var. scutariensis Rohl., Feddes Repert. 3: 145. 1906.
= 3Cardamine glauca Spreng. var. pancici
Stanište: Kamenita i pjeskovita mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Maglić, Mratinje (Kučera et al., 2010: 164),
Savin kuk na Durmitoru (Lakušić, R., 1968b: Tab. 53), kanjon Tare (Muravjev, 1935:
139; Bulić, 1989: 120), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), C – Dromira, Mala Rijeka
(Bulić, 2008: 116), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 25), Platije (Stefanović, 1979:
tab. 1; Bulić, 2008: 116), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: 853, Tab. 20), Kučki Kom
(Beck et Szyszylowicz, 1888: 73, Wraber 1986: 42), Vasojevićki Kom (Lakušić, R.,
1968b: Tab. 7), Zeletin (Lakušić, R., 1968b: Tab. 22), W – Orijen (Halácsy, 1906:
206; Janković, 1965: 181), Me – Risan (Kučera et al., 2010: 164), Sm – Boljevi-
ći, Godinje (Rohlena, 1942: 792), Cetinje (Rohlena, 1942: 791, Stanković-Tomić,
1970: 17), Cijevna (Bulić, 1994: 67), Godinje, Kostanjica, Lonac (Petrović, 2011:
67), Lovćen (Rohlena, 1942: 791; Adamović, 1913: 6; Šmarda, 1968: 25, Stanković-
Tomić, 1970: 17), Ivanova Korita (Stanković-Tomić, 1970: 17), Mikulići (Petrović,
2011: 67), Njeguši (Horak, 1900: 157; Stanković-Tomić, 1970: 17), Rumija (Petro-
vić, 2011: 67; Kučera et al., 2010: 164), Riječke strane kod Brajica (Stanković-To-
mić, 1970: 17), Podgorica (Stešević et al., 2014: 36), Sutomore (Šmarda, 1968: 26),
Virpazar (Černjavski et al., 1949: 70; Petrović, 2011: 67).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko i Apeninsko poluostrvo.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na stijenama kod Boljevića i Godinja, Rohle-
na (1906: 145) je opisao varijetet scutariensis.
Cardamine graeca L.
Sp. Pl. 1: 655. 1753
= Cardamine longirostris Janka, in Math. Term. Közlem. 12: 164. 1876
= Cardamine rocheliana (Rchb.) Borbás, in Math. Term. Közlem. 15: 168. 1878
= Pteroneurum cupanii Jord., in Ann. Soc. Linn. Lyon ser. 2, 7: 501. 1861
= Pteroneurum graecum (L.) DC., Syst. Nat. 2: 270. 1821
= Pteroneurum rochelianum (Borbás) Rchb., Deutschl. Fl. 1: 69. 1837–1838
Stanište: Zasijenčena mjesta, rubovi šuma, kamenjari, uz put.
Kanjoni Pive i Komarnice (Blečić, 1958: tab. 12), Me – iznad Bara (Rohlena, 1942:
79), Burtaši, Spilica (Petrović, 2011: 68), iznad Ulcinja (Rohlena, 1942: 79), Sm –
uz put od Brajića do Cetinja (Stanković-Tomić, 1970: 18), Ceklići iznad Njeguša,
Cetinje (Rohlena, 1942: 79), Đolaza (Petrović, 2004: 35), Kosa iznad Bara (Rohle-
na, 1942: 79), Livari, Mali Mikulići (Petrović, 2011: 68), Miljevci (Petrović, 2004:
35), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 108), Podgorica (Stešević et al., 2014:
36, Hadžiablahović, 2010: 35), Rijeka (Rohlena, 1942: 79; Šmarda, 1968: 26), Ru-
mija (Kučera et al., 2010: 164), Sutomore (Šmarda, 1968: 26), Virpazar (Rohlena,
1942: 79), Vrsuta (Petrović, 2011: 68).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, zapadna Azija.
Cardamine hirsuta L.
Sp. Pl. 1: 655. 1753
= Cardamine multicaulis Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 47. 1866
Stanište: Travnjaci, zidine, šume, šikare, kamenjari, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – iznad Andrijevice, Mateševo (Rohlena,
1942: 79), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 24), W – grahovska nahija (Adamović,
1913: 6), Me – iznad Bara (Rohlena, 1942: 79), Burtaši (Petrović, 2011: 68), Donji
i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 222), Spilica (Petrović, 2011: 68), istočni dio Boko-
torskog zaliva (Karaman, 1997: 40), iznad Ulcinja (Rohlena, 1942: 79), Ulcinjska
solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 55), Sm – Boljevići (Petrović, 2004: 35), Bu-
kovica iznad Njeguša (Stanković-Tomić, 1970: 18), Danilovgrad (Rohlena, 1942:
79), Dračevica (Petrović, 2011: 68), Duga (Rohlena, 1942: 79), Mali Mikulići (Pe-
trović, 2011: 68), Miljevci (Petrović, 2004: 35), Njeguši (Rohlena, 1942: 79), Pipe-
ri: južni dio (Božović et al., 2006: 108), Podgorica (Stešević et al., 2014: 36, Had-
žiablahović, 2010: 35), Vrsuta (Petrović, 2011: 68), Zabrđe kod Cetinja (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 18).
Geografsko rasprostranjenje: Sjeverna hemisfera.
Cardamine impatiens L.
Sp. Pl.: 655. 1753
Stanište: Vlažne šume, kamenjari i prorijeđene šume i šikare bukve.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bailovića sige u Tari (Lakušić, R., et Red-
žić, 1989: Tab. 6), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 21), Kovčice ispod Ma-
log Durmitora (Rohlena, 1942: 80), Piva (Blečić, 1958: Tab. 5, 6), Šavnik (Rohle-
na, 1942: 80), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 138; Bulić, 1989: 120), C – Lebrš-
nik (Horak, 1900: 157), Morača (Rohlena, 1942: 80), Ponikvica (Horak, 1900:
157), E – Andrijevica, Balj (Rohlena, 1942: 80), pored puta za Biogradsko jeze-
ro (Aalto et al., 1972: 37), Han Garančić, iznad Kolašina, Mateševo (Rohlena,
1942: 148), Murino (Blečić 1960: tab.1), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 24), Pe-
rućica ispod Komova, Veruša (Rohlena, 1942: 80), Sm – Lovćen (Rohlena, 1942:
80), Padež iznad Vrela i Treštenik (Stanković-Tomić, 1970: 18), Podgorica (Ste-
šević et al., 2014: 36).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, veći dio Azije.
Cardamine matthioli Moretti

in Giorn. Imp. Reale Ist. Lombardo Sci. 8: 623. 1847
= 1Cardamine pratensis subsp. matthioli (Moretti) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 36. 1878
= Cardamine pratensis var. matthioli (Moretti) Asch & Kanitz, Cat. Cormophyt. Ant-
hophyt. Serbiae: 75. 1877
= Cardamine hayneana (Rchb.) Schur, in Verh. Naturf. Vereins Brünn 15/2(1876):
80. 1877
= Cardamine pratensis var. apetala Neilr., Fl. Nied.-Oesterr.: 718. 1859
= Cardamine pratensis var. apetala Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 48. 1866
= Cardamine pratensis var. hayneana Rchb., Fl. Germ. Excurs.: 676. 1832
= Cardamine pratensis var. micrantha Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 48. 1866
= Cardamine pratensis var. palustris Nyár., Fl. Rep. Pop. Române 3: 269. 1955
= Cardamine pratensis var. parviflora Neilr., Fl. Nied.-Oesterr.: 718. 1859
= Cardamine pratensis var. strictissima Schur, in Verh. Mitth. Siebenbürg. Vereins
Naturwiss. Hermannstadt 4: 64. 1853
Stanište: Vlažne šume i livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Lastva Čevska (Rohlena, 1942: 791), Pod-
gorica (Stešević et al., 2014: 36).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna i dio srednje Evrope.
Cardamine montenegrina Jar. Kučera, Lihová & Marhold

Taxon 59: 161 2010.
Locus classicus: Njeguši (Kučera, Lihová & Marhold, 2010: 161)

Stanište: Krečnjačke stijene i sipari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Orijen (Vuksanović, 2016: 241), Me – Bar
(Rohlena, 1942: 79, as Cardamine maritima DC.), istočni dio Bokokotorskog zali-
va (Karaman, 1997: 40, as Cardamine maritima), Dobre Vode (Petrović, 2011: 68,
as Cardamine maritima), Godinje (Petrović, 2011: 68, Cardamine maritima), Ko-
tor (Kučera et al., 2010: 161), između Risna i Perasta (Pittoni, 1869: 158, as Car-
damine maritima), Risan, Ulcinj (Kučera et al., 2010: 161), Vrmac (Visiani 1829:
17, as Cardamine maritima var. pilosa O.E. Schulz), Sm – Čevo (Vuksanović, 2016:
241), Lastva Čevska, Lješanska Nahija (Rohlena, 1942: 79, as Cardamine maritima),
Lovćen, Krstac, Njeguši, Podgorica (Kučera et al., 2010: 161), Rasovatac iznad Vir-
pazara (Rohlena, 1942: 79, as Cardamine maritima), Rumija, sedlo iznad Bara (Ku-
čera et al., 2010: 161), Sm – Sto, Vrsuta (Petrović, 2004: 35, as Cardamine maritima).
Geografsko rasprostranjenje: Endem Dinarida.

Napomena: Po novom taksonomskom konceptu (Kučera et al. 2010), Cardamine ma-
ritima je raščlanjena na tri odvojena entiteta, a literaturni podaci koji se odnose
na Crnu Goru odgovaraju novom taksonu C. montenegrina. Njegov tipski primje-
rak je sakupljen na Njegušima.
Cardamine pentaphyllos (L.) Crantz

Basionym: Dentaria pentaphyllos L., Sp. Pl.: 654. 1753

= Cardamine digitata (Lam.) O. E. Schulz, in Bot. Jahrb. Syst. 32: 372. 1903
= Dentaria digitata Lam., in Lam. & Poir., Encycl. 2: 268. 1786
Stanište: Tamne šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Zminje jezero (Barret, 1969: 146).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna i dio južne Evrope.
Cardamine plumierii Vill.

= Cardamine thalictroides All., Fl. Pedem. 1: 261 1785.
Stanište: Stijene.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Bijela gora, Orijen (Vandas, 1888: 332).
Cardamine pratensis L.
Sp. Pl.: 656. 1753
= Ghinia pratensis (L.) Bubani, Fl. Pyren. 3: 163. 1901
Stanište: Vlažne livade i šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Budoške bare, Manitovac (Bubanja, 2008:
31), E – Mokra planina (Rudski, 1949: 39), Sm – kanjon Cijevne (Bulić, 1994: 67),
okolina Skadarskog jezera: selo Mataguži, cijela Zetska ravnica (Černjavski et al.,
1949: 70).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, sjeverna Azija, Sjeverna Amerika.
Cardamine serbica Pančić

Fl. Serbiae Add.: 111. 1884
= 1Cardamine maritima subsp. maglicensis (Rohlena) Trinajstic, Suppl. Fl. Anal. Ju-
gosl. 4: 8. 1976
= 2Cardamine maritima var. maglicensis Rohlena, in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 3:
145. 1906
= 3Cardamine maglicensis Rohl., Fedde. Repert III. 145. 1906.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Kučera et al. 2010: 158), Ma-
glić, ispod Mratinja (Rohlena 1912: 113; Rohlena, 1942: 792; Kučera, Marhold,
2004: 841).
Geografsko rasprostranjenje: Bosna i Hercegovina, Crna Gora.
Napomena: Na materijalu sakupljenom iznad Mratinja, Rohlena (1906: 145) je opi-
sao takson Cardamine maritima var. maglicensis.
Cardamine glauca × maritima = Cardamine rupestris K. Maly Glasn. Zemaljsk.

Muz. Bosni Hercegovini 23: 588 1911.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Krasići, Kotor (Kučera et al., 2010: 164),
Sm – Cetinje, Čevo, Grahovo, Komarno, između Komarna i Riječana (Kučera et
al., 2010: 164), Lješanska Nahija (Rohlena, 1942: 79), W – Vrbanje (Kučeta et al.,
2010: 164).
Geografsko rasptrotranjenje: Bosna i Hercegovina, Crna Gora.
Genus: Cardaria Desv

in J. Bot. Agric. 3: 163. 1815.
Cardaria draba (L.) Desv.
J. Bot. Appl. 3: 163. 1814
Basionym: Lepidium draba L., Sp. Pl.: 645. 1753

Stanište: Livade, oranice, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Manitovac (Bubanja, 2008: 32), W – Gra-
hovo (Rohlena, 1942: 93), oko Ulcinja (Adamović, 1913: 12), Me – Lepetane (Ka-
raman, 1997: 43), Sm – Cetinje, Njeguši (Rohlena, 1942: 93), Lovćen i njegova
kontinentalna podgroina (Stanković-Tomić, 1970: 20), oko Plavnice (Adamović,

1913: 12), Podgorica (Stešević et al., 2014: 36, Hadžiablahović, 2010: 38).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja Evropa, Sredozemlje, zapadna Azija.
Genus: Clypeola L.
Sp. Pl.: 652. 1753
Clypeola jonthlaspi L.
Sp. Pl.: 652. 1753
= Clypeola gaudinii Trachsel, in Flora 14: 743. 1831
= Clypeola glabra Boiss., in Ann. Sci. Nat., Bot., ser. 2, 17: 173. 1842
= Clypeola hispida C. Presl, in Abh. Königl. Böhm. Ges. Wiss. ser. 5, 3: 439. 1845
Stanište: Suvi i kamenjarski pašnjaci, uz puteve, na ruderalizovanom, uglavnom u
primorskim krajevima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Gornj Štoj (Bubanja, 2016: 223), Kame-
novo (Šmarda, 1968: 35), Kotor (Hirc, 1912: 52; Biasoletto, B. in Pulević, Vincek,
2004: 61), Ulcinj: zaleđe Velike ulcinjske plaže (Petrović et Vuksanović, 2005: 19;
Bubanja 2016: 150)
Status zaštite: IUCN kategorija VU, kriterijum A4ac (Petrović et al. 2008: 622).
Genus: Conringia (Adans.) Belli

in Fabr., Enum.: 160. 1759
Conringia austriaca (Jacq.) Sweet
Hort. Brit.: 25. 1826
Basionym: Goniolobium austriacum (Jacq.) Beck, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wi-

en 40 Sitzungsber: 19. 1890
Stanište: Oranice, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Balj iznad Andrijevice, oko 900 mnv, rijet-
ka (Rohlena, 1942: 93).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna Evropa, Mala Azija, Kavkaz.
Conringia orientalis (L.) Dumort.

Fl. Belg.: 123. 1827
Basionym: Brassica orientalis L., Sp. Pl.: 666. 1753

= Conringia perfoliata (Crantz) Link, Enum. Hort. Berol. Alt. 2: 172. 1822
= Erysimum orientale (L.) Mill., Gard. Dict., ed. 8: Erysimum no. 4. 1768
Stanište: Obradive površine, ruderalna staništa, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N - Borkovići u Pivi, oko 1400, rijetka (Rohle-
na, 1942: 92).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, zapadna Azija, sjeverna Afrika.
Genus: Coronopus Zinn

Cat. Pl. Hort. Gott.: 325. 1757
Coronopus squamatus (Forssk.) Asch.
Fl. Brandenburg 1: 62. 1860
Basionym: Lepidium squamatum Forssk., Fl. Aegypt.-Arab.: 117. 1775

= 1Coronopus procumbens Gilib., in Ces. & al., Comp. Fl. Ital.: 824. 1885
= 2Coronopus ruellii All., Fl. Pedem. 1: 256. 1785
= Coronopus verrucarius Muschl. & Thell., in Neue Denkschr. Allg. Schweiz. Ges. Ge-
sammten Naturwiss. 41: 318. 1906
= Coronopus squamatus subsp. conradi (Muschl.) Maire, Fl. Afr. Nord 13: 84. 1967
= Coronopus procumbens subsp. eu-verrucarius Thell., in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur., ed.
1, 4: 94. 1913
= Coronopus squamatus subsp. eu-verrucarius Maire, Fl. Afr. Nord 13: 84. 1967
= Senebiera coronopus (L.) Poir., in Lam. & Poir., Encycl. 7: 76. 1806
Stanište: Vlažna, zapuštena staništa, uglavnom nitrifikovana.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 921), Klezna (Petro-
vić, 2011: 68), Kotor (Pantocsek, 1874: 96), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petro-
vić, 2007: 55), Ulcinj (Rohlena, 1942: 921), Sm – Cetinje (Stanković-Tomić, 1970:
19), kanjon Cijevne: Srpska (Bulić, 1994: 69), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 921),
oko Golubovaca (Adamović, 1913: 121), Gornji Grbalj (Stanković-Tomić, 1970: 19),
Dapčevići (Petrović, 2011: 69), Plavnica (Rohlena, 1942: 931), Podgorica (Rohlena,
1942: 931; Stešević et al., 2014: 36), oko Rijeke Crnojevića (Adamović, 1913: 121),
Virpazar (Rohlena, 1942: 931), Vrmac (Studniczka, 1890: 832, Karaman, 1997: 43).
Geografsko rasprostranjenje: Gotovo čitava Evropa, Sredozemlje.
Genus: Descurainia Webb & Berthel.

Hist. Nat. Iles Canaries 3: (2, 1) 72. 1836
Descurainia sophia (L.) Prantl
in Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(2).(2): 192. 1891
Basionym: Sisymbrium sophia L., Sp. Pl.: 659. 1753

= Sisymbrium persicum Spreng., Novi Provent.: 39. 1818
Stanište: Ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Podgorica (Hadžiablahović, 2006: 95,
Stešević et al., 2014: 36)
Geografsko rasprostranjenje: Evroazija, sjevernaAfrika.
Genus: Diplotaxis DC.

Syst. Nat. 2: 628. 1821
Diplotaxis muralis (L.) DC.
Syst. Nat. 2: 634. 1821
Basionym: Sisymbrium murale L., Sp. Pl., ed. 1: 658. 1753

= Diplotaxis scaposa DC., Syst. Nat. 2: 635. 1821
= Diplotaxis virgata subsp. platystylis (Pomel) Maire & Weiller, in Fl. Afr. Nord 12:
288. 1965
Stanište: Livade, oranice, pored puteva, nasipi.
Me – iznad Bara (Rohlena, 1942: 91), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 223), Spi-
lica (Petrović, 2011: 69), Sm – Bukovica iznad Cetinja (Petrović, 2011: 69), Liva-
ri-vrh Rumije (Petrović, 2011: 69), Podgorica (Rohlena, 1942: 91, Stešević et al.,
2014: 36), Rumija (Adamović, 1913: 8).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna i jugoistočna Evropa.
Diplotaxis tenuifolia (L.) DC.

Syst. Nat. 2: 629. 1821
Basionym: Sisymbrium tenuifolium L., Cent. Pl. I: 18. 1755

Stanište: Livade, kamenita mjesta, pored puteva, obradive površine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Kamenik (Horak, 1900: 158), Me – izme-

đu Bara i Spiča (Adamović, 1913: 8), iznad Bara i Ulcinja (Rohlena, 1942: 91), Do-
nji Štoj (Bubanja, 2016: 223), Sm – Brajići, Bukovica (Stanković-Tomić, 1970: 19),
između Bogetića i Nikšića, Danilovgrad (Rohlena, 1942: 91), kanjon Cijevne: Će-
movsko polje, Kuće Rakića (Bulić, 1994: 69; Hadžiablahović, 2010: 38), Miljevci
(Petrović, 2004: 37), Ostros (Petrović, 2011: 69), Piperi: južni dio (Božović et al.,
2006: 109), Podgorica (Rohlena, 1942: 91; Hadžiablahović, 2010: 38, Stešević et
al., 2014: 37), Spuž (Rohlena, 1942: 91), Šavnik, Ugnji (Stanković-Tomić, 1970: 19).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, dio srednje Evrope Mala Azija, Sirija,
Kavkaz.
Genus: Draba L.
Sp. Pl.: 642. 1753
Draba aizoides L.
Mant. Pl.: 91. 1767

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Hum Orahovski (Beck et Szyszylowicz,
1888: 74).
Geografsko rasprostranjenje: Planine zapadne, srednje i južne Evope.
Draba aspera Bertol.

Amoen. Ital. 384 1819.
= Draba longirostra Schott, Nyman & Kotschy, Analect. Bot.: 48. 1854
= 1 Draba longirostris Sch. N. Ky var. eriocarpa (Carnel) O.E.Schultz
= 2 Draba longirostris Sch. N. Ky var. erioscapa (Carnel) O.E.Schultz (=var. montene-
grina Beck et Szysz.)
= 3Draba longirostris Sch. N. Ky var. capsularis (Lojac.) Arang.
Stanište: Pukotine stijena planinskog pojasa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor-Savin Kuk, Šljeme (Rohlena,
1942: 901), Durmitor (Stevanović, Lakušić, D., 1996: 209), E – Komovi, Planinica
u Kučima (Rohlena, 1942: 901, 902)
Geografsko rasprostranjenje: Istočni Pirineji, Apenini, Apli, Sicilija.
Draba bertiscea Lakusić & Stevanović

Willdenowia, 25 (1): 77 (1995). 1995
Locus classicus: Maja Kolata (Lakušić, D. et Stevanović, 1995: 77)

Stanište: Vegetacija Salicetalia retusae-serpyllifoliae.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bjelič (Knežević, 1998: 175), Maja Kolata,
2200 m (Lakušić, D. et Stevanović, 1995: 77).
Geografsko rasprostranjenje: Endem Prokletija.
Draba korabensis Kümmerle & Degen

in Bot. Közlem. 19: 22. 1921
= Schivereckia korabensis (Kümmerle & Degen) O.E.Schulz, Feddes Repert. 19: 335.
1923.
Stanište: Pukotine silikatnih stijena planinskog pojasa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bogićevica (Hadžiablahović et Bulić, 2004:
46), vrh Starac iznad Čakora (Mayer, 1966: 30).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadni Balkan.
Draba kuemmerlei Stevanović & D. Lakušić.

In Bot. Chron. 13: 89. 2000
Stanište: Stijene na nadmorskim visinama između 1800–2400m.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bjelič, Ćaf Prislap, Maja Kolata, Šila, Žije-
vo, Visitor (Stevanović & Lakušić D., 2000: 89).
Geografsko rasprostranjenje: Endem Prokletija.
Draba lasiocarpa Rochel

Sched. Pl. Hung. Exsicc. 1810
= 1
Draba boueana O. E. Schulz, in Engl., Pflanzenr. 89: 47. 1927
= 2
Pro parte Draba elongata Host., Fl. Austr. 2: 237. 1832
= 3
Draba elongata Host. f. semiglabra Beck
= 4
Draba elongata Host. subsp. balcanica O.E.Schultz
= 5
Draba elongata Host. subsp. balcanica O.E.Schultz var. skrivanekii Rohl., Sitz.-Ber.
Boehm. Ges. Wiss. 1936: 8.1936.
= 6Draba balcanica var. skrivanekii Rohl

= 7Draba elongata Host. subsp. balcanica O.E.Schultz f.subaizoides Rohl., Feddes Re-
pert. 41: 201.1937.
= 8Draba aizoon Wahlenb.
= Draba lasiocarpa subsp. elongata (Host) Jáv., Magyar Fl. 1924.
= Draba skrivanekii (Rohlena) Chrtek., Folia Geobot. Phytotax. 14: 202
= Draba athoa (Griseb.) Boiss., Diagn. Pl. Orient. 3: (1) 33. 1853
= Draba bosniaca (Beck) Fiala, in Wiss. Mitt. Bosnien & Herzegovina 1: 558. 1893
= Draba affinis Halácsy
Stanište: Pukotine stijena i kamenjarski pašnjaci planinskih predjela, rudine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N –Banjani, Crkvica u Pivi, Durmitor (Rohle-
na, 1942: 893, Lakušić R., 1968: tab. 86), Durmitor-Šljeme (Rohlena, 1942: 911),
kanjon Komarnice (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 21), Lukavica (Rohlena, 1942:
893), kanjon Pive (Lakušić, Redžić, 1989: Tab. 21), Plužine- u kanjonu Pive (Wra-
ber, 1982: 792), Pivska planina, Pošćensko jezero, Volujačko jezero (Rohlena, 1942:
893), Durmitor-Savin kuk (Rohlena 1937: 1997; 1942: 894), E – Bjelasica (Lakušić,
R., 1966: Tab. 7), na granici Crne Gore i Albanije (Bornmüller, 1933: 114), Čakor
(Šmarda, 1968: 44 4), Kom (Rohlena, 1942: 894), Kom Vasojevićki (Chrtek (leg. J.
Rohlena), 1979: 201–202 ; Rohlena, 1942: 895), Kunj Kostića i Dibala u Kučima,
Ćafa Velja iznad Rikavca (Rohlena, 1942: 911), Kučki Kom (Rohlena, 1942: 892),
Mokra planina (Rohlena, 1942: 893)., Pešinjak, Pivljan, Planinica, Veliki Maglić u
Kučima Vila (Rohlena, 1942: 892), Prokletije (Lakušić, R., 1968b: Tab. 14), Vrmoš
(Rohlena, 1942: 894), Žljeb (Rudski, 1949: 82), W – Jastrebica (Rohlena, 1942: 894),
Krivošije (Studniczka, 1890: 85), Sm – Babnjak, Jezerski vrh (Stanković-Tomić,
1970: 19), Lovćen (Bornmüller, 1933: 1132; Rohlena, 1942: 89, 893 ; 1942: 894),
Štirovnik (Stanković-Tomić, 1970: 19).
Geografsko rasprostranjenje: Karpati i Balkansko poluostvro.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Vasojevićkom Komu, Rohlena (1936: 8)
je opisao varijetet skrivanekii, a na materijalu sakupljenom na Savinom Kuku (Ro-
hlena 1937: 201) formu subaizoides.
Draba muralis L.
Sp. Pl.: 642. 1753
Stanište: Topla i osunčana mjesta, travnjaci i kamenjari, zidine.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – planina Piva iznad Nedajnog (Rohlena,
1942: 91), Riblje jezero (Aalto et al., 1972: 36), Kanjon Tare (Bulić, 1989: 121);
Zakamen u Pivi (Rohlena, 1942: 91), Žabljak (Aalto et al., 1972: 33), E – Mateše-
vo, planina Pivljan iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 91), Me – Bar (Rohlena, 1942:
91), Krute (Petrović, 2011: 69), Ulcinj (Rohlena, 1942: 91; Adamović, 1913: 9), Sm
– Cetinje (Rohlena, 1922: 4), kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Bulić, 1994: 69), Go-
dinje (Petrović, 2011: 69), Krstačko polje kod Njeguša, Mirac (Stanković-Tomić,
1970: 19), Njeguši, između Njeguša i Cetinja (Rohlena, 1942: 91), Podgorica (Ro-
hlena, 1942: 91; Stešević et al., 2014: 37), Sutorman (Adamović, 1913: 10), Virpa-
zar (Rohlena, 1942: 91; Petrović, 2004: 36).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, južna i dio Zapadne Evrope.
Draba scardica (Griseb.) Degen & Dörfl.,

= 1 Draba aizoides L. var. scardica Gris.
= 2 Draba scardica (Griseb.) Hal.
= Draba lasiocarpa Rochel, Exsicc. (Pl. Hung.) ? 1810.
Stanište: Pašnjaci i pukotine stijena planinskih krajeva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Pantocsek, 1874: 931; Bošnjak,
1935: 21; Rohlena, 1942: 90; Stevanović, Lakušić D., 1996: 209), Sinjajevina, iznad
Ječmenog Dola (Rohlena, 1942: 90), Vratlo (Baldacci in Pulević et Vincek, 2004:
422), Kanjon Tare (Bulić, 1989: 121), Žabljak (Aalto et al., 1972: 35), E – Čakor
(Šmarda, 1968: 44), Hajla (Maly, 1936: 29), Komovi (Rohlena, 1942: 90, Pantocsek,
1874: 931), Štedin (Rudski 1935: 105), Žljeb (Rudski, 1949: 13), W – Bijela gora
(Pančić, 1875: 7), Jastrebica na Orjenu (Pantocsek, 1874: 931), Sm – Lovćen, na
vrhu planine (Bornmüler, 1933: 1132)
Napomena: Euro+Med (2006-) takson smatra preliminarno prihvaćenim, dok ga The
Plant List tretira kao sinonim D. lasiocarpa.
Genus: Erophila DC.

in Mém. Mus. Hist. Nat. 7: 234. 1821
Erophila verna (L.) Chevall. subsp. verna
Fl. Gén. Env. Paris 2: 898. 1828
Basionym: 1 Draba verna L., Sp. Pl.: 642. 1753

= 2 Draba verna L. subsp. obconica (De Bary) Hay.
= Draba verna subsp. stenocarpa (Jord.) Hegi & Em. Schmid, in Hegi, Ll. Fl. Mitt.-
Eur., ed. 1, 4: 390. 1919
= Draba obconica (de Bary) Fritsch, Excursionsfl. Oesterreich, ed. 2: 166. 1922
Stanište: Polja, livade, pašnjaci, rubovi puteva, zidine, ruderalna mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta: na poljima, po neobrađenim površinama,
uz puteve (Rohlena, 1942: 911), N – Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 221), E
– Čakor (Šmarda, 1968: 44), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 241), W – Grahovska
nahija (Adamović, 1913: 9), Me – Dobre Vode (Petrović, 2011: 69), Donji Štoj (Bu-
banja, 2016: 224), Ulcinj (Rohlena, 1942: 902), Sm – Cetinjsko polje, Dolovi (Stan-
ković-Tomić, 1970: 19), Kostanjica (Petrović, 2011: 69), Krstac iznad Njeguša (Ro-
hlena, 1942: 912), Mali Mikulići (Petrović, 2011: 69), Njeguši (Stanković-Tomić,
1970: 19), Rumija (Adamović, 1913: 10).
Erophila verna subsp. praecox (Steven) Walters

in Feddes Repert. 69: 57. 1964
Basionym: 1 Erophila praecox (Steven) DC., Syst. Nat. 2: 357. 1821

= Draba verna subsp. praecox (Steven) Rouy & Foucaud, in Rouy, Fl. France 2: 227. 1895
= Draba verna subsp. glabrescens (Jord.) Rouy & Foucaud
= Draba glabrescens (Jord.) Hayek & Wibiral, in Hayek, Fl. Steiermark 1: 520. 1909
= Erophila praecox subsp. glabrescens (Jord.) Janch.
= Erophila verna subsp. stenocarpa (Jord.) Janch.
= Erophila praecox subsp. subnitens (Jord.) Janch.
Stanište: Kamenjarski pašnjaci, šikare, polja, rubovi puteva, zidine, ruderalna mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Volovica kod Bara (Adamović, 1913: 10),
Boka Kotorska: Andrići, Orno quercetum ilicis, Verige, kamenjarVrmac (Karaman,
1997: 42), Sm – Mali Mikulići, Sutorman (Petrović, 2011: 691).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, zapadna, centralna Evropa, Zapadnja Azi-
ja (EURO+MED 2006-).
Erophila verna subsp. spathulata (Láng) Vollm.

Nomencl. ref.: Fl. Bayern: 315. 1914
Basionym: Erophila spathulata Láng, Syll. Pl. Nov. 1: 180. 1824

= 1 Draba verna subsp. spathulata (Láng) Rouy & Foucaud, Fl. France 2: 225. 1895
Stanište: Polja, rubovi puteva, zidine, ruderalna mjesta.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – kanjon Cijevne: Ćemovsko polje, Kuće Ra-
kića (Bulić, 1994: 69), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Podgorica (Ro-
hlena, 1942: 911; Černjavski et al., 1949: 70).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa (isključujući istočnu).
Genus: Eruca Mill.

Eruca vesicaria (L.) Cav.
Descr. Pl.: 426. 1802
Basionym: Brassica vesicaria L., Sp. Pl., ed. 1: 668. 1753

= 1 Eruca sativa L. var. longirostris (Uechtr.) Rouy.
= Brassica erysimoides Spreng., Syst. Veg., ed. 16, 2: 912. 1825
= Brassica hispida Ten., Fl. Napol. 1: 39. 1811
= Eruca aurea Batt., in Bull. Soc. Bot. France 47: 247. 1900
= Eruca lanceolata Pomel, Nouv. Mat. Fl. Atl.: 367. 1875
= Eruca longirostris R. Uechtr., in Oesterr. Bot. Z. 24: 133. 1874
= Eruca pinnatifida (Desf.) Pomel, Nouv. Mat. Fl. Atl.: 367. 1875
= 2 Eruca sativa Mill., Gard. Dict., ed. 8: Eruca no. 1. 1768
= Eruca sativa subsp. longirostris (R. Uechtr.) Jahand. & Maire. Cat. Pl. Maroc: 279.
1932
= Eruca sativa subsp. pinnatifida (Desf.) Batt., in Batt. & Trab., Fl. Algérie 1: 55. 1888
= Eruca sativa subsp. vesicaria (L.) Jahand. & Maire, Cat. Pl. Maroc: 279. 1932
= Eruca vesicaria subsp. longirostris (R. Uechtr.) Maire, Fl. Afr. Nord 12: 308. 1965
= Eruca vesicaria subsp. pinnatifida (Desf.) Emb. & Maire, in Jahand. & Maire, Cat.
Pl. Maroc: 1004. 1941
= Eruca vesicaria subsp. sativa (Mill.) Thell., in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur., ed. 1, 4: 201.
1918
= Velleruca longistyla Pomel, Mat. Fl. Atl.: 12. 1860
Stanište: Kultivisana, raste subspontano na zapuštenim staništima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Donji Štoj (Bubanja, 2016: 224), oko Ul-
cinja (Adamović, 1913: 92), Sm – kultivisana na Njegušima – Krstačko polje (Ro-
hlena, 1942: 921)
Geografsko rasprostranjenje: Zapadno sredozemlje.
Genus: Erysimum L.
Sp. Pl.: 660. 1753
Erysimum carniolicum Dolliner
in Flora 10: 254. 1827
= 1
Erysimum erysimoides (L.) Fritsch. var. pannonicum (CR.) Beck.
= 2
Erysimum erysimoides (L.) Fritsch. f. Pantocsekii Beck.
= 3
Erysimum erysimoides (L.) Fritsch. var. carniolicum (Doll.) Beck.
= Erysimum erysimoides var. carniolicum (Dolliner) Beck
= Erysimum pannonicum var. sinuatum (Neilr.) Janch.
Stanište: Suvi travnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Lukovo iznad Nikšića, Piva (Rohlena, 1942:
771), Pirlitor (Rohlena, 1942: 773), Sinjajevina (Rohlena, 1942: 772), Kanjon Ta-
re (Bulić, 1989: 1203), C – Javorje planina (Rohlena, 1942: 771), Lukavica, Štirni
do ispod planine Lole (Rohlena, 1942: 772), E – Balj (Rohlena, 1942: 773), Mokra
planina (Rudski, 1949: 641), Piševo, Sjekirica (Rohlena, 1942: 773), Pavlova livada
(Rohlena, 1942: 771), Perućica ispod Koma (Rohlena, 1942: 772), Sm – kanjon Ci-
jevne: Kuće Rakića (Bulić, 1994: 69), Podgora i Brčeli iznad Virpazara (Rohlena,
1942: 773), Podgorica (Stešević et al., 2014: 37)
Geografsko rasprostranjenje: Endemit zapadnog dijela Balkana i istočnih ogra-
naka Alpa.
Erysimum cheiri (L.) Crantz

= 1
Cheiranthus cheiri L., Sp. Pl.: 661. 1753
= 2
Erysimum helveticum (Jacq.) DC., in Lam. & DC., Fl. Franç., ed. 3, 4: 658. 1805
= Cheiri murale Samp., Herb. Port. Ap.: 8. 1914
= Erysimum pseudocheiri Boiss., Fl. Orient. 1: 201. 1867
= Erysimum suffruticosum Spreng., Novi Provent.: 17. 1819
Stanište: Stjenovita staništa, pukotine stijena, suvi travnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor: Crvena stijena, Savin kuk, Va-
loviti do; Pirlitor (Rohlena, 1942: 762), Durmitor (Lakušić R. et al., 1982: 97), ka-
njon Tare (Bulić, 1989: 120), C – Gradište (Rohlena, 1942: 762), W – Herceg Novi
(Studniczka, 1890: 82), Me – iznad Ulcinja (Rohlena, 1942: 84), Sm – Dobri do-
vrh Rumije, Rasovatac (Petrović, 2011: 69), Rumija, (Adamović, 1913: 81).
Geografsko rasprostranjenje: Istočni dio Sredozemlja.
Erysimum diffusum Ehrh.

Beitr. Naturk. 7: 157. 1792
Basionym: Erysimum canescens Roth, Catal. Bot. 1: 76. 1797

Stanište: Suva i kamenita mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, u okolini Crnog jezera (Aalto et
al., 1972: 32), kanjon Tare (Blečić 1951: 25; Bulić, 1989: 120).
Geografsko rasprostranjenje: Balkan, srednja, istočna Evropa, južni djelovi
Rusije.
Erysimum linariifolium Tausch

in Flora 14: 212. 1831
= Erysimum janchenii Fritsch, in Mitt. Naturwiss. Vereines Steiermark 47: 156. 1911
= 1 Erysimum sylvestre subsp. linariifolium (Tausch) Hayek, in Repert. Spec. Nov. Re-
gni Veg. Beih. 30: (1) 382. 1925
Stanište: Stjenovita staništa, kamenjarski pašnjaci, šikare, točila, pukotine stijena,
šikare, rubovi šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići (dolina Pive), kanjon Drage (La-
kušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 21), Goransko, Ledenica (Rohlena, 1942: 761), ka-
njon Komarnice i Pive (Lakušić, 1968: Tab. 21; Lakušić, Redžić 1989, tab. 2, 31),
Šavnik (Rohlena, 1942: 761), kanjon Tare (Lakušić, 1989: 271), Žabljak (Aalto et
al., 1972: 35), C – Lopate (Rohlena, 1942: 761), Vjeternik (Bulić, 2008: 115), E –
Andrijevica (Rohlena, 1942: 761), Čakor (Šmarda, 1968: 47), Jerinja glava, Orlova
skala na Komu, Perućica, Rikavačko jezero (Bulić, 2008: 115), dolina Tare iznad
Hana Garančića (Rohlena, 1942: 761), W – Bijela gora (Pantoscek, 1874: 95), Me –
Bar (Rohlena, 1942: 761), Činovica, Gornji Stoliv, Poani, Popova glava (Karaman,
1997: 39), Vrmac (Pantoczek 1874: 95), Spilica (Petrović, 2011: 69), Sm – Bukovi-
ca iznad Cetinja (Rohlena, 1942: 761), kanjon Cijevne (Bulić, 1994: 66), Crmničko
polje (Pulević, Mijušković, 1977: 121), Dolovi (Stanković-Tomić, 1970: 17), Đolaza
(Petrović, 2004: 34), Đuravci, Livari-vrh Rumije (Petrović, 2011: 69), Gornič (Stan-
ković-Tomić, 1970: 17), Mala Vrsuta (Petrović, 2004: 34), Njeguši, Rijeka, Trešnja
ispod Lovćena, Sutorman (Rohlena, 1942: 761), Štirovnik (Stanković-Tomić, 1970:
17), Velestovo, Virpazar (Rohlena, 1942: 761),
Geografsko rasprostranjenje: Endemit zapadnog dijela Balkanskog poluostrva.
Erysimum odoratum Ehrh.

= Erysimum erysimoides (L.) Janch., nom. illeg., in Mitt. Naturwiss. Vereins Univ.
Wien nov. ser., 5: 92. 1907
= Erysimum pallescens Herbich, Stirp. Rar. Bucov.: 49. 1853
= Erysimum pannonicum Crantz, Stirp. Austr. Fasc., ed. 1, 1: 30. 1762
= 1 Erysimum sylvestre subsp. cheiranthus Schinz & Thell., in Schinz & R. Keller, Fl.
Schweiz, ed. 4: 316. 1923
= 2 Erysimum sylvestre subsp. cheiranthus subvar. pumilum (Murith) Beck.
= 3Erysimum sylvestre subsp. cheiranthus subvar. dinaricum Beck.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bukovica ispod Durmitora, Mali Durmitor
(Rohlena, 1942: 761), Durmitor (Rohlena, 1942: 762, Lakušić R., et al. 1982: 962,
Lakušić R. 1984: 721), Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 763), Šavnik (Rohlena, 1942:
761), kanjon Tare (Bulić, 1989: 1201), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), C – Mora-
kovske bare (Bubanja, 2004: 24), Pavlova livada (Horak, 1900: 158), W – Graho-
vo (Rohlena, 1942: 761), Jastrebica (Pantoscek, 1874: 95), Sm – Lisinj iznad Ba-
ra (Rohlena, 1942: 761).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i istočna Evropa.
Erysimum pusillum subsp. microstylum (Hausskn.) Hayek

Prodr. Fl. Penins. Balcan. 1: 379. 1925
= Erysimum microstylum Hausskn., in Mitth. Thüring. Bot. Vereins 3–4: 108. 1893
Stanište: Pukotine stijena, planinske rudine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Rumija, Sutorman (Adamović, 1913: 8).
Geografsko rasprostranjenje: Balkan.
Erysimum repandum L.
Demonstr. Pl.: 17. 1753
= Erysimum comperianum Turcz., in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 27: (2) 304.
1854
= Erysimum patens Loscos, nom. illeg., Trat. Pl. Aragon 3 Suppl. 7: 71. 1885
= Erysimum ramosissimum Crantz, Stirp. Austr. Fasc., ed. 1, 1: 31. 1762
= Erysimum rigidum DC., Syst. Nat. 2: 505. 1821

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Cuce, Kobilji do, Grahovo (Adamović, 1913:
8), Me – Kotor (Tommasini, 1835: 7)
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna, istočna Evropa, zapadna Azija,
Mala Azija.
Erysimum sylvestre (Crantz) Scop.

Fl. Carniol., ed. 2, 2: 28. 1772

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići (Rohlena, 1931: 13), Durmitor
(Bošnjak, 1935: 21; Lakušić, R. et al. 1982: 96), kanjon Tare (Bulić, 1989: 120).
Geografsko rasprostranjenje: Jugozapadna i jugoistočna Evropa.
Genus: Euclidium W. T. Aiton

Hortus Kew., ed. 2, 4: 74. 1812
Euclidium syriacum (L.) W. T. Aiton
Hortus Kew., ed. 2, 4: 74. 1812
Basionym: Anastatica syriaca L., Sp. Pl., ed. 2: 895. 1763

Stanište: Livade, uz putevem ruderalna staništa
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Kotor (Studniczka, 1890: 83)
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna, istočna Evropa, zapadna i južna
Azija.
Genus: Hesperis L.
Sp. Pl.: 663. 1753
Hesperis dinarica Beck
in Jahreskat. Wiener Bot. Tauschvereins: 6. 1894
= Hesperis degeniana Borbás, in Magyar Bot. Lapok 1: 267. 1902
Stanište: Mezofilne šume, uglavnom kontinentlanih krajeva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crno jezero (Rohlena, 1942: 84), Durmitor
(Stevanović et Lakušić D., 1996: 210), Ledena pećina, Sinjajevina (Rohlena, 1942:
84), E – Balj iznad Andrijevice, Crvena greda, Jelovica ispod Bjelasice (Rohlena,
1942: 84), Mokra planina (Rudski, 1949: 43), Sm -Piperi: južni dio (Božović et
al., 2006: 109).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, Rumunija.
Hesperis laciniata All. subsp. laciniata

Fl. Pedem. 1: 271. 1785
= 1
Hesperis glutinosa Vis. var. visianii (Fourn.) Hay.
= 2
Hesperis glutinosa Vis. f. montenegrina Janch.
= 3
Hesperis glutinosa Vis. var. secundiflora (Boiss. et Spr.) Borb.
= 4
Hesperis glutinosa Vis. subsp. scabricarpa (Boiss.) Dvorák
= 5
Hesperis glutinosa Vis. pro parte, in Flora 12 Ergnzungsbl. 1: 16. 1829
= Hesperis villosa DC., Syst. Nat. 2: 449. 1821
= Hesperis glutinosa Vis. f. montenegrina Janchen, Oesterr. Bot. Z. 68: 98 (1919)
= Hesperis dalmatica E. Fourn., in Bull. Soc. Bot. France 13: 335. 1866
= Hesperis dauriensis Amo, Fl. Fan. Penins. Iberica 6: 495. 1873
= Hesperis visianii E. Fourn., in Bull. Soc. Bot. France 13: 338. 1866
Stanište: Rijetke šume, šikare, kamenjarski pašnjaci, stjenovitastaništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Sinjajevina-ispod Jablan vrha (Rohlena,
1942: 853), Kula iznad Rožaja (Bošnjak, 1938: 23), C – Pej (Rohlena, 1942: 852,
Dvorák, 1971: 246–2474), Me – Bokokotroski zaliv (Hirc, 1912: 485), Dobrota, Ko-
tor (Studniczka, 1890: 82), Sm – između Kotora i Njeguša (Rohlena, 1942: 851),
Lisinj (Petrović, 2011: 70), Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 34, Stešević et al.,
2014: 37), Spuž (Bešić, 1978: 24).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugizapadna i jugoistočnaEvropa.
Hesperis laciniata subsp. secundiflora (Boiss. & Spruner) Breistr.

in Mém. Soc. Bot. France 33: 84. 1952
= Hesperis secundiflora Boiss. & Spruner, in Boiss., Diagn. Pl. Orient. 1: 70. 1843
= Hesperis glutinosa subsp. scabricarpa (Boiss.) F. Dvořák, in Folia Fac. Sci. Nat. Univ.
Purkynianae Brun. 7: 18. 1966
= Hesperis glutinosa subsp. secundiflora (Boiss. & Spruner) Stoj. & Stef., Fl. Bălg., ed.
1: 487. 1933
Stanište: Rijetke šume, šikare, kamenjarski pašnjaci, stjenovitastaništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Jablanov vrh (Rohlena, 1942: 85).
Geografsko rasprostranjenje: Endemit Balkana.
Hesperis matronalis L. subsp. matronalis

Sp. Pl.: 663. 1753
= 1
Hesperis matronalis L. subsp. eumatronalis Hay var. glabra (Boiss.) Griseb.
= 2
Hesperis matronalis L. subsp. sibirica (L.) Hay.
= 3
Hesperis matronalis L. var. adenopoda Borb.
= 4
Hesperis matronalis L. var. lapsanifolia Borb.
Stanište: Svijetle šume, rubovi šuma, pored puteva, na zapuštenom.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Sinjajevina (Rohlena, 1942: 84), kanjon
Pive (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 3), Vrbnica u Pivi (Rohlena, 1942: 852), E
– pored puta za Biogradsko jezero (Aalto et al., 1972: 37), Perućica ispod Komo-
va (Rohlena, 1942: 84, 841), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 6), Sm – Limljani,
Možura (Petrović, 2011: 70), Virpazar (Rohlena, 1942: 853), Zabrđe kod Cetinja
(Stanković-Tomić, 1970: 18), Zalazi iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 854), Me —
Škaljari (Studniczka, 1890: 82).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna, dio srednje Evrope, Mala
Azija.
Hesperis matronalis subsp. candida (Schulzer, Kanitz & Knapp) Thell.

Ill. Fl. Mitt.-Eur., ed. 1, 4: 467. 1919
Basionym: Hesperis candida Schulzer, Kanitz & Knapp, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges.
Wien 16: 143. 1866
= 1Hesperis vrabelyiana (Schur) Borbás, Magyar Bot. Lapok 2: 21 1903.
= Hesperis nivea Baumg., Enum. Stirp. Transsilv. 2: 278. 1816
= Hesperis matronalis subsp. moniliformis (Schur) Borza
= Hesperis matronalis subsp. nivea (Baumg.) Kulcz.
= Hesperis matronalis subsp. vrableyiana (Schur) Soó
Stanište: Svijetle šume i njihovi rubovi.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Stevanović et Lakušić D., 1996:
2101)
Geografsko rasprostranjenje: Južna i dio srednje Evrope.
Hesperis matronalis subsp. cladotricha (Borbás) Hayek

= 1Hesperis matronalis subsp. cladotricha (Borbás) Hayek f. psilocalyx (G. Beck) Hayek,
Prodr. Fl. Penins. Balcan. 1: 416 (1925)
= 2 Hesperis matronalis subsp. cladotricha (Borbás) Hayek f. glanduligera Rohlena,

Sitz.-Ber. Boehm. Ges. Wiss. 1935: 17.1935.
= 3Hesperis matronalis subsp. cladotricha (Borbás) Hayek var. lapsanifolia (Borbás)
Hayek, Prodr. Fl. Penins. Balcan. 1: 416 (1925)
= Hesperis matronalis subsp. cladotricha (Borbás) Hayek var. lapsanifolia (Borbás)
Hayek f. glanduligera Rohlena, Sitz.-Ber. Boehm. Ges. Wiss. 10.(1935)
= Hesperis matronalis subsp. cladotricha (Borbás) Hayek f. glanduligera (Rohlena) Tri-
najstić, Suppl. Fl. Anal. Jugosl. 4: 6 (1976)
= Hesperis matronalis f. psilocalyx G. Beck, Glasn. Muz. Bosn. Herceg. 28: 108 (1916)
= Hesperis cladotricha Borbás, in Magyar Bot. Lapok 1: 269. 1902
= Hesperis lapsanifolia Borbás, in Magyar Bot. Lapok 1: 269. 1902
= Hesperis obtusa Moench, Suppl. Meth.: 86. 1802
Stanište: Svijetle šume i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mratinje (Rohlena, 1942: 851), Vojnik (Ro-
hlena, 1936: 172), C – Bratonožići, Dromira, Mala Rijeka (Bulić, 2008: 115), E –
Balj (Rohlena, 1936: 172), Sm – Lonac (Petrović, 2004: 35), Livari (Petrović, 2011:
70), Mirkov do blizu Njeguša (Rohlena, 1942: 851), Bioče, Duga (Bulić, 2008: 115),
Rumija, Seoca (Petrović, 2011: 70), Virpazar (Šmarda, 1968: 60), Vrsuta (Petrović,
2004: 35), Zalazi kod Njeguša (Rohlena, 1936: 173).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo i Transkavkazje.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Vojniku i brdu Balj kod Andrijevice, Ro-
hlena (1935: 17) je opisao varijetet gladuligera.
Hesperis sylvestris Crantz

= 1Hesperis silvestris Cr. var. siliquo-glandulosa Rohl., Sitz. Ber. Böhm. Ges. Wiss.
1933: 7. 1933
= Hesperis runcinata W.K.
2
Stanište: Šume od nizijskog do gorskog pojasa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crno jezero (Rohlena, 1942: 84), C – Korita
Rovačka (Horak, 1900: 1572), E – Mokra planina (Rudski, 1949: 35), W – Graho-
vo (Rohlena, 1942: 84), Jastrebica (Adamović, 1913: 72), Sm – Lovćen iznad Nje-
guša (Rohlena, 1942: 841), Sutorman (Rohlena, 1942: 84).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i jugoistočna Evropa, Mala Azija, zapad-
na Azija.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Njegušima Rohlena (1933: 7) je opisao

varijetet siliquo-glandulosa.
Genus: Hornungia Rchb.

Fl. Saxon., ed. 1: 367. 1842
Hornungia petraea (L.) Rchb.
Deutschl. Fl. 1: 33. 1837
Basionym: Lepidium petraeum L., Sp. Pl., ed. 1: 644. 1753

= 1Hutchinsia petraea (L.) W. T. Aiton, in Aiton, Hortus Kew., ed. 2, 4: 82. 1812
Stanište: Suva, osunčana i topla mjesta, kamenjari, travnjaci, zidine. Karakteristič-
na je vrste ass. Hornungio-Saxifragetum tridactylitis.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 96), Kotor (Hirc,
1912: 95), Ulcinj (Rohlena, 1942: 96), Velembusi (Petrović, 2011: 70), Sm – Bu-
kovica (Stanković-Tomić, 1970: 20), Cetinje (Rohlena, 1942: 96; Stanković-Tomić,
1970: 20), kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Bulić, 1994:70; Hadžiablahović, 2010: 37),
Mali Mikulići (Petrović, 2011: 70), iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 96), Podgorica
(Stešević et al., 2014: 37), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 96), Piperi: južni dio
(Božović et al., 2006: 1091), Seoca (Petrović, 2011: 70), Virpazar (Rohlena, 1942:
96; Adamović, 1913: 121), Vrela (Stanković-Tomić, 1970: 20).
Genus: Iberis L.
Sp. Pl.: 648. 1753
Iberis amara L.
Sp. Pl.: 649. 1753
= Iberis affinis Jord., Cat. Jard. Dijon 1848: 25. 1848
= Iberis ceratophylla Reut., in Compt.-Rend. Trav. Soc. Hallér.: 18. 1854
= Iberis crenata Lam., in Lam. & Poir., Encycl. 3: 223. 1789
= Iberis forestieri Jord., Jard. Bot. Grenoble Cat. Graines 1849: 21. 1849
= Iberis pinetorum Pau, Not. Bot. Fl. Españ. 2: 11. 1888
= Iberis amara subsp. affinis (Jord.) Rouy & Foucaud, in Rouy, Fl. France 2: 139. 1895
= Iberis amara subsp. forestieri (Jord.) Heywood, in Feddes Repert. Spec. Nov. Re-
gni Veg. 69: 61. 1964
Stanište: Gajena biljka.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 94).

Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, srednja i južna Evropa. Prenesena je
u zemlje Balkana.
Iberis linifolia L.
Syst. Nat., ed. 10: 1129. 1759
= Iberis prostii Godr., Fl. Lorraine 1: 73. 1843
= Iberis timeroyi Jord., Observ. Pl. Nouv. 6: 54. 1847
= Iberis intermedia subsp. prostii (Godr.) Rouy & Foucaud, in Rouy, Fl. France 2: 134.
1895
= Iberis intermedia subsp. timeroyi (Jord.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 61. 1878
= Iberis linifolia subsp. boppardensis (Jord.) Korneck, in Standardliste Der Farn-Und
Blütenpflanzen Deutschlands: 271. 1998
= Iberis linifolia subsp. prostii (Godr.) Moreno, Nomencl. ref.: in Rouy, Fl. France 2:
134. 1895
= Iberis linifolia subsp. timeroyi (Jord.) Moreno, in Rouy, Fl. France 2: 133. 1895
Stanište: Kamenita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Škaljari kod Kotora (Tommasini, 1835:
35), Vrmac (Tommasini, 1835: 10), W – Orjen: Crkvice (Tommasini in Pulević,
Vincek, 2004: 45)
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, zapadni dio Balkanskog
poluostrva.
Iberis sempervirens L.
Sp. Pl.: 648. 1753
= 1 Iberis serrulata Vis.
= Aethionema longistylum Post, in J. Linn. Soc., Bot. 24: 421. 1888
= Iberis garrexiana All., Auct. Syn. Meth. Stirp. Hort. Regii Taur.: 21. 1773
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta na kamenjarima subalpijskog i alpijskog
regiona (Rohlena, 1942: 94); N – Bobotov Kuk (Barret, 1969: 147), Kanjon Pive
(Lakušić, R. et Redžić, 1989: tab. 2), Sinjajevina: u blizini crkve Ružica (orig. Po-
daci), kanjon Tare (Bulić, 1989: 121), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), E – Bjelasica
(Lakušić, R., 1966: Tab. 7), Čakor (Šmarda, 1968: 64), Komovi (Blečić, 1959: tab.
1), Kučki Kom (Lakušić, R., 1968b: Tab. 7), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969:
Tab. 1), W – Crkvice (Veselý, 1890: 386), Jastrebica (Adamović, 1913: 11), Orijen
(Vandas, 1888: 332; Janković, 1965: 18), Sm – Lovćen ((Bornmüller, 1933: 113;
Pittoni, 1869: 1571), Jezerksi vrh, Mastori, Treštenik, Štirovnik (Stanković-To-
mić, 1970: 20).
Geografsko rasprostranjenje: Evropski dio Sredozemlja i sjeverozapad Afrike.
Iberis umbellata L.
Sp. Pl.: 649. 1753
= 1 Iberis umbellata L. var. tenuifolia f. roseo-purpurea Sag.
= 2 Iberis umbellata L. var. tenuifolia Vis.
= 3Iberis roseopurpurea Sagorski, in Mitth. Thüring. Bot. Vereins nov. ser., 16: 49.
1901
= Iberis linifolia subsp. grenieri (Rouy & Foucaud) P. Fourn., Quatre Fl. France: 390.
1936
= Iberis umbellata subsp. grenieri Rouy & Foucaud, in Rouy, Fl. France 2: 128. 1895
Stanište: Termofilne šikare i kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Brskut, Mala rijeka (Rohlena, 1942: 941),
Morakovske bare (Bubanja, 2004: 26), W – Sutorina (Protić, 1908: 2803), Me – Gr-
balj (orig. podaci), Jaz (Šmarda, 1968: 64), Kotor (Hirc, 1912: 95), Luštica (Rohle-
na, 1942: 942), Trojica (Studniczka, 1890: 83), Ulcinj (Adamović, 1913: 122), Volu-
jica iznad Bara (Rohlena, 1942: 94), podnožje Vrmca (Tommasini 1835: 10), Sm –
Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 121), Dobri do-vrh Rumije (Petrović,
2011: 70), Lisinj iznad Bara (Rohlena, 1942: 94), Lovćen (Pittoni, 1869: 155), Spi-
lica-Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 70).
Geografsko rasprostranjenje: Priobalje južne Evrope i Balkana.
Genus: Isatis L.
Sp. Pl.: 670. 1753
Isatis praecoxTratt.
inArch. Gewächsk. Leopold Trattinick 1: 40. 1812
= Isatis tinctoria subsp. praecox (Kit.) Dom. & Podp.
Stanište: Kamenita i stjenovita mjesta, točila.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mratinje (Rohlena, 1942: 83).
Geografsko rasprostranjenje: Vrsta je porijeklom iz Azije. Antropohorno je

proširena na Evropu.
Isatis tinctoria L.
Sp. Pl.: 670. 1753
= 1
Isatis tinctoria L. var. vulgaris Koch.
= 2
Isatis campestris DC., Syst. Nat. 2: 571. 1821
= 3
Isatis tinctoria subsp. canescens (DC.) Malag., Sin. Fl. Ibér.: 401. 1975
= Isatis canescens DC., in Lam., Fl. Franç., ed. 2, 5: 598. 1815
= Isatis villarsii Gaudin, Fl. Helv. 4: 201. 1829
Stanište: Rubovi puta, zapuštene oranice, stjenovita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva (Rohlena, 1942: 831, 2), E – iznad An-
drijevice (Rohlena, 1942: 831), Me — Kotor (Aalto et al., 1972: 43), Škaljari (Stud-
niczka, 1890: 833), Vrmac (Pantocsek 1874: 963), Sm – Njeguši (Rohlena, 1942: 831).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, istočna i jugoistočna Evropa.
Genus: Kernera Medik.

Pfl.-Gatt.: 71. 1792
Kernera saxatilis (L.) Sweet
Hort. Brit. 7: 467 (1827). 1827
Basionym: Cochlearia saxatilis L., Sp. Pl.: 648. 1753

= Cochlearia decipiens Willk., in Flora 34: 588. 1851
Stanište: Pukotine krečnjačkih stijena od brdskog do planinskog pojasa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crvena Stijena (Rohlena, 1942: 95), Dur-
mitor (Bošnjak, 1935: 20; Rohlena, 1942: 95), Sinjajevina (Rohlena, 1942: 95), Ža-
bljak (Aalto et al., 1972: 31), C – Gradište iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 95), E
– Kom (Rohlena, 1942: 95).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, zapadna i centralna Evropa.
Genus: Lepidium L.
Sp. Pl.: 643. 1753
Lepidium campestre (L.) W. T. Aiton
Hortus Kew., ed. 2, 4: 88. 1812
Basionym: Thlaspi campestre L., Sp. Pl., ed. 1: 646. 1753

Stanište: Suve livade, oranice, ruderalna staništa.

Krupac (Bubanja, 2008: 32), Riblje jezero (Aalto et al., 1972: 37), E – Andrijevica,
Kralje ispod Komova (Rohlena, 1942: 93), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 24), Me
– Bar (Rohlena, 1942: 93), Donji Štoj (Bubanja, 2016: 225), oko Ulcinja (Adamo-
vić, 1913: 12), Sm – Bjeloši (Stanković-Tomić, 1970: 19), kanjon Cijevne: Ćemov-
sko polje, Kuće Rakića (Bulić, 1994:70), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977:
121), Njeguši (Rohlena, 1942: 93), Podgorica (Stešević et al., 2014: 37), Umci kod
Cetinja (Stanković-Tomić, 1970: 20), Vrsuta (Petrović, 2011: 70).
Geografsko rasprostranjenje: Čitava Evropa, jugozapadna Azija, Mala Azija.
Lepidium graminifolium L.
Syst. Nat., ed. 10: 1127. 1759
Basionym: 1 Lepidium iberis L., Sp. Pl. 645 1753.

= Lepidium suffruticosum L., Mant. Pl.: 91. 1767
= Lepidium graminifolium subsp. iberideum Rouy & Foucaud, Fl. France 2: 88. 1895
= Lepidium graminifolium subsp. suffruticosum (L.) P. Monts., in Feddes Repert. 69:
6. 1964
Stanište: Ruderalna staništa, oranice, rubovi puteva, pješčani i šljunkoviti nasipi.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E - okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 25), Me –
Bar (Rohlena, 1942: 93), Dobre Vode (Petrović, 2011: 71), Kotor (Pantoscek, 1874:
95), Muo (Tommasini 1835: 281), Velembusi (Petrović, 2011: 71), oko Ulcinja (Ada-
mović, 1913: 12), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 93), Cijevna (Bulić, 1994: 70), Da-
bezići (Petrović, 2011: 71), Mirac (Stanković-Tomić, 1970: 19), Njeguši (Rohlena,
1942: 93; Stanković-Tomić, 1970: 20), Podgorica (Stešević et al., 2014: 37).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, sjeverozapadna Afrika, jugoza-
padna Azija.
Lepidium ruderale L.
Sp. Pl.: 645. 1753
= Lepidium ambiguum F. Muell., in Trans. Philos. Soc. Victoria 1: 34. 1855
Stanište: Ruderlana staništa, uz međe, rubovi puteva, nasipi.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Trubjela u grahovskoj nahiji (Adamović,
1913: 12), Me – Bar (Rohlena, 1942: 93), Muo (Tommasini, 1835: 28), Sm – Bo-
ljevići (Petrović, 2011: 71), Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 19), Cetinje (Rohlena,
1942: 93; Stanković-Tomić, 1970: 20), Obzovica, Poda (Stanković-Tomić, 1970:

19), Virpazar (Rohlena, 1942: 93).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, sjeverozapadna Afrika, jugozapadna
Azija.
Lepidium virginicum L.
Sp. Pl.: 645. 1753

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – iznad Novog Bara (Rohlena, 1942: 93),
Lastva (Aalto et al., 1972: 39, Karaman, 1997: 43), Kotor (Aalto et al., 1972: 40),
Sutomore (Ivković, 1981: 9), Tivat (Aalto et al., 1972: 40), Velembusi (Petrović,
2011: 71), Vrmac (Karaman, 1997: 43), Sm – Crmničko polje (Pulević, Mijušković,
1977: 121), Donja Plavnica, Golubovci (Ivković, 1981: 9), Seoca (Petrović, 2011:
71), Podgorica (Ivković, 1981: 9; Hadžiablahović, 2010: 38; Stešević et al., 2014:
37), Virpazar (Ivković 1981: 9; Petrović, 2004: 37).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz Sjeverne i Centralne Amerike.
Napomena: Vrsta se nalazi na Preliminarnoj listi invazivnih vrsta Crne Gore (Ste-
šević, Petrović 2010: 38).
Genus: Lobularia Desv.

in J. Bot. Agric. 3: 162. 1815
Lobularia maritima (L.) Desv.
J. Bot. Appl. 3: 162. 1815
Basionym: Clypeola maritima L., Sp. Pl., ed. 1: 652. 1753

= Alyssum halimifolium L., Sp. Pl., ed. 1: 650. 1753
= Alyssum maritimum (L.) Lam., in Lam. & Poir., Encycl. 1: 98. 1783
= Koniga maritima (L.) R. Br., Narr. Travels Africa 2: 214. 1826
= Lobularia strigulosa (Kunze) Willk., in Willk. & Lange, Prodr. Fl. Hispan. 3: 837.
1880
= Ptilotrichum strigulosum Kunze, in Flora 29: 683. 1846
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Podgorica (Stešević et al., 2008: 466).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadni dio Sredozemlja.
Genus: Lunaria L.
Sp. Pl.: 653. 1753
Lunaria annua subsp. pachyrhiza (Borbás) Hayek
Basionym: Lunaria pachyrhiza Borbás, in Oesterr. Bot. Z. 41: 422. 1891

= Lunaria annua subsp. corcyrea (DC.) Vierh., in Oesterr. Bot. Z. 84: 137. 1935
Stanište: Svijetle termofilne šume, šikare, obale rijeka, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Topla kod Herceg Novog (Rohlena 1922:
4, sub nomen Lunaria annua var. biennis Moench), Me – Bar (Rohlena, 1942: 86),
Pečurice (Petrović, 2011: 71), Vrmac (Karaman, 1997: 41), Sm – Boljevići (Rohle-
na, 1942: 86), Cijevna (Bulić, 1994: 68), Godinje (Petrović, 2011: 71), oko Plav-
nice (Adamović, 1913: 9, sub nomen L. annuua), Piperi: južni dio (Božović et al.,
2006: 110), Podgorica (Stešević et al., 2014: 37), Spuž (Bešić, 1978: 24, sub nomen
L. annuua), iznad Virpazara (Rohlena, 1942: 86, Šmarda, 1968: 74, sub nomen L.
annuua), istočni dio Bokotorskog zaliva, Lastva, Seljanovo, Lepetane (Karaman,
1997: 41, orig. podaci).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa, zapadna Azija.
Lunaria rediviva L.
Sp. Pl.: 653. 1753
= Lunaria alpina J. P. Bergeret, Phytonom. Univ. 3: 115. 1786
Stanište: Šume brdskog i gorskog pojasa, u okviru mezofilne vegetacije reda Fagetalia.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bukovica ispod Durmitora (Rohlena, 1942:
86), ispod ušća Sušice u Taru (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6), kanjon Tare
(Bulić, 1989: 121), E –Biogradska gora (Blečić, 1960: Tab. 1; Aalto et al., 1972:
37), Jelovica ispod Bjelasice, Konjuhe kod Andrijevice (Rohlena, 1942: 86), Mo-
kra planina (Rudski, 1949: 43), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 25), Skrobotuša
u Kučima (Rohlena, 1942: 86), C – kanjon Mrtvice (Bulić, 2008: 117), W – Ja-
strebica (Adamović, 1913: 9), Sm – Boljevići (Petrović, 2004: 36), Cijevna (Bulić,
1994: 68), Godinje, Kostanjica (Petrović, 2011: 71), kanjon Mrtvice (Bulić, 2008:
117), Virpazar (Petrović, 2004: 36), Me – Kotor (Weiss, 1867: 758), Lastva (Aal-
to et al., 1972: 39)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa i zapadna Azija.
Lunaria telekiana Jáv.

in Magyar Bot. Lapok 19: 1. 1922
Stanište: Krečnjačka točila (Thlaspietea rotundifolii Br.-Bl. et al. 1947, Drypetalia

spinosae Quezel 1967) u zoni visokoplaninske i sublapinske zone, rubovi buko-
vih šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Gusinjske Prokletije (Wraber, 1989: 294),
Kotlovi, Karanfili- Mecin do, Karanfili- Karlica, Visitor-Preslo (Lakušić, D., et al.
2012: 141), Volušnica- Ljubokuć (Wraber, 1989: 294).
Geografsko rasprostranjenje: Albanija, Crna Gora, Kosovo.
Status zaštite: Vrsta od Međunarodne važnosti (Ozinga & Schaminée 2005), uklju-
čena u Aneks I Bernske Konvencije (Heywood 2009), definisana sa statusom IUCN
CR B2a u Evropi, Albaniji i Crnoj Gori (Heywood 2009, according to Buord & Le-
soëuf 2006, Petrović et al. 2008: 619). Zaštićena je i nacionalnom legoslativom
u Crnoj Gori (Sl, RCG 76/2006), Srbiji (Sl, RS 5/2010), i Albaniji (tpvs46a 2001).
Uvrštena na Crvenu Listu flore Albanije (Vangjeli et al. 1995).
Genus: Malcolmia R. Br.

Malcolmia orsiniana subsp. angulifolia (Boiss. & Orph.) Stork
in Svensk Bot. Tidskr. 66: 245. 1972
Basionym: Malcolmia angulifolia Boiss. & Orph., in Boiss., Diagn. Pl. Orient., ser. 2,
5: 19. 1856
= 1 Malcolmia maritima var. serbica (Pančić) G. Beck
= 2 Malcolmia illyrica Hayek, in Denkschr. Kaiserl. Akad. Wiss., Wien. Math.-Na-
turwiss. Kl. 94: 150. 1917
= 3Malcolmia pancicii Adamovic, Oesterr. Bot. Z. 42: 405. 1892
= Malcolmia cymbalaria Boiss., Fl. Orient. 1: 227. 1867
= Malcolmia serbica Pančić, in Pančić, Fl. Serbiae: 129. 1874
= Wilckia angulifolia (Boiss. & Orph.) Halácsy, in Oesterr. Bot. Z. 45: 176. 1895
Stanište: Kamenita i stjenovita mjesta, kamenjarski pašnjaci, uz cestu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Babji Zub (Vuksanović, 2003: 42), E – Svi-
njača kod Kolašina (Rohlena, 1942: 851), Sm – od Bukovice do Jezerskog vrha
(Stanković-Tomić, 1970: 192), Lovćen (Adamović, 1913: 71; Šmarda, 1968: 761) –
Krstac (Sagorski, 1911: 193), Lovćen iznad Njeguša, Rumija iznad Bara, (Rohlena,
1942: 851), Rumija (Petrović, 201: 71).
Geografsko rasprostranjenje: Endemit Balkana.

Napomena: Po najnovijoj horološkoj studiji elemenata balkanske endemične flore u
Crnoj Gori, ova podvrsta ne raste na području Crne Gore (Vuksanović 2016: 330).
Međutim autor ne precizira na koji takson se navode ovi podaci.
Malcolmia orsiniana (Ten.) Ten. subsp. orsiniana

Fl. Napol. 5: 67. 1835

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Tare ispod Aluga, Crvena greda,
kanjon Komarnice ispod Boljske grede (Stevanović et al. 1990–1991 (1993): 100),
Sm – Jezerski vrh (Horak, 1900: 157).
Geografsko rasprostranjenje: Apenini i zapadni dio Balkanskog poluostrva.
Genus: Matthiola R. Br.

Matthiola incana (L.) R. Br.
Basionym: Cheiranthus incanus L., Sp. Pl.: 662. 1753

= Cheiranthus fenestralis L., Sp. Pl.: 1198. 1753
= Cheiranthus graecus Pers., Syn. Pl. 2: 201. 1806
= Matthiola glabra (Mill.) DC., Syst. Nat. 2: 165. 1821
= Matthiola glabrata DC., Prodr. 1: 133. 1824
Stanište: Pukotine stijena, kamenita, pješčana mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi (Studniczka 1890: 82), Me –
Bokokotroski zaliv (Hirc, 1912: 48), Budva (Visiani, 1850: 124, Tommasini M. in
Pulević, Vincek, 2004: 54), Jaz (Šmarda, 1968: 76).
Geografsko rasprostranjenje: Atlanski i Sredozemni dio Evrope.
Matthiola sinuata (L.) W. T. Aiton

Basionym: Cheiranthus sinuatus L., Amoen. Acad. 4: 487 (453). 1759

= 1 Matthiola sinuata subsp. glandulosa (Vis.) Vierh., in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges.
Wien 64: 249. 1914
= 2 Matthiola glandulosa Vis., Fl. Dalmat. 3: 124. 1850

= Matthiola incana subsp. cyrenaica Brullo & Furnari, in Webbia 34: 158. 1979
= Matthiola sinuata subsp. ligurica (Conti) Vierh., in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wi-
en 64: 254. 1914
= Matthiola sinuata f. ligurica Conti, in Mém. Herb. Boissier 18: 35. 1900
Stanište: Pjeskovita i kamenita mjesta uz more.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Sutorina (Studniczka, 1890: 82), Me – oko-
lina Budve (in Pulević, 1970: 1152), Perazića do (Trinajstić et Pavletić, 1990: 24),
Port Milena (Bubanja, 2016: 226), Pristan kod Bara (Rohlena, 1942: 851), Trašte
(Stundiczka 1890: 82, Berger 1914: 13), Velika plaža (Trinajstić, 1989: 48).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna i južna Evrope.
Matthiola fruticulosa (L.) Maire

in Jahand. & Maire, Cat. Pl. Maroc: 311. 1932
Basionym: Cheiranthus fruticulosus L., Sp. Pl.: 662. 1753

= 1 Matthiola tristis var. italica Conti, in Bull. Herb. Boissier 5: 45. 1897
= 2 Matthiola tristis (L.) R. Br., in Aiton, Hortus Kew., ed. 2, 4: 120. 1812
= Cheiranthus coronopifolius Sm., in Sibth. & Sm., Fl. Graec. Prodr. 2: 25. 1813
= Cheiranthus tristis L., Syst. Nat., ed. 10: 1134. 1759
= Matthiola carnica Tammaro, in Arch. Bot. Biogeogr. Ital. 61: 22. 1986
= Matthiola coronopifolia (Sm.) DC., Syst. Nat. 2: 173. 1821
= Matthiola italica (Conti) Tammaro, in Arch. Bot. Biogeogr. Ital. 61: 16. 1986
= Matthiola stenopetala Pomel, Nouv. Mat. Fl. Atl.: 372. 1875
= Matthiola telum Pomel, Nouv. Mat. Fl. Atl.: 372. 1875
= Matthiola lunata subsp. leroyi M. Laínz, in Collect. Bot. (Barcelona) 5: 435. 1958
Stanište: Kamenita i stjenovita mjesta, kamenjarski pašnjaci, točila.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Zagon u grahovskoj nahiji (Adamović,
1913: 62), Me – iznad Bara (Rohlena, 1942: 861), Sm – kanjon Cijevne (Bulić, 1994:
66), Golubovci, Građani iznad Virpazara, iznad Podgorice (Rohlena, 1942: 861),
Podgorica (Stešević et al., 2014: 37), Rasovatac (Petrović, 2011: 712).
Genus: Microthlaspi F. K. Mey.

in Feddes Repert. 5–6, 84: 452. 1973
Microthlaspi perfoliatum (L.) F. K. Mey.
Basionym: 1Thlaspi perfoliatum Pl.: 646. 1753

= Thlaspi erraticum Jord., in Mém. Roy. Sci. Lyon, Sect. ser. 2, 1: 223. 1851
= Thlaspi neglectum Crép., in BullRoy. Sci. Belgique ser.2, 14: 87. 1862
= Thlaspi rotundifolium Tineo, Sicil.: 46. 1817
Stanište: Kamenita staništa, rubovi šikara, uz puteve, oranice.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 961), okolina
Petnjice (Škrijelj, 2013: 251), W – Trubjela u grahovskoj nahiji (Adamović, 1913:
121), Me – Činovica na Vrmcu (Karaman, 1997: 421), Gornji Štoj (Bubanja, 2016:
2261), iznad Ulcinja (Rohlena, 1942: 961), Sm – Boljevići (Petrović, 2004: 371), ka-
njon Cijevne: Kuće Rakića (Hadžiablahović, 2010: 371), Đuravci, Livari-vrh Rumije
(Petrović, 2011: 731), iznad Cetinja, Lovćen (Rohlena, 1942: 961), Miljevci (Petro-
vić, 2004: 371) Možura (Petrović, 2011: 731), Njeguši (Rohlena, 1942: 961, Stan-
ković-Tomić, 1970: 201), Obzovica (Stanković-Tomić, 1970: 201), Podgorica (Steše-
vić et al., 2014: 38), Vrsuta (Petrović, 2004: 371)
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Sredozemlja, zapadne Azije, Bli-
ski Istok, Avganistan.
Genus: Moricandia DC.

Syst. Nat. 2: 626. 1821
Moricandia arvensis (L.) DC.
Syst. Nat. 2: 626. 1821
Basionym: 1 Brassica arvensis L., Mant. Pl.: 95. 1767

= Moricandia longirostris Pomel, Nouv. Mat. Fl. Atl.: 367. 1875
Stanište:
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – okolina Pljevalja, svuda po polju (Mitra-
nović, 1913: 141)
Geografsko rasprostranjenje: Evropski dio Sredozemlja i sjeverozapad Afrike.
Genus: Myagrum L.
Sp. Pl.: 640. 1753
Myagrum perfoliatum L.
Sp. Pl.: 640. 1753
Stanište: Ruderalna staništa., oranice.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Doljani iznad Podgorice (Rohlena, 1942:
83), Podgorica (Stešević et al., 2014: 37).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, Ukrajina, Krim, Turska, Izrael.
Genus: Nasturtium R. Br.

Nasturtium officinale R. Br.
Basionym: Sisymbrium nasturtium-aquaticum L., Sp. Pl., ed. 1: 657. 1753

= 1 Nasturtium officinale R. Br. var. asarifolium Kralik
= Nasturtium aquaticum Wahlenb., in Sv. Bot.: Tab. 624. 1824
= Nasturtium fontanum Asch., Fl. Brandenburg 1: 32. 1860
= Nasturtium siifolium Rchb., Iconogr. Bot. Pl. Crit. 9: 14. 1831
= Rorippa nasturtium-aquaticum (L.) Hayek, Sched Fl Stiriac. N. 170 (1905) [in
Sched], Sched. Fl. Stiriac., 3–4: 22 (1905)
Stanište: Pored rijeka, potoka, izvora,
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Glibavac, Mokra njiva (Bubanja, 2008: 31), C
– Morača (Rohlena, 1942: 78), Me – iznad Bara (Rohlena, 1942: 78), Donji Štoj (Bu-
banja, 2016: 226), Dobre Vode, Spilica (Petrović, 2011: 71), iznad Ulcinja (Rohlena,
1942: 78), Topliš kod Budve (Stanković-Tomić, 1970: 17), Topolica iznad Bara (Rohle-
na, 1942: 781), Sm – Rijeka (Rohlena, 1942: 78), Podgorica (Stešević et al., 2014: 37).
Genus: Neslia Desv.

J. Bot. Appl. 3: 162. 1814 Neurotropis (DC.) F. K. Mey.
Neslia paniculata (L.) Desv.
J. Bot. Appl. 3: 162. 1814
Basionym: Mygrum paniculatum L., Sp. Pl.: 641. 1753.

= Vogelia paniculata (L.) Hornem., Hort. Hafn.: 594. = Vogelia apiculata (Fisch., C.
A. Mey. & Avé-Lall.) Vierh., in Oesterr. Bot. Z. 70: 167. 1921
Stanište: Ruderalna staništa., oranice, polja, rubovi puteva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići (Rohlena, 1942: 97), E – Andri-
jevica (Rohlena, 1942: 97).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, izuzimajući dio zapadne i sjevernu.
Genus: Noccaea Moench

Suppl. Meth. (Moench): 89. 1802
Noccaea brachypetala (Jord.) F. K. Mey.
Basionym: 1Thlaspi alpestre L., Sp. Pl., ed. 2: 903. 1763

= Thlaspi alpestre subsp. brachypetalum (Jord.) Thell., in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 6.
1914
= Thlaspi brachypetalum Jord., Observ. Pl. Nouv. 3: 5. 1846
Stanište: Livade, šikare, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mali Durmitor (Rohlena, 1942: 951), C –
Gradište (Rohlena, 1942: 951), E – Komovi (Rohlena, 1942: 951).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna Evropa, Karpati.
Noccaea crantzii F. K. Mey.

in Feddes Repert. 84. 1973
Basionym: 1Thlaspi alpinum Crantz, Stirp. Austr. Fasc. 1: 25. 1762

Stanište: Planinski pašnjaci i kamenjari.
E – iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 961), Čakor (Šmarda, 1968: 1131), Kostiča u
Kučima, Rogam ispod Komova, Sjekirica (Rohlena, 1942: 961).
Geografsko rasprostranjenje: Alpi, Apenini, Balkansko poluostro, Karpati.
Noccaea goesingensis (Halácsy) F. K. Mey.

Basionym: 1Thlaspi goesingense Halácsy, in Oesterr. Bot. Z. 30: 173. 1880

= 2
Thlaspi goesingense Hal. f. truncatum Borb.
Stanište: Kamenjari, pašnjaci, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Korita Rovačka (Rohlena, 1942: 962),
Štirni do iznad planine Lola (Rohlena, 1942: 961), E – planina Glave, Kom Kuč-
ki, Pivljan, Rudo brdo, Sjekirica (Rohlena, 1942: 961), W – Jastrebica (Adamo-
vić, 1913: 12).
Geografsko rasprostranjenje: Srednji dio Balkana, Austrija, Mađarska.
Noccaea kovatsii (Heuff.) F. K. Mey.

Basionym: 1Thlaspi kovatsii Heuff., in Flora 36: 624. 1853

= 2Thlaspi goesingense Hal. subsp. avalanum Panč.
= 3Thlaspi avalanum Pančić, Fl. Agri Belgr., ed. 1: 92. 1865
= Thlaspi kovatsii subsp. schudichii (Soó) Soó, in Acta Bot. Acad. Sci. Hung. 23(3–4):
384. 1978
Stanište: Kamenjari, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Žabljak (Aalto et al., 1972: 353), E – iznad
Andrijevice (Rohlena, 1942: 962), Kom Kučki (Rohlena, 1942: 961), Mokra gora
(Rudski, 1949: 28), Žljeb (Rudski, 1949: 101).
Geografsko rasprostranjenje: Balkan, Ukrajina, Mađarska.
Noccaea montana (L.) F. K. Mey.

in Feddes Repert. 84. 1973
Basionym: 1Thlaspi montanum L., Sp. Pl.: 647. 1753

Stanište: Kamenjari, livade, svijetle šume i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, Međed (Muravjev, 1935: 1451 ;
Rohlena, 1942: 951), Sinjajevina (Rohlena, 1942: 951), E – Lisa iznad Andrijevice
(Rohlena, 1942: 951), W – Jastrebica-Bijela gora (Rohlena, 1942: 951), Sm – Lisinj
iznad Bara (Rohlena, 1942: 951).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, dio zapadne Evrope, Apeninsko poluo-
strvo, zapadni Balkan.
Noccaea ochroleuca (Boiss. & Heldr.) F. K. Mey.

Basionym: 1Thlaspi ochroleucum Boiss. & Heldr., in Boiss. & Heldr., Diagn. Pl. Ori-
ent., ser. 1, 8: 39. 1849
= Thlaspi balcanicum Janka, Természetrajzi Füz. 7: 126 1883.
= Thlaspi heterochroum Boiss., Orient., Suppl.: 58
Stanište: Planinske livade i pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 951; Lakušić R.
et al. 1982: 99); kanjon Tare (Bulić, 1989: 1211), C – Gradište (Rohlena, 1942: 951),
E – Kom (Rohlena, 1942: 951)
Noccaea praecox (Wulfen) F. K. Mey.

Basionym: 1Thlaspi praecox Wulfen, in Collecteana 2: 124. 1789

= 2Thlaspi praecox subf. viridisepalum Podpera.
Pro parte: Thlaspi praecox Wulfen, in Collecteana 2: 124. 1789
= Thlaspi praecox subsp. cuneifolium (Pant.) A. R. Clapham, in Feddes Repert. 70: 6.
1965
= 3Thlaspi cuneifolium Griseb.ex Pant, in Oesterr. Bot. Z. 23: 268. 1873
= 4Thlaspi cuneifolium Griseb.ex Pant. var. durmitoreum Rohl, Sitz. Ber. Böhm. Ges.
Wiss.: 17. 1933
Stanište: Kamenjari, kameniti pašnjaci, svijetle šikare i šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 951,4, Stevano-
vić et Lakušić D., 1996: 2091), Golija (Blečić et Tatić, 1964: 891), Nedajno u kanjo-
nu Sušice (Rohlena, 1942: 951), Savin kuk (Rohlena, 1942: 953), kanjon Tare (Bu-
lić, 1989: 1211), E – Čakor (Šmarda, 1968: 1131), Kom, Sjekirica (Rohlena, 1942:
951), W – oko Cerovih polja, Ivanovog dola, Kamena i Zagona u grahovskoj nahi-
ji (Adamović, 1913: 121), Orijen (Ascherson, 1868: 3331), Velika Jastrebica (Pan-
tocsek, 1873: 2683), Sm – Bajice iznad Cetinja (Rohlena, 1942: 951), Dolovi, Iva-
nova korita (Stanković-Tomić, 1970: 201), Klinci na Luštici (Karaman, 1997: 421),
Kućišta kod Njeguša (Rohlena, 1942: 952), Njeguši (Rohlena, 1942: 951), Majsto-
ri (Stanković-Tomić, 1970: 201).
Geografsko rasprostranjenje: Apenini, Austrija, zapadni dio Balkanskog
poluostrva.
Napomena: Na materijalu sakupljenom u okolini Trebinja i na Bijeloj Gori opisana

je vrsta Thlaspi cuneifolium (Pantocsek 1873: 268), dok na materijalu sakupljenom
na Durmitoru Rohlena (1933: 17) opisuje takson Thlaspi cuneifolium Gris. var. dur-
mitoreum Rohl.
Genus: Peltaria Jacq.

Enum. Stirp. Vindob.: 117. 1762
Peltaria alliacea Jacq.
Enum. Stirp. Vindob.: 117. 1762
= 1Peltaria alliacea Jacq.f. brevipedicellata Rohl, III Beitr. 17.
= Peltaria perennis (Ard.) Markgr., in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur., ed. 2, 4: (1) 271. 1960
Stanište: Pukotine stijena, kamenjari i točila od litoralnog do gorskog pojasa. Ka-
rakteristična vrsta sveze Peltarion alliaceae.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bailović sige u kanjonu Tare (Lakušić,
R. et Redžić, 1989: Tab. 6), Durmitor (Lakušić R 1984: 82), Goransko (Rohlena,
1942: 961), Lever Tara (Rohlena, 1942: 96), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 138;
Bulić, 1989: 121), C – Morakovske bare (Bubanja, 2004: 25), kanjon Mrtvica,
Platije, Vjeternik (Janchen, 1919: 168; Bulić, 2008: 117), Župa Nikšićka (Pan-
čić, 1875: 7), E – pored puta za Biogradsko jezero (Aalto et al., 1972: 37), Balj
iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 96), dolina Grebaje (Wraber, 1988b: 103), Or-
lova Skala ispod Komova, Skrobotuša, Vusanj ispod Prokletija (Rohlena, 1942:
96), W – Krivošije (Rohlena, 1922: 4), Pusti Lisac (Adamović, 1913: 9), Vilu-
si (Rohlena, 1942: 96), Me – oko Bara (Rohlena, 1942: 96), Burtaši (Petrović,
2011: 72), Kotor (Tommasini, 1835: 7; Hirc, 1912: 95), Ulcinj (Rohlena, 1942:
96), Sm – Danilovgrad, Lastva Čevska u Katunskoj Nahiji (Rohlena, 1942: 96),
Livari, Lonac, Možura (Petrović, 2011: 72), Nikšić (Rohlena, 1942: 96), Njegu-
ši (Rohlena, 1942: 96, 961), Ostrog (Rohlena, 1942: 96), Paštrovačka gora (Pe-
trović, 2011: 72), Podgorica (Rohlena, 1942: 96; Stešević et al., 2014: 38), Ru-
jišta (Stanković-Tomić, 1970: 20), Sozina, Sto (Petrović, 2004: 36), Sutorman
(Rohlena, 1942: 96), Štirovnik (Stanković-Tomić, 1970: 20), Virpazar, Zagarač
(Rohlena, 1942: 96).
Geografsko rasprostranjenje: Istočni Alpi i Balkan.
Napomena: Rohlena (Rohlena, 1903: 17) je na materijalu sakupljenom na lokali-
tetu Pješiva iznad Njeguša opisao takson Peltaria alliaceae Jacq. f. brevipedice-
llata Rohl.
Pritzelago Kuntze
Revis. Gen. Pl. 1: 35. 1891
Pritzelago alpina (L.) Kuntze
Revis. Gen. Pl. 1: 35. 1891
Basionym: Lepidium alpinum L., Cent. Pl. 2: 23. 1756

= 1Hutchinsia alpina (L.) W. T. Aiton, in Aiton, Hortus Kew., ed. 2, 4: 82. 1812
= Hutchinsia affinis F. W. Schultz, Arch. Fl. France Allem.: 274. 1853
= Noccaea alpina (L.) Rchb., Fl. Germ. Excurs.: 663. 1832
Stanište: Planinska točila, pukotine krečnjačkih stijena.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Bošnjak, 1935: 211), Savin kuk
i Valoviti do (Rohlena, 1942: 941), Durmitor (Lakušić R. et al., 1982: 971; Laku-
šić R., 1984: 731).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna Evropa, Alpi, Apenini, Dinaridi.
Pritzelago alpina subsp. brevicaulis (Spreng.) Greuter & Burdet

in Willdenowia 15: 69. 1985
Basionym: 1Hutchinsia brevicaulis Spreng., Syst. Veg., ed. 16, 2: 863. 1825
= 2Hutchinsia alpina subsp. brevicaulis (Hoppe) Arcang., Comp. Fl. Ital., ed. 1: 58. 1882
= Hutchinsia alpina subsp. brevicaulis (Spreng.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 58. 1882
= Noccaea brevicaulis (Spreng.) Rchb., Fl. Germ. Excurs.: 663. 1832
Stanište: Vlažna i sjenovita mjesta uz snježnike, pašnjaci alpijskog regiona.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N –Durmitor (Rohlena, 1942: 941; Lakušić R.
1984: 732), Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 941; Bjelčić, 1956: 1441), Volujak (Bjel-
čić, 1956: 1441).
Geografsko rasprostranjenje: Pirineji, Alpi, Karpati, planine zapadnog dijela
Balkanskog poluostrva.
Genus: Raphanus L.
Sp. Pl.: 669. 1753
Raphanus raphanistrum L. subsp. raphanistrum
Sp. Pl.: 669. 1753
= Raphanistrum arvense Mérat, Nouv. Fl. Env. Paris, ed. 1, 2: 309. 1821
= Raphanus sylvestris Lam., Fl. Franç., ed. 2, 2: 496. 1779
= Raphanus raphanistrum subsp. segetum (Baumg.) Bonnier, Fl. Ill. France 1: 57. 1911
Stanište: Suve livade, ruderalna staništa.

W – Grahovo (Rohlena, 1942: 92), Me – Donji Štoj (Bubanja, 2016: 226), oko Ul-
cinja (Adamović, 1913: 13), Sm – kanjon Cijevne: Ćemovsko polje, Srpska (Bulić,
1994: 71), Podgorica, Plavnica (Rohlena, 1942: 92), Tuđemile (Petrović, 2011: 72).
Raphanus raphanistrum subsp. landra (DC.) Bonnier & Layens

Tabl. Syn. Pl. Vasc. France: 21. 1894
Basionym: 1Raphanus landra DC., Syst. Nat. 2: 668. 1821

= Raphanus maritimus Sm., Engl. Bot.: Tab. 1643. 1806
= Raphanus maritimus subsp. landra (DC.) Maire, Fl. Afr. Nord 12: 330. 1965
= Raphanus maritimus subsp. littoralis (Clavaud) Maire, Fl. Afr. Nord 12: 330. 1965
= Raphanus raphanistrum subsp. maritimus (Sm.) Thell., Ill. Fl. Mitt.-Eur., ed. 1, 4:
278. 1918
= Raphanus sativus subsp. landra (DC.) Quézel, in Nouv. Fl. Algérie: 414. 1962
Stanište: Livade, ruderalna staništa.
Me – Boka Kotoska: između Igala i Njivica, na pješčanoj obali (Vandas 1892: 101),
Lastva (Aalto et al., 1972: 40; Karaman, 1997: 44), Lepetani-ruderalis (Karaman,
1997: 44), Tivat (Aalto et al., 1972: 40), Sm – Podgorica (Stešević et al., 2014: 38),
Virpazar (Petrović, 2011: 72).
Raphanus sativus L.
Sp. Pl.: 669. 1753
= Raphanistrum gayanum Fisch. & C. A. Mey., Index Sem. Hort. Petrop. 4: 44. 1838
= Raphanus niger Mill., Gard. Dict., ed. 8: Raphanus no. 4. 1768
= Raphanus rotundus Mill., Gard. Dict., ed. 8: Raphanus no. 2. 1768
= Raphanus raphanistrum subsp. sativus (L.) Domin, in Beih. Bot. Centralbl. 26: (2)
255. 1910
= Raphanus sativus subsp. niger (Mill.) Haslam, P. D. Sell & Wolseley, Fl. Malt. Islan-
ds: 93. 1977
Stanište: Gajena biljka, livade, oko kuća.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Brajićka dolina, Cetinjsko i Njeguško po-

lje (Stanković-Tomić, 1970: 20), Kuće Rakića, Srpska (Bulić, 1994: 71).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom sa Pirineja.
Genus: Rapistrum Crantz.

Rapistrum rugosum (L.) All.
Fl. Pedem. 1: 257. 1785
Basionym: Myagrum rugosum640. 1753

= 1Rapistrum hispanicum (L.) Crantz, Crucif. Emend.: 106. 1769
= 2Rapistrum linnaeanum Boiss. & Reut., Diagn. Pl. Nov. Hisp.: 5. 1842
= Myagrum orientalePl.: 640. 1753
= Myagrum venosum Pers., Syn. Pl. 2: 183. 1806
= Rapistrum clavatum (Poir.) DCNat. 2: 433. 1821
= Rapistrum confusum Pomel, Nouv. Fl. Atl.: 356. 1875
= Rapistrum hirsutum Host, Austriac. 2: 220. 1831
= Rapistrum hirtum Host, Austriac. 2: 220. 1831
= Rapistrum hispidum Godr., in Mém. Sect. Méd. Montpellier, 1: 416. 1853
= Rapistrum microcarpum Loret, in Bull. Soc. France 6: 93. 1859
= Rapistrum orientale (L.) Crantz, Crucif. Emend.: 106. 1769
= Rapistrum rugosum subsp. microcarpum (Loret) P. Fourn., QuatreFrance: 407. 1936
= Rapistrum rugosum subsp. nemausense (Cabanès) P. Fourn. & Cabanès, in Monde
Pl. Rev. Mens. Bot. 34: (204) 44. 1933
= Rapistrum rugosum subsp. orientale (L.) Arcang., in Monde Pl. Rev. Mens34: (204)
44. 1933
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi (Rohlena 1922: 42), Me – Bar
(Rohlena, 1942: 921), blizu Ulcinja (Rohlena, 1942: 92).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, istočna Evropa.
Genus: Rorippa Scop.

Fl. Carniol., ed. 2: 520. 1760
Rorippa amphibia (L.) Besser
Enum. Pl.: 27. 1822
Basionym: Sisymbrium amphibium L., Sp. Pl., ed. 1: 657. 1753

= 1
Roripa amphibia (L.) Besser f. aquatica (L.) Fritsch
= Brachiolobos amphibius (L.) All., Fl. Pedem. 1: 278. 1785
= Nasturtium amphibium (L.) R. Br., in Aiton, Hortus Kew., ed. 2, 4: 110. 1812
= Nasturtium fluviatile (Guss.) Bertol., Fl. Ital. 7: 43. 1848
= Sisymbrium stoloniferum J. Presl & C. Presl, Fl. Cech.: 137. 1819
Stanište: Vode, stajaće ili tekuće.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Liverovići (Bubanja, 2008: 31), C – Mora-
kovske bare (Bubanja, 2004: 25), Sm – Godinje, Podhum (Černjavski et al., 1949:
701), Podgorica (Stešević et al., 2014: 38), Šasko jezero (Petrović, 2011: 72)
Rorippa austriaca (Crantz) Besser

Enum. Pl.: 103. 1822
Basionym: Nasturtium austriacum Crantz, Stirp. Austr. Fasc., ed. 1, 1: 15. 1762
= 1Rorippa austriaca f. scarbida Rohl., Sitz. Ber. Böhm. Ges. Wiss. 1931: 23. 1931.
= Leiolobium austriacum Opiz, Seznam: 58. 1852
Stanište: Vlažna i nitrofilna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E - okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 25), Me –
Pečurice (Petrović, 2011: 72), Sm – Njeguši (Rohlena, 1942: 771), Skadarsko jeze-
ro (Rohlena, 1942: 77), Virpazar (Petrović, 2011: 72).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna i jugoistočna Evropa, jugoistoč-
na Azija.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Njegušima, Rohlena (1931: 23) je opisao
formu scarbida.
Rorippa islandica (Gunnerus) Borbás

Balaton Növényföldr. 2: 392. 1900
Basionym: Sisymbrium islandicum Gunnerus, Fl. Norveg. 2: 106. 1772

Stanište: Vlažna i zasijenčena staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crno jezero ispod Durmitora, Piva (Rohle-
na, 1942: 78), E – Bukumirsko jezero, ispod Komova (Rohlena, 1942: 78), Sm –
Skadarsko jezero, iznad sela Dodoši (Rohlena, 1942: 78)
Rorippa lippizensis (Wulfen) Rchb.

Basionym: Cardamine lippizensis Wulfen, in Collect. Bot. 2: 161. 1788

= 1 Nasturtium lippizense (Wulfen) DC., Syst. Nat. 2: 195. 1821
= Sisymbrium lippizense Wulfen, in Collecteana 2: 161. 1789
= 2Rorippa pyrenaica subsp. lippizensis (Wulfen) Hayek, in Repert. Spec. Nov. Regni
Veg. Beih. 30: (1) 391. 1925
Stanište: Vlažne livade, nasipi uz obale rijeka, jezera.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta, od mediteranskog do alpijskog regiona
(Rohlena, 1942: 782), N – Budoške bare, Krupac, Liverovići (Bubanja, 2008: 31),
Riblje jezero (Aalto et al., 1972: 36), kanjon Tare (Bulić, 1989: 120), Žabljak (Aal-
to et al., 1972: 31), C – Babji Zub (Vuksanović, 2003: 43), Morakovske bare (Bu-
banja, 2004: 25), E – Kuči (Baldacci 1900: 4), Žijovo (Baldacci, 1891), W – Jastre-
bica (Adamović, 1913: 61), Orijen (Janković, 1965: 182), Sm – kanjon Cijevne (Bu-
lić, 1994: 66), Đolaza (Petrović, 2004: 35), Lovćen (Bornmüller, 1933: 113), Me-
đurečka planina (Petrović, 2011: 72), Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 35, Steše-
vić et al., 2014: 38), selo Sozina (Petrović, 2004: 35), Vrsuta (Petrović, 2011: 72).
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko i Balkano poluostrvo.
Rorippa prolifera (Heuff.) Neilr.

Aufz. Ungarn Slavon. Gefässpfl. 2: 263. 1865
Basionym: Nasturtium proliferum Heuff., in Flora 46: 624. 1853

Stanište: Vlažna i zasijenčena staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, uz obalu Crnog jezera (Stevano-
vić et al., 1990–1991(1993): 41.
Geografsko rasprostranjenje: Karpati, Balkan.
Rorippa pyrenaica (All.) Rchb.

Deutschl. Fl. 1: 571. 1837
= Brachiolobos pyrenaicus All., Fl. Pedem. 1: 278. 1785
= Lepidium stylosum Pers., Syn. Pl. 2: 187. 1807
= Rorippa stylosa (Pers.) Mansf. & Rothm., in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 49: 276.
1940
= Nasturtium hispanicum Boiss. & Reut., in Boiss. & Reut., Diagn. Pl. Orient., ser. 1,
8: 18. 1849
= 1 Nasturtium pyrenaicum R. Br., in Aiton, Hortus Kew., ed. 2, 4: 110. 1812
= Rorippa hispanica (Boiss. & Reut.) Willk., in Willk. & Lange, Prodr. Fl. Hispan. 3:
845. 1880
Stanište: Livade.
kanjon Tare (Bulić, 1989: 120), E - okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 25), W – Bije-
la gora (Pančić, 1875: 4), Jastrebica (Adamović, 1913: 61), Sm –Martinići (Bešić,
1978: 24), Rumija (Adamović, 1913: 61).
Rorippa sylvestris (L.) Besser

Enum. Pl.: 27. 1822
Basionym: Sisymbrium sylvestre L., Sp. Pl., ed. 1: 657. 1753

= 1 Nasturtium sylvestre (L.) R. Br., in Aiton, Hortus Kew., ed. 2, 4: 110. 1812
= Nasturtium rivulare Rchb., Iconogr. Bot. Pl. Crit. 6: 14. 1828
= Rorippa rivularis (Rchb.) Rchb., Icon. Fl. Germ. Helv. 2: 15. 1838
Stanište: Vlažna i zasijenčena mjesta, livade, uz puteve.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Budoške bare (Bubanja, 2008: 31), Crno
jezero ispod Durmitora (Rohlena, 1942: 78), Krupac, Liverovići (Bubanja, 2008:
31), Nikšić, Piva, Žabljak (Rohlena, 1942: 78), C – Babji Zub (Vuksanović, 2003:
43), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 78), W – Grahovo (Pančić, 1875: 4; Rohlena,
1942: 78), Me – Kostanjica, Kotor (Aalto et al., 1972: 41), Donji Stoliv (Karaman,
1997: 40), Sm – Baša (Petrović, 2004: 35), Bjeloši (Stanković-Tomić, 1970: 17), Bo-
getići (Rohlena, 1942: 78), Bukovica (Rohlena, 1942: 781) Cetinje, Crmnica, Dani-
lovgrad, (Rohlena, 1942: 78), Dobri do-Velembusi (Petrović, 2011: 72), Đolaza (Pe-
trović, 2004: 35), Krstačko polje iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 782), Lovćen (Ro-
hlena, 1942: 78), Martinići (Bešić, 1978: 24), Možura (Petrović, 2011: 72), Njegu-
ši, Plavnica (Rohlena, 1942: 78), Podgorica (Stešević et al., 2014: 38), Rijeka Crno-
jevića (Lakušić R. et Pavlović, 1976, tab. 1), Spuž (Rohlena, 1942: 78; Bešić, 1978:
24), Sutorman (Rohlena, 1942: 78), oko Virpazara (Adamović, 1913: 6).
Geografsko rasprostranjenje: Evroazija, Sjevrna Afrika.
Rorippa amphibia × sylvestris
Basionym: Myagrum prostratum J.P. Bergeret, Phyton 3: 149 (1786)

= 1Rorippa barbaraeoides (Tsch.) Čel, Arch. Naturwiss. Landesdurchf. Bohmen 3: 458
(1875)
= Nasturtium anceps DC., Prodr. 1: 137 (1824)
= Rorippa × prostrata (J.P. Bergeret) Schinz et Thell., Viertl. Naturf. Ges. Zuerich 58:
63 (1913)
Stanište: Vlažna i privremeno plavna mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – u dolini Tare iznad Kolašina (Rohlena,
1942: 781), Sm – Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 34, Stešević et al., 2014: 38).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna i istočna Evropa.
Genus: Schivereckia DC.

Syst. 2: 300 (1821)
Schivereckia doerfleri (Wettst.) Bornm.
in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 17: 36. 1921
Basionym: 1 Draba doerfleri Wettst., in Biblioth. Bot. 26: 22. 1892

Stanište: Planinski pašnjaci i kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bjelasica: Zekova glava (Niketić, 2000: 331).
Geografsko rasprostranjenje: Jugozapadni dio Balkanskog poluostrva.
Genus: Sinapis L.
Sp. Pl.: 668. 1753
Sinapis alba L.
Sp. Pl.: 668. 1753
= Leucosinapis alba (L.) Spach, Hist. Nat. Vég. 6: 350. 1838
Stanište: Oranice, pored puteva, oko naselja, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Žabljak (Aalto et al., 1972: 30), kanjon Ta-
re (Bulić, 1989: 121), E – Polimlje (Jovančević, 1982: 106), Me – Lastva kod Tivta
(Karaman, 1997: 43), Sm – kanjon Cijevne: Ćemovsko polje, Kuće Rakića, Srpska
(Bulić, 1994: 70), Podgorica (Stešević et al., 2014: 38).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, zapadna Azija, sjeverna Afrika.
Sinapis arvensis L.
Sp. Pl.: 668. 1753
= 1Sinapis arvensis L. f. orientalis (L.) D.Löve & J.-P.Bernard, Svensk Bot. Tidskr. 53:
399 1959.
= Sinapis arvensis L. f. schkuhriana (Rchb.) Hagenb., Fl. Basil. Suppl. 138 1843.
2
= Brassica arvensis (L.) Rabenh., Fl. Lusat. 1: 184. 1839

Stanište: Oranice, pored puteva, oko naselja, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Kanjon Tare (Bulić, 1989: 121), Kovčice
ispod Durmitora (Rohlena, 1942: 91), Riblje jezero (Aalto et al., 1972: 37), okoli-
na Pljevalja (Stešević et Jovović 2002: 49), Žabljak (Jovanović et al., 2013: 68), E
– dolina Tare, Veruša (Rohlena, 1942: 91), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 92), W
– Grahovska nahija (Adamović, 1913: 9), Vilusi (Rohlena, 1942: 92), Me – Dobre
Vode (Petrović, 2011: 72), Sm – Bajice (Stanković-Tomić, 1970: 19), Cetinje (Ro-
hlena, 1942: 92, 922), Dubovik iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 922), Njeguši (Ro-
hlena, 1942: 92; Stanković-Tomić, 1970: 19), Podgorica (Rohlena, 1942: 92, Ste-
šević et al., 2014: 38), Sutorman iznad Bara (Rohlena, 1942: 922)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, jugozapadna Azija, Sibir, sjeverna Afrika.
Napomena: Za formu orientalis Rohlena (1942: 921) daje komentar „Rarius cum ty-
po“, bez preciznije geografske odrednice.
Genus: Sisymbrium L.
Sp. Pl.: 657. 1753
Sisymbrium loeselii L.
Cent. Pl. I 1: 18. 1755

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Starac na Sinjajevini (Rohlena, 1942: 75),
C – Medun (Beck et Szyszylowicz, 1888: 73), Morača (Rohlena, 1942: 75), E – Ko-
lašin (Rohlena, 1942: 75), Sm – Cetinjsko polje (Adamović, 1913: 8).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i istočna Evropa, jugozapadna Azija
Sisymbrium orientale L.
Cent. Pl. I 2: 24. 1756
= 1+Sisymbrium columnae Jacq., Fl. Austriac. 4: 12. 1776
= Brassica subhastata Willd., in L. Sp. Pl. 3: 350. 1800
= Sisymbrium subhastatum (Willd.) Hornem., Enum. Hort. Haun.: 37. 1807

Stanište: Ruderalna staništa, livade
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Kotor (Pantoscek, 1874: 95; Studniczka,
1890: 82); Sm – kanjon Cijevne (Bulić, 1994: 65), Cetinje (Rohlena, 1942: 75; Stan-
ković-Tomić, 1970: 17), Njeguši (Adamović, 1913: 81).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, istočna Evropa, jugozapadna Azija
Sisymbrium officinale (L.) Scop.

Fl. Carniol., ed. 2, 2: 26. 1772
Basionym: Erysimum officinale L., Sp. Pl., ed. 1: 660. 1753

= 1Chamaeplium officinale (L.) Wallr., Sched. Crit.: 377. 1822
= Sisymbrium officinale var. leiocarpum DC.
Stanište: Ruderalna staništa, oranice, pored puteva, livade, šikare, makija.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 761), Dabezići (Pe-
trović, 2011: 72), Donji Štoj (Bubanja, 2016: 226), Lastva (Aalto et al. 1972: 39),
istočni dio Bokokotorskog zaliva (Karaman, 1997: 39), Ulcinj, česta na ruderalnim
staništima (Rohlena, 1942: 761), Sm – Bjeloši (Stanković-Tomić, 1970: 171), Kuće
Rakića (Bulić, 1994: 65), Livari (Petrović, 2011: 72), Obzovica (Stanković-Tomić,
1970: 171), Plavnica (Beck et Szyszylowicz, 1888: 73, Adamović, 1913: 8), Podgo-
rica (Rohlena 1905: 23, Hadžiablahović, 2010: 33, Stešević et al., 2014: 38), C –
Babji zub (Vuksanović, 2003: 43)
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, Evropa, Azija (Trijanstić 1976: 144)
Sisymbrium polyceratium L.
Sp. Pl.: 658. 1753
= Chamaeplium polyceratium (L.) Wallr., Sched. Crit.: 377. 1822
Stanište: Ruderalna staništa, oranice.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar, Ulcinj (Rohlena, 1902: 8), Velembu-
si (Petrović, 2011: 72), Sm – oko Plavnice (Adamović, 1913: 8).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, južna Evropa, jugozapadna
Azija.
Genus: Thlaspi L.
Sp. Pl.: 645. 1753
Thlaspi alliaceum L.
Sp. Pl.: 646. 1753
Stanište: Obradive površine, ruderalna staništa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Plevlja (Mitranović, 1913: 14), W - Pusti
Lisac, po njivama Brestice i Ogorjeloga ždrijela (Adamović, 1913: 12).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna, jugoistočna Evropa.
Thlaspi arvense L.
Sp. Pl.: 646. 1753
Stanište: Oranice, ruderalna staništa, pored puteva.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta u obrađenim i neobrađenim poljima (Ro-
hlena, 1942: 96); N – kanjon Tare (Bulić, 1989: 121), Žabljak (Aalto et al., 1972:
30; Jovanović et al., 2013: 58), W – Trubjela u grahovskoj nahiji (Adamović, 1913:
12), Me – Boka Kotorska (Studniczka, 1890: 83), Kotor (Pantoscek, 1874: 95), Pe-
čurice, Stari Bar (Petrović, 2011: 73), Sm – kanjon Cijevne: Kuće Rakića, Srpska
(Bulić, 1994: 70), Đolaza (Petrović, 2004: 37), Livari (Petrović, 2011: 73), Miljev-
ci, Vrsuta (Petrović, 2004: 37), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgo-
rica (Stešević et al., 2014: 38)..
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, zapadna Azija, Sibir, Japan, sjeverna
Afrika.
Thlaspi dacicum Heuffel. subsp. montenegrinum (F. K. Mey.) Greuter & Burdet
Willdenowia 13: 95. 1983.
= 1 Noccaea dacica subsp. montenegrina F.K.Mey., Feddes Repert. 84: 464 1973.
Locus classicus: Bijele Carine na Komu (Meyer, 1973: 464).
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Pivske planine, Durmitor (in Vuksanović,
2016: 244), E – Bijele Carine, Kom (Meyer, 1973: 4641), Prokletije: Čakor, Maja
Šćapica i Maja Borit (Greuter et al., 1986: 163).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadni Balkan.
Napomena: Na materijalu koju je Pantocsek sakupio na Komu- Bijele Carine, Meyer

(1973: 464) je opisao takson Noccaea dacica subsp. montenegrina.
Familia: Capparaceae
Genus: Capparis L.
Sp. Pl.: 503. 1753
Capparis spinosa L.
Sp. Pl.: 503. 1753
= 1Capparis spinosa L. var. inermis
Stanište: Primorske zidine i kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Sutorina iznad Igala (Protić, 1908: 280),
Me – Bar (orig. podaci), Risan (Hirc, 1912: 1091).
Capparis orientalis Veill.

in Duhamel, Traité Arbr. Arbust., ed. 2, 1: 142. 1801
= 1Capparis rupestris Sm., Fl. Graec. Prodr. 1: 355. 1809
= Capparis spinosa subsp. rupestris (Sm.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 68. 1878
= Capparis spinosa var. rupestris (Sm.) Hook. f., Fl. Brit. India 1: 173. 1872
Stanište: Primorske zidine i kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – iznad Bara (Rohlena, 1942: 75; Petro-
vić, 2011: 64).
Familia: Resedaceae
Genus: Reseda L.
Sp. Pl.: 448. 1753
Reseda alba L.
Sp. Pl.: 449. 1753
= Eresda alba (L.) Spach, Hist. Nat. Veg.: 7. 102. 1838
= Tereianthes alba (L.) Raf., Fl. Tellur. 3: 72. 1837
Stanište: Livade, pored puteva, ruderalna staništa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – u zalivu Jaz kod Budve (Šmarda, 1968:
98).
Reseda inodora Reichenb.

Stanište: Livade, kamenajri, pjeskovita mjesta.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Dobre Vode (Petrović, 2011: 73), Gornji
Štoj (Bubanja, 2016: 227), oko Ulcinja (Adamović, 1913: 14), Velembusi (Petrović,
2011: 73), Sm – oko Plavnice (Adamović, 1913: 14).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa i južni dio Rusije.
Reseda lutea L.
Basionym: Reseda vulgaris Mill., Gard. Dict., ed. 8: 1. 1768

= 1Reseda lutea subf. mucronulata (Tin.) J. Muell.
= 2Reseda lutea subf. crispa J. Muell
= 3Reseda lutea f. ad var. gracilis (Ten.) G. G. Vergens
= 4Reseda lutea var. stricta Mill
= Reseda gracilis Ten., Fl. Neapol. Prodr. App. 5: 232. 1826
= Reseda lutea f. ad var. gracilis (Ten.) G. G. vergens
= Reseda mucronulata Guss., nom. illeg., Suppl. Fl. Sicul. Prodr.: 147. 1832
= Reseda crispa Mill., Gard. Dict., ed. 8: 2. 1768
= Reseda lutea subf. crispa J. Muell
Stanište: Livade, obradive površine, pored puteva, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Lastva (Aalto et al., 1972: 39), Tivat (Hirc
1912: 104), Ulcinj (Rohlena, 1942: 971), Sm – Bukovica iznad Njeguša (Rohlena,
1942: 97, 972, 973), Cetinje (Rohlena, 1942: 97, 972, 973, Stanković-Tomić, 1970:
20), Dolovi (Stanković-Tomić, 1970: 20), kanjon Cijevne: Ćemovsko polje, Srpska
(Bulić, 1994: 71), Krnjice (Petrović, 2011: 73), Krstac (Rohlena, 1942: 97), Nje-
guši (Stanković-Tomić, 1970: 20), oko Plavnice (Adamović, 1913: 144), Podgori-
ca (Rohlena, 1942: 971; Bulić, 1994: 71; Stešević et al., 2014: 72), Vrela (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 20).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i južna Evropa, sjeverna Afrika.
Reseda luteola L.
Sp. Pl.: 448. 1753
Basionym: Reseda virescens Hornem., Hort. Hafn. 2: 501. 1815

= Arkopoda luteola Raf., Fl. Tellur. 3: 73. 1836
= Reseda biaui Pit., Contr. Fl. Maroc: 4. 1918
= Reseda crispata Link, Enum.Pl.Hort. Berol. Alt. 2: 8. 1822
= Reseda dimerocarpa (Müll. Arg.) Rouy & Fouc., Fl. France 2: 251. 1895
= Reseda gussonei Boiss. & Reut., in Boissier, Diagn. Pl. Orient., ser. 2 1: 49. 1854
= Reseda pseudovirens Hampe, in Flora 20(1): 232. 1837
= Reseda luteola subsp. dimerocarpa (Müll. Arg.) Abdallah & de Wit, in Meded.
Landbouwhogesch. Wageningen 78(14): 262. 1978
= Reseda luteola subsp. gussonei (Boiss. & Reut.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 70. 1878
= Luteola resedoides Fuss, Fl. Transsilv.: 86. 1866
= Luteola tinctoria Webb & Berthel., Phyt. Canar. 1: 106. 1837
= Reseda luteola subsp. eu-luteola Maire, des. inval., in Jahand. & Maire, Cat. Pl. Ma-
roc 2: 318. 1932
Stanište: Livade, obradive površine, pored puteva, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Mokra planina (Rudski, 1949: 35), Sm – po-
dručje Morače (Rohlena, 1942: 97), oko Njeguša i Plavnice (Adamović, 1913: 14).
Geografsko rasprostranjenje: Sjeverozapadna, srednja, južna Evropa, jugoza-
padna Azija, sjeverna Afrika.
Reseda phyteuma L.
Sp. Pl.: 449. 1753
= Pectanisia phyteuma (L.) Raf., Fl. Tellur. 3: 73. 1836
Stanište: Kamenita i suva mjesta, livade, ledine, pored puteva, oranice, ruderalna
staništa.
Šavnik (Rohlena, 1942: 97), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 97), W – oko Graho-
va (Rohlena, 1942: 97), Me – Bar (Rohlena, 1942: 97), Donji Štoj (Bubanja, 2016:
228), Krute (Petrović, 2004: 38), Poani kod Tivta (Karaman, 1997: 44), Radano-
vići (Šmarda, 1968: 98), Ulcinj (Rohlena, 1942: 97), Ulcinjska solana (Vuksanović
et Petrović, 2007: 60), Sm – Bajice (Stanković-Tomić, 1970: 20), Cetinje (Rohlena,
1942: 97; Stanković-Tomić, 1970: 20), Danilovgrad, Drušići (iznad Rijeke) (Rohle-
na, 1942: 97), Dobri do-Velembusi, Livari (Petrović, 2011: 73), Miljevci (Petrović,
2004: 38), Njeguši (Rohlena, 1942: 97; Stanković-Tomić, 1970: 20), Obzovica (Stan-
ković-Tomić, 1970: 20), Plavnica (Adamović, 1913: 14), Piperi: južni dio (Božović
et al., 2006: 110), Podgorica (Rohlena, 1942: 97; Hadžiablahović, 2010: 39 ; Ste-
šević, 2014: 72), Rijeka (Rohlena, 1942: 97), Sutorman (Petrović, 2004: 38), Vir-
pazar (Rohlena, 1942: 97).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, jugozapadna Azija, sjeverna
Afrika.
Familia: Crassulaceae
Genus: Hylotelephium H. Ohba
in Bot. Mag. (Tokyo) 90: 46. 1977
Hylotelephium maximum (L.) Holub
in Severočeskou Přír. 8–9: 114. 1978
Basionym: Sedum telephium L., Sp. Pl.: 430. 1753

= 1Sedum maximum (L.) Sut. Helv1, 1: 270. 1802
= 2Sedum telephium subsp. maximum (L.) Krock., Siles. 2: 64. 1790
= Sedum telephium subsp. maximum (L.) Schinz & Thell., in Schinz &Keller, Schwe-
iz, 3, 1: 255.
Stanište: Kamenita mjesta, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva, Sinjajevina, Šavnik (Rohlena, 1942:
1271), kanjon Tare kod Plužina (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 52), E – Andrije-
vica, Balj iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1271), dolina Grebaje (Wraber, 1988b:
1031), Orlova skala ispod Komova (Rohlena, 1942: 1271), C –Babji zub (Vuksano-
vić, 2003: 52), W – Vilusi (Rohlena, 1942: 1271), Sm – Dobri do-vrh Rumije (Petro-
vić, 2011: 75), Podgorica (Stešević et al., 2014: 472), Rumija (Adamović, 1913: 301),
Sutorman iznad Bara (Rohlena, 1942: 1271), Me – Kotor (Studniczka, 1890: 74).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Kavkaz, Mala Azija, Sibir.
Hylotelephium sieboldii (Regel) H.Ohba

Bot. Mag. (Tokyo) 90: 52 1977.
Basionym: Sedum sieboldii Regel, Index Seminum (LE) 1856: 31 1856.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Pljevlja, biljka se gaji po baštama (Mitra-

nović, 1913: 14)
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz Japana.
Genus: Sedum L.
Sp. Pl.: 430. 1753
Sedum acre L.
Sp. Pl.: 432
= 1Sedum acre L.var. neglectum Rohl non Ten. p.p., Sitz. Ber. Böhm. Ges. Wiss. 1931:
25. 1931.
= 2Sedum acre L. subsp. rohlenae Domin., Bull. Intern. De lAcad. De scienc. De
Bohème 1929.
= Sedum neglectum Ten., ndex Sem. Horti Neap. 1830: 12. 1830
= Sedum acre subsp. neglectum (Ten.) Arcang., Comp.245 1882.
Stanište: Osunčana kamenita staništa, zidine, suve livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N - Budoške bare (Bubanja, 2008: 32), Gradina
kod Pljevalja (Caković, 2014: 25), kanjon Komarnice (Lakušić, R. et Redžić, 1989:
tab. 2), Krupac (Bubanja, 2008: 32), kanjon Pive (Lakušić, R. et Redžić, 1989: tab.
2), okolina Pljevalja (Aalto et al., 1972: 30), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 134; Bu-
lić, 1989: 123), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 52), Crkvine, Mioska (Bulić, 2008:
121), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 26), Tali (Bulić, 2008: 121), E – okolina
Berana (Lakušić et Milojević 1972: 95), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 5), doli-
na Grebaje (Wraber, 1988b: 102), Han Garančića, Kolašin, Jerinja glava (Rohlena,
1942: 128), Mokra planina (Rudski, 1949: 28), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 28),
Pivljan, Sjekirica planina iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 128), Prokletije (Men-
ković 2011: 101), Vasojevićki Kom (Rohlena, 1942: 128), Žljeb (Rudski, 1949: 11),
Me – Kunje (Petrović, 2011: 74), Vrmac (Karaman, 1997: 44), Sm – Bioče (Rohle-
na, 1942: 128), Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 261), Cetinje (Rohlena, 1942: 1291),
Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122), Čvori (Stanković-Tomić, 1970:
261), Godinje (Petrović, 2011: 74), Lovćen (Rohlena, 1942: 1291,2), Martinići (Be-
šić, 1978: 27), Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 38), Mirac (Stanković-Tomić,
1970: 261), Murići, Spilica-Mali Mikulići (Petrović, 2011: 74), Njeguši (Rohlena,
1942: 1292), Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 39; Stešević et al., 2014: 46), Vir-
pazar, Vrsuta (Petrović, 2004: 38).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i jugoistočna Evropa, Mala Azija.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Njegušima i Žanjevom dolu je opisan va-

rijetet rohlenae (Domin 1929). Rohlena (1931: 25) kao njegov sinonim navodi tak-
son Sedum acre L.var. neglectum Rohl non Ten. p.p.
Sedum album L.
432. 1753
Basionym: = 1Sedum album subsp. athoum (DC.) Maire & Petitm., Soc. Nancy ser. 3, 9:
= 2Sedum album subsp. micranthum (DC.) Syme, Engl. Bot., ed. 3, 4: 53. 1865
= 3Sedum serpentini Janch., Oesterr. Bot. Z. 69: 173 1920.
= Oreosedum album (L.) Grulich, in Preslia 56: 44. 1984
= Oreosedum serpentini (Janch.) Grulich, in Preslia 56: 44. 1984
= Sedum clusianum Guss., Fl. Sicul. 1: 516. 1843
= Sedum micranthum DC., in Bastard, EssaiMaine et Loire: 167. 1809
= Sedum teretifolium Fl. Franç2, 3: 84. 1779
= Sedum vermiculifolium P. Fourn., in Monde Rev. Mens36: (212) 11. 1935 235.
= Sedum album subsp. teretifolium Syme, in Sm., Eng. Bot. (Ed. 3B) 4: 52. 1865
Stanište: Kamenita mjesta, rubovi šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crvena Stijena ispod Durmitora, Črtov
do ispod Ledenice, Goransko – dolina Pive, Jablan vrh iznad Kolašina (Rohlena,
1942: 128), kanjon Komarnice (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2), Piva (Blečić,
1958: 83; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 3), kanjon Tare (Lakušić, R. et Redžić,
1898: Tab. 5), Vojnik iznad Šavnika (Rohlena, 1942: 1281), C – Babji zub (Vuksa-
nović, 2003: 52), Morača (Rohlena, 1942: 128), Morakovske bare (Bubanja, 2004:
26), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 128), dolina Grebaje (Wraber, 1988b: 102),
Jerinja glava iznad Andrijevice, Kom Kučki, Rogam ispod Koma (Rohlena, 1942:
128), selo Kalica između Berana i Rožaja (Lakušić, R. 1985: 743), Mokra planina
(Rudski, 1949: 39), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 28), u dolini Skrobotuše (Beck
et Szyszylowicz, 1888: 84), dolina Tare kod Hana Garančića, Žiovo u Kučima (Ro-
hlena, 1942: 128), W – između Herceg Novog i Meljina (Studniczka, 1890: 74), Sm
– Bobija (Černjavski et al., 1949: 72), Brčeli (Rohlena, 1942: 128), Cijevna (Bulić,
1994: 72), Limljani kod Virpazara, Lesendro (Rohlena, 1942: 128), Rijeka (Čer-
njavski et al., 1949: 72).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Mala Azija, sjeverna i zaadna Azija, sje-
verna Afrika.
Napomena: Hayek navodi za Crnu Goru Sedum album subsp. micranthum, ali loka-
litet nije poznat (Rohlena, 1942: 1282).
Sedum alpestre Vill.

= Sedum erythraeum Griseb., Spic. Fl. Rumel. 1: 326. 1843
= Sedum repens DC., in Lam., Franç., ed. 2, 5: 525
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Sinjajevina (Rohlena, 1942: 129), E – Bio-
gradska gora (Parolly, 1995: 63), Kom Kučki (Rohlena, 1942: 129).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, zapadna i srednja Evropa.
Sedum annuum L.
Sp. Pl.: 432. 1753
= Sedum zollikoferi F. Herm. & Stef., in Notizbl. Bot. Gart. Berlin-Dahlem 12: 563.
1935
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Maja Potkajs (Rechinger, 1935:
332).
Geografsko rasprostranjenje: Sjeverna Evropa, planine srednje i južne Evro-
pe, Kavkaz, zapadni Sibir, Mala Azija.
Sedum atratum L.
Sp. Pl., ed. 2: 1673

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ćirova pećina na Durmitoru (Rohlena,
1942: 130), Durmitor (Bošnjak, 1935: 21; Lakušić, R., 1984: 72), Maglić Pivski, Le-
denica (Rohlena, 1942: 130), Savin kuk (Rohlena, 1942: 130; Lakušić, R., 1968b:
tab. 8), C – Štirni do na Lukavici (Rohlena, 1942: 130), E – Bjelasica (Lakušić, R.,
1966: Tab. 19), Bijela voda ispod Koma (Rohlena, 1942: 130), Čakor (Lakušić, R.,
1968b: Tab. 17), Hum Orahovski (Beck et Szyszylowicz, 1888: 84), Javorje plani-
na, Kom, Mali Maglić, Rikavac u Kučima, Sjekirica, Štit iznad Andrijevice, Ver-
moš (Rohlena, 1942: 130),
Geografsko rasprostranjenje: Planine srednje i južne Evrope.
Sedum caespitosum (Cav.) DC.

Prodr. 3: 406. 1828
Basionym: Crassula caespitosa Cav., Icon. 1: 50. 1791

= Sedum erythrocarpum Pau, in BullGéogr16: (2) 76. 1906
= 1Sedum rubrum (L.) Thell., 10: 290. 1912
= Tillaea rubra L., Sp. Pl., ed. 1: 129. 1753
Stanište: Pored puteva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Podgorica (Rohlena, 1942: 1311; Steše-
vić et al., 2014: 46).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evrope, Krim, Kavkaz, Mala Azija.
Sedum cepaea L.
Sp. Pl.: 431. 1753
= Sedum amani Post, 1: 20
= Sedum gallioides All., Fl. Pedem. 2: 120. 1785
= Sedum tetraphyllum Sm., in Sibth. & Sm., Graec. Prodr. 1: 309. 1809
Stanište: Šume, zasijenčena staništa, zidine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Boan i dolina Tušine iznad Šavnika (Rohle-
na, 1942: 128), Piva (Blečić, 1958: 67), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 134; Bulić,
1989: 123), C – Vjetrnik u Bratonožićima (Rohlena, 1942: 128), E – Andrijevica,
Balj i Žoljevica iznad Andrijevice, dolina Bistrice iznad Kolašina (Rohlena, 1942:
128), W – između Herceg Novog i Meljina (Studniczka, 1890: 74), Me – Bar (Ro-
hlena, 1942: 128), Kotor, Lastva (Aalto et al., 1972: 40), Muo (Tommasini, 1835:
28), Tivat (Aalto et al., 1972: 40), Vrmac (Pantocsek 1874: 82), Karaman, 1997:
45), Zelenika (Weiss, 1866: 582), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 72), Drušići iznad
Rijeke (Rohlena, 1942: 128), Livari (Petrović, 2011: 74), Rijeka, Rumija (Rohlena,
1942: 128), Spilica-Mali Mikulići (Petrović, 2011: 74).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna i južna Evropa, Mala Azija, Tunis.
Sedum dasyphyllum L.
Sp. Pl.: 431. 1753
= Oreosedum dasyphyllum (L.) Grulich, in Preslia 56: 44. 1984
= Sedum burnatii Briq., in Annuaire Conserv. Jard. Genève 5: 100
= Sedum nebrodense Gasp., Rendiconto Accad. Sci. Borbon. Napoli 1: 49 1842.
= Sedum pulligerum Pomel, Nouv. Mat. Fl. Atl.: 326. 1875
Stanište: Kamenita staništa, zidine.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Črtov do ispod Ledenice planine, Jaseno-
vo polje ispod Vojnika, Javorje, Piva (Rohlena, 1942: 128; Wraber 1982: 79), Šav-
nik (Rohlena, 1942: 128), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 134), Žabljak (Rohlena,
1942: 128), Veliki Maglić (Beck et Szyszylowicz, 1888: 84), C – Lopate (Rohlena,
1942: 128), E – iznad Andrijevice, Bijela Voda u Kučima (Rohlena, 1942: 128), do-
lina Grebaje (Wraber, 1988b: 103), Đebeza (Beck et Szyszylowicz, 1888: 84), Ko-
lašin, dolina Skrobotuše i Veliki Maglić u Kučima, Sjekirica, Štit i Žoljevica u Va-
sojevićima (Rohlena, 1942: 128), Me – Zelenika (Weiss, 1866: 582), Sm – Bioče,
Ostrog, okolina Podgorice, (Rohlena, 1942: 128), Podgorica (Hadžiablahović, 2010:
40; Stešević et al., 2014: 46).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna Evropa, sjeverna Afrika.
Sedum hispanicum L.
Amoen4: 273. 1759
= 1
Sedum glaucum Waldst. & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung.: 198. 1804
= 2
Sedum glaucum W.K. f. glabrum Beck
= 3
Sedum glaucum var. buxbaumi (Gris.) Hay.
= 4
Sedum glabrum W.K. var. pallidum (M.B.) Hay.
= Sedum boissieri Davidov, in Trav. Bulg. 8: 78. 1915
= Sedum sexfidum M. BiebTaur.-Caucas. 1: 354 1808.
Stanište: Kamenita staništa, pukotine stijena, točila, suve livade, zidine.
Javorje (Rohlena, 1942: 1313), kanjon Pive (Blečić, 1958: tab. 14, 15), kanjon Ta-
re (Aalto et al., 1972: 37; Bulić, 1989: 123), Vojnik (Rohlena, 1942: 1313), E – Kra-
lje iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1301), dolina Grebaje (Wraber, 1988b: 102),
Komovi (Blečić, 1959: tab. 1), Mokra planina (Rudski, 1949: 281), okolina Petnji-
ce (Škrijelj, 2013: 291), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 52), Međuriječje, Mrtvi-
ca, Velje Duboko (Bulić, 2008: 122), W – Herceg Novi (Hirc, 1912: 481; Rohlena
1922: 7), Orijen (Halácsy, 1906: 211), Me –Kotor (Tommasini, 1835: 71), između
Kumbora i Meljina (Studniczka, 1890: 74), Petrovac (Aalto et al., 1972: 38), Suto-
more (Šmarda, 1968: 105), Vrmac (Karaman, 1997: 45), okolina Ulcinja (Rohlena,
1942: 1314), Zelenika (Weiss, 1866: 582), Žljeb (Rudski, 1949: 71), Sm – Ćemovsko
polje (Černjavski et al., 1949: 72), Cijevna (Bulić, 1994: 72), Godinje (Černjavski
et al., 1949: 72; Petrović, 2011: 74), Gornji Grbalj, Jezera (Stanković-Tomić, 1970:
261), Komna Skadarskom jezeru (Černjavski et al., 1949: 72), Kotor-Krstac (Hirc,
1912: 95), Livari (Petrović, 2011: 74), Mala Čakovica (Černjavski et al., 1949: 72),
Možura (Petrović, 2011: 74), Njeguši (Stanković-Tomić, 1970: 261), iznad Podgo-
rice (Rohlena, 1942: 1312), Podgorica (Černjavski et al., 1949: 72; Hadžiablahović,
2010: 40; Stešević et al., 2014: 47), Rumija (Adamović, 1913: 301), selo Sozina, Spi-
lica (Petrović, 2011: 74), Sto, Virpazar, Vrsuta (Petrović, 2004: 39).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna, srednja Evropa, Kavkaz,
Krim, Mala Azija.
Sedum grisebachii Boiss. & Heldr. subsp. grisebachii

in Boiss., Diagn. Pl. Orient. 2: 61. 1856
= 1Sedum racemiferum (Griseb.) Halácsy, Consp. Fl. Graec. 1: 592. 1901
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Vrmac (Pantoczek 1874: 82), Sm – Lovćen
(Rohlena, 1942: 130), Majstori (Stanković-Tomić, 1970: 261).
Sedum grisebachii subsp. flexuosum (Wettst.) Greuter & Burdet

in Greuter, Burdet & D. G. Long, Med-Checklist 3: 20. 1986
Basionym: 1Sedum flexuosum Wettst., in Biblioth. Bot. 26: 43. 1892

= 2Sedum horakii (Rohlena) Rohlena, in Acta Bot. Bohem. 2: 19. 1923
= 3Sedum alpestre var. horákii Rohl., Sitzungsber. Königl. Wiss., Math.-Naturwiss.
Cl. 38: 50 1904.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor- Stožina (Stevanović et al. 1990–
1991 (1993): 1001), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 12), Čakor (Lakušić, R., 1968b:
Tab. 172), Kom Kučki, Pivljan, Zeletin iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1293),
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Zeletinu Rohlena (1904: 50) opisuje vr-
stu Sedum horaki.
Sedum litoreum Guss.

Pl. Rar.: 185.
= Sedum rhytidocalyx P. Candargy, Soc. Bot. France 44: 157. 1897
= Sedum praesidis Runemark & Greuter, Willdenowia 11: 18.
Stanište: Primorski kamenjari.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 130), Stari Bar (Pe-
trović, 2011: 74), Ulcinj (Rohlena, 1942: 130).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa, dio sjeverne Afrike.
Sedum ochroleucum Chaix.

in Vill., Hist. Pl. Dauphiné 1: 325. 1786
= 1Sedum anopetalum DC. f. candidum Rohl. (= S. ochroleucum Chaix. f. candidum
Rohl.), Sitz. Ber. Böhm. Ges. Wiss. 1912: 42. 1912.
= Sedum anopetalum L., in Mém. Agric. Soc. Agric. Dép. Seine 11: 12. 1808
2
= Petrosedum anopetalum (DC.) Grulich

= Sedum anopetalum DC., in Mém. Agric. Dép. Seine 11: 12. 1808
= Sedum verlotii Jord., France 7: 606. 1860
= Sedum rupestre subsp. anopetalum (DC.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 245. 1882
Stanište: Osunčani kamenjari, točila, pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 129, 1301, La-
kušić, R., 1984: 722), kanjon Pive (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 3), Šavnik (Ro-
hlena, 1942: 129), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 134; Lakušić, R. et Redžić, 1989:
Tab. 2, 3), Volujačko jezero (Rohlena, 1942: 129), C – Babji zub (Vuksanović, 2003:
52), Brotnjik (Horak, 1900: 1602), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 26), Platije,
Stolovi (Bulić, 2008: 120), Štirni do na Lukavici (Rohlena, 1942: 130), Tali (Bulić,
2008: 120), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 129), Bukovička rijeka (Markišić et
Martinović, 1998: 214), Đebeza (Beck et Szyszylowicz, 1888: 842), Han Garančić,
Hum Orahovski, Kolašin, Orlova Skala ispod Koma (Rohlena, 1942: 129), okolina
Petnjice (Škrijelj, 2013: 28), Rikavačko jezero (Bulić, 2008: 120), Rupe ispod Kuč-
kog Koma (Beck et Szyszylowicz, 1888: 842), W – Herceg Novi (Rohlena, 1922:
7), Jastrebica (Halácsy, 1906: 211; Rohlena, 1942: 129; Adamović, 1913: 322), se-
lo Prčanj (Abadžić et Šilić, 1982: tab.1), Pusti Lisac (Adamović, 1913: 322), Orijen
(Halácsy, 1906: 211), Vilusi (Rohlena, 1942: 129), Me – Jaz (Šmarda, 1968: 106),
Kotorski i Risanski zaliv (Jasprica et al., 2007: 43), Spilica (Petrović, 2011: 74), Vr-
mac (Karaman, 1997: 44), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 129; Stanković-Tomić,
1970: 26), Dobri do-vrh Rumije, Godinje (Petrović, 2011: 74), padine Jezerskog
vrha (Stanković-Tomić, 1970: 26), Lovćen (Rohlena, 1942: 129), Mikulići (Petro-
vić, 2011: 74), Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 38), Nikšić, Ostrog (Rohlena,
1942: 129), Orijen (Rohlena, 1922: 7), Padež (Stanković-Tomić, 1970: 26), Podgo-
rica (Rohlena, 1942: 129; Stešević et al., 2014: 46), Rijeka, Rumija (Rohlena, 1942:
129), Seoca (Petrović, 2011: 74), Skadarsko jezero (Šmarda, 1968: 106), Sutorman
(Rohlena, 1942: 129), Vjetreni mlin kod Dolova (Stanković-Tomić, 1970: 26), Vr-
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Durmitoru i kod Pivskog manastrira, Ro-
hlena (1912: 42) je opisao takson Sedum anopetalum f. candidum (= S. ochroleucum
f. candidum).
Sedum magellense Ten. subsp. magellense

Fl. Napol. 1: Xxvi. 1811
= 1Sedum magellense Ten. f. macrostylum Hal. et Bald.
= Oreosedum magellense (Ten.) Grulich, in Preslia 56: 44. 1984
Stanište: Kamenita mjesta, pukotine stijena, krčevine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – iznad Crnog jezera, Crvena Stijena, Do-
bri do (Rohlena, 1942: 127), Durmitor (Bošnjak, 1935: 18; Rohlena, 1942: 127),
Ledenica, Maglić Pivski, dolina Pive ispod Mratinja (Rohlena, 1942: 127), Savin
kuk (Rohlena, 1942: 1271), Sinjajevina, Vojnik, Volujačko jezero (Rohlena, 1942:
127), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), C – Javorje (Rohlena, 1942: 127), Lola, Vodni
do ispod Lukavice (Rohlena, 1942: 1271), E – Bradavac iznad doline Perućice, Cr-
na Planina u Kučima, Komovi (Rohlena, 1942: 127), Kostiča u Kučima (Rohlena,
1942: 1271), Kučki Kom (Lakušić, R., 1968b: Tab. 5), Zeletin (Lakušić, R., 1968b:
Tab. 22), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 32), Orjen (Veselý, 1890: 388; Halácsy,
1906: 211), Sm – Babjak, Jezerski vrh (Stanković-Tomić, 1970: 26), Lovćen (Ro-
hlena, 1942: 127), padine Štirovnika, Treštenik (Stanković-Tomić, 1970: 26).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, Krit.
Sedum magellense subsp. olympicum (Boiss.) Greuter & Burdet

in Greuter, Burdet & D. G. Long, Med-Checklist 3: 24. 1986
= 1Sedum olympicum Boiss., Diagn. Pl. Orient. 3: 16. 1843
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Orijen (Pittoni, 1869: 1571).
Sedum rubens L.
Sp. Pl.: 432. 1753

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak (Weiss, 1866: 582).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, zapadna Evropa, sjeverozapadna Afrika.
Sedum rupestre L.
Sp. Pl.: 431. 1753
= Petrosedum reflexum (L.) Grulich, in Preslia 56: 41. 1984
= Sedum albescens Haw., Saxifrag. Enum. 2: 28. 1821
= Sedum reflexum L., Sp. Pl., ed. 2: 618. 1762
= Sedum reflexum subsp. albescens (Haw.) Jovet & R. Vilm., Fl. Descr. France Suppl.
2: 123
Sedum rupestre subsp. albescens (Haw.) P. Fourn., Quatre Fl. France: 462. 1936
Stanište: Kamenita staništa, suve livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak iznad Herceg Novog (Weiss,
1866: 582), Orjen (Janković, 1962–1964 (1967): 206), Sm – Lovćen (Tommasi-
ni, 1835: 26)
Sedum sarmentosum Bunge

in Mém. Acad. Imp. Sci. St.-Pétersbourg Divers Savans 2: 104. 1835
Stanište: Gajena vrsta koja raste subspontano, krovovi.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Podgorica (Stešević et Jovanović, 2008:
247).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz istočne Azije.
Sedum sexangulare L.
Sp. Pl.: 430. 1753
= 1Sedum boloniense Loisel., Bot. (Desvaux) 2: 327. 1809
= Sedum boloniense Lois. var montenegrinum Horak
= Sedum sexangulare subsp. montenegrinum Horák, in Sitzungsber. Königl. Wiss.

Prag., Math.-Naturwiss. Cl.: (34) 5
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ranisava, Piva, Sinjajevina, Tara, Vojnik,
Šavnik (Rohlena, 1942: 1291), C – Morača (Rohlena, 1942: 1291), E – iznad Andri-
jevice, Kolašin, Mateševo, Žijevo (Rohlena, 1942: 1291), W – Herceg Novi (Rohle-
na, 1922: 71), Jastrebica (Adamović, 1913: 32), Orijen (Halácsy, 1906: 211), Vilu-
si (Rohlena, 1942: 1291), Me – Kotor, Lastva (Aalto et al., 1972: 40), Meljine (Stu-
dniczka, 1890: 74), Tivat (Aalto et al., 1972: 40), Zelenika (Weiss, 1866: 582), Sm
– kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Hadžiablahović, 2010: 39), Dobri do-vrh Rumije
(Petrović, 2011: 74), Hum (Černjavski et al., 1949: 72), Limljani (Rohlena, 1942:
1291), Lovćen (Rohlena, 1942: 1291; Stanković-Tomić, 1970: 261), Njeguši (Beck et
Szyszylowicz, 1888: 841), Podgorica (Stešević et al., 2014: 47), Sutorman, Rumi-
ja (Rohlena, 1942: 1291).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna i jugoistočna Evropa.
Sedum stellatum L.
Sp. Pl.: 431. 1753
= Asterosedum stellatum (L.) Grulich, in Preslia 56: 39. 1984
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Boka Kotorska: Kostanjica u Morinjskom
zalivu (Stevanović, 1996: 80).
Genus: Jovibarba (DC.) Opiz

Seznam: 54. 1852
Jovibarba heuffelii (Schott) Á. Löve & D. Löve
in Bot. Not. 114: 39. 1961
Basionym: 1Sempervivum heuffelii Schott. in Oesterr. Wochenbl. 2: 18. 1852

= 2Sempervivum heuffelii Schott. var. glabrum Beck et Szysz., Cracoviae, 1888: 85
= 3Sempervivum heuffelii Schott. var. semiglabrum Bošnjak
= 4 Sempervivum patens Griseb. & Schenk, in Arch. Naturgesch. 18: 315. 1852
= Diopogon heuffelii (Schott) Jord. & Fourr., Brev. Pl2: 47. 1868
Stanište: Visokoplaninski kamenjari i travnati obronci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bobotov Kuk (Barret, 1969: 1471), Drob-

njaci (Blau, 1877: 791), Durmitor (Bošnjak, 1935: 214; Rohlena, 1942: 1271), Go-
ransko u Pivi (Rohlena, 1942: 1272), kanjon Komarnice (Blečić, 1956: 4104; La-
kušić R., 1968b: Tab. 23; Lakušić, R., 1971/72): 1664), Mali Durmitor (Pantocsek,
1874: 83), Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 1272), kanjon Pive (Blečić, 1958: 67; La-
kušić, R., 1968b: Tab. 23), kanjon Tare (Lakušić, R., 1970/71: 1664 ; Lakušić, R. et
Redžić, 1989: Tab. 21), Sinjajevina (Rohlena, 1942: 127), kanjon Tare (Blečić 1951:
254; Bulić, 1989: 1231), E – Balj iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1272), Bjelasi-
ca (Lakušić, R., 1966: Tab. 72), Bogićevica (Bošnjak, 1938: 23), Đebeza, Hum Ora-
hovski (Beck et Szyszylowicz, 1888: 852), iznad Kolašina, Konjska planina (Ro-
hlena, 1942: 1272), Komovi (Rohlena, 1942: 127; Blečić, 1959: 54), Mokra planina
(Rudski, 1949: 294), Orahovo, Pej, Pivljan (Rohlena, 1942: 1272), Prokletije (Ro-
hlena, 1942: 1273; Blečić, 1959: 54), iznad Ridskog jezera, od Rožaja ka Špiljani-
ma (Bošnjak, 1938: 23), Rupa Konjska ispod Vile, Sjekirica (Rohlena, 1942: 1272),
Žljeb (Rudski, 1949: 74).
Napomena: Na materijalu sakupljenom u Kučima Beck et Szyszylowicz (1888: 85)
opisuju novi varijetet glabrum.
Genus: Sempervivum L.
Sp. Pl.: 464. 1753
Sempervivum košanini Praeger.

Inst. JardUniv. Belgrade 1: 210. 1930

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – u subalpijskom i alpijskom regionu: Balj, Je-
rinja glava, Sjekirica (Rohlena, 1942: 127), Štedin (Rudski 1935: 105).
Geografsko rasprostranjenje: Endem zapadnog Balkana
Sempervivum marmoreum Griseb.

Spic. Fl. Rumel. 1: 329–330. 1843
Pro prarte: Sempervivum banaticum Domokos, in Magyar Kir. Kert. Tanintéz. Közlem.
2: 39.
Pro prarte: Sempervivum blandum Schott,
Pro prarte: 1Sempervivum schlehanii Schott, in OesterrWochenbl. 3: 12–13. 1853

= Sempervivum brunneifolium (Praeger) Domokos, in Magyar Kir. Kert. Tanintéz.
Közlem. 2: 40.
= Sempervivum michaelis-borsii Domokos, in Magyar Kir. Kert. Tanintéz. Közlem. 1:
28. 1935
= Sempervivum rubicundum Schur, in Verh. Mitth. Siebenbürg. Vereins Naturwiss.
Hermannstadt 10: 67. 1859
= Sempervivum schlehanii var. dinaricum Beck, Glasn. Zemaljsk. Muz. Bosni Herce-
govini 35: 57. 1923
= Sempervivum marmoreum subsp. blandum (Schott) Soó, in Acta Acad. Sci. 9: 426.
= Sempervivum marmoreumblandum (Schott) Konopová & Konop, Skalničky 13: 6.
1983
= Sempervivum marmoreum var. dinaricum (Beck) Soó, in Acta Bot. Acad. Hung. 12:
115. 1966
= Sempervivum schlehanii f. brunneifolium Praeger, An Account Of The Sempervivum
Group: 60. 1932
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Bošnjak, 1935: 211, Roman,
2009: 297), Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 1261), Kanjon Tare (Bulić, 1989: 1231),
E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 191), Vasojevićki Kom (Roman, 2009: 308)
Sempervivum tectorum L.
Sp. Pl. 464 1753.
Pro parte: 1Sempervivum glaucum Ten., Index Seminum (NAP) 1830: 13 1830.
= Sempervivum andreanum Wale, Alpine GardGr. 9: 116
= Sempervivum banaticum Domokos, in Magyar Kir. Kert. Tanintéz. Közlem. 2: 39.
1936
= Sempervivum blandum Schott, in Oesterr. Bot. Wochenbl. 3: 29–30. 1853
= Sempervivum schlehanii Schott, in Oesterr. Wochenbl. 3: 12–13. 1853
= Sempervivum schottii Baker, in Gard. Chron. ser. 2, 2: 103. 1874
= Sempervivum alpinum Griseb. & Schenk, in Linnaea 25: 600. 1852
= Sempervivum arvernense Lecoq & Lamotte, in Ann. Sci. Auvergne 20: 173. 1847
= Sempervivum acuminatum Schott, in Oesterr. Wochenbl. 3: 28. 1853
= Sempervivum assimile Schott, in OesterrWochenbl. 3: 19. 1853
= Sempervivum ballsii Wale, in Kew Bull. 1940: 143. 1940
= Sempervivum boutignyanum Billot & Gren., in Billot, Annot. Fl. France Allemagne:
263. 1853
= Sempervivum clusianum (Ten.) Ten., Fl. Napol. 4: 268. 1830
= Sempervivum mettenianum Schnittsp. & C. B. Lehm., in Flora 38: 4. 1855
= Sempervivum tectorum subsp. schottii Wettst., in Hegi, Ill. 4: 548. 1922.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, Maglić (Rohlena, 1942: 1261),
E –okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 95), W – Jastrebica (Adamović,
1913: 33), Sm – Baša (Petrović, 2004: 38), Livari-vrh Rumije (Petrović, 2011: 75),
Lovćen, iznad Njeguša (Golica, Bogojeva glava) (Rohlena, 1942: 1261), Martinići
(Bešić, 1978: 27), Podgorica (Stešević, 2009).
Genus: Umbilicus DC.

in Bull. Sci. Soc. Philom. Paris 3: 1. 1801
Umbilicus chloranthus Boiss.
Fl. Orient. 2: 768. 1872
= 1Cotyledon chlorantha (Boiss.) Halácsy, Consp. Fl. Graec. 1: 578. 1901
Stanište: Kamenjari, zidine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Kuk na Durmitoru (Rohlena, 1942: 1311),
Me – Lepetane (Karaman, 1997: 44), Kostanjica u Morinjskom zalivu (Stevano-
vić 1996: 801).
Umbilicus horizontalis (Guss.) DC.

Prodr. 3: 400. 1828
Basionym: Cotyledon horizontalis Guss., Ind. Sem. Horto Boccad. 1826: 4. 1826
= 1Cotyledon horizontalis Guss.
= 2Umbilicus pendulinus DC. var. horizontalis DC.
Stanište: Kamenjari, zidine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 1311), Stari Bar,
Tuđemile (Petrović, 2011: 75), Sm – kanjon Cijevne, Kuće Rakića, Srpska (Bu-
lić, 1994: 73), Godinje (Petrović, 2011: 75), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006:
111), Podgorica (Černjavski et al., 1949: 72; Stešević et al., 2014: 46), Rijeka Crno-
jevića (Šmarda, 1968: 1192).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i jugoistočna Evropa, sjeveroistočna
Afrika.
Umbilicus parviflorus (Desf.) DC.

Prodr. 3: 400. 1828
**
Basionym: Cotyledon parviflora Desf., in Ann. Mus. Natl. Hist. Nat. 11: 444. 1808
Stanište: Kamenjari i zidine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Kotor (Visiani, 1852: 190; Hirc, 1912: 99).
Geografsko rasprostranjenje: Balkan, Turska.
Umbilicus rupestris (Salisb.) Dandy

in Ridd., Hedley & W. R. Price, Fl. Gloucestershire: 611. 1948
Basionym: 1Cotyledon umbilicus-veneris L., Sp. Pl.: 429. 1753

= 2Cotyledon pendulinus (DC.) Batt.
= 3Umbilicus pendulinus DC. var. velenovskýi Rohl., Ber. Böhm.Ges.Wiss.1902: 21.
1902.
= Cotyledon pendulina (DC.) Vierh., in Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 69: 224. 1919
= Cotyledon tuberosa (L.) Halácsy, Consp. Fl. Graec. 1: 577. 1901
= Umbilicus deflexus Pomel, Nouv. Mat. Fl. Atl.: 324. 1875
= Umbilicus patulus Pomel, Nouv. Mat. Fl. Atl.: 323. 1875
= Umbilicus pendulinus DC, in Lam., Fl. Franç., ed. 2, 4: 383. 1805
= Cotyledon umbilicus-veneris subsp. pendulina (DC.) Batt., in Batt. & Trab., Fl. Al-
gérie 1: 329. 1889
Stanište: Pukotine stijena, kamenjari, zidine, listopadne šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 1313), Kostanjica u
Morinjskom zalivu (Stevanović 1996: 801), Kotor (Beck-Mannagetta, 1923: 58),
Spilica (Petrović, 2011: 75), Sutomore, Sveti Stefan (Šmarda, 1968: 38), Vrmac (Ka-
raman, 1997: 44), Ulcinj (Rohlena, 1942: 1313), Sm –Bioče, Boljevići, Cetinje (Ro-
hlena, 1942: 1312), Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 262), Đuravci Spilica (Petro-
vić, 2011: 75), Limljani (Rohlena, 1942: 1312), Padine Lovćena iznad Mirca i Poda
(Stanković-Tomić, 1970: 262), Podgorica (Rohlena, 1942: 1312; Černjavski et al.,
1949: 721, Hadžiablahović, 2010: 39; Stešević et al., 2014: 46), Rijeka (Černjavski
et al., 1949: 721), Virpazar (Rohlena, 1942: 1312)
Geografsko rasprostranjenje: Evropski dio Sredozemlja, južni dio Atlanske
Evrope, sjeverozapas Afrike.
Napomena: Na materijalu sakupljenom u Baru i Ulcinju, Rohlena 1902. godine opi-
suje takson: Umbilicus pendulinus DC. var. velenovskýi Rohl.
Familia: Saxifragaceae
Genus: Chrysosplenium L.
Sp. Pl., ed. 1: 398. 1753
Chrysosplenium alternifolium L.
Sp. Pl., ed. 1: 398. 1753
Stanište: Plavne šume i livade.

136), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 25), Vrulja kod Pljevalja (orig. poda-
ci), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 92), E – Biogradska gora (Černjavski, 1936–
37: 29), Vučiji potok na Vermoš planini (Rohlena, 1942: 136), Sm – Cijevna (Bu-
lić, 1994: 73).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Kavkaz, sjeverna i umjerena Azija, ar-
ktička i subarktička Sjeverna Amerika.
Genus: Parnassia L.
Sp. Pl.: 273. 1753
Parnassia palustris L.
Sp. Pl.: 273. 1753
= Parnassia obtusiflora Rupr., Pflanzenk. Russ. Reiches 2: 23 1845.
= Parnassia palustris subsp. obtusiflora (Rupr.) D. A. Webb, in Feddes Repert. 64: 25.
1961
Stanište: Vlažna staništa, uglavnom u planinskim predjelima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Barno jezero (Birks et Walters, 1972/73:
14), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), Zminje jezero (Barret, 1969: 146), C – Babji zub
(Vuksnaović, 2003: 75), Crkvine, Mioska, Morača (Bulić, 2008: 120), Morakovske
bare (Bubanja, 2004: 27), Mrtvica, Semolj, Sto (Bulić, 2008: 120), E – okolina Be-
rana (Lakušić et Milojević 1972: 95), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 3), Kučki i
Vasojevićki Kom (Lakušić, R., 1968b: Tab. 12), Sm – Lovćen (Rohlena, 1942: 136).
Geografsko rasprostranjenje: Umjerena i hladna zona Sjeverne hemisfere.
Genus: Ribes L.
Sp. Pl.: 200. 1753
Ribes alpinum L.
Sp. Pl., ed. 1: 200. 1753
= Ribes lucidum Kit., Linnaea 32: 481 1864.
= Ribes alpinum L. var. pallidigemmum (Simk.) Hay.
Stanište: Kamenjari, pukotine stijena, škripovi, šume i šibljaci u planinskim
predjelima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 136), Pi-
va (Rohlena, 1942: 136; Blečić, 1958: 15), Sinjajevina, Vališnica do na Durmito-
ru, Volujačko jezero, Zakamen u Pivi (Rohlena, 1942: 136), Žabljak (Aalto et al.,
1972: 31), C – Štirni do na Lukavici (Rohlena, 1942: 136), E – Bjelasica (Lakušić,
R., 1966: Tab. 23), Hajla (Lakušić, R. 1970: 61), Ćafa Mala, Kariman iznad Rikav-
ca u Kučima (Rohlena, 1942: 136), Mokra planina (Rudski, 1949: 33), Skrobotuša
ispod planine Vila (Rohlena, 1942: 136), Žljeb (Rudski, 1949: 8), W – Njegoš (Fu-
karek, 1963: 1422), Sm – Ivanov laz na Lovćenu (Rohlena, 1942: 136), Jezerski
vrh (Stanković-Tomić, 1970: 27), Lovćen (Tommasini, 1835: 23; Adamović, 1913:
33), Njeguši (Rohlena, 1942: 136), Padež, padine Štirovnika, Tisove ploče (Stan-
ković-Tomić, 1970: 27).
Napomena: Rohlena (1942: 136) navodi takson Ribes alpinum L. var. pallidigemmum
(Simk.) Hay., ali bez preciznog lokaliteta uz opasku „rarius cum typo“.
Ribes uva-crispa L.
Sp. Pl.: 201. 1753
Basionym: 1Ribes grossularia L., Sp. Pl., ed. 1: 201. 1753

= Grossularia reclinata (L.) Mill., Gard. Dict., ed. 8. 1768
= Ribes reclinatum L., Sp. Pl.: 210. 1753
= Ribes uva-crispa subsp. austroeuropaeum Bornm., Repert. 25: 278 1928.
= Ribes uva-crispa subsp. grossularia (L.) Rchb.
= Ribes uva-crispa subsp. grossularia (L.) Schübl. &Martens

= Ribes uva-crispa subsp. lasiocarpum (Monnard) T. Vraber, des. inval.
= Ribes uva-crispa var. reclinatum Berland., Prodr. 3: 478 1828.
= Ribes uva-crispa subsp. reclinatum (L.) Schübl. &Martens
Stanište: Šume, šikare, kameni blokovi.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva (Blečić, 1958: 151), Varda u Pivi (Ro-
hlena, 1942: 1361), kanjon Tare (Bulić, 1989: 1231), sliv Tare (Jovančević et al.,
1990: 106), E – Balj blizu Andrijevice (Rohlena, 1942: 1361), Biogradska gora (Ču-
rović et al. 2011: Tab. 21), ispod Crne planine, Mateševo u dolini Tare (Rohlena,
1942: 1361), Mokra planina (Rudski, 1949: 341), Perućica ispod Koma (Rohlena,
1942: 1361), Žljeb (Rudski, 1949: 91).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Kavkaz, centralna Azija, sjeverna Afrika.
Ribes multiflorum Roem. & Schult.

Syst. Veg., ed. nov. (15), 5: 493. 1819
Stanište: Kameni blokovi.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Volušnica (Wraber, 1989: 294)
Ribes petraeum Wulfen

in Jacq., Misc. Austriac. 2: 36. 1781
Stanište: Planinske šume, kameni blokovi, šibljaci.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 137), Golija
(Blečić et Tatić, 1962: tab. 1), Ledena pećina (Rohlena, 1942: 137), Ljubišnja (Ble-
čić, 1957a: 31), Piva (Blečić, 1958: 62), Ravno u Pivi (Rohlena, 1942: 137), Veliki
Štuoc (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 7), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31, Rohle-
na, 1942: 137), C – Štitovo (Fukarek, 1963: 147), E – Hajla (Lakušić, R. 1970: 60),
Žljeb (Rudski, 1949: 14), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 137)
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna, centralna Evropa, sjevero-
zapadna Afrika.
Ribes rubrum L.
Sp. Pl., ed. 1: 200. 1753
= 1Ribes vulgare Lam, 3: 47. 1789
= Ribes sylvestre (Lam.) Mert. & W. D. J. Koch, Deutschl. Fl. 2: 249 1826.
= Ribes rubrum subsp. sylvestre (Lam.) Syme, Engl. Bot. ed. 2, 4: 44 1865.
Stanište: Gajena biljka, raste subspontano na zapuštenim mjestima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, sliv Tare (Jovančević et al. 1990:
107), Me – Kotor (Visiani, 1850: 141–142), Sm – Podgorica (Stešević et al., 2014:
471).
Geografsko rasprostranjenje: Atlanska, južna i dio jugoistočne Evrope.
Napomena: Možda je u pitanju gajena vrsta (Pulević, 2005: 71)
Genus: Saxifraga L.
Sp. Pl.: 398. 1753
Saxifraga adscendens L.
Sp. Pl.: 405. 1753
= Saxifraga controversa Sternb., in Revis. Saxifrag.: 43. 1822
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, Sinjajevina (Rohlena, 1942: 132),
Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), C –Gradište iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 132), E
– Komovi, Kunj u Kučima (Rohlena, 1942: 132), Mokra planina (Rudski, 1949: 51),
Rogam ispod Komova, Veliki Maglić (Rohlena, 1942: 132), Žljeb (Rudski, 1949: 6).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio evropskih planina, Sjeverna Amerika.
Saxifraga blavii (Engl.) Beck

K. KHofmus. 2: 93. 1887
Basionym: Saxifraga adscendens var. blavii Engl. Verh. K. K. Zool.-BotWien 19: 524
1869.
= 1Saxifraga adscendens L. subsp. blavii (Engl.) Hay., Prodr. Fl. Penins. Balcan. 1: 638.
1925
= 2Saxifraga adscendens L. subsp. blavii (Engl.) Hay. f. minor Beck.
Stanište: Planinski kamenjari i travnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bobotov kuk (Horvat, 1934: 111), Durmi-
tor (Bošnjak, 1935: 181; Rohlena, 1942: 1331; Lakušić, R., 1968b: Tab. 11; Stevano-
vić et Lakušić D., 1996: 208), Krivi do u Pivi (Rohlena, 1942: 1331), Maglić (Bjel-
čić, 1956: 145), Pivljan iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 1331), Savin kuk (Lakušić,
R. 1968: Tab. 8), Volujak (Bjelčić, 1956: 145), C – Pavlova livada, Piperska Lukavica
(Rohlena, 1942: 1331), E – Čakor (Šmarda, 1968: 103), Jerinja glava, Kom, Kuč-
ke planine (Crna planina, Kostiča, Maglić, Pešinjak, Planinica, Žijovo), Maja Kola-
ta (Stevanović et al. 2001: 214), Mokre u Kučima, Ničinat u Prokletijama (Bjelčić,
1956: 145), Sjekirica, Veliki krš iznad Andrijevice, Zeletin (Rohlena, 1942: 133),
Sm – Lovćen (Rohlena, 1942: 1331, 1332).
Geografsko rasprostranjenje: Endem zapadnog dijela Balkanskog poluostrva.
Saxifraga adscendens L. subsp. parnassica (Boiss. & Heldr.) Hayek

Saxifraga parnassica Boiss. & Heldr., Diagn. Pl. Orient., ser. 2, 2: 19. 1856
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Čakor (Leute, 1978: 101)
Saxifraga aizoides L.
Sp. Pl.: 403. 1753

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Maglić Pivski, Volujačko jezero (Rohlena,
1942: 134), C – Pavlova livada, Korita Rovačka (Rohlena, 1942: 134), E – Hajla
(Markišić, 2001: 331), Kučki Kom (Lakušić, R., 1968b: Tab. 12), Kom, Groblje is-
pod Maglića Kučkog (Rohlena, 1942: 134), Ničinat (Bjelčić, 1956: 145).
Geografsko rasprostranjenje: Gotovo čitava Evropa, zapadna Azija.
Saxifraga bulbifera L.
Sp. Pl., ed. 1: 403. 1753
Stanište: Suve livade, pašnjaci, kamenita mjesta, šikare.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva, na starom putu za Borkoviće (Pule-
vić, 2005: 71), E – Jerinja glava iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 132), okolina
Plava (Vojno selo) i Rožaja (Kačapore, kod sela Besnika) (Markišić, 2001: 331) Sm
– Bjeloši i Gornje Polje kod Njeguša (Stanković-Tomić, 1970: 26), Cetinje, Krstac
iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 132).
Saxifraga caesia L.
Sp. Pl., ed. 1: 399. 1753
Stanište: Planinski kamenjari i stijene.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bioč (Rohlena, 1942: 134), Maglić (Rohle-
na, 1942: 134; Bjelčić et al., 1969: 94), E – Ničinat (Bjelčić, 1956: 145).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, zapadni dio Balkanskog
poluostrva.
Saxifraga carpatica Sternb.

Revis. Saxifrag. Suppl.: II, 32. 1831
= 1Saxifraga carpathica Rchb., Fl. Germ. Excurs.: 552. 1832
Stanište: Planinski kamenjari, stijene i sipari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Bogićevica (Lakušić, 19801).
Geografsko rasprostranjenje: Planine centralne i istočne Evrope, od Karpata
i Tatri do zapadne Bugarske i Prokletija.
Saxifraga coryophylla Griseb.

Spic. Fl. Rumel. 1: 333. 1843

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Veliki Maglić (Beck et Szyszylowicz, 1888:
85),
E – Hum Orahovski, Kučki Kom (Beck et Szyszylowicz, 1888: 85), Žljeb (Rudski,
1949: 7).
Saxifraga crustata Vest.

in Bot. Zeitung (Regensburg) 3: 314. 1804
Stanište: Planinski kamenjari, rudine, pukotine stijena.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Dobri do na Durmitoru (Rohlena, 1942:
135), kanjon Drage (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2), kanjon Tare (Bulić, 1989:
123; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2), C – Babji zub (Bulić, 2008: 122), Gra-
dište i Jablan vrh iznad Kolašina, Maganik (Rohlena, 1942: 135), Mrtvica, Velje
Duboko (Bulić, 2008: 122), Vodni do na Lukavici (Rohlena, 1942: 135), E – Kom,
Rikavac u Kučima (Rohlena, 1942: 135), Sm – Lovćen (Tommasini, 1835: 24; Ro-
hlena, 1942: 135; Stanković-Tomić, 1970: 27)
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko, zapadni dio Balkanskog poluostr-
va, Austrija.
Saxifraga exarata Vill.

Prosp. Pl. Dauphiné: 47. 1779
Pro parte: Saxifraga adenophora K. Koch, in Linnaea 19: 40.

= 1Saxifraga exarata Vill. subsp. adenophora (C.Koch) Hay.
= 2Saxifraga exarata Vill. subsp. villarsi (Engl.et Irm) Hay.
= Saxifraga muscoides Wulfen, Jacq. Collecttanea 2. 1781: 123
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 1332), Savina
voda na Durmitoru (Rohlena, 1942: 1331), C – Korita rovačka, Stožac (Rohlena,
1942: 1332), E – Bjelasica, Komovi (Rohlena, 1942: 1332), Kom (Rohlena, 1942:
1331), Kučki Kom (Wraber 1986: 42).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna, jugoistočna Evropa, Turska.
Saxifraga glabella Bertol.

in Giorn. Arcadico Sci. 21: 192 Bis. 1824

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Planine durmitorskog sektora (Lakušić, R.,
1968b: 35); Durmitor (Bošnjak, 1935: 21; Rohlena, 1942: 133; Lakušić, R., 1984:
73), Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 133; Bjelčić et al., 1969: 96), Savin kuk (Laku-
šić, R. 1968b: Tab. 8), C – Gradište (Rohlena, 1942: 133), E – Kučki Kom (Wra-
ber 1986: 42), Kom, Kučke planine (Dipala, Kostiča, Planinica, Strunga, Vila), Ni-
činat (Bjelčić, 1956: 145), Prokletije iznad Gusinja (Rohlena, 1942: 133), Zeletin
(Lakušić, R., 1968b: Tab. 22)
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko poluostrvo, zapadni i južni dio Bal-
kanskog poluostrva.
Saxifraga carpetana subsp. graeca (Boiss. & Heldr.) D. A. Webb

in J. Linn95: 243. 1987
= 1Saxifraga graeca Boiss et Heldr., in Boiss., Fl. Orient. 2: 87= Saxifraga atlantica
Boiss. & Reut., Nomencl. ref.: Pugill. Pl. Afr. Bor. Hispan.: 48. 1852
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Banjani – Crkvice (Rohlena, 1942: 1321).
**
Saxifraga federici-augustii Biasol.

Viagg. Dalm. 199 1841.
= 1Saxifraga porophylla var. sibthorpiana (Griseb.) Engl. & Irmsch.
= 2Saxifraga grisebachii Degen & Dörfl.subsp. montenegrina (Hal. Bald.) Micevski &
Mayer
= 3Saxifraga porophylla var. montenegrina Engl. & Irmsch., Pflanzenr. IV, 117: 544
1919
Locus classicus: okolina Cetinja (Biasoletto, 1841: 199).
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Veliki Maglić (Beck et Szyszylowicz, 1888:
86), C – Korita Rovačka, Trebješ (Rohlena, 1942: 1341), Babji zub (Vuksanović,
2016: 252), E – Čakor (Šmarda, 1968: 103), Gusinjske Prokletije (Wraber, 1989:
295), Hajla (Lakušić, R. 1970: 62), Kučki Kom (Beck et Szyszylowicz, 1888: 86; La-
kušić, R., 1968b: Tab. 12, Wraber 1986: 42), Maglić (Rohlena, 1942: 1341), Ničinat
(Bjelčić, 1956: 145), Prokletije (Micevski et Mayer, 1970: 6002), Sjekirica iznad An-
drijevice (Rohlena, 1942: 134), Kostiča i Žijovo u Kučima (Rohlena, 1942: 1341),
Sm – Babjak (Stanković-Tomić, 1970: 27), okolina Cetinja (in Pulević, 1970: 1141),
Hum iznad Cetinja, Lovćen, Velje Osoje iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 1341), pa-
dine Padeža, Štirovnik, Treštenik (Stanković-Tomić, 1970: 27).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostvro, Turska.
Napomena: Na materijalu sakupljenom u blizini Cetinja opisana je nova vrta Saxifra-
ga federici-augusti, čije je ime posvećeno saksonskom kralju (in Pulević, 1970: 114).
Status zaštite: Takson Saxifraga grisebachii Degen & Dörfl. subsp. montenegrina
(Hal. Bald.) Micevski & Mayer je predložena za zaštitu kao endemična i dekorativ-
na vrsta (Pulević, 1983b: 49). Ovaj takson se u Euro+Med (2006-) navodi kao si-
nonim za Saxifraga federici-augusti subsp. grisebachii (Degen & Dörfl.) D. A. Webb,
in Bot. J. Linn. Soc. 95: 235. 1987. U najnovijoj studiji o endemičnoj flori Crne Go-
re, Vuksanović (2016) ovaj taksnon tretira kao sinonim za Saxifraga federici-au-
gustii Biasol.subsp. federici-augustii, te sugeriše da se podvrsta grisebachii, uklo-
ni sa liste flore Crne Gore.
Saxifraga granulata L.
Sp. Pl., ed. 1: 403. 1753
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Veliki Mikulići iznad Bara (Rohlena, 1942:
132), Sm – Konjsko (Stanković-Tomić, 1970: 26), Lovćen (Rohlena, 1942: 132), uz
put of Majstora do Dolova (Stanković-Tomić, 1970: 26), Tisove ploče (Stanković-
Tomić, 1970: 26).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, sjeverozapadna Afrika, zapad-
na Azija.
Saxifraga marginata Sternb.

Revis. Saxifrag.: Suppl. 1, 1. 1822
= Saxifraga marginata Sternb. var. rocheliana (Sternb.) Engl. et Irm.
1
= Saxifraga marginata Sternb. var. cariophylla (Gris.) Engl.

2
= 3
Saxifraga marginata Sternb. f. rubescens Rohl.
= 4
Saxifraga rocheliana Sternb. f. grandis Rohl., Sitz.Ber.Böhm.Ges.Wiss.1912:
43.1912
= 5Saxifraga marginata Sternb. f. bubakii Rohl.
= 6 Saxifraga marginata Sternb. f. subuniflora Terrac.
Pro parte: Saxifraga rocheliana Sternb., Revis. Saxifrag. Suppl. 2: 55. 1831
= 7Saxifraga rocheliana Sternb.var. Bubákii Rohl., Sitz.Ber.Böhm.Ges.Wiss. 1903: 31.
1903.
= Saxifraga rocheliana Sternb.var. rubescens Rohl., Feddes Repert. 1906: 146.1906
= Saxifraga karadzicensis (Degen & Košanin) Bürgel, Cas. Nár. Muz. Rada Prír. 164.
(1995): 107
Stanište: Planinki kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ćurovac (Barret, 1969: 1501), Durmitor (La-
kušić R., et al. 1982: 962 ; Lakušić, R., 1984: 71, 721), Jablan iznad Kolašina (Rohle-
na, 1942: 1353), kanjon Komarnice i Pive (Blečić, 1958: tab. 121; Lakušić, R., 1968b:
Tab. 11), Maglić (Bjelčić et al., 1969: 942; Lakušić, R. et al. 1969: 1792), kanjon Pive
kod Plužina (Wraber, 1982: 79), Savin kuk (Rohlena, 1942: 1355), kanjon Tare (Jan-
ković, 1984: 141; Bulić, 1989: 1231), Vališnica na Durmitoru (Rohlena, 1903: 317,
1942: 135), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 92), Maganik (Rohlena, 1942: 1351),
Međuriječje, Mioska, Mrtvica, Platije, Velje Duboko (Bulić, 2008: 123), E – Kuč-
ki Kom (Wraber 1986: 422), Čakor, Planinica (Šmarda, 1968: 1032), Veliki Maglić
u Kučima (Rohlena, 1942: 1356), Štedin (Rudski 1935: 105), Zeletin iznad Andri-
jevice (Rohlena, 1942: 1354), Sm – Bijela skala iznad Bara (Rohlena, 1942: 1352),
Cijevna (Bulić, 1994: 73), Kosa (Rohlena, 1942: 1352), Lisinj (Rohlena, 1942: 1352;
Petrović, 2011: 75), Lonac (Petrović, 2004: 39), Rasovatac (Petrović, 2004: 39), Ru-
mija (Rohlena, 1942: 1352; Petrović, 2011: 75), Sto (Petrović, 2004: 39).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna i djelovi centralne Evrope.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Vališnica dolu na Durmitoru, Rohlena
(1903: 31) opisuje takson Saxifraga rocheliana var. bubákii, na Jablanu varijetet
rubescens (Rohlena 1906: 146), a na Zeletinu var. grandis (Rohlena 1912: 43).
Saxifraga moschata Wulfen

in Misc. Bot. 2: 128. 1781
= 1Saxifraga moschata f. compacta Mert. et Koch.
= Saxifraga planifolia Lapeyr., Fig. Fl. Pyrénées 1: 31
= Saxifraga exarata subsp. moschata (Wulfen) Cavill., in Burnat, Fl. Alpes Marit. 5:
81. 1913
= Saxifraga exarata subsp. pseudoexarata (Braun-Blanq.) D. A. Webb, inJ. Linn. Soc.
95: 247. 1987
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – planine durmitorskog sektora (Lakušić, R.,
1968: 35), Durmitor (Rohlena, 1942: 133, 1331), Maglić (Bjelčić et al., 1969: 94),
E – Carine ispod Komova (Rohlena, 1942: 1331), Kom, Planinica u Kučima (Ro-
hlena, 1942: 133), Rikavac u Kučima (Rohlena, 1942: 1331), Vasojevićki Kom (La-
kušić, R., 1968:: Tab. 7).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna i jugoistočna Evropa, zapadna Azi-
ja, Sibir.
Saxifraga oppositifolia L.
Sp. Pl., ed. 1: 402. 1753
= 1Saxifraga opositifolia L. var. meridionalis Terr.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Planine durmitorskog sektora (Lakušić,

R., 1968: 35), Mali Durmitor, Šljeme na Durmitoru, Vališnica do na Durmitoru
(Rohlena, 1942: 1361), E – Kom – iznad katuna Ljuban, Rikavac, Žijovo (Rohlena,
1942: 1361), Vasojevićki Kom (Lakušić, R., 1968:: Tab. 7).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, izuzimajući centralni dio.
Saxifraga paniculata Mill.

Gard. Dict., ed. 8: no. 3. 1768
= Saxifraga aizoon Jacq., Fl. Austriac. 5: 18. 1778
1
= Saxifraga aizoon Jacq. var. alpicola (Sch.N.Ky.) Engl. Irm.

2
= 3
Saxifraga aizoon Jacq. var. brevifolia Engl.
= 4
Saxifraga aizoon Jacq. f. moesiaca Velen.
= 5
Saxifraga aizoon Jacq. var. malyi (Sch.N.Ky.)Engl. et Irm.
= 6
Saxifraga aizoon Jacq. var. recta (Lap.) Ser.
= Saxifraga cartilaginea Willd., in Sternb., Revis. Saxifrag.: 5. 1810
= Saxifraga paniculata subsp. cartilaginea (Willd.) D. A. Webb, in Feddes Repert. 68:
208. 1963
= Saxifraga paniculata subsp. stabiana (Ten.) Pignatti, in Giorn. Bot. Ital. 113(5–6):
360. 1979 publ.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta u alpijskom području, u pukotinama kreč-
njačkih stijena (Rohlena, 1942: 1351), N – Durmitor (Bošnjak, 1935: 21; Lakušić,
R., 1989: Tab. 2712), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 251), kanjon Komarni-
ce (Blečić, 1958: tab. 111; Lakušić, R., 1968: tab. 21), Međed (Barret, 1969: 1441),
kanjon Pive (Blečić, 1958: tab. 11; Lakušić, R., 1968: Tab. 2; Lakušić R., Redžić
1989: tab. 2;), Savin kuk (Rohlena, 1942: 1366; Lakušić, R. 1968: Tab. 135), dolina
Pive (Blečić 1951: 26), kanjon Pive (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2), u dolini
Tare iznad Lever Tare (Rohlena, 1942: 1353), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 134;
Blečić 1951: 252; Lakušić R. 1989: 2712; Bulić, 1989: 1231; Janković 1984: 141),
Žabljak (Aalto et al., 1972: 321), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 92), Kapa Mo-
račka, Maganik (Rohlena, 1942: 1355), Međuriječje, Mioska, Mrtvica, Sto (Bulić,
2008: 122), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 11), Bogićevica (Bošnjak, 1938:
241), Čakor (Šmarda, 1968: 1031), Đebeza (Beck et Szyszylowicz, 1888: 853), dolina
Grebaje (Wraber, 1988b: 103), Kučki Kom (Rohlena, 1942: 1364; Lakušić, R., 1968:
Tab. 12), Mokra planina (Rudski, 1949: 271), Štedin (Rudski 1935: 1051), Vermoš
na granici sa Albanijom (Rohlena, 1942: 1366), Žljeb (Rudski, 1949: 11), W – Bi-
jela gora (Rohlena, 1942: 1366), Jastrebica (Halácsy, 1906: 2111; Adamović, 1913:
331), Orijen (Veselý, 1890: 3881; Rohlena, 1922: 7; Janković, 1965: 186), Sm – Ci-
jevna (Bulić, 1994: 73), Lisnj, Rumija (Petrović, 2011: 75).
Geografsko rasprostranjenje: Skoro cijela sjeverna polulopta.
Saxifraga pedemontana All. subsp. cymosa Engl.

in Engl. & Prantl, Nat. 3: (2a) 55.
= 1Saxifraga cymosa Waldst & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung. 1: 91 1802.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Bogićevica, Starac (Lakušić,
19801), Žljeb (Rudski, 1949: 14).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, srednja, južna Evropa i sam sjever
Skandinavije.
Saxifraga rotundifolia L.
= 1Saxifraga rotundifolia L. subsp. repanda (Willd.) Br.-Bl.
Pro parte: 2Saxifraga heucherifolia Griseb. & Schenk, Naturgesch. 18: 317. 1852
= 3Saxifraga rotundifolia L. var. hirsuta Sternb.
= 4Saxifraga rotundifolia L. var.geoides Griseb.
= 5Saxifraga rotundifolia L. var. Lasiophylla
= 6 Saxifraga lasiophylla Schott, Analect. Bot. 29 1854.
= Saxifraga rotundifolia L. var. vulgaris Engl.
Stanište: Bukove šume, šikare, krčevine u visočijem pojasu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta vrsta (Rohlena, 1942: 132); N – Crveno
ždrijelo (Rohlena, 1942: 1322), Golija (Fukarek, 1963: 1511), Komarnica (Lakušić,
R. et Redžić, 1989: Tab. 2, 3), Ljubišnja (Blečić, 1957a: 31), Piva (Blečić, 1958: 51),
Planinica na Durmitoru (Stevanović et al., 1990–1991 (1993): 1002), Savina vo-
da na Durmitoru (Pantocsek, 1874: 834), Šareni pasovi, Škrčko ždrijelo (Stevano-
vić et al., 1990–1991(1993): 1002), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 134; Bulić, 1989:
123; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2–6), Velika Kalica, Veliki Međed (Stevano-
vić et al., 1990–1991(1993): 1002), Vojnik (Fukarek, 1963: 1511), Žabljak (Aalto
et al., 1972: 32), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 92), Mala Rijeka, Međuriječje,
Mrtvica, Mioska, Platije, Velje Duboko (Bulić, 2008: 122), Korita rovačka, Luka-
vica (Rohlena, 1942: 1322), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 26), Štitovo (Fuka-
rek, 1963: 1511), E – Andrijevica (Šmarda, 1968: 1031), Biogradska gora (Černjav-
ski, 1936–37: 29; Čurović et al. 2011: Tab. 2), dolina Grebaje (Wraber, 1988b: 102),
Hum Orahovski (Beck et Szyszylowicz, 1888: 85), Komovi (Blečić, 1959: tab. 1),
Mokra planina (Rudski, 1949: 28), Perućica (Beck et Szyszylowicz, 1888: 85), Pro-
kletije (Janković et Bogojević, 1962–1964 (1967): 105), Žljeb (Rudski, 1949: 6), W
– Jastrebica (Adamović, 1913: 33), Krivošije (Ascherson, 1868: 333), Njegoš (Fu-
karek, 1963: 142), Orijen (Pittoni, 1869: 157; Janković, 1965: 18), okolina Petnji-
ce (Škrijelj, 2013: 29), Sm – Babjak (Stanković-Tomić, 1970: 26, 262), Baša, Bijela
skala (Petrović, 2011: 75), Cijevna (Bulić, 1994: 72), Golo brdo (Stanković-Tomić,
1970: 26), Krst iznad Bjeloša (Stanković-Tomić, 1970: 26, 262), Lonac (Petrović,
2004: 39), Lovćen (Tommasini, 1835: 24), Mali Mikulići, Rasovatac, Rumija (Pe-
trović, 2011: 75), Štirovnik (Stanković-Tomić, 1970: 26), Vrsuta (Petrović, 2004:
39), Tisove ploče, Treštenik (Stanković-Tomić, 1970: 26, 262), Me – Kotor (Stud-
niczka, 1890: 74; Hirc, 1912: 99), Stoliv, kestenova šuma (Studniczka, 1890: 74;
Karaman, 1997: 45).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i jugoistočan Evropa.
Saxifraga scardica Griseb.

Spic. Fl. Rumel. 1: 332. 1843
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mala Ivica ispod Durmitora, dolina Tuši-
ne iznad Boana (Rohlena, 1942: 134), C – Gradište (Rohlena, 1942: 134), E – Ja-
vorje, Kom, Lisa iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 134), sjeverne Prokletije (Ble-
čić, 1959: 5).
Saxifraga prenja Beck

Ann. K. K. Naturhist. Hofmus. 2: 93 1887.
= Saxifraga sedoides L. subsp. prenja (Beck) Beck., Fl. Bosne: 474. 1923
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 133; Lakušić,
R., 1968: 35; Lakušić, R., 1984: 82; Stevanović et Lakušić D., 1996: 208, 210), Ma-
glić Pivski (Rohlena, 1942: 133; Bjelčić, 1956: 145), Volujak (Bjelčić, 1956: 145), E
– Kom (Rohlena, 1942: 133), Ničinat (Bjelčić, 1956: 145), Prokletije iznad Gusi-
nja (Rohlena, 1942: 133).
Saxifraga sedoides L.
Sp. Pl., ed. 1: 404. 1753
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Stevanović et Lakušić D., 1996:
210).
Saxifraga stellaris L.
Sp. Pl., ed. 1: 400. 1753
Stanište: Planinske šikare, vlažna mjesta oko izvora u blizini snijega koji se dugo
zadržava.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Ahmica, Hajla (Markišić, 2001: 331, 332),
uz otoku Hridskog jezera (leg. Pulević V.), Prokletije (Blečić, 1958: 2), u central-
nim Prokletijama: Bogićevica, Starac (Lakušić R., 1980: 16),
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, isključujući njen centralni dio.
Napomena: Vrsta se nalazi na listi Zakonom zaštićenih (Sl. list RCG 76/06: 7).
Saxifraga taygetea Boiss. et Heldr.

Diagn. Pl. Orient. 10: 19 1849.
= Saxifraga fruticulosa subsp. taygetea (Halácsy) Hayek, in Repert. 30(1): 270. 1924
= Saxifraga rotundifolia subsp. taygetea (Boiss. & Heldr.) Maire & Petitm., Matér.
Étude Fl. GéogrOrient 2: 20. 1907
Stanište: Planinske šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Savina Voda na Durmitoru (Rohlena, 1942:
131), C – Gradište iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 132), E – Dibala, Maglić u Ku-
čima (Rohlena, 1942: 132).
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko poluostrvo, južni i jugozapadni dio
Saxifraga tridactylites L.
Sp. Pl., ed. 1: 404. 1753
= Saxifraga tridactylites f. exilis Poll.
Stanište: Kamenita staništa, zidine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Pišče, Varda ispod Ledenice planine (Ro-

hlena, 1942: 132), Piva (Blečić, 1958: 78), kanjon Tare (Bulić, 1958: 123), C – Mo-
rača (Rohlena, 1942: 132), E – Andrijevica, Kučki Kom (Rohlena, 1942: 132), Mo-
kra gora (Rudski, 1949: 27), Sjekirica planina (Rohlena, 1942: 132), Žljeb (Rudski,
1949: 11), C – Manastir Morača, Platije (Bulić, 2008: 122), W – Pusti Lisac (Ada-
mović, 1913: 33), Me – oko Bara (Rohlena, 1942: 132), Boka Kotorska (orig. po-
daci), Spilica (Petrović, 2011: 76), oko Ulcinja (Rohlena, 1942: 132), Sm – Cetinje
(Rohlena, 1942: 132 ; Stanković-Tomić, 1970: 26), Cijevna (Bulić, 1994: 73), Do-
nji Murići, Đuravci, Livari (Petrović, 2011: 75), Kokoti (Rohlena 1905: 52), Nje-
guši, Lješanska Nahija (Rohlena, 1942: 132), Padež (Stanković-Tomić, 1970: 26),
Podgorica (Rohlena, 1942: 132; Černjavski et al., 1949: 72; Stešević et al., 2014:
47), Rijeka (Černjavski et al., 1949: 72), Rumija (Adamović, 1913: 33), Sutorman
iznad Bara (Rohlena, 1942: 132), Virpazar (Petrović, 2004: 39), Vrela (Stanković-
Tomić, 1970: 26), Zagarač (Rohlena, 1942: 132).
Geografsko rasprostranjenje: Gotovo čitava Evropa, Mala Azija.
Familia: Rosaceae
Genus: Agrimonia L.
Sp. Pl.: 448. 1753
Agrimonia eupatoria L.
Sp. Pl.: 448. 1753
= 1 Agrimonia eupatoria L. f. longifolia Wallr.
= 2 Agrimonia eupatoria L. f. grossedentata Rohl.
Stanište: Makija, šikare, rubovi šuma, livade, međe, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Budoške bare (Bubanja, 2008: 34), Gradi-
na kod Pljevalja (Caković, 2014: 25), Krupac (Bubanja, 2008: 34), Liverovići (Buba-
nja, 2004: 27), dolina Vrbnice u Pivi (Rohlena, 1942: 149), Piva (Blečić, 1958: 37),
kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), C – Rašulja (Fukarek, 1963: 137), E – Andrijevica
(Rohlena, 1942: 149), okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 92), Hajla (La-
kušić, R. 1970: 58), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 29), Prokletijski sektor (Men-
ković 2011: 98), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 1), W – Pusti Lisac (Ada-
mović, 1913: 30), Radoštak (Weiss, 1866: 582), Vilusi (Rohlena, 1942: 1492), Me
– Bar (Rohlena, 1942: 149), istočni dio Bokokotorskog zaliva (Karaman, 1997: 44,
orig. podaci), Donji Štoj (Bubanja, 2016: 230), Meljine (Weiss, 1866: 582), Sm – Bi-
oče (Rohlena, 1942: 149), Bukovica iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 1491), Cijevna
(Bulić, 1994: 75), Crmnica, Danilovgrad, Dražnica kod Nikšića, Duga (Rohlena,
1942: 149), Đolaza (Petrović, 2004: 40), Kokoti (Rohlena 1905: 47), Livari (Petro-
vić, 2011: 76), Lonac (Petrović, 2004: 40), Lješanska Nahija (Rohlena, 1942: 149),
padine Lovćena (Stanković-Tomić, 1970: 29), Martinići (Bešić, 1978: 27), Paštro-
vići (Tommasini, 1835: 27), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 107), Podgori-
ca (Rohlena, 1942: 149; Černjavski et al., 1949: 72; Stešević et al., 2014: 73), Ru-
mija (Adamović, 1913: 30), Rijeka, Spuž (Rohlena, 1942: 149), Sto (Petrović, 2004:
40), Zoganj (Petrović, 2011: 76).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Azija, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika.
Agrimonia procera Wallr.

Erst. Beitr. Fl. Hercyn.: 203. 1840
= Agrimonia eupatoria subsp. procera (Wallr.) Fr., Novit. Fl. Suec. Mant. 3: 37. 1842
= Agrimonia acutifolia Dumort., Fl. Belg.: 97. 1827
= Agrimonia glandulosa (Simonk.) Simonk., Fl223. 1886
= Agrimonia leroyi Sennen, Pl. Espagne: 115. 1928
= Agrimonia robusta Andrz., Enum. Pl. Podol.: 36. 1860
= Agrimonia suaveolens Wallr., Beitr. Bot. 1: 53. 1842
Stanište: Rubov šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, kod Žabljaka (Stevanović et al.,
1990–1991(1993): 100).
Geografsko rasprostranjenje: Gotovo cijela Evropa, isključujući sjeveroistok.
Genus: Alchemilla L.
Sp. Pl.: 123. 1753
Alchemilla acutiloba Stev.
in Berchtold & Opiz, Oekon.-Techn. Fl. Böhm. 2(1): 15. 1838
= Alchemilla acutangula Buser, in Ber. Schweiz. Bot. Ges. 4: 69. 1894
= Alchemilla vulgaris subsp. acutangula (Buser) Murb., in Bot. Not. 1895: 265. 1895
Stanište: Planinske livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Perućica ispod Koma (Rohlena, 1942: 147),
Prokletije- Popadija, dolina Grebaje (Martinčić 1990: 28).
Geografsko rasprostranjenje: Skoro cijela Evropa.
Alchemilla amphiargyrea Buser.

in Bull. Herb. Boissier, ser. 2 2: 623. 1902

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Jastrebica (Adamović, 1913: 29), Orijen
(Halácsy, 1906: 206).
Geografsko rasprostranjenje: Endem zapadnog i južnog dijela Balkanskog
poluostrva.
Alchemilla bertiscea Martinčić

in Biol. Vestn. 38(3): 30. 1990

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije- Karanfili (Martinčić 1990: 30).
Geografsko rasprostranjenje: Prokletijski sektor.
Alchemilla catachnoa Rothm.

in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. Beih. 100: 66. 1938

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Lalevića dolovi na Bjelasici, Prokletije- Be-
lić, Trojan (Martinčić 1990: 30).
Geografsko rasprostranjenje: Endemit Balkana
Alchemilla colorata Buser
in Bull. Soc. Dauphin. Échange Pl., sér. 2 3: 99. 1891

= Alchemilla flabellata subsp. colorata (Buser) Soó & Palitz, in Repert. Spec. Nov. Re-
gni Veg. 40: 244. 1936
= Alchemilla hybrida subsp. colorata (Buser) Gams, in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4(2):
961. 1923
= Alchemilla cuatrecasasii J. M. Monts. & Romo, in Lazaroa 5: 184. 1984
= Alchemilla illyrica Rothm., Feddes Repert. 66: 227. 1962
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, Mali Štulac, Savin kuk (Mar-

tinčić 1990: 27).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna i dio srednje Evrope.
Alchemilla connivens Buser

in Bull. Herb. Boissier 2: 107. 1894
= 1 Alchemilla alpestris Schm. var. montana (Schm.) Schinz et Kell.
= Alchemilla vulgaris subsp. connivens (Buser) E. G. Camus, in Rouy, Fl. France 6:
450. 1900
= Alchemilla cleistophylla Rothm. & O. Schwarz, in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 42:
295. 1937
= Alchemilla montana (F. W. Schmidt) Buser, in Dörfler, Herb. Norm., New ser. 37:
216, no. 3627. 1898
= Alchemilla subconnivens Pawł., in Bull. Int. Acad. Polon. Sci., Cl. Sci. Math., Sér. B1,
Bot. 1: 331. 1952
= Alchemilla alpestris subsp. montana (F. W. Schmidt) Soó & Palitz, in Repert. Spec.
Nov. Regni Veg. 40: 245. 1936
= Alchemilla vulgaris subsp. montana (F. W. Schmidt) Gams, in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-
Eur. 4(2): 966. 1923
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ćirova pećina (Muravjev, 1935: 1451), Dur-
mitor, Maglić, Sinjajevina (Rohlena, 1942: 1471), E – Bjelasica (Rohlena, 1936: 21),
Kom, Kučke planine (Rohlena, 1942: 1471), Prokletije: Popadija, Žljeb (Martinčić
1990: 29), Vermoš – na granici sa Albanijom (Rohlena, 1942: 1471), Sm – Lovćen
(Rohlena, 1942: 1471), Ivanova korita i sjeverne padine Štirovnika (Stanković-To-
mić, 1970: 291)..
Geografsko rasprostranjenje: Južna i srednja Evropa.
Alchemilla exigua Paulin

in Jahresb. Staats-Gymnas. Laibach 1907: 11. 1907
= Alchemilla pseudoexigua Martinčič, in Biol. Vestn. 22: 156. 1974
= Alchemilla pusilla Buser, in Bull. Herb. Boissier 1(6, App. 2): 23. 1893
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Belić (Martinčić 1990: 26).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i srednja Evropa.
Alchemilla fallax Buser

in Ber. Schweiz. Bot. Ges. 4: 65. 1894
Stanište: Planske livade.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Karanfil (Martinčić 1990: 31).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i dio jugoistočne Evrope.
Alchemilla frigens Buser

in Bull. Herb. Boissier 2, App. 4: 8. 1894
= 1 Alchemilla alpestris Schm. var. frigens (Bus.) Hay, Prodromus florae peninsulae
Balcanicae; 1924 693 1926
Stanište: Suve livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Vrmoš, blizu granice sa Albanijom (Rohlena,
1942: 1471)
Alchemilla glabra Neygenf.

Ench. Bot.: 67. 1821
= 1 Alchemilla alpestris (F. W. Schmidt) Opiz, Seznam: 13. 1852
= Alchemilla vulgaris subsp. alpestris (F. W. Schmidt) Murb., in Bot. Not. 1895: 266.
1895
= Alchemilla vulgaris subsp. glabra (Neygenf.) O. Bolòs & Vigo, in Butl. Inst. Catala-
na Hist. Nat., Secc. Bot. 38: 68. 1974
= Alchemilla glareosa Kolb, Alpenpfl.: 24. 1890
= Alchemilla libericola S. E. Fröhner, in Bot. Jahrb. Syst. 83: 384. 1965
= Alchemilla psilophylla Borbás, in Österr. Bot. Z. 41: 424. 1891
= Alchemilla suecica S. E. Fröhner, in Bot. Not. 117: 49. 1964
= Alchemilla truncata Opiz, in Berchtold & Opiz, Oekon.-Techn. Fl. Böhm. 2(1): 17.
1838
Stanište: Suve livade, pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E - okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 29).
Geografsko rasprostranjenje: Skoro čitava Evropa, izuzev dijela istočne.
Alchemilla flabellata Buser

in Bull. Soc. Dauphin. Échange Pl., sér. 2 3: 101. 1891
= Alchemilla hybrida subsp. flabellata (Buser) Gams, in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4(2):
961. 1923
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor: Škrka (Stevanović et al., 1990–
1991(1993): 100), E – Prokletije: Greben kod Gusinja, Starac (Rechinger, 1935: 330)
Geografsko rasprostranjenje: Južna, zapadna, centralna Evropa.
Alchemilla fissa Günther & Schummel

Sched. Cent. Pl. Siles. Exsicc. 9: no. 2. 1819
= 1 Alchemilla vulgaris var. glabra Poir., Botanique. Suppl‚ment. Encyclop‚die
m‚thodique. Botanique. Suppl‚ment.; 1810 285 1810.
= Alchemilla glaberrima (F. W. Schmidt) Opiz, in Berchtold & Opiz, Oekon.-Techn.
2
Fl. Böhm. 2(1): 16. 1838

= Alchemilla glaberrima subsp. glabra (Poir.) Gams, in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4(2):
957. 1923
= Alchemilla fissa subsp. pyrenaica (Dufour) O. Bolòs & Vigo, in Butl. Inst. Catalana
Hist. Nat., Secc. Bot. 38: 68. 1974
= Alchemilla palmatifida Rchb., Iconogr. Bot. Pl. Crit. 1: 6. 1823
= Alchemilla pyrenaica Dufour, in Ann. Gén. Sci. Phys. 8: 228. 1821
= Alchemilla vulgaris subsp. pyrenaica (Dufour) Berher, Fl. Vosges 2: 99. 1887
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1907: 1541), Gradi-
šte iznad Kolašina, Jablan na Sinjajevini, Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 1472), E
– Perućica i Rogam ispod Koma, Zeletin iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1472)
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna i dio centralne Evrope.
Alchemilla glaucescens Wallr.

in Linnaea 14: 134. 1840
= 1
Alchemilla pubescens Lam., Tabl. Encycl. 1(2): 347. 1792
= 2
Alchemilla glaucescens var. serbica
= 3
Alchemilla pubescens Lam. var. glaucescens (Wallr.) Asch.Gr. subvar. transiens Hay.
= 4
Alchemilla vulgaris var. subsericea Gaudin, Flora helvetica; 1828 453 1828.
= Alchemilla hybrida subsp. glaucescens (Wallr.) O. Bolòs & Vigo, in Butl. Inst. Cata-
lana Hist., Secc. Bot. 38: 68. 1974
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Pantoček, 1874: 1214), Pivljan
(Rohlena, 1942: 1473), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 12), Hum Orahovski,
Rikavac u Kučima (Rohlena, 1942: 1473), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 1471),
Štavna ispod Koma (Rohlena, 1942: 1473), Sm – Lovćen (Rohlena, 1942: 1473),
Majstori (Stanković-Tomić, 1970: 293).
Geografsko rasprostranjenje: Skoro cijela Evropa.
Alchemilla glomerulans Buser

in Bull. Herb. Boissier 1(6, App. 2): 30. 1893
= Alchemilla glacialis Ósk., in Svensk Bot. Tidskr. 47: 32. 1953
= Alchemilla oskarssonii Á. Löve, in Feddes Repert. 63: 143. 1960
= Alchemilla pseudomicans Böcher, in Meddel. Grönland 104(3): 16. 1933
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Belič, Karanfil (Martinčić 1990: 29).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, zapadna, sjeverna Evropa.
Alchemilla gorcensis Pawł.

in Bull. Int. Acad. Polon. Sci., Cl. Sci. Math., Sér. B1, Bot. 1: 311. 1952

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: dolina Grebaje, Šuplja vrata (Mar-
tinčić 1990: 31).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna i dio srednje Evrope.
Alchemilla heterophylla Rothm.

= Alchemilla ivonis Pawł., in Bull. Int. Acad. Polon. Sci., Cl. Sci. Math., Sér. B1, Bot.
1: 349. 1952
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Čakor (Leute, 1978: 98)
Alchemilla hoppeana (Rchb.) Dalla Torre

in Hartinger, Atlas Alpenfl.: 94. 1882
Basionym: Alchemilla alpina var. hoppeana Rchb., Fl. Germ. Excurs.: 610. 1832
= Alchemilla hoppeana var. angustifolia (Buser) Hayek, Prodromus florae peninsulae
Balcanicae Prodromus florae peninsulae Balcanicae; 1924 691 1926.
= 1 Alchemilla hoppeana (Rchb.) Bus. var. angustifolia Bus. subvar. velebitica Deg.
= 2 Alchemilla hoppeana (Rchb.) Bus. var. angustifolia Bus. subvar. sericea Buser.
= 3 Alchemilla hoppeana (Rchb.) Bus. var. angustifolia Bus. subvar. conjuncta (Bus.) As-
ch.Gr.
= 4 Alchemilla hoppeana (Rchb.) Bus. var. angustifolia Bus. subvar. leptoclada (Bus.)
Asch.Gr.
= Alchemilla alpina subsp. hoppeana (Rchb.) Asch. & Graebn., Syn. Mitteleur. Fl. 6(1):
390. 1902
Stanište: Planinske livade i kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984: 691), Le-
denica (Rohlena, 1942: 1461), Ivica (Rohlena, 1936: 21), Maglić Pivski (Rohlena,
1942: 1461), Mratinje (Rohlena, 1936: 21), Savin kuk (Murvjev, 1935: 144; Rohle-
na, 1942: 1462; Lakušić, R. 1968: Tab. 101), Sinjajevina (Rohlena, 1942: 1461), ka-
njon Tare (Bulić, 1989: 1221), Vojnik (Rohlena, 1942: 1461), Volujačko jezero (Ro-
hlena, 1942: 1463,4 ; Lakušić et al., 1982: 99), Volujak (Bjelčić, 1956: 146), C – Lu-
kavica (Rohlena, 1942: 1461), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 7), Kom (Rohle-
na, 1942: 1461), Mokra gora (Rudski, 1949: 271), Ničinat (Bjelčić, 1956: 146), Pe-
rućica ispod Koma (Rohlena, 1942: 1462), Planine Kučke, Prokletije, Sjekirica, Ze-
letin (Rohlena, 1942: 1461, Lakušić, R., 1968:: Tab. 22), Žljeb (Rudski, 1949: 121),
W – Orjen (Rohlena, 1942: 1462)
Geografsko rasprostranjenje: Planine južne i južnog dijela centralne Evrope.
Alchemilla incisa Buser

in Magnier, Scrin. Fl. Select. 11: 255, no. 2730. 1892
= Alchemilla glaberrima subsp. incisa Soó & Palitz, in Repert. Spec. Nov. Regni Veg.
40: 243. 1936
= Alchemilla gracilis Buser, in Neue Denkschr. Allg. Schweiz. Ges. Gesammten Na-
turwiss. 34: 115. 1895
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Bals, dolina Grebaje, Karanfil

(Martinčić 1990: 31).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna i dio srednje Evrope.
Alchemilla lanuginosa Rothm.

Stanište: Visokoplaninski travnjaci.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor- Planinica (Martinčić, 1990: 25,
sub nomen A. cinerea), E –Bjelič (Martinčić, 1990: 25, sub nomen A. cinerea), Ča-
kor, prevoj, 836 m (Leute, 1978: 98, sub nomen A. cinerea), Ropojana, Zekova gla-
va (Martinčić, 1990: 25, sub nomen A. cinerea).
Alchemilla lineata Buser

in Neue Denkschr. Allg. Schweiz. Ges. Gesammten Naturwiss. 34: 131. 1895
= Alchemilla vulgaris subsp. lineata (Buser) Gams, in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4(2): 967.
1923
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Čakor (Martinčić 1990: 29).
Alchemilla micans Buser

in Bull. Herb. Boissier 1(6, App. 2): 28. 1893
= Alchemilla palmata subsp. micans (Buser) Soó & Palitz, in Repert. Spec. Nov. Re-
gni Veg. 40: 245. 1936
= Alchemilla vulgaris subsp. micans (Buser) C. G. Westerl.
= Alchemilla opizii Hadač
Stanište: Planisnke livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor: Žabjak, E – Prokletije: Hajla
(Martinčić 1990: 28).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope.
Alchemilla montenegrina Plocek

in Candollea 53: 317. 1998
Locus classicus: Štitan (Plocek, 1998: 317)

Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Štitan, 15 km od Podgorice (Plocek, 1998:
317)
Geografsko rasprostranjenje: Crna Gora.
Alchemilla monticola Opiz

in Berchtold & Opiz, Oekon.-Techn. Fl. Böhm. 2(1): 13. 1838
= 1 Alchemilla sylvestris (Schmidt.) Hayek, Flora von Steiermark Flora von Steiermark;
1908 880 1909.
= 2 Alchemilla silvestris Schm. var. pastoralis (Bus.) Hay.
= 3 Alchemilla pastoralis Buser, in Bull. Soc. Dauphin. Échange Pl., sér. 2 1: 18. 1891
= Alchemilla gracilis Opiz, in Berchtold & Opiz, Oekon.-Techn. Fl. Böhm. 2(1): 14.
1838
= Alchemilla hungarica Soó, in Acta Bot. Acad. Sci. Hung. 9: 424. 1963
= Alchemilla pascualis S. E. Fröhner, in Ber. Bayer. Bot. Ges. 37: 103. 1964
= Alchemilla vulgaris subsp. palmata (Gilib.) Gams, in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4(2):
968. 1923
= Alchemilla vulgaris subsp. pastoralis (Buser) Murb., in Bot. Not. 1895: 265. 1895
Stanište: Livade i pašnjaci.
Ledenica (Rohlena, 1936: 21), Pivljan (Rohlena, 1942: 1472), Žabljak (Aalto et al.,
1972: 30; Martinčić 1990: 28; Jovanović et al., 2013: 61), Veliki Štulac, Škrčka je-
zera (Martinčić 1990: 28), E – Kapetanova rijeka iznad Kolašina, Komovi (Rohle-
na, 1942: 1472), Mokra planina (Rudski, 1949: 393), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013:
291), Prokletije: Čakor, dolina Grebaje, Belič, Kranfil, Popadija (Martinčić 1990: 28).
Geografsko rasprostranjenje: Skoro cijela Evropa, zapadna Azija.
Alchemilla polonica Pawł.

in Fragm. Florist. Geobot. 1: 55. 1954

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Žljeb nad Rožajem (Martinčić

1990: 28).
Geografsko rasprostranjenje: Poljska, Slovačka, Prokletijski sektor.
Alchemilla pratensis F.W. Schmidt

Fl. Boem. Cent. 3: 88.
Stanište: Livade, pašnjaci.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crvena stijena ispod Durmitora (Rohle-
na, 1942: 147), C – Lukavica, Štirni do (Rohlena, 1936: 2), E – iznad Andrijevice,
Kučki Kom, Mokra, Veliki Maglić (Rohlena, 1942: 147), Sm – Katunska Nahija,
Lastva Čevska, Njeguši, Velestovo (Rohlena, 1942: 147)
Geografsko rasprostranjenje: Skoro čitava Evropa.
Alchemilla reniformis Buser


Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Žuti Kamen (Martinčić 1990: 29).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadne, srednje i jugoistočne Evrope.
Alchemilla rubidula Plocek

Locus classicus: Moračka planina (Plocek, 1998: 311)

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Moračka planina (Plocek, 1998: 311, leg.
D. Fišerova)
Geografsko rasprostranjenje: Crna Gora.
Alchemilla straminea Buser

= Alchemilla coriacea subsp. straminea (Buser) Murr, Neue Übersicht Farn-& Blütenpfl.
Vorarlb. 2: 163. 1923
= Alchemilla vulgaris subsp. straminea (Buser) O. Bolòs & Vigo, in Butl. Inst. Catala-
na Hist. Nat., Secc. Bot. 38: 68. 1974
= Alchemilla kotulae Pawł., in Bull. Int. Acad. Polon. Sci., Cl. Sci. Math., Sér. B1, Bot.
1: 323. 1952
= Alchemilla pampaniniana Pamp., in Arch. Bot. (Forlì) 18: 65. 1942
= Alchemilla pungentiflora (Plocek) Plocek, in Folia Geobot. Phytotax. 21: 425. 1986
= Alchemilla subtatrica Pawł., in Bull. Int. Acad. Polon. Sci., Cl. Sci. Math., Sér. B1,
Bot. 1: 320. 1952
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije: Čakor (Martinčić 1990: 30).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, dio srednje, južna i jugoistočna Evropa.
Alchemilla subcrenata Buser

in Magnier, Scrin. Fl. Select. 12: 285, no. 2992. 1893
= Alchemilla palmata subsp. subcrenata (Buser) Soó & Palitz, in Repert. Spec. Nov.
Regni Veg. 40: 245. 1936
= Alchemilla vulgaris subsp. subcrenata (Buser) Murb., in Bot. Not. 1895: 266. 1895
= Alchemilla submamillata Juz., in Bot. Mater. Gerb. Bot. Inst. Komarova Akad. Na-
uk SSSR 16: 159. 1954
= Alchemilla tatricola Pawł., in Bull. Int. Acad. Polon. Sci., Cl. Sci. Math., Sér. B1, Bot.
1: 339. 1952
= Alchemilla triformiloba Hudziok, in Feddes Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 72: 26.
1965
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor: Žabljak, sjeverozapadno od gra-
da (Aalto et al., 1972: 33), E – Žljeb nad Rožajem (Martinčiić 1999: 27)
Alchemilla venosula Buser

in Bull. Herb. Boissier, ser. 2 1: 466. 1901
= Alchemilla gracillima Rothm., in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. Beih. 100: 87. 1938
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bjelasica: Lalevica dolovi, Prokletije: Ka-
ranfili, Žljeb, dolina Grebaje, Belić, (Martinčić 1990: 32).
Alchemilla vincekii Plocek

Locus Classicus: Prokletije (Plocek, 1998: 310)

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Prokletije (Plocek, 1998: 310)
Geografsko rasprostranjenje: Endemit Prokletijskog sektora.
Alchemilla xanthochlora Rothm.

Basionym: 1 Alchemilla vulgaris subsp. xanthochlora (Rothm.) O. Bolòs & Vigo,

in Butl. Inst. Catalana Hist. Nat., Secc. Bot. 38: 68. 1974
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Golija (Blečić et Tatić 1964: tab. 1), kanjon
Tare (Bulić, 1989: 122), C – Morakovske bare (Bubanja, 2004: 28), E – Prokletij-
ski sektor (Martinčić 1990: 28, Menković 2011: 981)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, izuzimajući istočni dio.
Genus: Amelanchier Medik

Philos. Bot. 1: 155. 1789
Amelanchier ovalis Medik subsp. ovalis
Gesch. Bot.: 79. 1793
Basionym: Mespilus amelanchier L., Sp. Pl.: 478. 1753

= 1 Amelanchier ovalis Med. f. grossedentata Rohl., Sitz.Ber.Böhm.Ges.Wiss. 1904: 48.
1904.
= 2 Amelanchier ovalis Med. f. grandifolia Bald.
= 3 Amelanchier ovalis Med. f. macrophylla (Vand.) Hay.
= 4 Amelanchier vulgaris Moench.
= Amelanchus ovalis (Medik.) Vollm., Fl. Bayern: 453. 1914
= Aronia amelanchier (L.) Dumort., Fl. Belg.: 92. 1827
= Crataegus amelanchier (L.) Desf., Tabl. École Bot.: 173. 1804
= Pyrenia amelanchier (L.) Clairv., Man. Herb. Suisse: 162. 1811
= Pyrus amelanchier (L.) Du Roi, Harbk. Baumz. 1: LV. 1771
= Sorbus amelanchier (L.) 53
Stanište: Svijetle šume i šibljaci, kamenita i osunčana mjesta.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići u Pivi (Fukarek 1963: 1263; Ro-
hlena, 1942: 159), Crvena ploča na Sinjajevini, Dobri do na Durmitoru (Rohlena,
1942: 159), Ljut u Pivi (Rohlena, 1942: 1593), Piva (Blečić, 1958: 15), Pošćensko je-
zero (Rohlena, 1942: 159), kanjon Tare (Blečić 1951: 25; Bulić, 1989: 122), Žabljak
(Aalto et al., 1972: 31), C – Rašulja (Fukarek, 1963: 1374), Štirni do na Lukavici (Ro-
hlena, 1942: 159), E – Bukovička rijeka (Markišić et Martinović, 1998: 214), Ćafa
Gvozdača kod Orahova u Kučima (Rohlena, 1942: 1592), Kariman iznad Rikavca
u Kučima, Jerinja glava iznad Andrijevice, Perućica ispod Koma (Rohlena, 1942:
159), Žljeb (Rudski, 1949: 7), W – Golija (Fukarek 1963: 126), Grahovo (Rohlena,
1942: 159), Jastrebica (Adamović, 1913: 28), Njegoš (Fukarek 1963: 126), Pusti
Lisac (Adamović, 1913: 28), Sm – Bogojeva glava iznad Njeguša (Rohlena, 1942:
1593), Cetinje (Rohlena, 1942: 159), Krstac (Rohlena, 1942: 1593), Lovćen (Rohle-
na, 1942: 159, 1591), Njeguši (Rohlena, 1942: 1592), Rasovatc (Petrović, 2011: 76),
Rumija iznad Bara (Rohlena, 1942: 159; Petrović, 2011: 76), Ugnji, Umci (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 31), Vrsuta (Petrović, 2004: 41), Zabrđe kod Cetinja (Stanković-
Tomić, 1970: 31), Zanovetni brijeg iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 1593).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i južna Evropa, Krim, Kavkaz, Mala Azi-
ja, sjeverna Afrika.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na obroncima Lovćena iznad Njeguša Rohle-
na (1904: 48) je opisao varijetet grossodentata.
Genus: Aphanes L.
Sp. Pl.: 123. 1753
Aphanes arvensis L.
Sp. Pl.: 123. 1753
= 1 Alchemilla arvensis (L.) Scop., Fl. Carniol., ed. 2, 1: 115. 1771
= Alchemilla delicatula Sennen, Pl. Espagne: 116. 1928
Stanište: Ruderalna staništa, pored puteva, na oranicama.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – dolina Pive ispod Goranskog, Starac na
Sinjajevini (Rohlena, 1942: 1461), E – Carine ispod Koma (Rohlena, 1942: 1461),
Me – Bar (Rohlena, 1942: 1461), Bečići (Adam et al., 1971: 47), Sm –Podgorica
(Hadžiablahović, 2010: 43; Stešević et al., 2014: 73), Rijeka, Ulcinj, Vir (Rohle-
na, 1942: 1461).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, umjerena Azija, sjeverna Afrika.
Genus: Aremonia Nestl.

Potentilla: 17. 1816
Aremonia agrimonoides (L.) DC.
Prodr. 2: 588. 1825
Basionym: 1 Agrimonia agrimonoides L., Sp. Pl.: 448. 1753

= Amonia agrimonoides (L.) Nestl., Monogr. Potentilla: 17. 1816
= Spallanzania agrimonoides (L.) Pollini, in Giorn. Fis. Chim. StoriaMed. Arti 9: 28.
1816
= Agrimonoides stenantha (Lehm.) 47: 288
= Potentilla stenantha Lehm., in Del. Sem. Hamburg. 1849: 7. 1849
Stanište: Mezofilne šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Golija (Blečić et Tatić, 1962: tab. 1), Dur-
mitor (Blečić, 1964: 232), Goransko u Pivi (Rohlena, 1942: 149), Gradina kod
Pljevalja (Caković, 2014: 25), Lever Tara (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 5),
Ljubišnja (Blečić, 1964: 232), Piva (Blečić, 1958: 17), kanjon Tare (Bulić, 1989:
122; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 5), Vojnik (Fukarek, 1963: 151), Žabljak
(Aalto et al., 1972: 31), Voloder u podnožju Ljubišnje (Tomić, 1988: tab. 1), C
– Platije (Stefanović, 1979: tab. 1), Štitovo (Fukarek, 1963: 151), E – Balj iznad
Andrijevice (Rohlena, 1942: 149), Bjelasica (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 2),
Bukovička rijeka (Markišić et Martinović, 1998: 214), Crna planina ispod Ko-
ma (Rohlena, 1942: 149), Hajla (Lakušić, R. 1970: 58), Kolašin (Blečić 1960: tab.
1), Komovi (Blečić, 1959: tab. 1), dolina Lima kod Andrijevice (Šmarda, 1968:
13), Mokra planina (Rudski, 1949: 29), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 29), Pro-
kletije (Blečić, 1964: 232; Blečić, 1959: tab. 1), Žljeb (Rudski, 1949: 7), W – Kri-
vošije (Studniczka, 1890: 751), Njegoš (Fukarek, 1963: 144), Me – Kotor (Hirc,
912: 47), Sm – Baša, Boljevići (Petrović, 2004: 40), Cijevna (Bulić, 1994: 75),
Cetinje, Golo brdo iznad Krstac (Rohlena, 1942: 149), Lovćen (Rohlena, 1942:
149, Tommasini, 1835: 24), Međurečka planina (Petrović, 2011: 77), Njeguši
(Rohlena, 1942: 149), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 108), Spilica-Ma-
li Mikulići (Petrović, 2011: 77), Sutorman iznad Bara (Rohlena, 1942: 149), pa-
dine iznad Stoliva (Visiani 1850–52: 253), Vladimir (Petrović, 2011: 77), Vrsu-
ta (Petrović, 2004: 40).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna Evropa, Mala Azija.
Genus: Argentina Hill

Brit. Herb.: 6. 1756
Argentina anserina (L.) Rydb.
in Mem. Dept. Bot. Columbia Coll. 2: 159. 1898
Basionym: 1Potentilla anserina L., Sp. Pl.: 495. 1753

= Dactylophyllum anserina (L.) Spenn., Fl. Friburg. 3: 1084. 1829
= Dasiphora anserina (L.) Raf., Autik. Bot.: 168. 1840
= Fragaria anserina (L.) Crantz, Stirp. Austr. Fasc. 2: 9. 1763
= Tormentilla anserina (L.) Stokes, Bot. Mat. Med. 3: 155. 1812
Stanište: Vlažne livade, pored obala.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – od Kotora ka Budvi (Tommasini, 1835:
19), Sm – Virpazar (Rohlena, 1942: 146).
Geografsko rasprostranjenje: Cijela sjeverna hemisfera, Čile, južna Australija.
Genus: Aruncus L.
Opera Var.: 259. 1758
Aruncus dioicus (Walter) Fernald
in Rhodora 41: 423. 1939
Basionym: Spiraea aruncus L., Sp. Pl.: 490. 1753

= 1 Aruncus sylvestris Maxim., in Trudy Imp. S.-Peterburgsk. Bot. Sada 6: 169. 1879
= Actaea dioica Walter, Fl. Carol.: 152. 1788
= 2 Aruncus vulgaris (Maxim.) H. Hara, in Bot. Mag. (Tokyo) 49: 115. 1935
= Astilbe aruncus (L.) Trevir., in Bot. Zeitung (Berlin) 13: 819. 1855
= Spiraea paniculata St.-Lag., in Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 135. 1880
= Ulmaria aruncus (L.) Hill, Hort. Kew.: 214. 1768
Stanište: Rubovi mezofilnih šuma, šume, krčevine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bač – planina sjeverno od Kolašina, Buko-
vica ispod Durmitora, Mratinje ispod Maglića Pivskog (Rohlena, 1942: 1371), Piva
( Rohlena, 1942: 1371; Blečić, 1958: 841), Sinjajevina (Rohlena, 1942: 1371), ušće
Sušice u Taru (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 4), Šćepangrad u dolini Pive (Ro-
hlena, 1942: 1371), dolina Tare (Muravjev, 1935: 1362; Rohlena, 1942: 1371; Bulić,
1989: 1222; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 4), Zakamen u Pivi (Rohlena, 1942:
1371), C – Međuriječje, Mioska, Mrtvica, Mrtvo Duboko, Platije, Velje Duboko (Bu-
lić, 2008: 123), E – Bukovička rijeka (Markišić et Martinović, 1998: 214), dolina
Grebaje (Wraber, 1988b: 103), Mokra planina (Rudski, 1949: 43), Nižin Luk u do-
lini Bistrice iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 1371), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013:
29), Skrobotuša (Rohlena, 1942: 1371), Žljeb (Rudski, 1949: 61), W – Jastrebica
(Adamović, 1913: 301), Sm – Trešnja iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 1371; Stan-
ković-Tomić, 1970: 281), Podgorica (Stešević et al., 2014: 731), padine Štirovnika
(Stanković-Tomić, 1970: 28).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, srednja i južna Evropa, umejrena Azi-
ja, Sjeverna Amerika.
Genus: Comarum L.
Sp. Pl.: 502. 1753
Comarum palustre L.
Sp. Pl.: 502. 1753
= 1Potentilla palustris (L.) Scop., Fl. Carniol., ed. 2, 1: 359. 1771
= Fragaria palustris (L.) Crantz, Stirp. Austr. Fasc. 2: 11. 1763
Stanište: Vlažne livade.
14), Crno jezero (Rohlena, 1942: 1421), Durmitor (Lakušić, R., 1984: 881).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, centralna, sjeverna i jugozapadna Evro-
pa, Sjeverna Amerika.
Genus: Cotoneaster Medik.

Philos. Bot. 1: 154. 1789
Cotoneaster divaricatus Rehder & E. H. Wilson
in Sargent, Pl. Wilson. 1: 157. 1912
Stanište: Gajena vrsta, koja se subspontano sreće na zapuštenim staništima.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Podgorica (Stešević, 2009: 70).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz Kine.
Cotoneaster horizontalis Decne.

in Fl. Serres Jard. Eur. 22: 168. 1879
Stanište: Gajena vrsta, koja se subspontano sreće na zapuštenim staništima.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Trijebač (Božović et al., 2006: 108), Pod-

gorica (Stešević, 2009: 70).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz Kine
Cotoneaster integerrimus Medik.

Gesch. Bot.: 85. 1793
Basionym: Mespilus cotoneaster L., Sp. Pl.: 479. 1753

= 1Cotoneaster vulgaris Lindl., nom. illeg., in Trans. Linn. Soc. Bot. 13: 101. 1822
= Crataegus cotoneaster (L.) Borkh., in Arch. Bot. (Leipzig) 1: 87. 1798
= Ostinia cotoneaster (L.) Clairv., Man. Herbor. Suisse Valais: 162. 1811
= Pyrus cotoneaster (L.) Moench, Methodus 2: 681. 1794
Stanište: Osunčana i kamenita mjesta u brdskim i planinskim krajevima..
R., 1984: 86; 1984: 71), iznad jezera Lokva na Žabljaku, Ledena pećina, Savin kuk
(Rohlena, 1942: 161), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 136; Bulić, 1989: 123), E –
Balj iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 161), Bjelasica (Bjelčić, 1956: 146; Lakušić,
R., 1966: Tab. 11a; Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 2), Hum Orahovski (Beck et
Szyszylowicz, 1888: 881), Jerinja glava (Rohlena, 1942: 161), Komovi (Blečić, 1959:
5), Konjska planina (Rohlena, 1942: 161), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab.
1), Žljeb (Rudski, 1949: 7), W – Orijen (Janković, 1965: 18).
Cotoneaster tomentosus (Aiton) Lindl.

in Trans. Linn. Soc. London 13: 101. 1821
Basionym: Mespilus tomentosa Aiton, Hort. Kew. 2: 174. 1789

= 1Cotonesater nebrodensis
= Cotoneaster orientalis (Mill.) Borbás, Balaton Fl.: 412. 1900
= Gymnopyrenium tomentosum (Aiton) Dulac, Fl. Hautes-Pyrénées: 316. 1867
= Cotoneaster vulgaris subsp. tomentosus (Aiton) Bonnier & Layens, Fl. Compl. Port.
France Suisse: 102. 1894
= Cotoneaster integerrimus var. tomentosus (Aiton) Fiori, in Fiori & Paoletti, Fl. Ita-
lia 1: 597. 1898
= Cotoneaster vulgaris var. eriocarpus Roemer, Syn. Mon. 3: 222. 1847
= Cotoneaster vulgaris var. tomentosus (Aiton) Vis., Fl. Dalmat. 3(2): 243. 1851
= Cotoneaster coccineus (Roth) Steud., Nomencl. Bot., ed. 2, 1: 426. 1840
= Mespilus coccinea Waldst. & Kit., Pl. Rar. Hung.

3: 284. 1809
Stanište: Šume, šikare i kamenjari brdskih i planinskih područja.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići, Crno jezero na Durmitoru (Ro-
hlena, 1942: 161), kanjon Drage (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2), Durmitor
(Lakušić, R., 1984: 71), Golija (Fukarek, 1963: 151), Maglić Pivski (Rohlena, 1942:
161), Piva (Blečić, 1958: 16), kanjon Tare (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2), Voj-
nik (Fukarek, 1963: 151), Žabljak (Aalto et al., 1972: 311), E – Andrijevica (Rohlena,
1942: 161), Bukovička rijeka (Markišić et Martinović, 1998: 214), Javorje, Jerinja
glava, Konjska planina (Rohlena, 1942: 161), Mokra planina (Rudski, 1949: 29),
Orlova Skala i Perućica ispod Koma (Rohlena, 1942: 161), okolina Petnjice (Škri-
jelj, 2013: 30), sjeverne Prokletije (Blečić, 1959: 5), Sjekirica (Rohlena, 1942: 161),
W – Jastrebica (Adamović, 1913: 28), Njegoš (Fukarek, 1963: 142), Sm – Lovćen
(Rohlena, 1942: 161), oko Njeguša (Rohlena, 1942: 161; Stanković-Tomić, 1970:
31), Veliki Štirovnik na Lovćenu (Adamović, 1913: 28).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, južni dio srednje Evrope, zapad-
na Azija.
Genus: Crataegus L.
Sp. Pl.: 475. 1753
Crataegus germanica (L.) Kuntze
Revis. Gen. Pl. 1: 215. 1891
Basionym: Mespilus germanica L., Sp. Pl.: 478. 1753.

= Pyrus germanica (L.) Hook. f., Student Fl. Brit. Isl.: 127. 1870
= Mespilus sylvestris Mill., Gard. Dict., ed. 8; Mespilus no. 1. 1768
Stanište: Gajena vrsta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Uzgaja se u vrtovima (Rohlena, 1942: 162).
Geografsko rasprostranjenje: Kavkaz, Mala Azija, srednja Azija.
Crataegus monogyna Jacq. subsp. monogyna

Fl. Austriac. 3: 50. 1775
= 1Crataegus monogyna Jacq. var. typica Beck., Flora von Nieder-Österreich; 1890
706 1892.
= 2Crataegus monogyna Jacq. var. panachaica (C.K.Schneider) Hay., Prodromus florae

peninsulae Balcanicae Prodromus florae peninsulae Balcanicae; 1924 756 1926.
= 3Crataegus insegnae (Guss.) Bertol., Fl. Ital. L.7(5): 629. 1850
= 4Crataegus monogyna Jacq. var.azarella (Gris.) Hay.
= 5Crataegus monogyna Jacq. subsp. azarella (Griseb.) Franco, in Collect. Bot. (Bar-
celona) 7: 471. 1968 1864
= Crataegus transalpina A.Kern. ex Hayek var. dasycarpa
5
= Crataegus bracteolaris Gand., in Bull. Soc. Bot. France 18: 450. 1872
= Crataegus brevispina Kunze, in Flora 29: 737. 1846
= Crataegus diversifolia (Pers.) M. Roem., Fam. Nat. Syn. Monogr. Rosiflorae 3: 120.
1847
= azarella Griseb., Spic.Crataegus elegans (Poir.) Mutel, Fl. RumelFranç. 1(1): 88.
1843: 358. 1834
= Crataegus hirsuta Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 206. 1866
= Crataegus inermis Sennen, Pl. Espagne: no. 5306. 1925
= Crataegus integerrima R. Döll, in Natur Naturschutz Mecklenburg 13: 18. 1975
= Crataegus intermedia Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 205. 1866
= Crataegus jacquinii (A. Kern.) Dalla Torre & Sarnth., Fl. Tirol 6(2): 612. 1909
= Crataegus krima R. Döll,
= Crataegus lasiocarpa Lange, in Vidensk. Meddel. Naturhist. Foren. Kjobenhavn,
ser. 4 1881: 103. 1882
= Crataegus monogyna subsp. aegeiga (Pojark.) Franco, in Feddes Repert. 79: 37. 1968
= Crataegus monogyna subsp. aguilaris (Sennen) Sennen, in Publ. Junta Ci. Nat. Bar-
celona, Ser. Bot. 15: 50. 1931
= Crataegus monogyna subsp. azarella (Griseb.) Franco, in Collect. Bot.
Mespilus(Barcelona) 7: 471. 1968
= Crataegus monogyna subsp. brevispina (Kunze) Franco, in Collect. Bot. E. H. L. Kra-
use, in Sturm, Deutschl. Fl., ed. 2, 8: 23. 1904(Barcelona) 7: 463. 1968
= Crataegus monogyna subsp. intermedia (Schur) Pénzes, in Kert. Szölész. Föisk. Évk.
18(2, 1): 114. 1956
= Crataegus monogyna subsp. inermis Sennen, in Publ. Junta Ci. Nat. Barcelona, Ser.
Bot. 15: 50. 1931
= Crataegus monogyna subsp. insegnae (Guss.) Lange, Revis. Crataeg.: 39. 1897
= Crataegus monogyna subsp. jacquinii Pénzes, in Kert. Szölész. Föisk. Évk. 18(2, 1):
117. 1956
= Crataegus monogyna subsp. latiloba Hrabětová, in Preslia 52: 55. 1980
= Crataegus monogyna subsp. leiomonogyna (Klokov) Franco, in Feddes Repert. 79:
37. 1968
= Crataegus monogyna subsp. nordica Franco, in Feddes Repert. 79: 37. 1968
= Crataegus monogyna subsp. plesivecensis Hrabětová, in Biologia (Bratislava) 24:
550. 1969
= Crataegus monogyna subsp. polyacantha (Guss.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 2: 244.
1879
= Crataegus monogyna subsp. tauscheri Pénzes, in Kert. Szölész. Föisk. Évk. 18(2, 1):
119. 1956
= Crataegus oxyacantha subsp. monogyna (Jacq.) Syme, Engl. Bot., ed. 3B, 3: 237.
= Crataegus parvifolia Lojac., in Malpighia 20: 216. 1906
= Crataegus paucifoliata Pau, Not. Bot. Fl. Españ. 1: 22. 1887
= Crataegus petiolulata Gand, in Bull. Soc. Bot. France 18: 450. 1872
= Crataegus popovii Chrshan., in Bot. Žurn. (Kiev) 4(1–2): 79. 1947
= Crataegus pulchella Gand., in Bull. Soc. Bot. France 18: 450. 1872
= Crataegus stevenii Pojark., in Komarov, Fl. USSR 9: 505. 1939
= Crataegus transalpina A.Kern. ex Hayek, Prodromus florae peninsulae Balcanicae;
1924 755 1926.
= Mespilus oxyacantha subsp. monogyna (Jacq.) Čelak., Prodr. Fl. Böhmen 3: 608.
1875
= Mespilus monogyna (Jacq.) All., Fl. Pedem. 2: 141. 1785
= triloba (Poir.) Poir., in Lamarck, Encycl. 4(2): 439. 1798
= Oxyacantha monogyna (Jacq.) M. Roem., Fam. Nat. Syn. Monogr. Rosiflorae 3: 107.
1847
Stanište: Termofilne šume, šikare, kamenjari.
podnožje Durmitora (Jovančević et al. 1990: 103), Krupac (Bubanja, 2008: 34), Piva
(Rohlena, 1942: 1621; Blečić, 1958: 16), Šavnik (Rohlena, 1942: 1621), kanjon Tare
(Bulić, 1989: 123; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 5), Voloder u podnožju Ljubiš-
nje (Tomić, 1988: tab. 1), C – Babji zub (Vuksanović, 2008: 86), Fundina (Rohle-
na, 1942: 1624), Medun (Rohlena, 1942: 1621), kanjon Morače (Bulić, 2008: 126),
Morakovske bare (Bubanja, 2004: 28), E – Biogradska gora (Blečić, 1960: tab. 1),
Bukovička rijeka (Markišić et Martinović, 1998: 215), između Čakora i Velike (Le-
ute, 1978: 98), Hajla (Lakušić, R. 1970: 58), Kolašin (Blečić, 1960: tab. 1), Mokra
planina (Rudski, 1949: 34), Orahovo u Kučima (Rohlena, 1942: 1624), okolina Pet-
njice (Škrijelj, 2013: 30), Prokletijski sektor (Menković et al. 2011: 99), Žljeb (Rud-
ski, 1949: 5), W – Grahovo (Rohlena, 1942: 1621), Savina kod Herceg Novog (Ro-
hlena, 1922: 74), Vilusi (Rohlena, 1942: 1621), Me – Bar, unutrašnji dio Bokokotor-
skog zaliva (Đakonović 1978: 114), Donji Štoj (Bubanja, 2016: 230), Podi, Savina
(Grebenschikov, 1960: 102), Sv. Stefan (Leute, 1978: 98), Tivat (Hirc, 1912: 1035),
Vrmac (Hirc 1912: 1065), Ulcinj (Rohlena, 1942: 1621, Janković et Bogojević, 1965:
16), Volujica iznad Bara (Rohlena, 1942: 1624), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 1621,2;
Adamović, 1913: 283, Vukićević et Vučković, 1974: 116), kanjon Cijevne: Ćemov-
sko polje, Kuće Rakića (Bulić, 1994:78), Ćelija (Petrović, 2004: 414415), Danilovgrad
(Rohlena, 1942: 1621), Kakaricka gora kod Podgorice (Rohlena, 1942: 1622), padine
Lovćena i njegova podgorina (Stanković-Tomić, 1970: 31; Leute, 1978: 98), Marti-
nići (Bešić, 1978: 28), Njeguši (Rohlena, 1942: 1621), Piperi: južni dio (Božović et
al., 2006: 108), Podgorica (Rohlena, 1942: 1621; Černjavski et al., 1949:73; Steše-
vić et al., 2014: 73), Rasovatac (Petrović, 2011: 774), Rumija (Rohlena, 1942: 1622),
selo Sozina (Petrović, 2004: 414415), Vranjina (Rohlena, 1942: 1624).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, izuzimajući sjeveroistok, sje-
verozapadna Afrika.
Crataegus laevigata (Poir.) DC.

Prodr. 2: 630. 1825
Basionym: Mespilus laevigata Poir., in Lamarck & Poiret, Encycl. 4(2): 439. 1798
= Crataegus coriacea Gand. [non Woods 1822], in Bull. Soc. Bot. France 18(4): 445.
1872
= Crataegus oxyacanthoides Thuill., Fl. Env. Paris, ed. 2: 245. 1799
= Crataegus palmstruchii Lindm., Sv. Fanerogamfl.: 307. 1918
= Crataegus subinermis Gand., in Bull. Soc. Bot. France 18: 445. 1872
= Mespilus intermedia Poir., Encycl. Suppl. 4(1): 68. 1816
= Mespilus oxyacanthoides (Thuill.) DC., Fl. Franç. 4(2): 433. 1805
= Oxyacantha obtusata M. Roem., Fam. Nat. Syn. Monogr. Rosiflorae 3: 107. 1847
= Oxyacantha vulgaris M. Roem., Fam. Nat. Syn. Monogr. Rosiflorae 3: 109. 1847
= Crataegus laevigata subsp. carnoviensis (Hrabětová) Dostál, in Folia Mus. Rerum
Nat. Bohemiae Occid., Bot. 21: 8. 1984
= Crataegus laevigata subsp. palmstruchii (Lindm.) Franco, in Feddes Repert. 74: 25.
1967
= Crataegus laevigata subsp. vulgaris (M. Roem.) Baranec, in Acta Dendrol. 11: 17.
1986
= Crataegus laevigata subsp. walokochiana (Hrabětová) Holub, in Preslia 42: 94. 1970
= Crataegus oxyacantha subsp. carnoviensis Hrabětová, in Preslia 48: 81. 1976
= Crataegus oxyacantha subsp. joachymii Hrabětová, in Práce Bot. Zool. Prir. Brno
1977: 39. 1978
= Crataegus oxyacantha subsp. microphylla (Lange) Dostál, in Folia Mus. Rerum Nat.
Bohemiae Occid., Bot. 21: 7. 1984
= Crataegus oxyacantha subsp. oxyacanthoides (Thuill.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 230.
1882
= Crataegus oxyacantha subsp. polygyna H. Lév., in Bull. Géogr. Bot. 22: 181. 1912
= Crataegus oxyacantha subsp. vernicosa Lange, Revis. Crataeg.: 71. 1897
= Crataegus oxyacantha subsp. walokochiana Hrabětová, in Preslia 40: 198. 1968
= Crataegus palmstruchii subsp. rhenana R. Knapp, in Oberhess. Naturwiss. Z. 44:
121. 1978
Stanište: Hrastove i bukove šume i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984: 71, sub no-
men Crataegus oxyacantha L.), podnožje Durmitora, dolina Tare (Jovančević et al.
1990: 162, sub nomen Crataegus oxyacantha L.), E – Orahovo u Kučima (Rohlena,
1942: 162, sub nomen Crataegus oxyacantha L.), Polimlje (Jovančević, 1982: 106,
sub nomen Crataegus oxyacantha L.), W – Jastrebica, Pusti Lisac (Adamović, 1913:
28, sub nomen Crataegus oxyacantha L.), Sm – Lovćen (Adamović, 1913: 28, sub
nomen Crataegus oxyacantha L.).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope izuzimajuću dio jugoistoka i
sjeveroistoka.
Genus: Cydonia Mill.

Gard. Dict. Abr., ed. 4: 1. 1754
Cydonia oblonga Mill.
Gard. Dict., ed. 8: Cydonia no. 1. 1768
Basionym: Pyrus cydonia L., Sp. Pl.: 480. 1753

= 1Cydonia vulgaris Dum.Cours., Bot. Cult. 3: 326. 1802.
= Pyrus oblonga (Mill.) Du Roi, Harbk. Baumz. 2: 231. 1772
= Crataegus serotina Salisb., nom. illeg., Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 357. 1796
= Cydonia communis Loisel., nom. illeg., in Duhamel, Traité Arbr. Arbust., ed. 2, 4:
135. 1809
= Cydonia europaea Savi Tratt. Alb. Toscana, ed. 2, 1: 90. 1811
= Cydonia lusitanica Mill. Gard. Dict., ed. 8: Cydonia no. 3. 1768
= Cydonia maliformis Mill. Gard. Dict., ed. 8: Cydonia no. 2. 1768
= Cydonia sylvestris Risso, nom. illeg. Hist. Nat. Prod. Eur. Mérid. 2: 296. 1826
= Cydonia vulgaris Dum. Cours. Bot. Cult. 3: 326. 1802
= Pyrus lusitanica (Mill.) Du Roi Harbk. Baumz. 2: 235. 1772
= Pyrus maliformis (Mill.) Du Ro Harbk. Baumz. 2: 234. 1772

= Pyrus maliformis (Mill.) Du Roi * x2
= Sorbus cydonia (L.) Crantz Stirp. Austr. Fasc. 2: 57. 1763
= Cydonia oblonga subsp. maliformis (Mill.) Thell. in Mitt. Bot. Mus. Univ. Zürich 58:
289. 1912
= Cydonia oblonga subsp. pyriformis Thell. in Mitt. Bot. Mus. Univ. Zürich 58: 289. 1912
= Pyrus cydonia subsp. lusitanica (Mill.) Ehrh. Beitr. Naturk. 7: 52. 1792
= Pyrus cydonia subsp. maliformis (Mill.) Ehrh. Beitr. Naturk. 7: 52. 1792
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: gaji se po baštama (Rohlena, 1942: 158), Me –
Donji Štoj (Bubanja, 2016: 230), Sm – oko Plavnice (Adamović, 1913: 281), Piperi:
južni dio (Božović et al., 2006: 108), Podgorica (Stešević et al., 2014: 73).
Geografsko rasprostranjenje: Jugozapadna i centralna Azija.
Genus: Dryas L.
Sp. Pl.: 501. 1753
Dryas octopetala L.
Sp. Pl.: 501. 1753
= Dryadea octopetala (L.) O. Kuntze Rev. Gen. Pl. 1: 215. 1891
= Geum octopetalum (L.) E. H. L. Krause in Sturm, Deutschl. Fl., ed. 2, 8: 129. 1904
= Ptilotum octopetalum (L.) Dulac Fl. Hautes-Pyrénées: 313. 1867
= Dryas alpina Salisb., nom. illeg. Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 363. 1796
= Dryas babingtoniana A. E. Porsild in Bull. Natl. Mus. Canada 160: 140. 1959
= Dryas caucasica Juz. in Izv. Glavn. Bot. Sada SSSR. 28: 316. 1929
= Dryas chamaedryfolia (Crantz) Gray, nom. illeg. Nat. Arr. Brit. Pl. 2: 578. 1821
= Dryas depressa (Bab.) Bab. Man. Brit. Bot.: 88. 1843
= Dryas eriopoda Gand. in Rad Jugoslav. Akad. Znan. 66: 35. 1883
= Dryas lanata Correvon in Gard. Chron., ser. 3 9: 340. 1891
= Dryas lepida Gand. in Rad Jugoslav. Akad. Znan. 66: 35. 1883
= Dryas montana Bubani, nom. illeg. Fl. Pyren. 2: 633. 1899
= Dryas pentaphyllea Hill Veg. Syst. 16: 30. 1770
= Dryas punctata Juz. in Izv. Glavn. Bot. Sada SSSR. 28: 320. 1929
= Dryas subincisa (Jurtzev) Tzvelev Fl. Vostochno. Evrop. 10: 459. 2001
= Dryas vagans Juz. in Komarov, Fl. USSR 10: 617. 1941
= Geum chamedryfolium Crantz Stirp. Austr. Fasc. 2: 7. 1763
= Dryas octopetala subsp. punctata (Juz.) Hultén in Acta Univ. Lund., n. S. 42: 1047.
1946
= Dryas octopetala subsp. subincisa Jurtzev Fl. Arctica USSR 9(1): 322. 1984
Stanište: Planinske rudine i kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta na planinama u istočnom dijelu zemlje,
nije viđena u planinama južnog regiona (Rohlena, 1942: 149); N – Drobnjaci (Blau,
1877: 79), Durmitor (Horvat, 1934: 110; Bošnjak, 1935: 21; Lakušić, R., 1968:
Tab. 13), Međed (Barret, 1969: 144), Savin kuk (Barret, 1969: 148), C – Maganik
(Horak, 1900: 160), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 7), Gusinjske Prokleti-
je (Wraber, 1989: 295), Komovi (Blečić, 1959: tab. 1), Maja Kolata (Lakušić, D. et
Stevanović, 1995: 77), Ničinat (Bjelčić, 1956: 146), Planinica na Čakoru (Šmarda,
1968: 44), Štedin (Rudski 1935: 105), Žljeb (Rudski, 1949: 12).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, sjeverna Azija, Sjeverna Amerika.
Genus: Drymocallis Rydb.

N. Amer. Fl. 22(4): 366. 1908
Drymocallis rupestris (L.) Soják
in Cas. Nár. Muz. Praze, Rada Prír. 154: 118. 1989
Basionym: 1Potentilla rupestris L., Sp. Pl.: 496. 1753

= Argentina rupestris (L.) Lam., Fl. Franç. 3: 120. 1779
= Fragaria rupestris (L.) Crantz, Stirp. Austr. Fasc. 2: 10. 1763
= Potentilla baeniczkyi Friv., in Flora 19: 437. 1836
= Potentilla banatica (Th. Wolf) Jáv., Magyar Fl.: 521. 1924
= Potentilla foliosa Sommier & Levier, in Bot. Jahrb. Syst. 14: 500. 1891
= Potentilla macrocalyx A. Huet, in Ann. Sci. Nat. Bot., sér. 3 19: 252. 1853
= Potentilla rubens Moench [non Vill. 1779], Methodus: 657. 1794
Stanište: Krečnjačke stijene, rubovi šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R. et al., 1982: 961),
iznad Ribljeg jezera (Rohlena, 1942: 1421).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Azija, Sjeverna Amerika.
Genus: Filipendula Mill.

Filipendula ulmaria (L.) Maxim.
in Trudy Imp. S.-Peterburgsk. Bot. Sada 6: 251
Basionym: Spiraea ulmaria L., Sp. Pl.: 490. 1753

= 1 Filipendula ulmaria (L.) Maxim. f. denudata (Presl) Beck.

16), Budoške bare (Bubanja, 2008: 34), Bukovica ispod Durmitora (Rohlena, 1942:
1381; Pulević, 1965: 33), ispod Durmitora (Rohlena, 1942: 138), Durmitor (Laku-
šić, R., 1984: 88), Kozica kod Pljevalja (orig. podaci), Piva (Pulević, 1965: 33), Po-
ljana i Volujačko jezero u Pivi, Zminjičko jezero ispod Durmitora (Rohlena, 1942:
1381), C – Morakovske bare (Bubanja, 2004: 27), E – okolina Berana (Lakušić et
Milojević 1972: 93), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 3), iznad Kolašina (Rohle-
na, 1942: 1381; Blečić 1960: tab. 1), Murino (Rohlena, 1942: 1381), okolina Petnji-
ce (Škrijelj, 2013: 30), Prokletijski sektor (Menković eet al. 2011: 99).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Azija.
Filipendula vulgaris Moench

Methodus: 663. 1794
Basionym: 1Spiraea filipendula L., Sp. Pl.: 490. 1753

= 2 Filipendula hexapetala Gilib., Flora lituanica inchoata Flora lituanica inchoata;
1782 237 1782.
= 3Ulmaria filipendula (L.) Hill, Hort. Kew.: 214. 1768
= Filipendula pubescens (DC.) Fourr., in Ann. Soc. Linn. Lyon, n. S. 16: 370. 1868
= Spiraea pubescens DC., Fl. Franç. 6: 546. 1815
Stanište: Livade, šikare, rubovi šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bukovica ispod Durmitora, Goransko (Ro-
hlena, 1942: 1382), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 262), Krupac (Bubanja,
2008: 34), Leveri (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 5), dolina Tare (Rohlena, 1942:
1382; Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 11; Bulić, 1989: 1222), Voloder u pod-
nožju Ljubišnje (Tomić, 1988: tab. 12), C – Lukavica (Rohlena, 1942: 1382), Mrtvi-
ca, Mrtvo Duboko, Velje Duboko (Bulić, 2004: 123), E – Andrijevica, Balj, Bežije-
vo u Kučima (Rohlena, 1942: 1382), Bjelasica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967):
Tab. 12), Glava kod Kolašina, Hum Orahovski, Jerinja glava, Peh iznad Kolašina
(Rohlena, 1942: 1382), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 302), okolina Rožaja (Mar-
kišić, 2002: 136), Smiljevica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 12), Veruša
(Rohlena, 1942: 1382), W – Crkvice (Ascherson, 1868: 3293), Jastrebica (Adamo-
vić, 1913: 302), Radoštak (Weiss, 1866: 5821), Vilusi (Rohlena, 1942: 1382), Me –
Gornji Stoliv (Karaman, 1997: 45), Meljine (Weiss, 1866: 5821), Sm – Bjeloši (Stan-
ković-Tomić, 1970: 281), Cijevna (Bulić, 1994: 742), Crmnica, Danilovgrad (Rohle-
na, 1942: 1382), Lisinj, Livari (Petrović, 2011: 77), Lovćen (Rohlena, 1942: 1382),
Majstori (Stanković-Tomić, 1970: 282), Martinići (Bešić, 1978: 272), Njeguši (Ro-
hlena, 1942: 1382; Stanković-Tomić, 1970: 282), Paštrovići (Tommasini, 1835: 271),
Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 1092), Podgorica (Rohlena, 1942: 1382; Steše-
vić et al., 2014: 73), Rijeka, Rumija, Trojica iznad Virpazara, Spuž (Rohlena, 1942:
1382), Sto (Petrović, 2004: 39).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Sibir, Kavkaz, Mala Azija.
Genus: Fragaria L.
Sp. Pl.: 494. 1753
Fragaria moschata Weston
Bot. Univ. 2: 327. 1771
= 1
Fragaria elatior Ehrh., nom. illeg., Beitr. Naturk. 7: 23. 1792
= Potentilla moschata (Weston) Prantl, Exkurs.-Fl. Bayern: 346. 1884
= Fragaria grandiflora Chevall., Fl. Gén. Env. Paris 2: 708. 1827
= Fragaria muricata Mill., Gard. Dict., ed. 8: Fragaria No 3. 1768
= Fragaria pratensis (L.) Duchesne, in Lamarck, Encycl. 2(2): 536. 1788
= Fragaria vesca subsp. elatior (Thuill.) Bonnier & Layens, Tabl. Syn. Pl. Vasc. Fran-
ce: 100
Stanište: Šume, rubovi šuma, proplanci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984: 71), Kovčice
ispod Durmitora, Ljut u Pivi (Rohlena, 1942: 140), Piva (Blečić, 1958: Tab. 3–5),
kanjon Tare (Bulić, 1989: 122; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 5, 6), sliv Tare (Jo-
vančević et al. 1990: 107), Žabljak (Aalto et al., 1972: 33), C – Platije (Stefanović,
1979: tab. 1), E – Jerinja glava iznad Andrijevice, oko Kolašina (Rohlena, 1942:
141), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 29), Krivošije (Studniczka, 1890: 75), Sm
– Mirac, Poda, Obzovica, Zabrđe kod Cetinja (Stanković-Tomić, 1970: 281).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna Evropa, zapadna Azija.
Fragaria vesca L.
Sp. Pl.: 494. 1753
= Potentilla vesca (L.) Scop., Fl. Carniol., ed. 2, 1: 363. 1771
= Dactylophyllum fragaria
= Fragaria alpina (Weston) Steud., Nomencl. Bot. 1: 344. 1821
= Fragaria hortensis (Weston) Rozier, Cours Compl. Agric. 5: 51. 1784
= Fragaria minor Duchesne, in Lamarck, Encycl. 2(2): 531. 1788
= Fragaria monophylla L., Syst. Nat., ed. 12, 2: 349. 1767

= Fragaria multiplex Poit. & Turpin, Pomol. Franc. 2: P
= Fragaria nemoralis Salisb., Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 363. 1796
= Fragaria nuda Pers., Syst. Veg., ed. 15: 511. 1797
= Fragaria sylvestris (L.) Weston, Bot. Univ. 2: 325. 1771
= Fragaria vulgaris Ehrh., Beitr. Naturk. 7: 21. 1792
Stanište: Šume, šikare, rubovi šuma, kamenjari u šumama, obod livada.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Golija (Blečić et Tatić, 1962: tab. 1), Gradi-
na kod Pljevalja (Caković, 2014: 26), Kosanica kod Pljevalja (Aalto et al., 1972: 30),
Piva (Blečić, 1958: 22), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), Voloder u podnožju Ljubiš-
nje (Tomić, 1988: tab. 1), Vojnik (Fukarek, 1963: 151), Žabljak (Aalto et al., 1972:
31; Jovanović et al., 2013: 61), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 86), Crkvine (Bu-
lić, 2008: 126), dolina Morače ispod planine Javorje (Rohlena, 1942: 140), Mrtvica,
Sjevernica (Bulić, 2008: 126), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 28), Platije (Stefano-
vić, 1979: tab. 1; Bulić, 2008: 126), Sto (Bulić, 2008: 126), Štitovo (Fukarek, 1963:
151), Tali (Bulić, 2008: 126), E – oko Andrijevice (Rohlena, 1942: 140), okolina Be-
rana (Lakušić et Milojević 1972: 93), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 5; Blečić et
Lakušić, R., 1969: Tab. 2), Hajla (Lakušić, R. 1970: 58), Hum Orahovski, ispod Kuč-
kog Koma, oko Kolašina (Rohena 1942: 140; Blečić, 1960: tab. 1), Kaludarska rije-
ka (Blečić, 1960: tab. 1), Mokra planina (Rudski, 1949: 50), Murino (Blečić, 1960:
tab. 1), dolina Perućice ispod Koma, (Rohlena, 1942: 140), okolina Petnjice (Škri-
jelj, 2013: 30), Polimlje (Jovančević, 1982: 106), Prokletijski sektor (Menković et
al. 2011: 99; Blečić, 1959: tab. 1), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 1), Žljeb
(Rudski, 1949: 7), W – Njegoš (Fukarek, 1963: 151), Orijen (Janković, 1965: 18),
Me – okolina Ulcinja (Rohlena, 1942: 140), Sm – Bijela skala (Petrović, 2011: 77),
Boljevići (Petrović, 2004: 41), Crmnica (Rohlena, 1942: 140), Đolaza, Lonac (Petro-
vić, 2004: 41), Majstori (Stanković-Tomić, 1970: 28), između Plavnice i Golubovaca
(Adamović, 1913: 29), Obzovica, Padež iznad Vrela (Stanković-Tomić, 1970: 28), Pi-
peri: južni dio (Božović et al., 2006: 109), okolina Podgorice (Černjavski et al., 1949:
72), Stanjevići iznad Pobora (Stanković-Tomić, 1970: 28), Tisove ploče (Stanković-To-
mić, 1970: 28), okolina Virpazara (Rohlena, 1942: 140), Vrsuta (Petrović, 2004: 41).
Geografsko rasprostranjenje: Evroazijski kontinent.
Fragaria viridis Weston

Bot. Univ. 2: 327. 1771
= 1 Fragaria collina Ehrh., Beitr. Naturk. 7: 26. 1792
= Potentilla viridis (Weston) Prantl, Exkurs.-Fl. Bayern: 346. 1884
= Dactylophyllum ehrhartii Spenn., Fl. Friburg. 3: 1084. 1829

= Fragaria campana Poit. & Turpin, Pomol. Franc. 2: t. 361. 1846
= Fragaria dumetorum Jord., Pugill. Pl. Nov.: 65. 1852
= Fragaria grandiflora Thuill., Fl. Env. Paris, ed. 2: 245. 1799
= Fragaria heterophila Poit. & Turpin, Pomol. Franc. 2: t. 269. 1846
= Fragaria nigra (Sm.) Steud., Nomencl. Bot. 1: 344. 1821
= Fragaria rubricaulis Jord. & Fourr., Brev. Pl1: 15Fragaria silvulicola Jord. & Fourr.,
Brev. Pl1: 14. 1866
= Fragaria soyieriana Jord. & Fourr., Brev. Pl. Nov. 1: 15. 1866
= Fragaria suecica Jord. & Fourr., Brev. Pl. Nov. 1: 13. 1866
= Fragaria thomasiana Jord. & Fourr., Brev. Pl. Nov. 1: 14. 1866
Stanište: Šume, rubovi šuma, obod livada.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Kosanica kod Pljevalja (Aalto et al., 1972:
30), E – Veruša ispod Crne planine (Pantocsek, 1874: 1141), Sm – oko Kokota i Pod-
gorice (Rohlena, 1942: 141; Stešević et al., 2014: 73), Martinići (Bešić, 1978: 28).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, umjereni dio Sibira.
Genus: Geum L.
Sp. Pl.: 500. 1753
Geum bulgaricum Pančić
Elem. Fl. Bulg.: 26. 1883
= Oreogeum bulgaricum (Pančić) E. I. Golubk72: 774. 1987
= Parageum bulgaricum (Pančić)Král, in Preslia 38: 152. 1966
= Sieversia bulgarica (Pančić)Suppl. 2(1): 113. 1889
Stanište: Visokoplaninski kamenjari i livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Čakor (Šmarda, 1968: 57), Gusinjske Pro-
kletije (Rohlena, 1942: 148; Wraber, 1989: 295), Hajla (Lakušić, R. 1964: 53), Ko-
movi (Blečić, 1959: 5), Miočev do iznad Rikavca (Rohlena, 1942: 148), Prokletije
(Bjelčić, 1956: 146; Janković et Bogojević, 1962–1964 (1967): 107), Zeletin (Ro-
hlena, 1942: 148; Lakušić, R., 1968:: Tab. 22; Blečić, 1959: tab. 1), Žijovo (Rohle-
na, 1942: 148).
Status zaštite: Zaštićena je nacionalnom legoslativom u Crnoj Gori (Sl, RCG
76/2006)
Geum coccineum Sibth. & Sm.

Fl. Graec. Prodr. 1(2): 354. 1809
= Geum grandiflorum K. Koch, in Linnaea (Berlin) 19: 43. 1846
= Geum macedonicum Formánek, in Verh. Naturf. Vereins Brünn 30(Abh.): 92
= Geum nitidostylum Formánek, in Verh. Naturf. Vereins Brünn 33(Abh.): 159.
= Geum sadleri Friv., in Flora 18: 332. 1835
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bogićevica (Pulević, 2005: 72, leg. Halil
Markišić), u vegetaciji visokih zeleni oko potočića u subalpinskom pojasu na si-
likatnim masivima centralnih i sjeveroistočnih Prokletija (Lakušić, R. 1985: 74)
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, Turska.
Geum molle Vis. & Pančić

Reale Ist. Veneto Sc. 10: 429. 1861
= Geum gasparrinii Pignatti, in Arch. Bot. Biogeogr. Ital. 34: 12. 1958
Stanište: Planinske šume i livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Barno jezero (Rohlena, 1942: 148), Dur-
mitor (Bošnjak, 1935: 16), Kovčice ispod Durmitora (Rohlena, 1942: 148), Maglić
(Bjelčić et al., 1969: 97), Pošćensko jezero, Ranisava, Savin kuk na Durmitoru, Štu-
lac, Vrelo na Durmitoru (Rohlena, 1942: 148), kanjon Tare (Lakušić, R. et Redžić,
1989: Tab. 7), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 89), Gradište iznad Kolašina (Ro-
hlena, 1942: 148), E – Balj, Crna planina (Rohlena, 1942: 148), Mokra gora (Rud-
ski, 1949: 28), Perućica ispod Komova, Rudo brdo iznad Kolašina, Sjekirica, Štit
iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 148), Žljeb (Rudski, 1949: 6), W – oko Kobiljeg
dola (Grahovo) (Adamović, 1913: 21), Jastrebica (Rohlena, 1942: 148), Sm – Ceti-
nje (Rohlena, 1942: 148), Cijevna (Bulić, 1994: 76).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluotrvo i centralni Apenini.
Geum molle x rivale = Geum pseudomolle Pant.; 1874 121 1874.
Locus classicus: Crna planina (Pantoček, 1874: 121, sub nomen Geum pseudomolle)
Stanište: Vlažne šume i livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – ispod Crne planine, Rogam ispod Koma
(Pantocsek, 1874: 122)
Geum montanum L.
Sp. Pl.: 501. 1753
= Bernullia montana (L.) 173. Caryophyllata montana (L.) Scop., Fl. Carniol., ed. 2, 1:
365. 1771
= Oreogeum montanum (L.)I. Golubk., in Bot. Žurn. 72: 774. 1987
= Parageum montanum (L.) H. Hara, in Bot. Mag. (Tokyo) 49: 124. 1935
= 1Sieversia montana (L.) R. Chlor. Melvill.: 276. 1823
= Bernullia acaulis (L.) Raf., Autik. Bot.: 173. 1840
= Geum alpinum Mill., Gard. Dict., ed. 8: Geum no. 5. 1768
Stanište: Planinke livade i pašnjaci, rubovi šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Jablan na Sinjajevini (Rohlena, 1942: 148),
Maglić (Bjelčić, 1956: 146), Starac iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 148), Volujak
(Bjelčić, 1956: 146), E – Bjelasica (Blečić, 1960b: 111; Lakušić, R., 1966: Tab. 11),
Bijele Carine ispod Koma, Crna planina u Kučima (Rohlena, 1942: 148), Čakor (La-
kušić, R., 1968: Tab. 17 ; Šmarda, 1968: 57), Hajla (Lakušić, R. 1970: 62), Mali Rid
(Blečić, 1957b: 46), Mokra planina (Rudski, 1949: 28), Ničinat (Bjelčić, 1956: 146),
Prokletije (Janković et Bogojević, 1962–1964 (1967): 105), Rogam ispod Kučkog
Koma (Rohlena, 1942: 148), Sjekirica, Zeletin (Rohlena, 1942: 148; Blečić, 1957b:
46), Starac (Lakušić, R., 1968: Tab. 17), Visitor (Blečić, 1957b: 46).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna i južna Evropa.
Geum reptans L.
Sp. Pl.: 501. 1753
= Bernullia reptans (L.) Raf., Autik. Bot.: 173. 1840
= Caryophyllata reptans (L.) Lam., Fl. Franç. 3: 122. 1779
= Novosieversia reptans (L.) E. I. Golubk., in Bot. Žurn. 72: 775. 1987
= Parageum reptans (L.) M. Král, in Preslia 38: 152. 1966
= Sieversia reptans (L.) R. Br., Chlor. Melvill.: 276. 1823
E – Prokletije: Maja Kolata (iznad Gusinja), na krečnjačkim siparima ispod vrha
(Stevanović et Lakušić, 1991: 41).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadne, srednje, južna i jugoistočna Evropa.
Geum rivale L.
Sp. Pl.: 501. 1753
= Bernullia rivalis (L.) Raf., Autik. Bot.: 173. 1840
= Caryophyllata rivalis (L.) Scop., Fl. Carniol., ed. 2, 1: 365. 1771
= Anemone dodecaphylla Krock., Fl. Siles. 2(1): 235. 1790
= Bernullia hybrida (L.) Raf., Autik. Bot.: 173. 1840
= Geum hybridum Jacq., Misc. Austriac. 2: 33. 1781
= Geum pallidum Fisch. & C. A. Mey., Ind. Sem. Horti Petrop. 11(Suppl.): 49. 1846
Stanište: Vlažne šume, obale voda.
16), Durmitor (Muravjev, 1935: 143), Kovčice ispod Durmitora, Riblje jezero (Ro-
hlena, 1942: 148), Ljubišnja (Blečić, 1957a: 31), C – Lukavica (Rohlena, 1942: 148),
Morakovske bare (Bubanja, 2004: 27), E – ispod Crne planine (Rohlena, 1942:
148), Mokra gora (Rudski, 1949: 28), Murino (Blečić, 1960: Tab. 1), Ničinat (Bjel-
čić, 1956: 146), Perućica ispod Koma (Rohlena, 1942: 148).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, umjerena Azija, Sjeverna
Amerika.
Geum urbanum L.
Sp. Pl.: 501. 1753
= 1
Geum urbanum L. f. glandulosum Murb.
= Caryophyllata urbana (L.) Scop., Fl. Carniol., ed. 2, 1: 364. 1771
= Geum rivaleurbanum (L.) Á. Löve & D. Löve, in Preslia 46: 131. 1974
= Geum hederifolium C. C. Gmel., Fl. Bad. 2: 460. 1806
= Geum hirtum Wahlb., Fl. Gothob. 1: 60. 1820
= Geum hyrcanum Fisch. & C. A. Mey., Ind. Sem. Horti Petrop. 11(Suppl.): 32. 1846
= Geum ibericum Boiss., Fl. Orient. 2: 696. 1877
= Geum robustum Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 183. 1866
= Geum rubifolium Lej., Comp. Fl. Belg. 2: 150. 1831
Stanište: Šume, rubovi šuma, zasijenčena staništa, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta vrsta (Rohlena, 1942: 147), N – Gradina
kod Pljevalja (Caković, 2014: 26), Žabljak (Aalto et al., 1972: 30; Jovanović et al.,
2013: 61), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), C – Morakovske bare (Bubanja, 2004:
27), E – okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 94), Biogradska gora (Černjav-
ski, 1936–37: 29; Blečić, 1960: Tab. 1; Čurović et al. 2011: Tab. 2), Bjelasica (La-
kušić, R., 1966: Tab. 23), Berane (Menković et al. 2011:100), Kaludarska rijeka,
Kolašin i okolina (Blečić, 1960: Tab. 1), Koprivnik (Blečić, 1959: tab. 1), Murino
(Blečić, 1960: Tab. 1), Žljeb (Rudski, 1949: 6), E - okolina Petnjice (Škrijelj, 2013:
30), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 29), Me – Burtaši (Petrović, 2011: 77), Do-
nji Štoj (Bubanja, 2016: 231), Vrmac (Karaman, 1997: 47), Sm – Boljevići (Petro-
vić, 2004: 40), kanjon Cijevne (Bulić, 1994: 76), Lisinj (Petrović, 2011: 77), padi-
ne i podgorina Lovćena (Stanković-Tomić, 1970: 29), Lopotna Strana na Njeguši-
ma (Rohlena, 1942: 1471), Mali Mikulići, Međurečka planina (Petrović, 2011: 77)
Martinići (Bešić, 1978: 28), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Podgorica
(Stešević et al., 2014: 74), Rumija (Adamović, 1913: 29; Petrović, 2011: 77), selo So-
zina (Petrović, 2004: 40), Šestani (Petrović, 2011: 77), Vrsuta (Petrović, 2004: 40).
Geografsko rasprostranjenje: Evopa i umjerena Azija.
Genus: Malus Mill.

Gard. Dict. Abr., ed. 4: 2. 1754
Malus pumila Miller
Gard. Dict., ed. 8: Malus no. 3. 1768
= 1 Malus domestica (Borkh.) Borkh., Theor. Prakt. Handb. Forstbot. 2: 1272–1276.
1803
= Malus dioica (Moench) Medik., Gesch. Bot. 78. 1793
= Malus domestica subsp. pumila (Mill.) Likhonos, nom. illeg., in Wulff, Kulturnaya
Fl. SSSR 14: 69. 1983
= Malus frutescens (Münchh.) Medik., Gesch. Bot. 78. 1793
= Malus paradisiaca (L.) Medik., nom. illeg., Gesch. Bot.: 78. 1793
= Malus sativa (Duhamel ex DC.) Holandre, Fl. Moselle 605. 1829
= Malus sylvestris Moench. [non (L.) Mill. 1768], Meth.: 680. 1794
= Malus sylvestris subsp. mitis (Wallr.) Mansf. in Feddes Repert. Spec. Nov. Regni
Veg. 49: 45 (1940)
= Malus sylvestris subsp. paradisiaca (L.) Soó, in Acta Bot. Acad. Sci. Hung. 9: 423.
1963
= Pyrus dioica Moench, Verz. Ausländ. Bäume 87, tab. 5. 1785
= Pyrus malus subsp. hortensis Cout., Fl. Portugal 290 (1913), nom. illeg.
= Pyrus malus subsp. mitis (Wallr.) Syme in Sm., Engl. Bot. ed. 3[B] 3: 256. 1864
= Pyrus malus var. paradisiaca L., Sp. Pl.: 479. 1753
= Pyrus paradisiaca (L.) Steud., Nomencl. Bot.: 670. 1821
= Pyrus pumila (Mill.) Steud., Nomencl. Bot.: 670. 1821
= Pyrus sylvestris Gray, nom. illeg., Nat. Arr. Brit. Pl. 2: 562. 1821
= Sorbus malus (L.) Crantz, Stirp. Austr. Fasc. 2: 57. 1763

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E - okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 30), W – Ja-
strebica, Pusti Lisac (Adamović, 1913: 28), Me – Donji Štoj (Bubanja, 2016: 2311).
Geografsko rasprostranjenje: Gaji se širom Evrope.
Malus silvestris (L.) Mill.

Gard. Dict., ed. 8: Malus no. 1. 1768
Basionym: Pyrus malus var. sylvestris L., Sp. Pl.: 479. 1753
= Pyrus sylvestris (L.) Focke, in Engler & Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(3): 24. 1888
= Malus communis subsp. sylvestris (L.) Dippel, Handb. Laubholzk. 3: 395. 1893
= Pyrus malus subsp. sylvestris (L.) Ehrh., in Hannover. Mag. 1780(14): 223. 1780
Stanište: Uglavnom mezofilne šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići (Rohlena, 1942: 161), Durmitor
(Lakušić, R., 1984: 71), Mratinje, Šavnik (Rohlena, 1942: 161), Piva (Blečić, 1958:
16), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), E – Bukovička rijeka (Markišić et Martino-
vić, 1998: 215), Polimlje (Jovančević, 1982: 106), W – Grahovo, Vilusi (Rohlena,
1942: 161), Sm – Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 31), Cetinje (Vukićević et Vuč-
ković, 1974: 116), Gornji Grbalja, primorske padine Lovćena (Stanković-Tomić,
1970: 31), Martinići (Bešić, 1978: 28), Obzovića (Stanković-Tomić, 1970: 31), Pi-
šine strane u Katunskoj Nahiji (Rohlena, 1942: 161), okolina Podgorice (Černjav-
ski et al., 1949: 72), Zabrđe (Stanković-Tomić, 1970: 31).
Geografsko rasprostranjenje: Širom Evrope.
Genus: Pyrus L.
Sp. Pl.: 479. 1753
Pyrus communis L. subsp. communis
Sp. Pl.: 479. 1753
= Pyrus domestica (Borkh.) Borkh. [non (L.) Ehrh. 1791], in Arch. Bot. 1(3): 90. 1798
= Pyrus sativa (DC.) Holandre, Fl. Moselle: 605. 1829
= Pyrus communis subsp. sativa (DC.) Asch. & Graebn., Syn. Mitteleur. Fl. 6(2): 63.
1906
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972:

95), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 31), Sm – Cetinje (Vukićević et Vučković, 1974:
116), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122).
Geografsko rasprostranjenje: Cijela Evropa.
Pyrus communis subsp. pyraster (L.) Ehrh.

in Hannover. Mag. 1780(14): 223. 1780
Basionym: Pyrus communis var. pyraster L., Sp. Pl.: 479. 1753
= 1Pirus piraster (L.) Burgsd., Anl. Erzieh. Holzart. 2: 193. 1787
= 2Pyrus sylvestris Moench, nom. illeg., Methodus: 679. 1794
= Pyrus sylvester Bubani, nom. illeg., Fl. 2: 581
Stanište: Hrastove i grabove šume i šikare.
kod Pljevalja (Caković, 2014: 261), Ljubišnja (Blečić, 1957a: 311), Mratinje (Rohlena,
1942: 1611), Piva (Rohlena, 1942: 1611; Blečić, 1958: 361), Šavnik (Rohlena, 1942:
1611), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 5), Voloder
u podnožju Ljubišnje (Tomić, 1988: tab. 1), E – Bukovička rijeka (Markišić et Mar-
tinović, 1998: 2151), Hajla (Lakušić, R. 1970: 58), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013:
301), Polimlje (Jovančević, 1982: 1062), W – Grahovo, Vilusi (Rohlena, 1942: 1611),
Sm – Bjeloši, Brajići, Bjeloške paprati (Stanković-Tomić, 1970: 31), Cetinje (Rohle-
na, 1942: 1611, Vukićević et Vučković, 1974: 116), Đolaza (Petrović, 2004: 411),
Kapa (Stanković-Tomić, 1970: 31), Lonac (Petrović, 2011: 801), Lješanska Nahija
(Rohlena, 1942: 1611), Martinići (Bešić, 1978: 28), Mirac, Pod (Stanković-Tomić,
1970: 31), Sto (Petrović, 2004: 411), Vrsuta (Petrović, 2011: 801).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, izuzimajući sjeverni dio, Mala Azija.
Pyrus spinosa Forssk.

Fl. Aegypt.-Arab.: 211. 1775
= 1Pirus amygdaliformis Vill., Cat.Jard. Strasbourg: 323. 1807
= Pyrus angustifolia Decne. in Ann. Sci. Nat., Bot. ser. 2 4: 359. 1835
= Pyrus communis subsp. amygdaliformis (Vill.) Braun-Blanq. in Annuaire Conserv.
Jard. Bot. Genève 21: 35. 1919
= Pyrus cuneifolia Guss., Pl. Rar. 202–203, tab. 39. 1826
= Pyrus oblongifolia Spach, Hist. Nat. Vég. 2: 128. 1834
= Pyrus parviflora Desf. in Ann. Mus. Natl. Hist. Nat. 12: 52–53, tab. 4. 1808
= Pyrus pyrainus Raf., Specchio Sci. 2: 173. 1814

Stanište: Grabovo hrastove šume i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bratonožići (Rohlena, 1942: 161), Mokra
planina (Rudski, 1949: 35), W – Grahovo (Adamović, 1913: 27), Vilusi (Rohlena,
1942: 161), Me –Podi (Grebenschikov, 1960: 1021), Pristan Bar (Rohlena, 1942:
161), Savina, Zelenika (Grebenschikov, 1960: 1021), Sm – Bioče (Rohlena, 1942:
161), Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 31), kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Bulić, 1994:
77), Gornji Grbalj (Stanković-Tomić, 1970: 31), Lastva Čevska (Rohlena, 1942:
161), Mali Mikulići, Međurečka planina (Petrović, 2011: 80), Podgorica (Černjav-
ski et al., 1949: 73; Stešević et al., 2014: 74), Rumija (Adamović, 1913: 27), Umci
kod Cetinja (Stanković-Tomić, 1970: 31).
Genus: Potentilla L.
Sp. Pl.: 495. 1753ww
Potentilla adriatica Murb.
Beitr. Fl. Südbosnien: 134. 1892
= Potentilla hirta subsp. adriatica (Murb.) Th. Wolf, in Biblioth. Bot. 71: 373. 1908
Stanište: Kamenita i travnata mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Rupa Konjska ispod Vile u Kučima (Rohlena,
1942: 143), Sm – iznad Bara (Rohlena, 1942: 143), Me – Kotor (Horak, 1900: 160).
Potentilla apennina Ten.

Fl. Napol. Prodr. 1: 30. 1811
= Potentilla bocconei Nestl. Monogr. Potentilla: 73. 1816
= Potentilla nitida Ten. [non L. 1756], nom. illeg. Fl. Napol. Prodr. 1: 291. 1811
= Potentilla apennina subsp. stojanovii Urum. & Jáv. in Magyar Bot. Lapok 19: 36.
1922
Stanište: Stjenovita mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Maglić (Bjelčić, 1956: 145), E – Fuša Rud-
nice iznad Gusinja (Rohlena, 1942: 141), Gusinjske Prokletije (Wraber, 1989: 295),
Hajla (Lakušić, R. 1970: 62), Maja Kolata (Stevanović et al. 2001: 214), Ničinat
(Bjelčić, 1956: 145), Štedin (Rudski 1935: 105).
Geografsko rasprostranjenje: Centralni dio Apeninskog poluostrva i zapadni

dio Balkanskog poluostrva.
Potentilla argentea L.
Sp. Pl.: 497. 1753
= 1
Potentilla argentea L. f. typica Beck.
= 2
Potentilla argentea L. f. latisecta F.Saut.
= 3
Potentilla argentea L. f. incanescens Opiz.
= 4
Potentilla argentea L. f. multifida Tratt.
= 5
Potentilla argentea L. f. tenuiloba (Jord.) Schwarz.
= 6
Potentilla argentea L. var. pseudocalabra Th.Wolf.
= Fragaria argentea (L.) Crantz, Inst. Rei Herb. 2: 177. 1766
= Pentaphyllum argenteum (L.) Nieuwl., in Amer. Midl. Naturalist 4: 63. 1915
= Potentilla absinthifolia Tratt., Rosac. Monogr. 4: 49. 1824
= Potentilla acutifida (Markl.) A. Pedersen, in Urt 21: 130. 1997
= Potentilla albovillosa Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 191. 1866
= Potentilla argentata Verl., Cat. Pl. Cult. Grenoble: 28. 1857
= Potentilla cana Jord., in Boreau, Fl. Centre France, Éd. 3 2: 204. 1857
= Potentilla candicans Willd., in Mag. Neuesten Entdeck. Gesammten Naturk. Ges.
Naturf. Freunde Berlin 7: 285. 1816
= Potentilla cinerea Willd. [non Vill. 1779], in Mag. Neuesten Entdeck. Gesammten
Naturk. Ges. Naturf. Freunde Berlin 7: 296. 1816
= Potentilla confinis Jord., Pugill. Pl. Nov.: 68. 1852
= Potentilla decora Markl., in Memoranda Soc. Fauna Fl. Fenn. 16: 55. 1940
= Potentilla decumbens Jord., in Reuter, Cat. Graines Jard. Bot. Grenoble: 22. 1849
= Potentilla demissa Jord., in Reuter, Cat. Graines Jard. Bot. Grenoble: 22. 1849
= Potentilla dissecta (Wallr.) Zimmeter [non Pursh 1814], in Jahresber. K. K. Staats-
Ober-Realschule Steyr 14: 13. 1884
= Potentilla grandiceps Zimmeter, in Progr. Ober-Realsch. Innsbr. 1888–1889: 25.
1889
= Potentilla impolita subsp. pseudocalabra (Th. Wolf) Borhidi & Isépy, in Acta Bot.
Acad. Sci. Hung. 11: 299. 1965
= Potentilla incanescens Opiz, Naturalientausch 9: 136. 1825
= Potentilla minuta Zimmeter, in Jahresber. K. K. Staats-Ober-Realschule Steyr 14:
13. 1884
= Potentilla neglecta Baumg., Enum. Stirp. Transsilv. 2: 63. 1816
= Potentilla tenuiloba Jord., Pugill. Pl. Nov.: 67. 1852
Stanište: Livade, kamenita staništa, točila, rudine, pored puteva.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići u Pivi (Rohlena, 1942: 1426), Le-
denica, Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 1421), Piva (Rohlena, 1942: 1422,4), kanjon
Tare (Bulić, 1989: 122), Varda u Pivi (Rohlena, 1942: 1421), C – Babji zub (Vuk-
sanović, 2003: 87), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 1425), Balj iznad Andrijevice
(Rohlena, 1942: 1426), okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 95), ispod Cr-
ne planine (Rohlena, 1942: 1421), Kolašin (Rohlena, 1942: 1423), Konjuhe (Rohle-
na, 1942: 1421), Kralje ispod Komova (Rohlena, 1942: 1426), Perućica ispod Koma
(Rohlena, 1942: 1421), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 30), Žoljevica iznad Andri-
jevice (Rohlena, 1942: 1426), Sm – Đinovo brdo i Orlov krš ko Cetinja, Padež, Šti-
rovnik (Stanković-Tomić, 1970: 29).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, zapadna Azija, Sjeverna Amerika.
Potentilla aurea L. supsp. aurea

Cent. Pl. II: 18. 1756
= 1Potentilla aurea Torn. f. piperorum Rohl., Sitz.Ber.Böhm.Ges.Wiss 1903:27.1903
= Fragaria aurea (L.) Crantz, Stirp. Austr. Fasc. 2: 17. 1763
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 144), Golija (Ble-
čić et Tatić, 1964: 89), Ledenica, Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 144), C – Maganik
(Rohlena, 1942: 144), Piperska Lukavica (Rohlena, 1942: 1441), E – Bjelasica (La-
kušić, 1966: Tab. 4), Čakor (Šmarda, 1968: 93), Kom, Mojan, Mokra planina (Rohle-
na, 1942: 144; Rudski, 1949: 39), Planinica, Sjekirica (Rohlena, 1942: 144), Vasoje-
vićki Kom (Lakušić, R., 1968: Tab. 12), Veliki Maglić (Rohlena, 1942: 144), Veliki
Rid (Lakušić, R. 1964: 52), Zeletin (Rohlena, 1942: 144), Žljeb (Rudski, 1949: 13).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, sjeverna Azija, Sjeverna Amerika.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Crvenim gredama na Piperskoj Lukavici
Rohlena (1903: 27) opisuje formu piperorum.
Potentilla aurea subsp. chrysocraspeda (Lehm.) Nyman

Consp. Fl. Eur. 1: 225. 1878
Basionym: Potentilla chrysocraspeda Lehm., Del. Sem. Hort. Hamburg.: 10. 1849
= 1Potentilla ternata K.Koch., in Linnaea (Berlin) 19: 45. 1846
= Potentilla pseudofrigida Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 195. 1866
= Potentilla transsilvanica Schur, Sert. Fl. Transsilv.: 23. 1853
= Potentilla aurea subsp. ternata (K. Koch) Th. Wolf, in Biblioth. Bot. 71: 567. 1908
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bjelasica (Blečić, 1960b: 111; Lakušić, R.,
1966: Tab. 1; Wraber, 1988a: 99), Čakor (Lakušić, R., 1968: Tab. 17), Mali Rid (Ble-
čić, 1957b: 46), Mokra planina (Rohlena, 1942: 144; Rudski, 1949: 391), Pivljan,
Sjekirica (Rohlena, 1942: 145; Blečić, 1957b: 46), Starac (Lakušić, R., 1968: Tab.
17), ispod Vasojevićkog Koma, između Vermoša i Širokara (Rohlena, 1942: 145),
Visitor (Blečić, 1957b: 46), Zeletin (Rohlena, 1942: 145; Blečić, 1957b: 46; Laku-
šić, R., 1968: Tab. 16), Žljeb (Rudski, 1949: 11).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko pouostrvo, Rumunija
Potentilla caulescens L.
Cent. Pl. II: 19. 1756
= 1
Potentilla caulescens Torn. f. persiciana Th.Wolf
= Fragaria caulescens (L.) Crantz, Stirp. Austr. Fasc. 2: 20. 1763
= Fragariastrum caulescens (L.) Schur, Sert. Fl. Transsilv.: 23. 1853
= Trichothalamus caulescens (L.) Spreng., Anleit. Kenntn. Gew., ed. 2, 2(2): 864. 1818
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984: 721), kanjon
Komarnice (Blečić, 1958: Tab. 111), kanjon Pive (Blečić, 1958: Tab. 111; Lakušić,
R. et Redžić, 1989: Tab. 21), u dolini Pive ispod Goranskog, Pošćensko jezero (Ro-
hlena, 1942: 1411), kanjon Tare (Janković, 1984: 141; Bulić, 1989: 1221), C – Ma-
ganik, Tičnjak (Rohlena, 1942: 141), E – Kostiča u Kučima, Rogam ispod Komo-
va (Rohlena, 1942: 141), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 29), Sm – Velja glava
iznad Poda (Stanković-Tomić, 1970: 28).
Potentilla clusiana Jacq.

= Fragariastrum clusianum (Jacq.) Schur Sert. Fl. Transsilv.: 23. 1853
= Trichothalamus clusianus (Jacq.) Spreng. Anleit. Kenntn. Gew., ed. 2, 2(2): 864.
1818
= Potentilla clusiana subsp. triphylla Tratt. Rosac. Monogr. 4: 133. 1824
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – planine durmitorskog sektora (Lakušić, R.,

1968: 30), Durmitor (Bošnjak, 1935: 21; Lakušić, R., 1984: 72), Mali Durmitor (Ro-
hlena, 1942: 141), Ćirova pećina (Muravjev, 1935: 134), Maglić Pivski (Rohlena,
1942: 141; Bjelčić, 1956: 145), Sinjajevina (Rohlena, 1942: 141), Stožina (Barret,
1969: 151), E – Komovi (Rohlena, 1942: 141), Ničinat (Bjelčić, 1956: 146), Plani-
nica u Kučima, Veliki Maglić (Rohlena, 1942: 141).
Geografsko rasprostranjenje: Dio centralne Evropa, Apeninsko i zapadni dio
Potentilla crantzii (Crantz) Fritsch

Excursionsfl. Österreich: 295. 1897
Basionym: Fragaria crantzii Crantz, Inst. Rei Herb. 2: 178. 1766

= 1Potentilla crantzii (Cr.) Beck var. gracilior (Koch) Hay
= 2Potentilla crantzii (Cr.) Beck f. subsericea (Th.Wolf) Hay.
= 3Potentilla crantzii (Cr.) Beck var. stricticaulis (Gremli) Hay.
= 4Potentilla crantzii (Cr.) Beck var. tridentata (Gelmi) Hay.
= 5Potentilla crantzii (Cr.) Beck var. baldensis (A.Kern.) Hay.
= Potentilla adscendens Lapeyr. [non Willd. 1809], Hist. Pl. Pyrénées: 289. 1813
= Potentilla affinis Host, Fl. Austriac. 2: 41. 1831
= Potentilla alpestris Haller f., nom. illeg., Mus. Helv. Bot. 1(3/4): 53. 1819
= Potentilla baldensis A. Kern., in Österr. Bot. Z. 20: 220. 1870
= Potentilla bithynica Hornem., Hort. Bot. Hafn. Suppl.: 55. 1819
= Potentilla debilis Schleich., Cat. Pl. Helv., ed. 3: 23. 1815
= Potentilla filiformis Vill., Hist. Pl. Dauphiné 3(1): 564. 1788
= Potentilla friesiana Lange, in Oeder, Fl. Dan. 7(50): 8, t. 2965. 1880
= Potentilla gardae Evers, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 46: 56. 1896
= Potentilla jurana Reut., in Compt.-Rend. Trav. Soc. Hallér. 4: 108. 1856
= Potentilla langeana Rydb., in Bull. Torrey Bot. Club 28: 179. 1901
= Potentilla obtusifolia Zimmeter, in Progr. Ober-Realsch. Innsbr. 1888–1889: 35.
1889
= Potentilla praeruptorum F. W. Schultz, in Jahresber. Pollichia 18–19: 105. 1861
= Potentilla pseudoserpentini Waisb., in Österr. Bot. Z. 43: 357. 1893
= Potentilla rotundifolia Vill., Hist. Pl. Dauphiné 3(1): 565. 1788
= Potentilla rubens Vill., Prosp. Hist. Pl. Dauphiné: 46. 1779
= Potentilla sabauda DC., Fl. Franç. 4(2): 458. 1805
= Potentilla salisburgensis Haenke, in Jacquin, Collectanea 2: 68. 1788
= Potentilla saxatilis Boulay, in Billotia 1: 109. 1869
= Potentilla scandica Soják, in Preslia 57: 264. 1985

= Potentilla serpentini Borbás, in Erdész. Lapok 33: 341. 1884
= Potentilla stipularis Lapeyr. [non L. 1753], in Hist. & Mém. Acad. Roy. Sci. Toulo-
use 1: 212. 1782
= Potentilla tridentina Gelmi & Evers, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 46: 56.
1896
= Potentilla villosa Zimmeter, in Jahresber. K. K. Staats-Ober-Realschule Steyr 14:
25. 1884
= Potentilla alpestris subsp. baldensis (A. Kern.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 226. 1878
= Potentilla alpestris subsp. gelida (C. A. Mey.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 226. 1878
= Potentilla crantzii subsp. boreo-asiatica (Jurtzev & Kamelin) Soják, in Preslia 65:
129. 1993
= Potentilla crantzii subsp. gelida (C. A. Mey.) Soják, Consp. Fl. Eur. 1: 226. 1878
= Potentilla crantzii subsp. latestipula Vives, in Acta Geobot. Barcinon. 1: 45. 1965
= Potentilla crantzii subsp. saxatilis (Boulay) Soják, in Preslia 32: 373. 1960
= Potentilla crantzii subsp. serpentini (Borbás) H. Neumayer, in Verh. Zool.-Bot. Ges.
Wien 79: 366. 1930
= Potentilla gelida subsp. boreo-asiatica Jurtzev & Kamelin, in Jurtzev, Fl. Arct. URSS
9(1): 320. 1984
= Potentilla hyparctica subsp. gelida (C. A. Mey.) Vorosch., Florist. Issled. Razn. Rayo-
nakh USSR: 176. 1985
= Potentilla opaca subsp. saxatilis (Boulay) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 226. 1878
= Potentilla salisburgensis subsp. saxatilis (Boulay) Berher, Fl. Vosges 2: 80. 1887
= Potentilla verna subsp. alpestris Bonnier & Layens, Tabl. Syn. Pl. Vasc. France: 99.
1894
= Potentilla verna subsp. baldensis (A. Kern.) Murb., Beitr. Fl. Südbosnien: 136. 1892
Stanište: Kamenita i travnata mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 1441,3,4, Laku-
šić et al. 1968: Tab. 13), Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 1441), Žabljak (Aalto et
al., 1972: 31), C – Gradište iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 1442,5), E – Bijela vo-
da ispod Komova (Rohlena, 1942: 1441), Bjelasica (Rohlena, 1942: 1443; Lakušić,
R., 1966: Tab. 74), Carine iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 1441), Fuša Rudnice is-
pod Prokletija (Rohlena, 1942: 1445), Komovi (Rohlena, 1942: 1441; Blečić, 1959:
tab. 1), Prokletije (Lakušić, R., 1968: Tab. 14), Žoljevica iznad Andrijevice (Rohle-
na, 1942: 144 4)
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, izuzimajući dio centralne, Kav-
kaz, sam sjever Sjeverne Amerike.
Potentilla erecta (L.) Räusch.

Nomencl. Bot.: 152. 1797
Basionym: Tormentilla erecta L., Sp. Pl.: 500. 1753

= 1Potentilla tormentilla Neck.
= Fragaria tormentilla Crantz, Stirp. Austr. Fasc. 2: 23. 1763
= Potentilla dacica Zimmeter, in Jahresber. K. K. Staats-Ober-Realschule Steyr 14:
5. 1884
= Potentilla divergens Poeverl., in Denkschr. Königl. Bot. Ges. Regensburg 7: 169.
1898
= Potentilla favratii Favrat, in Bull. Trav. Soc. Murith. 13–15: 62. 1887
= Potentilla laeta Salisb., nom. illeg., Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 362. 1796
= Potentilla officinalis Gray, nom. illeg., Nat. Arr. Brit. Pl. 2: 583. 1821
= Potentilla pubescens (Woerl.) Poeverl., in Denkschr. Königl. Bot. Ges. Regensburg
7: 167. 1898
= Potentilla reducta (Rouy & E. G. Camus) A. F. Hill, IK Suppl. 6: 164. 1926
= Potentilla strictissima Zimmeter, in Jahresber. K. K. Staats-Ober-Realschule Steyr
14: 5. 1884
= Potentilla sylvestris Neck., nom. illeg., Delic. Gallo-Belg. 1: 222. 1768
= Potentilla tetrapetala Haller f., nom. illeg., Mus. Helv. Bot. 1(3/4): 51. 1819
= Potentilla tormentilla (Crantz) Neck., in Hist. & Commentat. Acad. Elect. Sci.
Theod.-Palat. 2: 491. 1770
= Tormentilla adstringens Lindem., in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 23: 480.
1850
= Tormentilla alpina Opiz, Böh. Phan. Crypt. Gew.: 64. 1823
= Tormentilla dissecta Timb.-Lagr., in Bull. Soc. Bot. France 19(Sess. Extr.): Cxviii.
1872
= Tormentilla divergens Rchb., Fl. Germ. Exsicc. 23: no. 2248. 1842
= Tormentilla ericetorum Timb.-Lagr., in Bull. Soc. Bot. France 19(Sess. Extr.): Cxvi-
ii. 1872
= Tormentilla gracilis Timb.-Lagr., in Bull. Soc. Bot. France 19(Sess. Extr.): Cxvii.
1872
= Tormentilla montana Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 188. 1866
= Tormentilla nodosa Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 188. 1866
= Tormentilla officinalis Curtis, nom. illeg., Fl. Londin. 5: t. 35. 1786
= Tormentilla officinarum Neck., nom. illeg., Elem. Bot. 2: 95. 1790
= Tormentilla parviflora Wallr., in Linnaea (Berlin) 14: 580. 1841
= Tormentilla recta Schur, nom. illeg., Enum. Pl. Transsilv.: 188. 1866
= Tormentilla sessilifolia Stokes, nom. illeg., Bot. Mat. Med. 3: 151. 1812
= Tormentilla sylvestris Bubani, nom. illeg., Fl. Pyren. 2: 627. 1899

= Tormentilla vulgaris Hill, Brit. Herb.: 7. 1756
= Potentilla erecta subsp. strictissima (Zimmeter) A. J. Richards, in Watsonia 9: 312.
1973
= Potentilla tormentilla subsp. divergens (Rchb.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 227. 1878
Stanište: Livada.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Golija (Blečić et Tatić, 1964: 89), Gradina
kod Pljevalja (Caković, 2014: 26), Pašina voda ispod Durmitora, Pošćensko jezero
kod Šavnika (Rohlena, 1942: 146), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), Žabljak (Aal-
to et al., 1972: 31), Voloder u podnožju Ljubišnje (Tomić, 1988: tab. 1), C – Crkvi-
ne (Šmarda, 1968: 94), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 27), E – iznad Andrije-
vice (Rohlena, 1942: 146), okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 951), Bjela-
sica (Lakušić, R., 1966: Tab. 3; Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 11), ispod
Crne planine (Rohlena, 1942: 146), Kaludarska rijeka, okolina Kolašina (Rohle-
na, 1942: 146; Blečić, 1960: Tab. 1), Konjska planina, Korita ispod Huma Orahov-
skog (Rohlena, 1942: 146), Murino (Blečić, 1960: Tab. 1), okolina Petnjice (Škrijelj,
2013: 30), Prokletijski sektor (Menković et al. 2011: 100), okolina Rožaja (Marki-
šić, 2002: 137), Smiljevica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 11), Sm – Ka-
tunska Nahija, Lastva Čevska (Rohlena, 1942: 146), Lovćen (Studniczka, 1890: 75)
Potentilla heptaphylla L. subsp. heptaphylla

Cent. Pl. I: 13. 1755
= Potentilla opaca L., Amoen. Acad. 4: 274. 1759
1
= Potentilla opaca Jusl. var. subalpina Th.Wolf

2
= Fragaria rubens Crantz, Stirp. Austr. Fasc. 2: 14. 1763

= Potentilla dubia Moench, Enum. Pl. Hass.: 263. 1777
= Potentilla gentilis Jord., Pugill. Pl. Nov.: 69. 1852
= Potentilla rubens (Crantz) All. [non Vill. 1779], Fl. Pedem. 2: 58. 1785
= Potentilla chrysantha subsp. gentilis (Jord.) P. Fourn., Quatre Fl. France: 508. 1936
= Potentilla heptaphylla subsp. rubens (Crantz) P. Fourn., Fl. Compl. Plaine Franç.:
104. 1928
= Potentilla verna subsp. opaca Bonnier & Layens, Tabl. Syn. Pl. Vasc. France: 99.
1894
Stanište: Brdsko-planinske livade i šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ledenica planina (Rohlena, 1942: 1442), C

– Gradište iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 1441 ; Vuksanović, 2003: 87), E – Diba-
la, Hum Orahovski, Kunj Kostiča, Miočev do u Kučima, Pešinjak (Rohlena, 1942:
1441), Pivljan iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1442), Štitovo (Blečić et Lakušić, R.,
1969: Tab. 11), Strunga, Vila (Rohlena, 1942: 1441), Zeletin (Rohlena, 1942: 1442).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadane i jugoistočne, srednja i istočna
Evropa, jug Skandinavije.
Potentilla heptaphylla subsp. australis (Nyman) Gams

in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4(2): 875. 1922
Basionym: Potentilla opaca subsp. australis Nyman, Consp. Fl. Eur., Suppl. 2(1): 111.
1889
= 1Potentilla australis Kraš., in Österr. Bot. Z. 17: 302. 1867
= 2Potentilla australis Kraš. f. pygmaea Kraš.
= 3Potentilla australis Kraš. f. dinarica Beck.
Stanište: Planinske livade, rubovi šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Tare (Lakušić, R. et Redžić, 1989:
Tab. 7), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31; Jovanović et al., 2013: 67), C – Rašulja (Fu-
karek, 1963: 137), W – Orijen (Janković, 1965: 18), Sm – Lovćen (Bornmüller,
1889: 3341; Bornmüller, 1933: 1231; Rohlena, 1942: 144, 1442,3)
Potentilla inclinata Vill.

Hist. Pl. Dauphiné 3(1): 567. 1788
= Potentilla canescens Bess. f. typica Beck.
1
= Potentilla canescens Bess. f. oligodonata Th.Wolf.

2
= 3
Potentilla canescens Bess. f. virescens (Boiss) Th.Wolf.
= 4
Potentilla canescens Bess. f. incisoserrata Th.Wolf.
= Potentilla argentea subsp. inclinata (Vill.) Berher, Fl. Vosges 2: 80. 1887
= Potentilla canescens Besser, Prim. Fl. Galiciae Austriac. 1: 330. 1809
= Potentilla assurgens subsp. inclinata (Vill.) O. Schwarz, Nomencl. ref.: in Mitt.
Thüring. Bot. Ges. 1: 105. 1949
= Potentilla bohemica Woll., in Spraw. Komis. Fizjogr. 22: 218. 1888
= Potentilla canescens Besser, Prim. Fl. Galiciae Austriac. 1: 330. 1809
= Potentilla curvidens Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 190. 1866
= Potentilla fissidens Zimmeter, in Jahresber. K. K. Staats-Ober-Realschule Steyr 14:

9. 1884
= Potentilla hungarica Willd., in Mag. Neuesten Entdeck. Gesammten Naturk. Ges.
Naturf. Freunde Berlin 7: 289. 1816
= Potentilla impolita Wahlenb., Fl. Carpat. Princ.: 155. 1814
= Potentilla podolica (Błocki) Błocki, in Österr. Bot. Z. 35: 291. 1885
= Potentilla polyodonta Zimmeter, in Jahresber. K. K. Staats-Ober-Realschule Steyr
14: 9. 1884
= Potentilla subrecta Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 191. 1866
Stanište: Suve livade, pored puteva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići u Pivi (Rohlena, 1942: 1422), Mra-
tinje ispod Maglića Pivskog (Rohlena, 1942: 1421), Piva (Rohlena, 1942: 1423); E
– Andrijevica (Rohlena, 1942: 1422,4), Balj, Lim i Zlorječica iznad Andrijevice (Ro-
hlena, 1942: 1421), Kolašin, dolina Tare (Rohlena, 1942: 1423)
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna i jugoistočna Evropa, Kavkaz,
Sibir.
Potentilla indica (Jacks.) Th. Wolf

in Ascherson & Graebner, Syn. Mitteleur. Fl. 6(1): 661. 1904
Basionym: Fragaria indica Jacks., in Andrews, Bot. Repos. 7: t. 479. 1807

= 1 Duchesnea indica (Jacks.) Focke, in Engler & Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(3): 33.
1888
Stanište: Gajena vrsta, koja raste subspostano na zapuštenim staništima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E –Berane (Tomović et Stešević 2007: 162).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz istočne i jugoistočne Azije.
Potentilla montenegrina Pant.

in Österr. Bot. Z. 23: 6. 1873
= 1Potentilla montenegrina Pant. f. jankaeana (Pant.) Th.Wolf.
= 2Potentilla jankaeana Pant.; 1873 5 1873.
Locus classicus: dolina Perućice ispod Koma (Pantocsek, 1873: 6).
Stanište: Planiske livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Bošnjak, 1935: 18; Lakušić, R.,
1984: 79), Kovčice ispod Durmitora, Sinjajevina, Vojnik (Rohlena, 1942: 145), C
– Korita rovačka (Rohlena, 1942: 145), E – Balj (Rohlena, 1942: 145), Bjelasica (La-
kušić, R., 1966: Tab. 7), Bijele Carine ispod Koma (Pantocsek, 1873: 52; Rohlena,
1942: 1451), Bjelasica iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 145), Gusinjske Prokletije
(Wraber, 1989: 295), Perućica ispod Komova (Pantoscek, 1873: 5), Pivljan, Sjeki-
rica, Varda, Zeletin (Rohlena, 1942: 145),
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Bijelim Carinama izviše Koma Pantoček
1873. opisuje takson Potentilla jankaeana, međutim on je stavljen u sinonimiku
Potentilla montenegrina.
Potentilla micrantha Ram.

Fl. Franç. 4(2): 468. 1805
= Fraga micrantha (DC.)Fourr. in Ann. Soc. Linn. Lyon, n. S. 16: 370. 1868
= Fragaria micrantha (DC.) Tratt. Rosac. Monogr. 3: 169. 1823
= Fragariastrum micranthum (DC.) Schur Sert. Fl. Transsilv.: 23. 1853
= Fragaria breviscapa Tratt. Rosac. Monogr. 3: 168. 1823
= Potentilla breviscapa Vest in Flora 4: 158. 1821
= Potentilla fragaria Ten., nom. illeg. Syll. Pl. Fl. Neapol.: 249. 1831
= Potentilla parviflora Clairv. Man. Herb. Suisse: 166. 1811
= Potentilla tineoi Lojac. Fl. Sicul. 1(2): 197. 1895
= Potentilla fragariastrum subsp. micrantha (DC.) Bonnier & Layens Tabl. Syn. Pl.
Vasc. France: 97. 1894
= Potentilla micrantha subsp. breviscapa (Vest) Gams in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4(2):
829. 1922
Stanište: Šume, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – selo Kozica kod Pljevalja (orig. Podaci), Le-
veri (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 5), Piva (Blečić, 1958: 22), kanjon Tare (Bu-
lić, 1989: 122; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 5), C – Babji zub (Vuksanović,
2003: 88), Manastir Morača, Mioska, Mrtvica, Sjevernica, Vjeternik (Bulić, 2008:
125), E – Andrijevica, Kolašin, Kom Kučki (Rohlena, 1942: 141), okolina Petnji-
ce (Škrijelj, 2013: 30), W – Njegoš (Fukarek, 1963: 144), Me – Vrmac (Karaman
1997: 47), Sm – Bioče (Rohlena, 1942: 141), Krstac (Stanković-Tomić, 1970: 28),
Kostanjica, Livari (Petrović, 2011: 78), Lješanska Nahija (Rohlena, 1942: 141), Mali
Mikulići, Možura (Petrović, 2011: 78), Njeguši (Rohlena, 1942: 141), Piperi: južni
dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Stešević et al., 2014: 74), Rumija (Ada-
mović, 1913: 29), selo Sozina (Petrović, 2004: 40), Sutorman iznad Bara (Rohlena,
1942: 141), Trešnja (Stanković-Tomić, 1970: 28), Virpazar (Šmarda, 1968: 93), Vr-
Geografsko rasprostranjenje: Južna, srednja Evropa, Mala Azija.
Potentilla recta L. subsp. recta

Sp. Pl. 1: 497. 1753
= 1
Potentilla recta L.var. sulphurea (Lam.) Lam. et DC.
= 2
Potentilla recta L.var. obscura (Ser.) Koch.
= 3
Potentilla recta L.var. balcanica Th.Wolf.
= 4
Potentilla recta L. f. viridis Th.Wolf.
= 5
Potentilla recta L. f. hirsutior Th.Wolf.
= 6
Potentilla recta L. f. pejovićii Rohl., Sitz.Ber.Böhm.Ges.Wiss 1903:28.1903
= 7
Potentilla recta L. subvar. vlasicensis (Siegf.) Th.Wolf
= 8
Potentilla hirta L. var. pinnatifida Gris. f. hirsuta Th.Wolf.
= 9
Potentilla hirta L. var. pedata (Willd.) Koch.
= 10
Potentilla hirta L. var. laeta (Rchb.) Focke.
= 11
Potentilla laeta Rchb.
= Fragaria recta (L.) Crantz, Stirp. Austr. Fasc. 2: 22. 1763
= Pentaphyllum rectum (L.) Nieuwl., in Amer. Midl. Naturalist 4: 62. 1915
= Potentilla hirta subsp. recta (L.) Briq., Prodr. Fl. Corse 2(1): 186. 1913
Stanište: Livade, kamenita mjesta, šume, šikare, pored puteva, obradive površine,
ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Bošnjak, 1935: 16; Rohlena,
1942: 1433,4), Ledenica (Rohlena, 1942: 1434,5), Piva (Rohlena, 1942: 1432,9), doli-
na Tare (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Vojnik (Rohlena, 1942: 1432,3,4),
Žabljak (Aalto et al., 1972: 32), C – Gradište (Rohlena, 1942: 1437), E – Andrijevi-
ca (Rohlena, 1942: 1431,3), Balj prope Andrijevica (Rohlena, 1942: 1439), Bjelasica
(Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Jelovica ispod Bjelasice (Rohlena, 1942:
1432), Jerinja glava kod Andrijevice (Rohlena, 1942: 1437), Kapetanova rijeka kod
Andrijevice (Rohlena, 1942: 1434), Kom (Rohlena, 1942: 1433), Kralje kod Andri-
jevice (Rohlena, 1942: 1435), Mokra planina (Rudski, 1949: 319), okolina Petnji-
ce (Škrijelj, 2013: 30), Prokletije (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), oko-
lina Rožaja (Markišić, 2002: 137), Žljeb (Rudski, 1949: 79), Me – Bar (Rohlena,
1942: 1439,10), Budva, Kotor (Bornmüller, 1889: 334 as P. hirta), Ulcinj (Rohlena,
1942: 1439,10), Sm – Bar (Rohlena, 1942: 1439), Bioče (Rohlena, 1942: 1435,7), Bo-
ljevići (Petrović, 2004: 40), Cetinjsko polje (Stanković-Tomić, 1970: 298), Cijevna
(Bulić, 1994: 76), Čukojevići (Rohlena, 1942: 1439), Danilovgrad (Rohlena, 1942:
1433,7,9,10), Dolovi (Stanković-Tomić, 1970: 298), Dobri do-Velembusi, Dračevica,

Godinje, Livari-vrh Rumije (Petrović, 2011: 78), Ivanova korita (Stanković-Tomić,
1970: 298), Lonac (Petrović, 2004: 40), Lovćen, iznad Njeguša (Rohlena, 1942:
1439), Lovćen, (Rohlena, 1942: 1433), Majstori (Stanković-Tomić, 1970: 298), Pi-
peri: južni dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Rohlena, 1942: 1438,9,10; Čer-
njavski et al., 1949: 72; Stešević et al., 2014: 74), Vir (Rohlena, 1942: 1439,10), Ru-
mija (Rohlena, 1942: 1433 ; Adamović, 1913: 3011), Spuž (Bešić, 1978: 283), Vrsuta
(Petrović, 2004: 40), dolina Zete kod Spuža (Rohlena, 1942: 1436).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Kavkaz, zapadni Sibir, Mala Azija, sje-
verozapadna Evropa.
Napomena: Na materijalu sakupljenom u dolini Zete kod Spuža Rohlena (1903: 28)
opisuje varijetet pejovićii..
Potentilla recta subsp. pilosa (Poir.) Jáv.

Magyar. Fl.: 527. 1924
Basionym: Potentilla recta var. pilosa Poir., Encycl. 5: 589. 1804

= 1Potentilla recta L.var. pilosa (Willd.) Led.
= 2Potentilla pilosa Willd. [non Vill. ], Sp. Pl., ed. 4, 2(2): 1100. 1799
= Potentilla balcanica (Th. Wolf) Micevski, Fl. Republ. Makedonija 1(4): 958. 1998
= Potentilla macedonica Micevski, in Makedonska Akad. Nauk. Umet. Oddel. Biol.
Med. Nauki Prilozi 17: 6. 1996
= Potentilla recta subsp. auriflora (Borbás) Soó, in Acta Bot. Acad. Sci. Hung. 17: 125.
1972
Stanište: Livade, kamenita staništa, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C - Kopilje (Rohlena, 1942: 1431), Me – Ko-
tor (Hirc, 1912: 522), Sm - Cetinje (Rohlena, 1942: 1431), između Rijeke i Cetinja
(Rohlena, 1942: 1431), Rijeka Crnojevića (Šmarda, 1968: 93), Virpazar (Rohlena,
1942: 1431),
Geografsko rasprostranjenje: Dio srednje Evrope, Balkansko poluostrvo, dio
istočne Evrope.
Potentilla reptans L.
Sp. Pl.: 499. 1753
= 1Potentilla reptans L. f. microphylla Tratt.
= Dasiphora reptans (L.) Raf., Autik. Bot.: 168. 1840
= Fragaria reptans (L.) Crantz, Inst. Rei Herb. 2: 179. 1766
= Fragaria pentaphylla Crantz, nom. illeg., Inst. Rei Herb. 2: 179. 1766
= Potentilla abyssinica A. Rich., Tent. Fl. Abyss. 1: 257. 1847
= Potentilla anomala Ledeb., Fl. Ross. 2(1, 4): 53. 1843
= Potentilla cacerensis Riv. Mateos, in Rev. Estremad. 2(10): 433. 1900
= Potentilla lanata (Lange) Zimmeter, in Jahresber. K. K. Staats-Ober-Realschule
Steyr 14: 6. 1884
= Potentilla microphylla (Tratt.) Zimmeter [non D. Don 1825], in Jahresber. K. K.
Staats-Ober-Realschule Steyr 14: 6. 1884
= Potentilla pinnatifida J. Presl & C. Presl, Delic. Prag. 1: 54. 1822
= Potentilla repens L., Amoen. Acad. 4: 484. 1759
= Potentilla sessilis F. W. Schmidt, in Samml. Phys. Aufsätze Böhm. Naturgesch. 1:
197. 1791
= Potentilla subpedata K. Koch, in Linnaea (Berlin) 16: 349. 1842
= Tormentilla reptans L., Sp. Pl.: 500. 1753
Stanište: Ruderalna staništa, pored puteva, vlažne livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta u Cijeloj Crnoj Gori, N – Budoške bare (Bu-
banja, 2008: 34), Durmitor (Lakušić, R., 1984: 87), Krupac (Bubanja, 2008: 34), Li-
verovići (Bubanja, 2004: 27), okolina Pljevalja (Stešević et Jovović 2002: 49), doli-
na Tare (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122),
Žabljak (Jovanović et al., 2013: 65), E – okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972:
95), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 5; Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1),
Kolašin (Blečić 1960: tab. 1), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 30), Smiljevica (Blečić
et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Me – Pečurice (Petrović, 2011: 78), Donji Štoj
(Bubanja, 2016: 231), Sm – Baša, Boljevići (Petrović, 2004: 40), Bukovica iznad Ce-
tinja (Rohlena, 1942: 1461; Stanković-Tomić, 1970: 291), Cetinjsko polje (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 29), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122), Kuće Raki-
ća, Srpska (Bulić, 1994:76), Duge njive (Stanković-Tomić, 1970: 291), Đolaza (Pe-
trović, 2004: 40), Ivanova korita (Stanković-Tomić, 1970: 29), Livari, Mali Mikuli-
ći (Petrović, 2011: 78), Njeguši (Stanković-Tomić, 1970: 29), Podgorica (Stešević et
al., 2014: 74), Rasovatac (Petrović, 2011: 78), Rumija (Adamović, 1913: 29), Spuž
(Bešić, 1978: 28), pored Šaskog jezera, Virpazar (Petrović, 2011: 78).
Potentilla speciosa subsp. illyrica Soják

in Preslia 65: 127. 1993
= 1Potentilla speciosa Willd. f. concolor Th.Wolf
= 2Potentilla speciosa Willd. subvar. elatior Th.Wolf
Stanište: Visokoplaninske livade i kamenjari, pukotine stijena, točila.

141), Durmitor (Bošnjak 1935: 21), C – Korita rovačka (Rohlena, 1942: 141), Štir-
ni do na Lukavici (Rohlena, 1942: 1412), Treblješ (Rohlena, 1942: 141), E – Balj
iznad Andrijevice, Kom (Rohlena, 1942: 141), ispod Prokletija – iznad Gusinja (Ro-
hlena, 1942: 141), W – Crkvice (Veselý, 1890: 386), Jastrebica (Adamović, 1913:
292), Orjen (Veselý, 1890: 388), Vučiji zub – Bijela gora (Rohlena, 1942: 141), Sm
– Brajići, Jezerski vrh, iznad Jezera (Stanković-Tomić, 1970: 281), Lovćen (Pittoni,
1869: 155; Bornmüller, 1933: 122; Rohlena, 1942: 141, 1411,2), Orijen (Stevano-
vić, B. et Stevanović, V., 1984: 63), Rujišta, Štirovnik (Stanković-Tomić, 1970: 281).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadni i južni dio Balkanskog poluostrva.
Potentilla sterilis (L.) Garcke

Fl. Halle 2: 200. 1856
Basionym: Fragaria sterilis L. Sp. Pl.: 495. 1753

= 1Potentilla fragariastrum Pers., nom. illeg., Syn. Pl. 2(1): 56. 1806
= Fraga sterilis (L.) Lapeyr. Hist. Pl. Pyrénées: 287. 1813
= Fragariastrum sterile (L.) Schur Sert. Fl. Transsilv.: 23. 1853
= Potentilla fragariifolia C. C. Gmel. Fl. Bad. 2: 453. 1806
= Potentilla gunneri Hartm. Handb. Skand. Fl.: 201. 1820
= Potentilla prostrata Moench [non Rottb. 1770] Methodus: 659. 1794
= Potentilla villosa Dulac Fl. Hautes-Pyrénées: 308. 1867
Stanište: Šume i šikare i njihovi rubovi.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me - Boka Kotorska: Prčanj i Stoliv (Visiani,
1852: 252), Meljine, Vrmac (Studniczka, 1890: 751)
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna, dio centralne Evrope, jug Skan-
dinavije, zapadni dio Balkanskog poluostrva.
Potentilla supina L.
Sp. Pl.: 497. 1753
= Argentina supina (L.) Lam. Fl. Franç. 3: 119. 1779
= Comarum supinum (L.) Alef. in Bot. Zeitung (Berlin) 24: 262. 1866
= Fragaria supina (L.) Crantz Stirp. Austr. Fasc. 2: 10. 1763
= Tridophyllum supinum (L.) Greene in Leafl. Bot. Observ. 1: 189. 1906
= Comarum flavum Roxb. Hort. Bengal.: 39. 1814
= Potentilla cicutariifolia Willd. Sp. Pl., ed. 4, 2(2): 1098. 1799

= Potentilla obovata Bertol. in Mem. Reale Accad. Sci. Ist. Bologna, ser. 2 3(4): 422. 1863
= Potentilla prostrata Pohl [non Rottb. 1770] Tent. Fl. Bohem. 2: 181. 1814
= Potentilla supina L. subsp. supina**
= Potentilla supina subsp. aegyptiaca (Vis.) Soják in Preslia 65: 128. 1993
= Potentilla supina subsp. arabica Soják in Preslia 59: 272. 1987
= Potentilla supina subsp. caspica Soják in Preslia 65: 128. 1993
= Potentilla supina subsp. costata Soják in Preslia 59: 272. 1987
= Potentilla supina subsp. paradoxa (Nutt.) Soják in Folia Geobot. Phytotax. 4(2): 207.
1969**
= Potentilla supina subsp. tunetica Soják in Preslia 65: 128. 1993
Stanište: Vlažne livade, obale voda.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Virpazar (Rohlena, 1942: 146).
Geografsko rasprostranjenje: Umjereni djelovi Evrope i Azije, sjeverna Afrika.
Potentilla tommasiniana F.W.Schultz.

Arch. Fl.: 264. 1858
= Potentilla tommasiniana F.Schultz. f. quinata Th.Wolf
= Potentilla acaulis subsp. tommasiniana (F. W. Schultz) Soják, in Preslia 65: 129. 1993
= Potentilla arenaria subsp. tommasiniana (F. W. Schultz) Th. Wolf, Potentillen-Stud.
2: 53. 1903
= Potentilla cinerea subsp. tommasiniana (F. W. Schultz) Velen., Fl. Bulg.: 173. 1891
= Potentilla grandiflora Scop. [non L. 1753], Fl. Carniol., ed. 2, 1: 363. 1771
= Potentilla trifoliata (W. D. J. Koch) Beck, in Ann. K. K. Naturhist. Hofmus. 2: 116.
1887
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Goransko u Pivi, Mratinje ispod Maglića
Pivskog (Rohlena, 1942: 145), E – Balj i Jerinja glava iznad Andrijevice (Rohlena,
1942: 145), Bukovička rijeka (Markišić et Martinović, 1998: 215).
Potentilla argentea × canescens = Potentilla × kerneri Borb.ex Richt.; 1888, 222
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mratinje ispod Maglića Pivskog (Rohle-
na, 1942: 142)
Potentilla canescens × hirta var. pedata.
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 142)
Potentilla aurea × crantzii var. superaurea

= Potentilla huteri Wolf
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 144).
Genus: Prunus L.
Sp. Pl.: 473. 1753
Prunus avium L.
Fl. Suec., ed. 2: 165. 1755
= Cerasus avium (L.) Moench Methodus: 672. 1794
= Prunus cerasus subsp. avium (L.) Hook. f. Student Fl. Brit. Isl.: 107. 1870
= Prunus cerasus var. avium L. Sp. Pl.: 474. 1753
= Cerasus avicularis Dulac Fl. Hautes-Pyrénées: 301. 1867
= Cerasus dulcis (L.) G. Gaertn. & al. Oekon. Fl. Wetterau 2: 181. 1800
= Cerasus duracina (L.) DC. Fl. Franç., ed. 3, 4(2): 483. 1805
= Cerasus hortensis Mill. Gard. Dict., ed. 8: Cerasus no. 3. 1768
= Cerasus juliana (L.) Delarbre Fl. Auvergne, ed. 2: 323. 1800
= Cerasus nigra Mill. Gard. Dict., ed. 8: Cerasus no. 2. 1768
= Cerasus nigricans (Ehrh.) Borkh. in Arch. Bot. 1(2): 38. 1797
= Cerasus silvestris Garsault Fig. Pl. Méd.: t. 211. 1764
= Cerasus varia (Ehrh.) Borkh. in Arch. Bot. 1(2): 38. 1797
= Druparia avium (L.) Clairv. Man. Herb. Suisse: 159. 1811
= Prunus duracina (L.) Sweet Hort. Brit.: 134. 1826
= Prunus juliana (L.) Gaudin Fl. Helv. 3: 308. 1828
= Prunus nigricans Ehrh. Beitr. Naturk. 7: 51. 1792
= Prunus varia Ehrh. Beitr. Naturk. 7: 127. 1792
= Cerasus avium subsp. duracina (L.) Janchen in Phyton (Horn) 8: 237. 1959
= Cerasus avium subsp. juliana (L.) Janchen in Phyton (Horn) 8: 237. 1959
= Prunus avium subsp. duracina (L.) Schübl. & G. Martens Fl. Würtemberg: 311. 1834
= Prunus avium subsp. juliana (L.) Schübl. & G. Martens Fl. Würtemberg: 311. 1834
= Prunus avium subsp. sylvestris (Ser.) Schübl. & G. Martens, nom. illeg. Fl. Würtem-
berg: 311. 1834
Stanište: Mezofilne šume.
Piva (Blečić, 1958: 16), Šavnik (Rohlena, 1942: 163), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123 ;
Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 7), Voloder u podnožju Ljubišnje (Tomić, 1988:
tab. 1), C – Babji zub (Vuksanović, 2008: 88), W – Vilusi (Rohlena, 1942: 163), E
– Biogradska gora (Čurović et al. 2011: Tab. 2), Hajla (Lakušić, R. 1970: 58), Ivica,
Javorje (Rohlena, 1942: 163), Polimlje (Jovančević, 1982: 106), Me – Kotor (Stud-
niczka, 1890: 75), Sm – kanjon Cijevne: Kuće Rakića, Srpska (Bulić, 1994:79), Cr-
mničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122), Mali Mikulići (Petrović, 2011: 79).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Krim, Kavkaz.
Prunus cerasifera Ehrh.

in Gartenkalender 4: 192. 1784
= Prunus myrobalana (L.) Desf., Tabl. École Bot.: 179. 1804
1
= Prunus domestica subsp. cerasifera (Ehrh.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 210. 1882
= Padus racemosa (Lam.) C. K. Schneid., Ill. Handb. Laubholzk. 1: 639. 1906
= Prunus caspica Kovalev & Ekimov, in Compt.-Rend. (Dokl.) Acad. Sci. URSS, [n. S.]
23: 282. 1939
= Prunus divaricata Ledeb., Ind. Sem. Horti Dorpat. 1824, Suppl.: 6. 1824
= Prunus monticola K. Koch, Ind. Sem. Hort. Berol. 1854, App.: 15. 1854
Stanište: Termofilne šume i šikare. Takođe se i gaji.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Polimlje (Jovančević, 1982: 106)
95), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 31), Me – Donji Štoj (Bubanja, 2016: 232), Sm
– Cetinje (Vukićević et Vučković, 1974: 116), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006:
110), Podgorica (Stešević et al., 2014: 74).
Prunus cerasus L.
Sp. Pl.: 474. 1753
= Cerasus vulgaris Mill. Gard. Dict., ed. 8: Cerasus no. 1. 1768
= Cerasus acida (Ehrh.) Borkh. in Arch. Bot. 1(2): 38. 1797
= Cerasus austera (L.) Borkh. in Arch. Bot. 1(2): 38. 1797
= Cerasus collina Lej. & Courtois Comp. Fl. Belg. 2: 130. 1831
= Prunus acida Ehrh. Beitr. Naturk. 7: 51, 130. 1792
= Prunus caproniana (L.) Gaudin Fl. Helv. 3: 307. 1828
= Cerasus avium subsp. acida (Ehrh.) Bonnier & Layens Tabl. Syn. Pl. Vasc. France:
95. 1894
= Cerasus vulgaris subsp. acida (Ehrh.) Buia in Savulescu, Fl. Republ. Socialist. Ro-
mania 4: 851. 1956
= Prunus cerasus subsp. acida (Ehrh.) Schübl. & G. Mart Fl. Würtemberg: 313. 1834
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Gaji se i raste subspontano (Rohlena, 1942:
163).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz Male Azije, gaji se širom svijeta.
Prunus cocomilia Ten.

Fl. Napol. Prodr. 1(Suppl. 2): LXVIII. 1811
= 1Prunus pseudarmeniaca Heldr. & Sart. ex Boiss. Diagn. Pl. Orient., ser. 2 3(5): 96.
1856
= Prunus ursina Kotschy in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 14: 435. 1864
= Prunus divaricata subsp. ursina (Kotschy) Browicz in Davis, Fl. Turkey 4: 11. 1972
Stanište: Granica hrastove i bukove šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva: Lisina, Rudo brdo, MIljkovac, Bor-
kovići, Dubljevići (Blečić, 1953: 221 ; Pulević 1983: 48), W – Poljice ispod Somine
(Rohlena, 1942: 1621), Somina (Rohlena, 1942: 162).
Status zaštite: Vrsta se nalazi na listi Zakonom zaštićenih (Sl. list RCG 76/06: 7).
Prunus domestica L.
Sp. Pl.: 475. 1753
= Prunus communis subsp. domestica (L.) Syme Engl. Bot., ed. 3B, 3: 118. 1864
= Prunus communis Huds., nom. illeg. Fl. Angl., ed. 2, 1: 212. 1778
= Prunus domestica subsp. prisca Bertsch in Mitt. Klosterneuburg 8: 67. 1958
= Prunus domestica subsp. insititia (L.) Bonnier & Layens Tabl. Syn. Pl. Vasc. Fran-
ce: 95. 1894

162), N – Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 26), Me – Bar, Ulcinj (Bunuševac
et al., 1977: 79).
Geografsko rasprostranjenje: Vrsta je široko raspostranjena u cijeloj Evropi, a
njeno porijeklo nije sa sigurnošću utvrđeno.
Prunus dulcis (Mill.) D. A. Webb

Basionym: Amygdalus dulcis Mill., Gard. Dict., ed. 8: Amygdalus no. 2. 1768
= 1Prunus communis (L.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 209. 1882
= Amygdalus communis L., Sp. Pl.: 473. 1753
Stanište: Gajena vrsta, koja subspontano raste u šikarama bijelog graba i u garigama.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Sutorina (Protić, 1908: 283), Me – Strane
iznad Kotora i Grblja (Stanković-Tomić, 1970: 31).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz male Azije.
Prunus fruticosa Pall.

Fl. Ross. 1(1): 19. 1784
= Cerasus fruticosa (Pall.) Woronow in Trudy Prikl. Bot. Selekts. 14(3): 52. 1925
= Prunus chamaecerasus Jacq. Collectanea 1: 133. 1786
Stanište: Gajena.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – u dolini Zete kod Danilovgrada (Rohle-
na, 1942: 163).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, izuzimajući jugozapad, zapad i
sjever, zapadna Azija.
Prunus insititia Jusl.

Cent. Pl. I: 12. 1755
Basionym: Prunus insititia L., Cent. Pl. I: 12. 1755

= 1Prunus domestica subsp.instititia, Tabl. Syn. Pl. Vasc. France: 95. 1894
= Prunus communis subsp. insititia (L.) Syme, Engl. Bot., ed. 3B, 3: 117. 1864
Stanište: Gajena.

162), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 1101).
Geografsko rasprostranjenje: Raspostranjena u Sredozemlju i toplijim djelo-
vima Evrope. Porijeklo nepoznato.
Prunus laurocerasus L.
Sp. Pl.: 474. 1753
= Cerasus laurocerasus (L.)Dum.Cours. Bot. Cult. 3: 390. 1802
= Padus laurocerasus (L.) Mill. Gard. Dict., ed. 8: Padus no. 4. 1768
= Laurocerasus officinalis M. Roem. Fam. Nat. Syn. Monogr. Rosiflorae 3: 91. 1847
= Laurocerasus otinii Carrière in Rev. Hort., [sér. 6] 1873: 240. 1873
= Laurocerasus vulgaris Carrière in Rev. Hort., [sér. 5] 12: 90. 1863
= Prunus grandifolia Salisb., nom. illeg. Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 356. 1796
Stanište: Gajena.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Uzgaja se u vrtovima (Rohlena, 1942: 163)
Geografsko rasprostranjenje: Istočni dio Sredozemlja.
Prunus mahaleb L.
Sp. Pl.: 474. 1753
= Cerasus mahaleb (L.)Mill. Gard. Dict., ed. 8: Cerasus no. 4. 1768
= Druparia mahaleb (L.) Clairv. Man. Herb. Suisse: 159. 1811
= Padellus mahaleb (L.) Vassilcz. in Novosti Sist. Vysš. Rast. 10: 185. 1973
= Padus mahaleb (L.) Borkh in Arch. Bot. 1(2): 38. 1797
= Prunus odorata Lam., nom. illeg. Fl. Franç. 3: 108. 1779
= Cerasus mahaleb subsp. simonkaii (Pénzes) Terpó in Szöl. Gyüm.-Term. 4: 110. 1968
= Padellus mahaleb subsp. simonkaii (Pénzes) Soják in Cas. Nár. Muz. Praze, Rada
Prír. 153: 171. 1985
= Prunus mahaleb subsp. simonkaii Pénzes in Bot. Közlem. 47: 291. 1958
Stanište: Listopadne šume i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva (Blečić, 1958: 15), C – Babji zub (Vuk-
sanović, 2008: 88), Moračke planine (Šilić, 2006: 122), E – Vrujca u Kučima (Rohle-
na, 1942: 163), W – Grahovo, Pusti Lisac (Adamović, 1913: 27), Me – između Bara
i Ulcinja (Bunuševac et al., 1977: 79), Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 47), Dobro-
ta (Studniczka, 1890: 75), Kamenovo (Šmarda, 1968: 94), Kotorski zaliv (Greben-
schikov, 1960: 102), Lovćenske padine iznad Kotora (Jovanović et al., 1979: 157),
Spilica (Petrović, 2011: 79), Tivat (Hirc, 1912: 103), unutrašnji dio Bokokotorskog
zaliva (Đakonović 1978: 113), Zelenika (Grebenschikov, 1960: 102), Sm – Baša
(Petrović, 2004: 42), Bogetići (Rohlena, 1942: 163,), Cetinje (Rohlena, 1942: 163;
Vukićević et Vučković, 1974: 116), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 163; Bešić, 1978:
27), Đuravci, Godinje (Petrović, 2011: 79), padine i podgroina Lovćena (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 31), česta u Katunskoj Nahiji, Lješanska Nahija (Rohlena, 1942:
163), Mali Mikulići (Petrović, 2011: 79), Martinići (Bešić, 1978: 27), Njeguši (Ro-
hlena, 1942: 163), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Rohle-
na, 1942: 163; Stešević et al., 2014: 74)
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope izuzimajući sjeverni i istočni,
sjeverozapadna Afrika.
Prunus padus L.
Sp. Pl.: 473. 1753
= 1
Padus avium Mill., Gard. Dict., ed. 8: Padus no. 1. 1768
= Cerasus padus (L.) Delarbre Fl. Auvergne, ed. 2, 1: 323. 1800
= Padus asiatica Kom. in Komarov, Fl. USSR 10: 578. 1941
= Prunus fauriei H. Lév. in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 7: 198. 1909
Stanište: Listopadne šume i šikare, obale rijeka.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva: Goranjsko (Blau in Pulević et Vin-
cek, 2004: 227), Sinjajevina: južne padine Gradišta, Redice (Svrke), šikara pored
puta (Vuksanović, 2003: 88), Vrulja kod Pljevalja (orig.podaci), E – Rožaje: uz rije-
ku Županicu (Markišić, 1986: 12)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, zapadna Azija, sjeverozapadna Afrika.
Prunus persica (L.) Barsch.

Beytr. Entw. Gewächsreich: 30. 1801
= Amygdalus persica L. Sp. Pl.: 472. 1753
= Persica laevis DC. in Lamarck & De Candolle, Fl. Franç., ed. 3, 4(2): 487. 1805
= Persica nucipersica Borkh. Vers. Forstbot. Beschr.: 205. 1790
= Persica vulgaris Mill. Gard. Dict., ed. 8: Persica no. 1. 1768
= Prunus daemonifuga H. Lév. & Vaniot in Bull. Soc. Bot. France, sér. 4 55: 58. 1908
= Persica vulgaris subsp. laevis (DC.) Bonnier & Layens Tabl. Syn. Pl. Vasc. France:
95. 1894
= Prunus persica subsp. nucipersica (Borkh.) Dippel Handb. Laubholzk. 3: 606. 1893
Stanište: Gajena, raste subspontano.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Crmničko polje (Pulević, Mijušković,
1977: 122), Podgorica (Stešević, 2009: 74), Me – Bar, Ulcinj (Bunuševac et al.,
1977: 79).
Prunus prostrata Labill.

Icon. Pl. Syr. 1: 15, t. 6. 1791
= Amygdalus prostrata (Labill.) Sweet Hort. Brit.: 133. 1826
= Cerasus prostrata (Labill.) Ser. in De Candolle, Prodr. 2: 538. 1825
= Microcerasus prostrata (Labill.) M. Roem. Fam. Nat. Syn. Monogr. Rosiflorae 3: 93.
1847
= Tubopadus prostrata (Labill.) Pomel Mat. Fl. Atl.: 8. 1860
= Cerasus humilis Moris Stirp. Sard. Elench. 1: 17. 1827
= Prunus humilis (Moris) Colla Herb. Pedem. 2: 293. 1834
= Prunus prostrata subsp. discolor (Raulin) O. Schwarz in Repert. Spec. Nov. Regni
Veg. 36: 91. 1934
= Prunus prostrata subsp. humilis (Moris) Arrigoni in Parlatorea 8: 55. 2006
Stanište: Šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Jastrebica (Adamović, 1913: 27), Sm –
Lovćen (Rohlena, 1942: 163).
Prunus spinosa L.
Sp. Pl.: 475. 1753
= 1
Prunus spinosa L. f. ovata Rouy & Camus subf. macrocarpa Petković
= 2
Prunus amygdaliformis Vill. var. triloba Bornm.
= Prunus communis subsp. spinosa (L.) Syme Engl. Bot., ed. 3B, 3: 114. 1864
= Prunus acacia Crantz, nom. illeg. Stirp. Austr. Fasc. 2: 58. 1763
= Prunus amygdaliformis Pau Not. Bot. Fl. Españ. 1: 21. 1887
= Prunus podolica Andrz. Enum. Pl. Podol.: 35. 1860
= Prunus praecox Salisb., nom. illeg. Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 356. 1796
= Prunus subvillosa Debeaux Rech. Fl. Pyrén. Orient. 1: 46. 1878
= Prnus spinosa subsp. ovoideo-globosa Domin in Ceska Akad. Bull. Intern., Cl. Sci.
2 45: Pppp. 1945
= Prunus spinosa subsp. fechtneri Domin in Ceska Akad. Bull. Intern., Cl. Sci. 2 45:
Pppp. 1945
= Prunus spinosa subsp. insititioides (Ficalho & Cout.) Franco Nova Fl. Portugal 1:
553. 1971
= Prunus spinosa subsp. megalocarpa Domin in Ceska Akad. Bull. Intern., Cl. Sci. 2
45: Pppp. 1945
= Prunus spinosa subsp. moravica Domin in Ceska Akad. Bull. Intern., Cl. Sci. 2 45:
Pppp. 1945
= Prunus spinosa subsp. dasyphylla (Schur) Domin in Bull. Int. Acad. Tchéque Sci.,
Cl. Sci. Math. Nat. Méd. 54(27): 15. 1944
Stanište: Hrastove i grabove šume i šibljaci.
kanjon Pive (Rohlena, 1942: 162; Blečić, 1958: 16; Petković, 1976: 1201), Šavnik
(Rohlena, 1942: 162), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123; Lakušić, R. et Redžić, 1989:
Tab. 5), C – Babji zub (Vuksanović, 2008: 88), Morača (Rohlena, 1942: 162), E –
Andrijevica (Rohlena, 1942: 162), okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 95),
Bukovička rijeka (Markišić et Martinović, 1998: 215), Hajla (Lakušić, R. 1970: 58),
okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 31), Polimlje (Jovančević, 1982: 106), Visitor (Men-
ković et al. 2011: 101), W – Grahovo (Rohlena, 1942: 162), Pusti Lisac (Adamo-
vić, 1913: 27), Škaljari (Hirc, 1912: 105), Vilusi (Rohlena, 1942: 162), Me – Donji
Štoj (Bubanja, 2016: 232), Solana u Ulcinju (orig. podaci), Sm – Cetinje (Rohlena,
1942: 162; Vukićević et Vučković, 1974: 116), Crmničko polje (Pulević, Mijuško-
vić, 1977: 122), Dobri do-Velembusi, Godinje (Petrović, 2011: 79), padine i pod-
gorina Lovćena (Stanković-Tomić, 1970: 31), Đolaza, Miljevci-selo Sozina (Petro-
vić, 2004: 27), Martinići (Bešić, 1978: 27), Njeguši (Rohlena, 1942: 162), Piperi:
južni dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Stešević et al., 2014: 74), okolina
Podgorice: selo Milješ, dolina rijeke Cijevne (Hadžiablahović, 2004: 68 & 2004a:
142), Rumija (Adamović, 1913: 27), Spilica-Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 79),
Spuž (Bešić, 1978: 27), Sto (Petrović, 2004: 27), Virpazar (Rohlena, 1942: 162).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Mala Azija, sjeverozapadna Afrika.
Prunus webbii (Spach) Vierh.

in Österr. Bot. Z. 65: 21. 1915
Basionym: Amygdalus webbii Spach in Ann. Sci. Nat., Bot., ser. 2 19: 117. 1843
= Amygdalus salicifolia Boiss. & Balansa in Boissier Diagn. Pl. Orient., ser. 2 3(6): 71.
1859
Stanište: Živice, termifilne šikare.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – po stranama iznad Kotora (Bornmüller,
1926: 2; Stanković – Tomić, 1970: 31; Vierhapper, 1915: 25), južne padine Rumi-
je (Adamović, 1913: 27), Sm – kanjon Cijevne (Pulević et Lakušić, 1983), Gošići
(Pulević, 1973: 81), Ćemovsko polje, Kuće Rakića (Pulević, 1973: 81; Bulić, 1994:
79), Podgorica (Stešević et al., 2014: 74), Spuž (Bešić, 1978: 27), selo Vrbice u Ku-
čima (Pulević, 1973: 81).
Genus: Pyracantha Roem.

Fam. Nat. Syn. Monogr. Rosiflorae 3: 219. 1847
Pyracantha coccinea M. Roem.
Fam. Nat. Syn. Monogr. Rosiflorae 3: 219. 1847
Basionym: Mespilus pyracantha L., Sp. Pl.: 478. 1753

= Cotoneaster pyracantha (L.) Spach, Hist. Nat. Vég. 2: 73. 1834
= Crataegus pyracantha (L.) Medik.,
= Gymnopyrenium pyracantha (L.) Dulac, Fl. Hautes-Pyrénées: 316. 1867
= Timbalia pyracantha (L.) Clos, in Bull. Soc. Bot. France 18: 178. 1871
= Crataegus dumosa Salisb., nom. illeg., Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 357. 1796
= Crataegus pauciflora (Poir.) Pers., Syn. Pl. 2(1): 37. 1806
= Mespilus pauciflora Poir., in Lamarck, Encycl. 4(2): 441. 1798
= Oxyacantha amygdalifolia Bubani, nom. illeg., Fl. Pyren. 2: 579. 1899
= Pyracantha lucida de Vos Handb. Boom. Heest., ed. 2: 144. 1887
= Pyracantha pauciflora (Poir.) M. Roem. Fam. Nat. Syn. Monogr. Rosiflorae 3: 220.
1847
= Pyracantha spinosa de Vos Handb. Boom. Heest., ed. 2: 144. 1887
= Pyracantha vulgaris Lothelier Rev. Gén. Bot. 5: 519. 1893
Stanište: Gajena vrsta koja subspontano raste uz puteve i na deponijama sa bašten-
skim otpadom.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – u vječnozelenim šibljacima pored Ba-
ra (Rohlena, 1942: 161), Dobre Vode (Petrović, 2011: 79), Radanovići (Šmarda,
1968: 96), Sm - Podgorica (Stešević et al., 2014: 74), Rumija (Adamović, 1913: 28).
Geografsko rasprostranjenje: Evroazijski dio Sredozemlja.
Genus: Rosa L.
Sp. Pl.: 491. 1753
Rosa agrestis Savi
Fl. Pis. 1: 475. 1798
= 1
Rosa agrestis Savi var. lasiopoda R.Kell.
= 2
Rosa agrestis Savi var. milenae H.Br.
= 3
Rosa agrestis Savi var. inodora Fries.
= 4
Rosa agrestis Savi var. gizelae (Borb) R.Keller
= 5
Rosa agrestis Savi var. schulzei R.Kell.
= Rosa rubiginosa subsp. agrestis (Savi) Hook. f., Student. Fl. Brit. Isl., ed. 3: 132.
1884
= Rosa sepium subsp. agrestis (Savi) Nyman, nom. illeg., Consp. Fl. Eur. 1: 233. 1878
= Chabertia sepium (Poir.) Gand., Tabulae Rhodologicae Europaeo-Orientales Locu-
pletissimae: no. 3064. 1881
= Rosa abscondita Christ, in Gremli, Excursionsfl. Schweiz, ed. 4: 167. 1881
= Rosa albiflora Opiz, in Gremli, Excursionsfl. Schweiz, ed. 4: 167. 1881
= Rosa arvatica Baker, in Naturalist (Hull) 1: 33. 1864
= Rosa beylei Borbás, Geogr. Enum. Pl. Hung.: 284. 1887
= Rosa bohemica Heinr. Braun [non Gand. 1876], in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wi-
en 35: 79. 1885
= Rosa borhekiana Formánek, in Verh. Naturf. Vereins Brünn 32(Abh.): 199. 1894
= Rosa chionistrae H. Lindb., in Årsbok-Vuosik. Soc. Sci. Fenn. 20B(7): 5. 1942
= Rosa densiflora Opiz, Böh. Phan. Crypt. Gew.: 61. 1823
= Rosa denudata (R. Keller) Klášt., in Zprávy Ceskoslov. Bot. Spolecn. Ceskoslov.
Akad. Ved 4: 183. 1969
= Rosa druentica Rouy, in Bull. Soc. Bot. France 29: 344. 1882
= Rosa elatior Rouy, in Bull. Soc. Bot. France 22: 297. 1875
= Rosa floribunda Besser, Cat. Jard. Bot. Krzemieniec, Suppl. 4: 19. 1815
= Rosa gizellae Borbás, Prim. Monogr. Ros. Hung.: 486. 1881
= Rosa haringiana (Heinr. Braun) Fritsch, Excursionsfl. Österreich, ed. 3: 240. 1922
= Rosa koslowskii Chrshan., in Bot. Žurn. (Kiev) 9(4): 68. 1952
= Rosa kostrakiewiczii (Popek) Popek, in Fragm. Florist. Geobot. 29: 350. 1986
= Rosa mentita Déségl., in Billotia 1: 43. 1864
= Rosa micranthoides J. B. Keller, Nachtr. Fl. Nieder-Österr.: 239. 1882
= Rosa obversa Borbás, in Österr. Bot. Z. 41: 357. 1891
= Rosa pseudosepium Cottet, in Bull. Trav. Soc. Murith. 3: 42. 1875
= Rosa pubescens (Rapin) Klášt. [non Sleich. 1815], in Zprávy Ceskoslov. Bot. Spo-
lecn. Ceskoslov. Akad. Ved 1: 140. 1966
= Rosa schlosseri Vuk. & Heinr. Braun, in Rad Jugoslav. Akad. Znan. 83: 39. 1887
= Rosa schulzei (R. Keller) Klášt., in Zprávy Ceskoslov. Bot. Spolecn. Ceskoslov. Akad.
Ved 4: 183. 1969
= Rosa semisepium Borbás & Vuk., in Rad Jugoslav. Akad. Znan. 83: 35. 1887
= Rosa sepioides Ozanon, in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 21: 180. 1882
= Rosa sepium Thuill. [non Lam. 1779], Fl. Env. Paris, ed. 2: 252. 1799
= Rosa spathulifolia Vuk., in Rad Jugoslav. Akad. Znan. 69: 48. 1884
= Rosa vinodora A. Kern., in Österr. Bot. Z. 19: 329. 1869
= Rosa virgultorum Déségl., in Billotia 1: 44. 1864
= Rosa vistulana Piotr., in Verh. Bot. Vereins Prov. Brandenburg 39: Xxix. 1897
= Rosa agrestis subsp. pubescens Rapin, in Reuter, Cat. Pl. Vasc. Genèv.: 73. 1832
= Rosa graveolens subsp. eriophora (Gren.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 227. 1882
= Rosa graveolens subsp. nuda (Gren.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 227. 1882
= Rosa pubescens subsp. kostrakiewiczii Popek, in Fragm. Florist. Geobot. 13: 464. 1967
= Rosa rubiginosa subsp. sepium (Poir.) Hook. f., Student. Fl. Brit. Isl.: 122. 1870
= Rosa sepium subsp. mentita (Déségl.) Gremli, Excursionsfl. Schweiz, ed. 5: 169. 1885
= Rosa viscaria subsp. agrestis (Savi) Rouy, nom. illeg., Fl. France 6: 347. 1900
Stanište: Hrastove i borove šume, rubovi šuma, proplanci, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Štirni do (Rohlena, 1942: 1534), E –Lije-
va Rijeka (Rohlena, 1942: 1532), Sm – oko Boljevića (Rohlena, 1942: 1533), oko
Danilovgrada (Rohlena, 1942: 1531), Krstac blizu Njeguša (Rohlena, 1942: 1534),
Možura (Petrović, 2011: 80), Lješanska Nahija (Rohlena, 1942: 1535), Podgorica
(Rohlena, 1942: 1534; Stešević et al., 2014: 75), Trešnja ispod Lovćena (Rohlena,
1942: 1534)
Geografsko rasprostranjenje: Dio sjevernozapadne, srednja, atlanska Evro-
pa, Sredozemlje.
R. andegavensis × R. caninca × R. gallica
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Žoljevica iznad Andrijevice (Rohlena, 1942:

152).
Rosa arvensis Huds.

Fl. Angl.: 192. 1762
= 1Rosa arvensis Huds. f. baldaccii R. Keller.
= 2Rosa arvensis Huds. var. carstigena (H.Br.) Hay.
= 3Rosa arvensis Huds. var. pilifolia Borb.
= 4Rosa repens Scop. [non Münchh. 1770], Fl. Carniol., ed. 2, 1: 355. 1771
= Rosa sempervirens subsp. arvensis (Huds.) Malag., in Acta Phytotax. Barcinon. 1:
77. 1969
= Ripartia repens (Chevall.) Gand., Contrib. Fl. Terr. Slav. Merid. 2: 9. 1883
= Rosa baldensis Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 217. 1876
= Rosa brippii Gand., Dec. Pl. Nov. 1: 26. 1875
= Rosa capreolata Neill, in Edinburgh Philos. J. 2: 104. 1820
= Rosa commiserata Gand., Dec. Pl. Nov. 1: 25. 1875
= Rosa erronea Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 257. 1869
= Rosa fastigiata Salisb., nom. illeg., Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 358. 1796
= Rosa glauca Dierb. [non Pourr. 1788], Fl. Heidelb. 2: 140. 1820
= Rosa halleri Krock., Fl. Siles. 2(1): 150. 1790
= Rosa herporhodon Ehrh., Beitr. Naturk. 2: 71. 1788
= Rosa macrostylis Stokes, nom. illeg., Bot. Mat. Med. 3: 132. 1812
= Rosa ovata (Desv.) Lej., Fl. Spa 2: 312. 1813
= Rosa phalacropoda Gand., Dec. Pl. Nov. 1: 24. 1875
= Rosa reptans Bouteiller, in Bull. Soc. Bot. France 27: 298. 1880
= Rosa scandens Moench [non Mill. 1768], Verz. Ausländ. Bäume: 118. 1785
= Rosa seperina Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 217. 1876
= Rosa serpens Wibel, Prim. Fl. Werth.: 265. 1799
= Rosa sylvestris Herrm., De Rosa: 10. 1762
= Rosa arvensis subsp. repens (Chevall.) C. Vicioso, in Bol. Inst. Forest. Invest. Exp.
40: 21. 1948
Stanište: Uglavnom lišćarske šume i šikare nizijskih i brdskih predjela, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: u šumama i šikarama donjeg regiona (Rohle-
na, 1942: 150); rijetka u toplim predjelima (Rohlena, 1942: 1502), N – Piva (Ro-
hlena, 1942: 1503), sliv Tare (Jovančević et al. 1990: 104), Voloder u podnožju Lju-
bišnje (Tomić, 1988: tab. 1), E – Lim i Zlorječica iznad Andrijevice (Rohlena, 1942:
1503), Me – iznad Bara (Rohlena, 1942: 1501), Burtaši, Kunje (Petrović, 2011: 80),
Sm – Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 303), Cetinje (Sagorski, 1897: 154; Vukićević
et Vučković, 1974: 116), Dobri do-vrh Rumije (Petrović, 2011: 80), Đolaza (Petro-
vić, 2004: 39), Đuravci, Kostanjica (Petrović, 2011: 80), Njeguši (Sagorski, 1897:
154; Stanković-Tomić, 1970: 303), Rasovatac (Petrović, 2011: 80), selo Sozina (Pe-
trović, 2004: 39), Sutorman iznad Bara (Rohlena, 1942: 150), dolina Zete kod Da-
nilovgrada, Žanjev do ispod Lovćena (Rohlena, 1942: 1503), Ugnji, Vrela (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 303).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i atlanska Evropa, Sredozemlje.
Rosa balsamica Besser

Cat. Jard. Bot. Krzemieniec, Suppl. 4: 18. 1815
= 1
Rosa tomentella Léman, in Bull. Sci. Soc. Philom. Paris 6: 94. 1818
= Crepinia tomentella (Léman) Gand., Contrib. Fl. Terr. Slav. Merid. 2: 45. 1883
= Rosa adenodonta Dubovik, in Novosti Sist. Vysš. Rast. 1966: 167. 1966
= Rosa affinis A. Rau, Enum. Ros. Wirceb.: 79. 1816
= Rosa allionii Burnat & Gremli, Roses Alp. Mar., Suppl. 1: 16. 1882
= Rosa beatricis Burnat & Gremli, Roses Alp. Mar., Suppl. 1: 14. 1882
= Rosa canescens Baker [non Krock. 1790], in Naturalist (Hull) 1: 97. 1864
= Rosa carionii Déségl. & Gillot, in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 19: 34. 1880
= Rosa concinna Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 241. 1869
= Rosa halacsyi Heinr. Braun, in Beck & Lerchnau, Fl. Hernstein: 356. 1884
= Rosa klukii Besser, Cat. Hort. Cremeneci: 118. 1816
= Rosa leucantha Bastard [non Loisel. 1809], Suppl. Fl. Maine-Et-Loire: 32. 1812
= Rosa lucandiana Déségl. & Gillot, in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 19: 36. 1880
= Rosa oelandica Lindstr., in Bot. Not. 1931: 305. 1931
= Rosa oncophylla Gand., Ros. Nov. Gall. 2: 30. 1878
= Rosa psammophila Chrshan., nom. illeg., in Bot. Žurn. (Kiev) 9(4): 59. 1952
= Rosa pycnocephala Christ, in Gremli, Excursionsfl. Schweiz, ed. 4: 169. 1881
= Rosa sclerophylla Scheutz, Stud. Skand. Rosa: 20. 1872
= Rosa similata Déségl., in Billotia 1: 38. 1864
= Rosa tirolensis A. Kern., in Österr. Bot. Z. 19: 331. 1869
= Rosa tomentella Léman, in Bull. Sci. Soc. Philom. Paris 6: 94. 1818
= Rosa umbellata Lej. [non Leers 1775], Fl. Spa 2: 313. 1813
= Rosa villosula Paill., in Billotia 1: 119. 1867
= Rosa sepium subsp. klukii (Besser) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 233. 1878
= Rosa tomentella subsp. borreri (Woods) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 233. 1878
= Rosa tomentella subsp. sclerophylla (Scheutz) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 233. 1878
Stanište: Hrastovo-grabove šume i šikare, osunčana mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm –Bijeloj Skali (Rohlena, 1942: 1531)
Rosa canina L.
Sp. Pl.: 491. 1753
= 1Rosa canina L. subsp. lutetiana (Lem.) Hay.
= 2Rosa canina L. subsp. lutetiana (Lem.) Hay. f. pallens R.Keller
= 3
Rosa canina L. subsp. nitens Desv. var.suburmula H. Braun
= 4
Rosa canina L. var. insubrica Wierzb
= 5
Rosa canina L. var. subfirmula H.Br.
= 6
Rosa canina L. var. transitoria R.Keller
= 7
Rosa andegavensis Bastard, Essai Fl. Maine-Et-Loire: 189. 1809
= 8
Rosa andegavensis Bast. var. rupivaga H.Br.
= 9
Rosa andegavensis Bast. var. biharensis Borb.
= 10
Rosa lutetiana Cass. Rev. Fl. Mt. Jura 3: 69. 1875 in Bull. Sci. Soc. Philom. Paris
1818:
= 11
Rosa spuria Puget. var. cernaegorae H. Braun
= 12
Rosa spuria var. aprica H. Braun
= Crepinia canina (L.) Gand., Contrib. Fl. Terr. Slav. Merid. 2: 28. 1883
= Crepinia andegavensis (Bastard) Gand., Contrib. Fl. Terr. Slav. Merid. 2: 32. 1883
= Crepinia squarrosa (A. Rau) Gand., Contrib. Fl. Terr. Slav. Merid. 2: 31. 1883 st
= Rosa aciphylla A. Rau, Enum. Ros. Wirceb.: 69. 1816
= Rosa aciphylloides Cottet & Castella, in Mém. Soc. Émul. Doubs, ser. 4 9: 434. 1875
= Rosa adenocalyx Gren., in Mém. Soc. Émul. Doubs, ser. 4 9: 434. 1875
= Rosa afzeliana Fr., nom. illeg., Fl. Hall.: 86. 1818
= Rosa agraria Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 350. 1876
= Rosa ambigua Lej. [non Léman 1818], Rev. Fl. Spa: 98. 1825
= Rosa analoga Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 19: 32. 1880
= Rosa belgradensis Pančić, Fl. Agri Belgr.: 130. 1865
= Rosa biebersteiniana Tratt., Rosac. Monogr. 2: 5. 1823
= Rosa calycina M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 3: 349. 1819
= Rosa catalaunica Costa, in Anales Soc. Esp. Hist. Nat. 5: 406. 1876
= Rosa caucasea Lindl., Ros. Monogr.: 97. 1820
= Rosa caucasica Pall., Fl. Ross. 1(2): 62. 1788
= Rosa condensata Déségl., in Billotia 1: 118. 1869
= Rosa controversa Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 499. 1877
= Rosa didoensis Boiss., Fl. Orient. 2: 685. 1872
= Rosa dilucida Déségl. & Ozanon, in Magnier, Scrin. Fl. Select. 1: 19, no. 60. 1882
= Rosa dumosa Salisb., nom. illeg., Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 359. 1796
= Rosa edita Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 347. 1876
= Rosa eriostyla Ripart & Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 334. 1876
= Rosa exilis Crép. & Wirtg., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 7: 220. 1868
= Rosa fallax Baker [non Gren. & Godr. 1848], in J. Linn. Soc., Bot. 11: 226. 1871
= Rosa fallens Déségl., in Lamotte, Prodr. Fl. Plat. Centr. 1: 266. 1876
= Rosa firma Déségl., in Billotia 1: 118. 1869
= Rosa firmula Godet, Fl. Jura, Suppl.: 38. 1869

= Rosa fissispina Heuff., Enum. Pl. Banat.: 66. 1858
= Rosa flavidifolia Vuk., in Rad Jugoslav. Akad. Znan. 83: 29. 1887
= Rosa flexibilis Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 317. 1876
= Rosa fraxinoides (Heinr. Braun) Heinr. Braun, in Kerner, Sched. Fl. Exs. Austro-
Hung. 5: 9, no. 1633. 1888
= Rosa frondosa Spreng., Syst. Veg. 2: 554. 1825
= Rosa generalis Chast., in Bull. Soc. Bot. France 37(2): 80. 1890
= Rosa glaberrima Dumort., Fl. Belg.: 94. 1827
= Rosa glauca Schott [non Pourr. 1788], Enum. Pl. Volhyn.: 64. 1822
= Rosa glaucina Ripart, in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 19: 60. 1880
= Rosa globularis Boreau, Fl. Centre France, Éd. 3, 2: 221. 1857
= Rosa hirsuta Déségl. & Ozanon, in Bull. Soc. Dauphin. Échange Pl. 8: 329. 1881
= Rosa hirtella Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 239. 1869
= Rosa horridula Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 323. 1876
= Rosa inconspicua Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 357. 1876
= Rosa intercedens Heinr. Braun, in Kerner, Sched. Fl. Exs. Austro-Hung. 5: 6, no.
1624. 1888
= Rosa laxifolia Borbás, Prim. Monogr. Ros. Hung.: 421. 1881
= Rosa leiostyla Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 238. 1869
= Rosa litigiosa Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 267. 1869
= Rosa longituba Debeaux, in Soc. Agric. Pyrénées-Orientales 23: 82. 1878 93. 1818
= Rosa macroacantha Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 314. 1876
= Rosa macrostylis Borbás & Vuk., in Rad Jugoslav. Akad. Znan. 83: 46. 1887
= Rosa mediata Dubovik, in Novosti Sist. Vysš. Rast. 1966: 164. 1966
= Rosa mucronulata Godet, Fl. Jura, Suppl.: 71. 1869
= Rosa myrtilloides (Tratt.) Heinr. Braun, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 35: 125.
1885
= Rosa nervulosa Gand. & Debeaux, in Soc. Agric. Pyrénées-Orientales 23: 83. 1878
= Rosa nitens Mérat, Nouv. Fl. Env. Paris: 192. 1812
= Rosa novella Sennen & T. S. Elias, Pl. Espagne: 101. 1927
= Rosa oblonga Déségl. & Ripart, in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 331. 1876
= Rosa oblongata Opiz, in Lotos 4: 69. 1854, in Lotos 4: 69. 1854
= Rosa polyodon Gand., Dec. Pl. Nov. 1: 33. 1875
= Rosa prutensis Chrshan., in Bordzilowski, Fl. URSR 6: 580. 1954
= Rosa psilophylla A. Rau, Enum. Ros. Wirceb.: 191. 1816
= Rosa ramosissima Déségl. [non A. Rau 1816], in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 10:
103. 1861
= Rosa retusa Déségl. & Ozanon, in Bull. Soc. Dauphin. Échange Pl. 9: 375. 1882
= Rosa rubelliflora Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 10: 109. 1861
= Rosa rubescens Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 10: 110. 1861
= Rosa sarmentacea Sw., Summa Veg. Scand.: 18. 1814
= Rosa saxatilis Boreau [non M. Bieb. 1819], Fl. Centre France, Éd. 3, 2: 226. 1857
= Rosa saxatilis M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 3: 349. 1819
= Rosa scabrata Crép. [non J. Henning 1823], in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 241.
1869
= Rosa semiglandulosa Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 500. 1877
= Rosa senticosa Ach., in Kongl. Vetensk. Acad. Handl. 1813: 91. 1813
= Rosa separabilis Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 19: 30. 1880
= Rosa slobodjanii (Chrshan.) Dubovik, Vizl. Rosl. Ukr. Karpat: 169. 1977
= Rosa sphaerica Gren., in Arch. Fl. France Allemagne: 333. 1855
= Rosa sphaeroidea Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 338. 1876
= Rosa spuria Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 28: 109. 1873
= Rosa squarrosa (A. Rau) Boreau, Fl. Centre France, Éd. 3, 2: 222. 1857
= Rosa stenocarpa Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 28: 113. 1873
= Rosa stipularis Mérat, Nouv. Fl. Env. Paris: 192. 1812
= Rosa superba Chast. [non J. Kern. & J. B. Keller 1882], in Bull. Soc. Bot. France 35:
283. 1888
= Rosa sylvularum Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 333. 1876
= Rosa syntrichostyla Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 312. 1876
= Rosa systylomorpha Gren., in Mém. Soc. Émul. Doubs, ser. 4 9: 429. 1875
= Rosa timbaliana Debeaux, in Soc. Agric. Pyrénées-Orientales 23: 82. 1878
= Rosa transsilvanica Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 202. 1866
= Rosa tyraica Chrshan. & Lasebna, in Bot. Žurn. (Kiev) 6(4): 86. 1950
= Rosa venosa Spreng., Syst. Veg. 2: 554. 1825
= Rosa verlotii Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 274. 1869
= Rosa vinacea Baker, in Naturalist (Hull) 1: 101. 1864
= Rosa vinealis Déségl., in Billotia 1: 36. 1864
= Rosa vinetorum Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 499. 1877
= Rosa wettsteinii Heinr. Braun, in Österr. Bot. Z. 35: 303. 1885
= Rosa canina subsp. andegavensis (Bastard) N. H. F. Desp., Ros. Gall.: 88. 1828
= Rosa canina subsp. cariotii (Chabert) Hayek, Fl. Steiermark 1: 929. 1909
= Rosa canina subsp. catalaunica (Costa) Malag., in Acta Phytotax. Barcinon. 1: 77.
1969
= Rosa canina subsp. globularis (Boreau) Hayek, Fl. Steiermark 1: 926. 1909
= Rosa canina subsp. senticosa (Ach.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 235. 1878
= 9Rosa canina L. subsp. spuria (Puget ex D‚s‚gl.) Heinr.Braun, 1888 30 1888.

= 10Rosa canina L. subsp. spuria (Pug.) H.Br. var. crnagorae (H.Br.) Hay.
= Rosa canina subsp. squarrosa (A. Rau) Hayek, Fl. Steiermark 1: 929. 1909
= Rosa canina subsp. vulgaris (W. D. J. Koch) Gams, in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4(2):
1032. 1923
= Rosa communis subsp. canina (L.) Rouy, nom. illeg., Fl. France 6: 287. 1900
= Rosa dumalis subsp. afzeliana P. Fourn., Quatre Fl. Fr.: 491. 1936
= Rosa tomentella subsp. blondeauana (Déségl.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 234.1878
Stanište: Široko rasprostranjena vrsta u šumama, šikarama, kamenjarima, na pro-
plancima, pašnjacima, livadama.
Drobnjaci, između Bukovice i Tušine- Timar (Rohlena, 1942: 1517), ispod plani-
ne Ivice, Šavnik (Rohlena, 1942: 1526), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), sliv Tare
(Jovančević et al. 1990: 104), C – Medun (Rohlena, 1942: 1518), E – Andrijevica
(Rohlena, 1942: 1526), Biogradska gora (Černjavski, 1936–37: 2910), Bukovička ri-
jeka (Markišić et Martinović, 1998: 215), Hajla (Lakušić, R. 1970: 58), Konjuhe
i Kurlaj ispod Komova (Rohlena, 1942: 1522), Kuči (Rohlena, 1942: 15210), Lije-
va Rijeka (Szyszylowicz, 1889: 9911, 1193; Rohlena, 1942: 1525, 10), Mokra planina
(Rudski, 1949: 34), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 31), Žljeb (Rudski, 1949: 5), W
– Vilusi (Rohlena, 1942: 1526), Me – Boka Kotorska (Studniczka, 1890: 75), Ul-
cinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 60), Sm – Cetinje (Sagorski, 1897:
1512; Stanković-Tomić, 1970: 301), Danilovgrad (Bešić, 1978: 28), Duge blizu Nje-
guša (Rohlena, 1942: 1521), Livari-vrh Rumije (Petrović, 2011: 80), Martinići (Be-
šić, 1978: 28), Mirac (Stanković-Tomić, 1970: 301), Njeguši (Sagorski, 1897: 1512;
Rohlena, 1942: 1524 ; Stanković-Tomić, 1970: 301, 4), Pištet blizu Njeguša (Rohle-
na, 1942: 1522,6 ; Stanković-Tomić, 1970: 306), Podgorica (Stešević et al., 2014: 75,
757), Riječke strane iznad Brajića (Stanković-Tomić, 1970: 3010), Rumija (Petrović,
2011: 807), Rasovatac, Sutorman (Petrović, 2011: 80), Šavnik, Valać rupe (Stan-
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Afrika, zapadna i sjeverna Azija.
Rosa corymbifera Borkh

Vers. Forstbot. Beschr.: 319. 1790
= 1
Rosa dumetorum Thuill. subsp. dumetorum (Thuill.) Hay.
= 2
Rosa dumetorum Thuill. var. thuillieri Christ.
= 3
Rosa dumetorum Thuill. var. valdefoliosa H.Br.
= 4
Rosa dumetorum Thuill. var. platyphylla Christ.
= 5
Rosa dumetorum Thuill. var. cinerosa (Des.) Roy.
= 6
Rosa dumetorum Thuill. var. aemoniana Kmet.
= 7
Rosa dumetorum Thuill. var. leptotricha Borb.
= 8
Rosa dumetorum Thuill. subsp. uncinella (Bess.) Hay. f. subviolaceae H.Br.
= 9
Rosa dumetorum Thuill. subsp. uncinella (Bess.) Hay.
= Crepinia corymbifera (Borkh.) Gand., Contrib. Fl. Terr. Slav. Merid. 2: 41. 1883
= Crepinia obtusifolia (Desv.) Gand., Contrib. Fl. Terr. Slav. Merid. 2: 44. 1883
= Crepinia platyphylla (A. Rau) Gand., Contrib. Fl. Terr. Slav. Merid. 2: 41. 1883
= Rosa acanthina Déségl. & Ozanon, in Bull. Soc. Dauphin. Échange Pl. 9: 370. 1882
= Rosa affinita Heinr. Braun, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 35: 96. 1885
= Rosa amblyphylla Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 380. 1876
= Rosa arguta Crép., nom. illeg., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 11: 78. 1872
= Rosa brilonensis G. H. Loos, in Dortmund. Beitr. Landesk., Naturw. Mitt. 32: 87.
1998
= Rosa burnatii Burnat & Gremli, Roses Alp. Mar.: 92. 1879
= Rosa cineracens Cariot [non Dumort. 1827], Étude Fl., Éd. 4, 2: 182. 1865
= Rosa cinerosa Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 380. 1876
= Rosa deseglisei Boreau, Fl. Centre France, ed. 3, 2: 224. 1857
= 10
Rosa deseglisei Bor. f. ornata H.Br.
= Rosa dumetorum Thuill., Fl. Env. Paris, ed. 2: 250. 1799
= Rosa erythrantha Boreau, Fl. Centre France, Éd. 3, 2: 224. 1857
= Rosa eulanceolata Heinr. Braun, in Kerner, Sched. Fl. Exs. Austro-Hung. 5: 11, no.
1639. 1888
= Rosa forsteri Sm., Engl. Fl. 2: 392. 1824,
= Rosa frutetorum Besser, Cat. Jard. Bot. Krzemieniec, Suppl. 3: 20. 1814
= Rosa gabrielis F. Gérard, in Magnier, Scrin. Fl. Select. 4: 84. 1884
= Rosa globata Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 374. 1876
= Rosa hemitricha Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 373. 1876
= Rosa hirta Heinr. Braun, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 35: 108. 1885
= Rosa hispidula Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 386. 1876
= Rosa imitata Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 28: 120. 1873
= Rosa incerta Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 384. 1876
= Rosa kosopoljanskii Chrshan., in Bot. Mater. Gerb. Bot. Inst. Komarova Akad. Na-
uk SSSR 13: 116. 1950
= Rosa lanceolata Opiz, in Flora 5: 268. 1822
= Rosa lapidosa Dubovik, in Novosti Sist. Vysš. Rast. 1966: 152. 1966
= Rosa montana Besser [non Chaix 1786], Enum. Pl. Volhyn.: 65. 1822
= Rosa obscura Puget, Cat. Cours Du Rhône: 75. 1869
= Rosa obtusifolia Desv., in J. Bot. (Paris) 2: 317. 1809

11
= Rosa opaca Gren., in Arch. Fl. France Allemagne 2: 332. 1854

= Rosa platyphylla A. Rau, Enum. Ros. Wirceb.: 82. 1816
= Rosa pyriformis Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 387. 1876
= Rosa rammiorum Mironova, in Bot. Žurn. 87(9): 114. 2002
= Rosa richteri Heinr. Braun, in Kerner, Sched. Fl. Exs. Austro-Hung. 7: 12, no. 2430.
1896
= Rosa rivularis Heinr. Braun & Borbás, in Kerner, Sched. Fl. Exs. Austro-Hung. 5:
13, no. 1645. 1888
= Rosa semiglabra Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 240. 1869
= Rosa solstitialis Besser, Prim. Fl. Galiciae Austriac. 1: 324. 1809
= Rosa sphaerocarpa Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 279. 1869
= Rosa sphaeroidea Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 338. 1876
= Rosa spinetorum Déségl. & Ozanon, in Bull. Soc. Dauphin. Échange Pl. 8: 331. 1882
= Rosa taurica M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 1: 394. 1808
= Rosa tesquicola Dubovik, in Novosti Sist. Vysš. Rast. 1966: 162. 1966
= Rosa tortuosa Baker, in J. Linn. Soc., Bot. 11: 232. 1871
= Rosa trichoidea Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 386. 1876
= Rosa uncinella Besser, Cat. Jard. Bot. Krzemieniec, Suppl. 4: 21. 1815
= Rosa uncinelloides Heinr. Braun, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 35: 107. 1885
= Rosa urbica Léman, in Bull. Sci. Soc. Philom. Paris 6: 93. 1818
= Rosa vaulxiana Moutin, in Bull. Soc. Dauphin. Échange Pl. 16: 634. 1889
= Rosa wittmannii Heinr. Braun, in Spraw. Komis. Fizjogr. 21: 41. 1888
= Rosa canina subsp. dumetorum (Thuill.) Fr., Novit. Fl. Suec. 6(2): 102. 1823
= Rosa canina subsp. obtusifolia (Desv.) C. Vicioso, in Bol. Inst. Forest. Invest. Exp.
40: 84. 1948
= Rosa corymbifera subsp. deseglisei (Boreau) Stohr, in Feddes Repert. 88: 419. 1977
= Rosa lutetiana subsp. dumetorum (Thuill.) Almq., nom. illeg., in Ark. Bot. 16(9): 34.
1921
Stanište: Termofilne i mezofilne šume, šikare i kamenjari u nizijskim i brdskim
predjelima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Sinjac, Šavnik, Varda, (Rohlena, 1942: 1524),
C – Medun (Rohlena, 1942: 1527), E – Andrijevice (Rohlena, 1942: 1539), Hum
Orahovski (Rohlena, 1942: 1523,8), Kurlaj ispod Komova (Rohlena, 1942: 1521),
Mokra planina (Rudski, 1949: 341), Orahovo u Kučima (Rohlena, 1942: 1523,7,10),
Žljeb (Rudski, 1949: 101), Sm – od Bukovice do Šavnika (Stanković-Tomić, 1970:
301), Dobri do-Velembusi Petrović, 2011: 80), Donja Zeta, Ivanov Laz ispod Lovće-
na, (Rohlena, 1942: 1521,6), Krstačko Polje kod Njeguša (Rohlena, 1942: 1524 ;
Stanković-Tomić, 1970: 304), Lješanska Nahija, Njeguši (Rohlena, 1942: 1522), Pod-
gorica (Rohlena, 1942: 1524, 1539; Stešević et al., 2014: 75, 7511), Rasovatac (Pe-
trović, 2011: 80), Rumija (Rohlena, 1942: 1525; Petrović, 2011: 80), Žanjev do bli-
zu Njeguša (Rohlena, 1942: 1521)
Rosa dumalis Bechst.
Forstbot.: 939. 1810

= Rosa canina L. subsp. dumalis (Bechst.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 229. 1882
= 1
Rosa canina L. subsp. dumalis (Bechst.) Hay. var. glaucina (Rip.) H.Br.
= 2
Rosa canina L. subsp. dumalis (Bechst.) Hay. var. dissimilis H.Br.
= 3
Rosa canina L. subsp. dumalis (Bechst.) Hay. f. glaberrimam (Dum.) Christ
= Ozanonia reuteri (Reut.) Gand., Contrib. Fl. Terr. Slav. Merid. 2: 26. 1883
= Rosa aciphylloides (Rouy) Sennen, Pl. Espagne: no. 5293. 1925
= Rosa alpiphila Arv.-Touv., Essai Pl. Dauphiné: 27. 1872
= Rosa asperifolia Borbás, Prim. Monogr. Ros. Hung.: 462. 1881
= Rosa blomii Lindstr., in Bot. Not. 1931: 304. 1931
= Rosa commutata Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 30: 143. 1891
= Rosa complicata Gren., Fl. Jurass.: 239. 1865
= Rosa crepiniana Baker, in Naturalist (Hull) 1: 97. 1864
= Rosa crepinii Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 274. 1869
= Rosa discreta Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 237. 1869
= Rosa fugax Gren., Fl. Jurass.: 239. 1865
= Rosa glauca Loisel. [non Pourr. 1788], in J. Bot. (Paris) 2: 336. 1809
= Rosa glaucifolia Opiz, in Flora 5: 268. 1822
= Rosa glaucophylla Winch, nom. illeg., Essay Geogr. Distr. Pl.: 45. 1819
= Rosa haberiana Déségl., in Billotia 1: 37. 1864
= Rosa homologa Gren., Rev. Fl. Mt. Jura 3: 62. 1875
= Rosa implexa Gren., Fl. Jurass.: 238. 1865
= Rosa intricata Gren., Fl. Jurass.: 239. 1865
= Rosa lupulina Dubovik, in Novosti Sist. Vysš. Rast. 1966: 154. 1966
= Rosa macrodonta Boullu, in Bull. Soc. Bot. France 23(Sess. Extr.): Lxv. 1876
= Rosa martinii Gren., Fl. Jurass.: 242. 1865
= Rosa mayeri Heinr. Braun, Fl. Mähren 4: 889. 1886
= Rosa pseudomontana R. Keller, in Bot. Centralbl. 47: 323. 1891
= Rosa radiolifera Lindsst., in Bot. Not. 1917(2): 65. 1917

= Rosa recognita Rouy, in Bull. Soc. Bot. France 22: 296. 1875
= Rosa reuteri Reut., Cat. Pl. Vasc. Genève, ed. 2: 68. 1861
= Rosa stephanocarpa Déségl. & Ripart, in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 28: 115.
1873
= Rosa subafzeliana Chrshan., in Bordzilowski, Fl. URSR 6: 583. 1954
= Rosa subcristata Baker, in Naturalist (Hull) 1: 97. 1864
= Rosa transiens (Gren.) A. Kern., in Österr. Bot. Z. 20: 8. 1870
= Rosa venosa Déségl. [non Sw. 1814], in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 305. 1876
= Rosa vosagiaca N. H. F. Desp., Ros. Gall.: 88. 1828
= Rosa afzeliana subsp. vosagiaca R. Keller & Gams, in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4(2):
1035. 1923
= Rosa caesia subsp. glauca (Desv.) G. G. Graham & A. L. Primavesi, in Watsonia 18:
121. 1990
= Rosa caesia subsp. glaucophylla Hesl.-Harr., nom. illeg., in Naturalist (Hull) 1930:
165. 1930
= Rosa caesia subsp. vosagiaca (N. H. F. Desp.) D. H. Kent, List Vasc. Pl. Brit. Isles,
Suppl.: 36. 1997
= Rosa canina subsp. glauca (Desv.) Čelak., Prodr. Fl. Böhmen 4: 898. 1881
= Rosa canina subsp. virens (Wahlenb.) Šmite, in Kuusk & al., Fl. Baltic Countries 2:
54. 1996
= Rosa communis subsp. glauca (Desv.) Rouy, nom. illeg., Prodr. Fl. Böhmen 4: 898.
1881
= Rosa coriifolia subsp. vosagiaca (N. H. F. Desp.) Dostál, Kvetena CSR: 685. 1948
= Rosa dumalis subsp. afzeliana (Fr.) P. Fourn., Quatre Fl. Fr.: 491. 1936
= Rosa glauca subsp. transiens (Gren.) M. Schulze, in Mitt. Bot. Ver. Gesamtthür. 5:
33. 1887
= Rosa montana subsp. caballicensis (Déségl.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 236. 1878
Stanište: Lišćarske, četinarske, miješanje šume, rubovi šuma u planinskom i suba-
plinskom pojasu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Medun (Rohlena, 1942: 1522), E – Andri-
jevica (Rohlena, 1942: 1521), W – Vilusi (Rohlena, 1942: 1521), Sm – Njeguši, Kr-
stac, ispod Lovćena, Podgorica (Rohlena, 1942: 1521), Pištet blizu Njeguša (Rohle-
na, 1942: 1523), Šavnik (Stanković-Tomić, 1970: 301)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa (isključujući sjeveroistok), zapadna Azija.
Rosa gallica L.
Sp. Pl.: 492. 1753

= 1
Rosa gallica L. var. pumila (Jacq.) H.Br.
= 2
Rosa gallica L. var. liophylla (Borb.) R.Kell.
= 3
Rosa gallica L. var. haplodonta (Borb.) Braun
= 4
Rosa gallica L. var. leiostyla Gelmi.
= Rosa arvina Krock., Fl. Siles. 2(1): 150. 1790
= Rosa assimilis Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 28: 103. 1873
= Rosa atropurpurea Boullu [non Brot. 1805], in Ann. Soc. Bot. Lyon 9: 274. 1882
= Rosa austriaca Crantz, Stirp. Austr. Fasc. 2: 33. 1763
= Rosa belgica Brot. [non Mill. 1768], Fl. Lusit. 1: 338. 1804
= Rosa cordata Cariot, Étude Fl., Éd. 7, 2: 228. 1884
= Rosa cordifolia Host, Fl. Austriac. 2: 23. 1831
= Rosa crenatula Chrshan., in Bot. Žurn. (Kiev) 6(4): 88. 1950
= Rosa grandiflora Salisb., nom. illeg., Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 358. 1796
= Rosa hispida Münchh., Hausvater 5(1): 281. 1770
= Rosa holosericea Du Roi, Obs. Bot.: 20. 1771
= Rosa homoacantha Dubovik, in Novosti Sist. Vysš. Rast. 1966: 175. 1966
= Rosa humilis Besser [non Marshall 1785], Cat. Jard. Bot. Krzemieniec, Suppl. 4: 19.
1815
= Rosa livescens Besser, Cat. Jard. Bot. Krzemieniec, Suppl. 4: 19. 1815
= Rosa mirogojana Vuk. & Heinr. Braun, in Kerner, Sched. Fl. Exs. Austro-Hung. 3:
47, no. 853. 1884
= Rosa oligacantha Borbás, Prim. Monogr. Ros. Hung.: 373. 1881
= Rosa olympica Donn, Hort. Cantabrig., ed. 6: 144. 1811
= Rosa parviuscula Chrshan. & Lasebna, in Bot. Žurn. (Kiev) 6(4): 87. 1950
= Rosa pinnatifida Andrews, Roses: t. 41. 1820
= Rosa pumila Jacq. [non Scop. 1772], Fl. Austriac. 2: 59. 1774
= Rosa pumila Scop., Fl. Carniol., ed. 2, 1: 353. 1772
= Rosa pygmaea M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 1: 397. 1808
= Rosa racemosa Andrews, Roses: t. 49. 1805
= Rosa repens Münchh., Hausvater 5(1): 281. 1770
= Rosa rhodanii Chabert, Étude Fl., Éd. 4, 2: 182. 1865
= Rosa rubra Lam., nom. illeg., Fl. Franç. 3: 130. 1779
= Rosa ruralis Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 10: 79. 1861
= Rosa scabrata J. Henning, in Mém. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 6: 88. 1823
= Rosa subpygmaea Chrshan., in Bot. Žurn. (Kiev) 6(4): 82. 1950

= Rosa sylvatica Gaterau, nom. illeg., Descr. Pl. Montauban: 94. 1789
= Rosa tauriae Chrshan., in Sborn. Nauch. Trud. L’vov. Vet. Inst. 2: 250. 1949
= Rosa ucrainica Chrshan., in Bot. Žurn. (Kiev) 6(4): 80. 1950
= Rosa umbrosa H. Waldner, Eur. Rosentyp.: 47. 1885
= Rosa velutinaeflora Déségl. & Ozanon, in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 28: 100.
1873
= Rosa virescens Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 10: 73. 1861
= Rosa gallica subsp. austriaca (Crantz) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 231. 1878
= Rosa gallica subsp. leiostyla (Gelmi) Soó, in Acta Bot. Acad. Sci. Hung. 9: 425. 1963
= Rosa gallica subsp. pumila (Poir.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 231. 1878
Stanište: Svijetle hrastove i četinarske šume, rubovi šuma, proplanci, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: u šikarama donjeg i subalpijskog regiona (Ro-
hlena, 1942: 150), C – Morakovske bare (Bubanja, 2004: 27), E – iznad Andrijevi-
ce (Rohlena, 1942: 1501,3), Sm – Boljevići (Rohlena, 1942: 1514), šikare iznad Da-
nilovgrada (Rohlena, 1942: 1502,3,4), Farmaci kod Podgorice (Rohlena, 1942: 1502),
Lješanska Nahija (Rohlena, 1942: 1501,2,3), Podgorica (Rohlena, 1942: 1503; Ste-
šević et al., 2014: 75), Seoca (Petrović, 2011: 81), u dolini Zete iznad Danilovgra-
da (Rohlena, 1942: 150)
Geografsko rasprostranjenje: Južna (izuzimajući Pirinejsko poluotrvo), dio
atlanske Evrope, srednja, zapadna Evropa, zapadna Azija, sjeverna Afrika.
Rosa glauca Pourr.
in Hist. & Mém. Acad. Roy. Sci. Toulouse 3: 326. 1788

= Rosa glauca Pourret. var. typica Christ.
1
= Rosa glauca Pourret. var. caninaeformis Klasterský

2
= 3
Rosa glauca Pourret. var. subbiserata R.Keller
= 4
Rosa glauca Pourret. var. rohlenae Klasterský
= 5
Rosa glauca Pourret. var. glaucescens (Wulf.) R.Kell.
= 6
Rosa glauca Pourret. var. praerupticola (H.Braun) R.Kell. f. baldacciana (R.Keller)
Hayek.
= 7Rosa rubrifolia Vill. var. praerupticola H. Braun, nom. illeg., Hist. Pl. Dauphiné
3(1): 549. 1788
= Rosa glaucescens Wulfen, in Arch. Bot. 3: 376. 1805
= Rosa gutensteinensis J. Jacq., Cat. Hort. Vindob.: 3. 1821
= Rosa ilseana Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 334. 1869
= Rosa livida Host, Fl. Austriac. 2: 25. 1831
= Rosa lurida Andrews, Roses: t. 92. 1809
= Rosa rubicunda Haller. f., nom. illeg., in Arch. Bot. 1: 6. 1796
Stanište: Svijetle šume i šikare, uglavnom u planinskim predjelima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ljut ispod Ledenice u Pivi (Rohlena, 1942:
1551), Srablje jezero na Durmitoru (Rohlena, 1942: 1566), E – Đebeza (Szyszylowicz,
1889: 1197), Kuči (Rohlena, 1942: 1566), Radeča Velja u Kučima (Rohlena, 1942:
155), W – Orijen (Janković, 1965: 187), Sm – Bogojeva Glava kod Njeguša (Rohle-
na, 1942: 1566), Cetinje (Rohlena, 1942: 155, 1554), Donja Kivača ispod Lovćena
(Rohlena, 1942: 1553), Duge kod Ćeklića, Ivanov Laz kod Njeguša, Jezerski vrh (Ro-
hlena, 1942: 1566), Livari-vrh Rumije (Petrović, 2011: 81), Lovćen (Rohlena, 1942:
1554 ; Adamović, 1913: 296), Ostrog (Rohlena, 1942: 155), Trešnja iznad Njeguša,
Valać Rupa kod Njeguša (Rohlena, 1942: 1555), Virpazar (Rohlena, 1942: 1552).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, atlanska i srednja Evropa, Mala Azija.
Rosa micrantha SM.
in Smith & Sowerby, Engl. Bot. 35: t. 2490. 1813

= 1Rosa micrantha SM. f. polyacantha Borb.
= Chabertia micrantha (Sm.) Gand, Tabulae Rhodologicae Europaeo-Orientales Locu-
pletissimae: no. 3357. 1881
= Rosa rubiginosa subsp. micrantha (Sm.) Hook. f., Student. Fl. Brit. Isl.: 122. 1870
= Rosa sepium subsp. micrantha (Sm.) Batt., Fl. Algérie Dicot.: 301. 1889
= Rosa arcadiensis Halácsy, in Denkschr. Kaiserl. Akad. Wiss., Wien. Math.-Na-
turwiss. Kl. 61: 503. 1894
= Rosa candida Davidov [non Scop. 1771], in Trav. Soc. Bulg. Sci. Nat. 8: 76. 1915
= Rosa delphinensis Cariot, Fl. Lugdun. 2: 676. 1879
= Rosa diminuta Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 546. 1877
= Rosa dorica Heinr. Braun & Halácsy, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 38: 754.
1888
= Rosa ferociformis (Prodán) Prodán, in Savulescu, Fl. Republ. Socialist. Romania 4:
802. 1956
= Rosa hirciana Heinr. Braun, in Österr. Bot. Z. 32: 6. 1882
= Rosa histrix Léman, in Bull. Sci. Soc. Philom. Paris 6: 94. 1818
= Rosa hungarica A. Kern., in Österr. Bot. Z. 19: 234. 1869
= Rosa lactiflora Déségl., Cat. Cours Du Rhône: 76. 1869

= Rosa lantoscana Burnat & Gremli, nom. illeg., Roses Alp. Mar., Suppl. 1: 12. 1882
= Rosa lemanii Boreau, Fl. Centre France, Éd. 3, 2: 230. 1857
= Rosa libertiana Tratt., Rosac. Monogr. 2: 80. 1823
= Rosa lusseri Lagger & Puget, in Bull. Trav. Soc. Murith. 2: 42. 1873
= Rosa meridionalis Burnat & Gremli, Roses Alp. Mar.: 75. 1879
= Rosa multiflora Merino [non Thunb. 1784], Fl. Galicia 3(Suppl.): 545. 1909
= Rosa nemoralis Léman, in Bull. Sci. Soc. Philom. Paris 6: 94. 1818
= Rosa nemorosa Lej., Fl. Spa 2: 311. 1813
= Rosa oblongicalyx Gand., Dec. Pl. Nov. 2: 23. 1876
= Rosa operta Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 287. 1869
= Rosa parvula Crép. [non Jacques 1859],
= Rosa permixta (Gren.) Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 10: 147. 1861
= Rosa perparva Borbás, Prim. Monogr. Ros. Hung.: 490. 1881
= Rosa polyacantha Borbás, Prim. Monogr. Ros. Hung.: 494. 1881
= Rosa resinosa (Wallr.) Lej., Rev. Fl. Spa: 96. 1825
= Rosa salvanensis De la Soie, in Christ, Rosen Schweiz: 112. 1873
= Rosa septicola Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 10: 149. 1861
= Rosa septicoloides Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 21: 161. 1882
= Rosa sphaerophora Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 233. 1878
= Rosa subspoliata Déségl. & Ozanon, in Bull. Soc. Dauphin. Échange Pl. 9: 377. 1882
= Rosa trinacriae Burnat & Gremli, Obs. Roses Ital.: 30. 1886
= Rosa vaillantiana Cariot, Étude Fl., ed. 4, 2: 187. 1865
= Rosa viscida Puget [non Opiz 1823], Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 241. 1869
= Rosa zamensis Simonk. & Heinr. Braun, in Természetrajzi Füz. 9: 41. 1885
= Rosa micrantha subsp. lemanii (Boreau) Gremli, Fl. Anal. Suisse, 2nd French ed.:
196. 1889
= Rosa micrantha subsp. septicola (Déségl.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 233. 1878
= Rosa viscaria subsp. micrantha (Sm.) Rouy, nom. illeg., Fl. France 6: 361. 1900
Stanište: Hrastove, grabove, borove šume i šibljaci, kamenjari, uz zidine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Njeguši (Rohlena, 1942: 1531 ; Stanko-
vić-Tomić, 1970: 301)
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna i centrana Evropa, dolazi do sje-
verne Ukrajine.
R. micrantha Sm. × R. agrestis Savi × R. glutinosa S.S. = R. novákii Klasterský,

;1938 69 1938
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Štirni do (Rohlena, 1942: 153)
Rosa mollis Sm.

in Smith & Sowerby, Engl. Bot. 35: t. 2459. 1813
= 1Rosa mollis SM. var. szyszylowiczii (H.Br.) Hay.
= 2Rosa mollis SM. var. montenegrina (H.Br.) Hay.
= Rosa huteri Heinr. Braun, Pl. Itin. Cern. Et Alban. Lect.: 117. 1888
= Rosa pomifera subsp. mollis (Sm.) Christ, in Boissier, Fl. Orient. Suppl: 274. 1887
= Rosa villosa subsp. mollis (Sm.) Hook. f., Student. Fl. Brit. Isl., ed. 3: 130. 1884
= Rosa dubitabilis Lindstr., in Bot. Not. 1931: 300. 1931
= Rosa heldreichii Boiss. & Reut., in Boissier, Diagn. Pl. Orient., ser. 2 3(2): 49. 1856
= Rosa huteri Heinr. Braun, Pl. Itin. Cern. Et Alban. Lect.: 117. 1888
= Rosa kitaibelii Borbás, Prim. Monogr. Ros. Hung.: 507. 1881
= Rosa mollissima Fr. [non Willd. 1787], Novit. Fl. Suec. Alt.: 151. 1828
= Rosa pulchella Woods [non Willd. 1809], in Trans. Linn. Soc. London 12: 196. 1818
= Rosa ruprechtii Boiss., Fl. Orient. 2: 682. 1872
= Rosa zakatalensis Gadzh., in Dokl. Akad. Nauk Azerbaidzhansk. S. S. R. 2(1): 42.
1968
Stanište: Suva i uglavnom kamenita mjesta, pašnjaci, livade, rubovi šuma i šikara,
uglavnom na visočijim nadmorskim visinama.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Ćafa Gvozdeča u Kučima (Rohlena, 1942:
154), Ključ iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 1542), Livada ispod Huma Orahovskog,
planina Soko u Kučima (Rohlena, 1942: 1541), Sm – Krstac kod Njeguša (Rohle-
na, 1942: 154), Livari-vrh Rumije, Možura (Petrović, 2011: 81), Vrsuta iznad Ba-
ra (Rohlena, 1942: 154; Petrović, 2004: 40)
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, izuzimajući sjevezozapad, dio
srednje Evrope i sam jug Balkanskog poluostrva.
Rosa pendulina L.
Sp. Pl.: 492. 1753
= 1Rosa pendulina L. var. pyrenaica (Gou.) R.Kell.
= 2Rosa pendulina L. var. setosa Seringe.
= 3Rosa pendulina L. var. pubescens (Koch) R.Kell.
= 4
Rosa pendulina L. var. levis (Seringe) R.Kell.
= 5
Rosa pendulina L. var. ebelii (Braun) R.Kell.
= 6
Rosa pendulina L. var. bosniaca (J.B.) R.Kell. f. setacea R.Kell.
= 7
Rosa pendulina L. var. pseudorupestris H.Br.
= 8
Rosa alpina L., nom. illeg., Sp. Pl., ed. 2, 1: 703. 1762
= 9
Rosa pendulina L. subsp. mediterranea Klasterský var. biserrata Klasterský
= 1
0Rosa pendulina L. subsp. mediterranea Klasterský var. subuniserrata Klasterský
= Ozanonia alpina (Hartm.) Gand., Contrib. Fl. Terr. Slav. Merid. 2: 20. 1883
= Rosa adenophora Kit., Addit. Fl. Hung.: 587. 1863
= Rosa affinis Sternb. [non A. Rau 1816],
= Rosa alpiniformis Borbás, Prim. Monogr. Ros. Hung.: 526. 1881
= Rosa balsamea Kit., Addit. Fl. Hung.: 590. 1863
= Rosa brandisii Wiesb., in Österr. Bot. Z. 34: 12. 1884
= Rosa cinnamomea L., Sp. Pl.: 491. 1753
= Rosa coccialba Heinr. Braun, in Kerner, Sched. Fl. Exs. Austro-Hung. 7: 6, no. 2421.
1896
= Rosa diplacantha (Borbás) Heinr. Braun, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 35:
114. 1885
= Rosa glandulosa Bellardi, nom. illeg., in Mém. Acad. Roy. Sci. (Turin) 5: 230. 1793
= Rosa lagenaria Vill., Hist. Pl. Dauphiné 3(1): 553. 1788
= Rosa odoratissima Scop., nom. illeg., Fl. Carniol., ed. 2, 1: 354. 1771
= Rosa pendula Salisb., nom. illeg., Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 359. 1796
= Rosa pyrenaica Gouan, Ill. Observ. Bot.: 37. 1773
= Rosa reversa W. D. J. Koch [non J. Presl & C. Presl 1819], Syn. Fl. Germ. Helv. 1:
223. 1836
= Rosa rupestris Crantz, nom. illeg., Stirp. Austr. Fasc. 2: 32. 1763
= Rosa semisimplex (Borbás) Heinr. Braun, in Kerner, Sched. Fl. Exs. Austro-Hung.
5: 5, no. 1620. 1888
= Rosa stenodonta (Borbás) Heinr. Braun, in Kerner, Sched. Fl. Exs. Austro-Hung. 5:
4, no. 1619. 1888
= Rosa tenuiflora (Borbás) Heinr. Braun, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 35: 116.
1885
= Rosa villarsii Link, Handbuch 2: 86. 1829
= Rosa alpina subsp. pyrenaica (Gouan) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 237. 1878
= Rosa pendulina subsp. ebelii Heinr. Braun, in Ann. K. K. Naturhist. Hofmus. 2: 101.
1887
= Rosa pendulina L. subsp. mediterranea Klasterský; 1938 61 1938
= Rosa pimpinellifolia subsp. alpina Hartm., Handb. Skand. Fl., ed. 10: 148. 1870
Stanište: Mješovite lišćarske i četinarske šume ili čiste četinarske šume i širake, ru-
bovi šuma i šikara u planinskom u subalpinskom pojasu, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bukovica i Dobri do na Durmitoru (Ro-
hlena, 1942: 1562), ispod Durmitora (Rohlena, 1942: 156), Durmitor (Rohlena,
1942: 1589), Golija (Fukarek, 1963: 147), Javorje (Rohlena, 1942: 15810), Ljubišnja
(Blečić, 1957a: 31), Ljut ispod Ledenice u Pivi (Rohlena, 1942: 1562), Piva (Blečić,
1958: 151, 1958: 25), Ranisava (Rohlena, 1942: 1562,4 ; 1589), Sinjajevina (Rohle-
na, 1942: 156), Stožina (Barret, 1969: 1508), kanjon Tare (Blečić 1951: 25; Janko-
vić, 1984: 15; Bulić, 1989: 122; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 7), sliv Tare (Jo-
vančević et al. 1990: 104), Vojnik (Fukarek, 1963: 151), Zakamen u Pivi (Rohle-
na, 1942: 1562), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), C – Štitovo (Fukarek, 1963: 151),
E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 1565), Bjelasica (Blečić, 1960: Tab. 18; Lakušić,
R., 1966: Tab. 11a; Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 2), Carine ispod Koma (Rohle-
na, 1942: 156), Đebeza, Hum Orahovski (Beck et Szyszylowicz, 1888: 907), Jelo-
vica (Rohlena, 1942: 1563,6), Ključ i Pivljan iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 156),
Komovi (Rohlena, 1942: 1561; Blečić, 1959: tab. 18), Koprivnik (Blečić, 1959: tab.
18), Mali Rid (Blečić, 1957b: 46), Orlova Skala ispod Koma (Rohlena, 1942: 1561),
Kom Vasojevićki (Rohlena, 1942: 1589), Maja Ljubenić (Blečić, 1959: tab. 18), Peru-
ćica ispod Koma (Rohlena, 1942: 1562), Skrobotuša (Beck et Szyszylowicz, 1888:
907), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 1), Varda ispod Koma, Veliki Ma-
glić u Kučima (Rohlena, 1942: 156), Zeletin (Blečić, 1957b: 46; Lakušić, R., 1968:
Tab. 162), Žljeb (Rudski, 1949: 7), Žoljevica kod Andrijevice (Rohlena, 1942: 1589);
W – Krivošije (Studniczka, 1890: 758), Njegoš (Fukarek, 1963: 151), Sm – Buko-
vica i Kapa iznad Njeguša (Stanković-Tomić, 1970: 313), Krivača ispod Lovćena
(Rohlena, 1942: 1563), Livari (Petrović, 2011: 81), Velje Osoje kod Njeguša (Ro-
hlena, 1942: 156)
Geografsko rasprostranjenje: Planine srednje i južne Evrope.
Rosa pulverulenta M. Bieb.

Fl. Taur.-Caucas. 1: 399. 1808
= 1
Rosa glutinosa Sibth. & Sm., Fl. Graec. Prodr. 1(2): 348. 1809
= 2
Rosa glutinosa S.S. var. dalmatica (A.Kern.) Borb.
= 3
Rosa glutinosa S.S. f. minor H.Br.
= 4
Rosa glutinosa S.S. f. minor H.Br. f. baldaccii Hay.
= 5
Rosa dalmatica A. Kern., in Österr. Bot. Z. 20: 10. 1870
= 6
Rosa dalmatica A. Kern. f.minor H.Braun., Cracovicae. 1883: 112.
= Rosa brachiata Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 28: 103. 1873
= Rosa calabrica Burnat & Gremli, Roses Alp. Mar.: 79. 1879
= Rosa glutinosa Sibth. & Sm., Fl. Graec. Prodr. 1(2): 348. 1809
= Rosa kossii Galushko, in Novosti Sist. Vysš. Rast. 19: 208. 1959
= Rosa maginae Cuatrec., in Butl. Inst. Catalana Hist. Nat. 26: 164. 1926
= Rosa nisamii Sosn., in Izv. Azerbaidzhansk. Fil. AN SSSR 10: 22. 1944
= Rosa pustulosa Bertol., Fl. Ital. 5(2): 195. 1842
= Rosa sicula Tratt., Rosac. Monogr. 2: 86. 1823
= Rosa subsessiliflora Boullu, in Feuille Jeunes Naturalistes 10: 89. 1880
= Rosa thuretii (Burnat & Gremli) Burnat & Gremli, Roses Alp. Mar., Suppl. 1: 12.
1882
= Rosa ucenensis Boullu, in Cariot, Étude Fl., Éd. 6: 256. 1879
= Rosa zasljensis Formánek, in Verh. Naturf. Vereins Brünn 32(Abh.): 202. 1894
= Rosa agrestis subsp. sicula (Tratt.) Christ, in Boissier, Fl. Orient. Suppl: 218. 1888
= Rosa glutinosa subsp. dalmatica (A. Kern.) Heinr. Braun, Pl. Itin. Cern. Et Alban.
Lect.: 111. 1888
= Rosa glutinosa subsp. sicula (Tratt.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 226. 1882,
= Rosa glutinosa subsp. thuretii (Burnat & Gremli) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 226. 1882
= Rosa rubiginosa subsp. sicula (Tratt.) Malag., in Acta Phytotax. Barcinon. 1: 77.
1969
= Rosa rubiginosa subsp. thuretii (Burnat & Gremli) Christ, in Boissier, Fl. Orient.
Suppl: 221. 1887
= Rosa serafinii subsp. ligustica (Christ.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 226. 1882
= Rosa sicula subsp. ligustica (Christ.) Arcang., Comp. Fl. Ital., ed. 2: 549. 1894
= Rosa viscaria subsp. sicula (Tratt.) Rouy, nom. illeg., Fl. France 6: 353. 1900
Stanište: Kamenjari, pukotine stijena.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – ispod Vojnika (Rohlena, 1942: 1531), C –
Štirni do (Rohlena, 1942: 1531), E – Đebeza (Beck et Szyszylowicz, 1888: 1126),
Kuči (Rohlena, 1942: 1533), Rupa Konjska ispod Vile u Kučima (Rohlena, 1942:
1532), W – Bijela gora (Kerner, 1870: 115), Jastrebica (Adamović, 1913: 285), Kri-
vošije (Kerner, 1870: 115), Orjen (Veselý, 1890: 3885), Vilusi (Rohlena, 1942: 1531),
Sm – Duga (Rohlena, 1942: 1532), Kapa (Stanković-Tomić, 1970: 301), Kotor-Krstac
(Hirc, 1912: 955), Krstac kod Njeguša (Rohlena, 1942: 1532,4), Rasovatac kod Vir-
pazara (Rohlena, 1942: 1531), Riječke strane kod Brajića (Stanković-Tomić, 1970:
301), Trešnjak na Lovćenu (Rohlena, 1942: 1534 ; Stanković-Tomić, 1970: 304),
Ugnji (Stanković-Tomić, 1970: 301)
Geografsko rasprostranjenje: Dio atlanske, južna, jugoistočna Evropa, dio Ma-
le Azije, sjeverozapadna Afrika.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Bijeloj gori, Kerner (1870: 10) je opisao

takson R. dalmatica, a Beck et Szyszylowicz (1888: 112) na materijalu sa Đebeze
formu Rosa dalmatica f. minor.
Rosa rubiginosa L.
Mant. Pl.: 564. 1771
= Rosa apricorum Crép. in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 245. 1869
= Rosa billietii Crép. in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 337. 1869
= Rosa bordzilowskii Chrshan. in Bot. Žurn. (Kiev) 9(4): 58. 1952
= Rosa caloacantha Gand. Dec. Pl. Nov. 3: 2. 1880
= Rosa chomutoviensis Chrshan. & Lasebna in Bot. Žurn. (Kiev) 9(4): 60. 1952
= Rosa columnifera (Schwertschl.) Henker & G. Schulze [non Rchb. 1832] in Acta
Rhodol. 2: 15. 1999
= Rosa comosa Ripart in Arch. Fl. France Allemagne 2: 254. 1854
= Rosa comosella Déségl. & Ozanon in Bull. Soc. Dauphin. Échange Pl. 1: 327. 1881
= Rosa densa Timb.-Lagr. in Bull. Soc. Bot. France 11: 141. 1864
= Rosa dimorphacantha A. Martinis in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 7: 248. 1868
= Rosa dolorosa Déségl. & Ozanon in Bull. Soc. Dauphin. Échange Pl. 9: 372. 1883
= Rosa drosophora Heinr. Braun in Kerner, Sched. Fl. Exs. Austro-Hung. 3: 56, no.
863. 1884
= Rosa echinocarpa Déségl. in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 10: 150. 1861
= Rosa eglanteria L. Sp. Pl.: 491. 1753
= Rosa flagellaris Christ in Gremli, Excursionsfl. Schweiz, ed. 2: 176. 1874
= Rosa foetida Salisb. [non Herrm. 1762] Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 359. 1796
= Rosa gremlii (Christ) Christ in Gremli, Excursionsfl. Schweiz, ed. 2: 176. 1874
= Rosa henkeri-schulzei Wissemann in Haussknechtia 11: 83. 2006
= Rosa jenensis M. Schulze in Mitt. Bot. Ver. Gesamtthür. 3: 79. 1885
= Rosa kurganica Mironova in Bot. Žurn. 85(8): 110. 2000
= Rosa minuscula Ozanon & Gillot in Compt. Rend. Excurs. Bot. Soc. Bot. Rochel. 5:
44. 1883
= Rosa moutinii Crép. in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 21: 19. 1882
= Rosa rotundifolia (A. Rau) Tratt. Fl. Germ. Excurs. 2(2): 617. 1832
= Rosa zamensis Simonk. & Heinr. Braun in Természetrajzi Füz. 9: 41. 1885
= Rosa rubiginosa subsp. columnifera Schwertschl. Rosen Frankenjura: 50. 1910
= Rosa rubiginosa subsp. comosa (Ripart) Gremli Excursionsfl. Schweiz, ed. 5: 166.
1885
= Rosa rubiginosa subsp. umbellata (Leers) Schübler & Martens Fl. Würtemberg: 332.
1834
= Rosa sepium subsp. rubiginosa (L.) Batt., nom. illeg. Fl. Algérie Dicot.: 301. 1889
= Rosa viscaria subsp. rubiginosa (L.) Rouy, nom. illeg. Fl. France 6: 369. 1900
Stanište: Hrastove i grabove termofilne šume i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – sliv Tare (Jovančević et al. 1990: 104), W –
Herceg Novi (Studniczka, 1890: 75), Me – Dobrota, kod Kotora (Studniczka, 1890:
75), Rasovatac (Ebel, 1844: 80), Sm – Godinje, Livari, Seoca (Petrović, 2011: 81).
Geografsko rasprostranjenje: Skandinavija, srednja i atlanska Evropa, južna i
jugoistočna Evropa, Mala Azija.
Rosa sempervirens L.
Sp. Pl.: 492. 1753
= 1
Rosa sempervirens subsp. microphylla (DC.) Arcang. Comp. Fl. Ital.: 230. 1882
= 2
Rosa scandens Mill. Gard. Dict. Ed. 8: Rosa no. 8. 1768
= Ripartia sempervirens (L.) Gand. Contrib. Fl. Terr. Slav. Merid. 2: 6. 1883
= Rosa amansii Gand. [non Déségl. 1874] Dec. Pl. Nov. 1: 15. 1875
= Rosa amicii Gand. Dec. Pl. Nov. 1: 16. 1875
= Rosa atrovirens Viv. Fl. Ital. Fragm. 1: 4, t. 6. 1808
= Rosa balearica Dum. Cours. in Bot. Cult. 3: 352. 1802
= Rosa fusca Moench, nom. illeg. Methodus: 688. 1794
= Rosa gandogeriana Debeaux in Bull. Soc. Bot. France 21: 9. 1874
= Rosa melvinii Towndrow in Rep. Bot. Exch. Club Brit. Isles 1886: 153. 1887
= Rosa prostrata DC. Cat. Pl. Horti Monsp.: 138. 1813
= Rosa sempervirens subsp. scandens (Mill.) Arcang. Comp. Fl. Ital.: 230. 1882
Stanište: Termofilne i uglavnom vječnozelene šume i šikare u mediteranu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi (Studniczka, 1890: 752), Me
– Ada Bojana (Bubanja, 2016: 232), Bar (Rohlena, 1942: 150), između Bara i Ulci-
nja (Bunuševac et al., 1977: 78), priobalni dio Bokokotorskog zaliva (Đakonović,
1978: 113), okolina Budve (Stanković-Tomić, 1970: 30), Bušat (Petrović, 2011: 81),
Lovćenske padine iznad Kotora (Jovanović et al., 1979: 156), Meljine (Weiss, 1866:
582), Podi (Grebenschikov, 1960: 102), Pržno (Aalto et al., 1972: 39), Savina (Gre-
benschikov, 1960: 102), Sveti Stefan (Aalto et al., 1972: 39), Škaljari (Studniczka,
1890: 752), Ulcinj (Rohlena, 1942: 150 ; Adamović, 1913: 28; Janković et Bogoje-
vić, 1965: 15), Zelenika (Grebenschikov, 1960: 102), Sm – Crmničko polje (Pule-
vić, Mijušković, 1977: 122), Donja Zeta (Rohlena, 1942: 150), Godinje (Petrović,
2011: 81), Gornji Grbalj (Stanković-Tomić, 1970: 30), ispod Lisinja kod Bara, Plav-
nica (Rohlena, 1942: 150), Podgorica (Rohlena, 1942: 150; Stešević et al., 2014:
75), Spilica-Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 81), Sutomore (Šmarda, 1968: 100),
Šavica u Lješanskoj Nahiji (Rohlena, 1942: 150), Virpazar (Šmarda, 1968: 100).
Geografsko rasprostranjenje: Dio atlanske, južne, jugoistočne Evrope, sjeve-
rozapadna Afrika.
Rosa spinosissima L.
Sp. Pl.: 491. 1753
= 1
Rosa pimpinellifolia L., Syst. Nat., ed. 10, 2: 1062. 1759
= 2
Rosa spinosissima L. f. pyrifera Klasterský
= Rosa agustiana Sennen, in Bol. Soc. Ibér. Ci. Nat. 27: 30. 1928
= Rosa borealis Tratt., Rosac. Monogr. 2: 141. 1823
= Rosa chamaerhodon Vill., Hist. Pl. Dauphiné 3(1): 555. 1788
= Rosa consimilis Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 10: 90. 1861
= Rosa gentilis Sternb., in Flora 9(Beil.): 79. 1826
= Rosa granatensis Willk., in Linnaea (Berlin) 25: 24. 1852
= Rosa grandiflora Lindl. [non Salisb. 1796], Ros. Monogr.: 53. 1820
= Rosa hispida Sims [non Münchh. 1770], Ros. Monogr.: 53. 1820
= Rosa humensis Conrath, in Österr. Bot. Z. 38: 52. 1888
= Rosa lutescens Pursh, Fl. Amer. Sept. Suppl.: 735. 1814
= Rosa macropoda Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 265. 1876
= Rosa melanocarpa Link, Enum. Hort. Berol. Alt. 2: 57. 1822
= Rosa microcarpa Besser [non Retz. 1803], Cat. Jard. Bot. Krzemieniec, Suppl. 4:
20. 1815
= Rosa myriacantha DC., Fl. Franç. 4(2): 439. 1805
= Rosa pimpinellifolia L., Syst. Nat., ed. 10, 2: 1062. 1759
= Rosa pulchella Salisb., nom. illeg., Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 358. 1796
= Rosa rubella Sm., in Smith & Sowerby, Engl. Bot. 36: t. 2521. 1814
= Rosa rupincola Sweet, Hort. Brit., ed. 2: 180. 1830
= Rosa scotica Mill., Gard. Dict., ed. 8: Rosa no. 5. 1768
= Rosa sibirica Tratt., Rosac. Monogr. 2: 230. 1823
= Rosa pimpinellifolia subsp. gentilis (Sternb.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 237. 1878
= Rosa pimpinellifolia subsp. myriacantha (DC.) O. Bolòs & Vigo, in Butl. Inst. Cata-
lana Hist. Nat., Secc. Bot. 38: 67. 1974
= Rosa pimpinellifolia subsp. rubella (Sm.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 237. 1878
= Rosa spinosissima subsp. myriacantha (DC.) C. Vicioso, in Bol. Inst. Forest. Invest.
Exp. 40: 95. 1948
= Rosa spinosissima subsp. pimpinellifolia (L.) Hook. f., Student. Fl. Brit. Isl.: 120.
1870
Stanište: Kamenjari, šikare, rubovi šikara i šuma, proplanci i livade u brdskim i pla-
ninskim predjelima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Andrijevica, Balj (Rohlena, 1942: 158), Je-
rinja glava kod Andrijevice (Rohlena, 1942: 1582), Mokra planina (Rudski, 1949:
34), Rogam i Varda ispod Koma (Rohlena, 1942: 158), W – Jastrebica (Rohlena,
1942: 158), Me – Škaljari (Studniczka, 1890: 751), Sm – Bijela Skala iznad Bara
(Rohlena, 1942: 158), Kapa (Stanković-Tomić, 1970: 31), Lovćen (Rohlena, 1942:
158; Adamović, 1913: 291), Rudine nikšićke (Rohlena, 1942: 158), Rumija, Vrsu-
ta (Petrović, 2011: 811), Žanjev do kod Njeguša (Rohlena, 1942: 158), Ugnji (Stan-
Geografsko rasprostranjenje: Skandinavija, srednja, atlanska, južna Evropa,
Mala Azija.
Rosa tomentosa Sm.

in Smith & Sowerby, Fl. Brit. 2: 539. 1800
= Rosa tomentosa Sm. var. cinerascens (Dumort.) Crep.
1
= Rosa tomentosa Sm. var. subglobosa (Sm.) Carion.

2
= 3
Rosa tomentosa Sm. var. cuspidatoides (Crep.) R.Kell.
= 4
Rosa tomentosa Sm. var. dumosa R.Kell
= 5
Rosa tomentosa Sm. var. setoglandulosum Wrtg.
= Rosa attenuata Cariot, Fl. Lyon. 2: 191. 1875
= Rosa barcensis Simonk., Enum. Fl. Transsilv.: 212. 1886
= Rosa britannica Baker, in J. Linn. Soc., Bot. 11: 218. 1871
= Rosa carbonariensis Boullu, in Bull. Soc. Bot. France 23(Sess. Extr.): Lxvii. 1876
= Rosa cardanica (Rouy & E. G. Camus) Sennen, Pl. Espagne 1917: no. 777. 1918
= Rosa cetica Heinr. Braun, in Beck, Fl. Nieder-Österreich 2(1): 815. 1892
= Rosa cineracea R. Keller, Syn. Ros. Eur. Med.: 264. 1931
= Rosa cinerascens Dumort., Fl. Belg.: 93. 1827
= Rosa cuspidata M. Bieb, Fl. Taur.-Caucas. 1: 396. 1808
= Rosa dimorpha Déségl. [non Besser 1814], in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 10: 161.
1861
= Rosa dumosa Déségl. [non Salisb. 1796], in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 20: 101.
1866
= Rosa farinosa Bechst., Forstbot.: 643. 1810
= Rosa foetida Bastard [non Herrm. 1762], Suppl. Fl. Maine-Et-Loire: 29. 1812
= Rosa gussenbaueri J. B. Keller & Pacher, Fl. Kärnten, Nachträge: 207. 1894
= Rosa herculis Borbás, Prim. Monogr. Ros. Hung.: 512. 1881
= Rosa inclinita A. Kern., in Österr. Bot. Z. 19: 326. 1869
= Rosa insidiosa Gren., Fl. Jurass.: 233. 1865
= Rosa intricata Crép. [non Gren. 1865], in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 298. 1869
= Rosa javorkae Degen, in Magyar Bot. Lapok 21: 17. 1923
= Rosa lanuginosa Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 30: 173. 1891
= Rosa micans Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 555. 1877
= Rosa pallidiflora Heinr. Braun [non Gand. 1877], in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wi-
en 1888: 524. 1888
= Rosa polonica (Heinr. Braun) Heinr. Braun [non Gand. 1876], in Kerner, Sched. Fl.
Exs. Austro-Hung. 7: 13, no. 2433. 1896
= Rosa properata Déségl., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 15: 571. 1877
= Rosa pseudocaryophyllacea Błocki, in Österr. Bot. Z. 39: 154. 1889
= Rosa pseudocuspidata Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 11: 89. 1872
= Rosa pseudofarinosa Tourlet, in Bull. Soc. Bot. France 49: 202. 1902
= Rosa pseudotomentosa (Losa) Losa, in Anales Real Acad. Farm., Madrid 1: 323.
1941
= Rosa sendtneri Beck, in Ann. K. K. Naturhist. Hofmus. 2: 112. 1887
= Rosa setulosa Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 21: 89. 1882
= Rosa subpomifera Chrshan., in Bot. Žurn. (Kiev) 7(2): 72. 1950
= Rosa thuringiaca Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8: 319. 1869
= Rosa velutina Chabert [non Clairv. 1811], in Cariot, Étude Fl., Éd. 4 2: 182. 1865
= Rosa viscosa Jan., Cat. Pl. Phaen.: 8. 1818
= Rosa zabelii Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 21: 94. 1882
= Rosa tomentosa subsp. cinerascens (Dumort.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 232. 1878
= Rosa tomentosa subsp. farinosa (DC.) Tourlet, Cat. Pl. Vasc. Indre-Et-Loire: 195.
1908
= Rosa tomentosa subsp. foetida (Desv.) Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 232. 1878
= Rosa tomentosa subsp. glandulosa Tourlet, Cat. Pl. Vasc. Indre-Et-Loire: 194. 1908
= Rosa villosa subsp. tomentosa (Sm.) Hook. f., Student. Fl. Brit. Isl.: 121. 1870
Stanište: Svijetle i termofilne šume u nizijskim i brdskim predjelima.
154), Goransko u Pivi (Rohlena, 1942: 154 4), ispod Ivice planine (Rohlena, 1942:
1541), Liverovići (Bubanja, 2004: 27), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), E – Balj kod
Andrijevice (Rohlena, 1942: 1543), Konjuhe kod Andrijevice (Rohlena, 1942: 154),
Perućica ispod Koma (Pantocsek, 1874: 1145), Varda ispod Komova, Velika (Rohle-
na, 1942: 154), W – Jastrebica (Rohlena, 1942: 154), Sm – Čevo (Rohlena, 1942:
154), Duge kod Njeguša (Rohlena, 1942: 154), Lisinj, Livari-vrh Rumije (Petrović,
2011: 82), Virpazar (Rohlena, 1942: 1542), Veliki Mikulići iznad Bara, Župa Nik-
šićka (Rohlena, 1942: 154)
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i južna Evropa, Malaza Azija, Kavkaz.
Rosa tomentosus × ulmifolius subsp. rusticanus = Rosa baldaccianus Borb.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Orahovo (Rohlena, 1942: 139)
Rosa villosa L.
Sp. Pl.: 491. 1753
= 1
Rosa pomifera Herrm., De Rosa: 16. 1762
= 2
Rosa pomifera Herm. var. typica Christ.
= 3
Rosa pomifera Herm. var. recondita (Puget) Christ.
= 4
Rosa pomifera Herm. var. resinosa (Sternb.) R.Kell.
= 5
Rosa pomifera Herm. var. engadinensis Christ.
= Rosa alpicola Rouy, in Bull. Soc. Bot. France 22: 295. 1875
= Rosa arduennensis Crép. [non Lej. 1813], in Bull. Séances Cl. Sci. Acad. Roy. Sci.
Belgique, sér. 2 14: 101. 1862
= Rosa australis Crép., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 8(2): 244. 1869
= Rosa borissovae Chrshan., in Bot. Mater. Gerb. Bot. Inst. Komarova Akad. Nauk
SSSR 14: 196. 1951
= Rosa ciliatopetala Besser, Enum. Pl. Volhyn.: 66. 1822
= Rosa cognata Merino, Fl. Galicia 3: 546. 1909
= Rosa dicksonii Lindl., in Trans. Hort. Soc. London 7: 224. 1830
= Rosa eglanteria Lam. [non L. 1753], Fl. Franç., ed. 1, 3: 130. 1779
= Rosa friburgensis Lagger & Puget, in Bull. Trav. Soc. Murith. 4: 29. 1875
= Rosa gaudinii Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire: 46. 1866
= Rosa glutinosa Dematra [non Sibth. & Sm. 1809], Essai Monogr. Rosiers: 6. 1818
= Rosa hispida Poir. [non Münchh. 1770], Encycl. 6(1): 286. 1804
= Rosa minuta Déségl. [non Steud. 1841], in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 10: 167.
1861
= Rosa recondita Déségl., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 20: 107. 1866
= Rosa resinosa Sternb. [non (Wallr.) Lej. 1825], in Flora 9(Beil.): 76. 1826
= Rosa sancti-andreae Degen & Trautm., Magyar Fl.: 540. 1924
= Rosa pomifera subsp. glandulosa (Schmalh.) Šmite, in Kuusk & al., Fl. Baltic Coun-
tries 2: 59. 1996
= Rosa pomifera subsp. recondita (Déségl.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 225. 1882
= Rosa pomifera subsp. resinosa Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 232. 1878
= Rosa villosa subsp. alpicola (Rouy) Rouy, Fl. France 6: 395. 1900
= Rosa villosa subsp. pomifera (Herrm.) Hook. f., Student. Fl. Brit. Isl.: 121. 1870
Stanište: Šume, šikare i proplanci u subalpinskom pojasu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Varda u Pivi (Rohlena, 1942: 1553,4), ispod
Vojnika (Rohlena, 1942: 1553,5), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 1541, 1543), Balj
kod Andrijevice (Rohlena, 1942: 1543), Ključ iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 1541),
Perućica ispod Koma (Rohlena, 1942: 1554), Žoljevica kod Andrijevice (Rohlena,
1942: 1542), W – Crkvice (Ascherson, 1869: 70), Vilusi (Rohlena, 1942: 1553), Sm
– Krstac kod Njeguša (Rohlena, 1942: 1542; Stanković-Tomić, 1970: 302), Sutor-
man iznad Bara (Rohlena, 1942: 1541)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa (izuzimajući sjever), Amerika, Kurdistan.
Genus: Rubus L.
Sp. Pl.: 492. 1753
Rubus bifrons Tratt.
Rosac. Monogr. 3: 28. 1823
= Rubus fortis Focke, nom. illeg. Syn. Rub. Germ.: 70. 1877
= Rubus speciosus P. J. Müll. in Flora 41: 135. 1858
= Rubus discolor subsp. speciosus (P. J. Müll.) Berhe Fl. Vosges 2: 83. 1887
Stanište: Stjenovita i topla staništa, rubovi šikara, pored puta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Strugari (Rohlena, 1942: 138)
Geografsko rasprostranjenje: Atlanska, srednja i dio južne Evrope.
Rubus caesius L.
Sp. Pl.: 493. 1753
= Rubus caesisus L. var. meridionalis A.Kern. f. aquaticus (W. et N.) Hruby.
1
= Rubus caesisus L. var. meridionalis A.Kern. f. mollifolium (Sudre) Hr.

2
= 3
Rubus caesisus L. var. pseudo-dunensis Tocl.
= Selnorition caesium (L.) Raf., Sylva Tellur.: 160. 1838
= Rubus fruticosus subsp. caesius (L.) Bonnier & Layens, Tabl. Syn. Pl. Vasc. France:
100. 1894
= Rubus humilis Bubani [non P. J. Müll. 1859], Fl. Pyren. 2: 610. 1899
= Rubus ligerinus Genev., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 8: 73. 1860
= Rubus mitissimus Genev., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 24: 11. 1868
= Rubus rivalis Genev., in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 8: 76. 1860
= Rubus sabulosus Sudre, in Bull. Assoc. Pyrén. Échange Pl. 9: 7, no. 244. 1899
= Rubus caesius subsp. aquaticus (Weihe & Nees) Schübler & G. Martens, Fl. Wür-
temberg: 337. 1834
Stanište: Sjenovita i vlažna staništa, od nizijskih do planinskih predjelima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), E – Andri-
jevica (Rohlena, 1942: 1401,2), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 74), Crmnica, Donja Ze-
ta (Rohlena, 1942: 140), Livari (Petrović, 2011: 82), Plavnica (Rohlena, 1942: 140;
Adamović, 1913: 29), Martinići (Bešić, 1978: 28), Piperi: južni dio (Božović et al.,
2006: 111), Podgorica (Rohlena, 1942: 1403; Stešević et al., 2014: 75), Rijeka, Si-
njac iznad Vira, Vranjina (Rohlena, 1942: 140)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, zapadna Azija, Altaj, Persija.
Rubus canescens DC.

Cat. Pl. Horti Monsp.: 139. 1813
= Rubus tomentosus Borkh.; 1794 2 1794.
1
= Rubus tomentosus Borkh. var. canescens Wirtg.

2
= 3
Rubus tomentosus Borkh. f. cinereus (Rchb.) Focke.
= 4
Rubus tomentosus Borkh. var. glabratus Godr.
= 5
Rubus tomentosus Borkh. f. setoso-glandulosus Wirtg.
= Rubus albicans Kit. Addit. Fl. Hung.: 594. 1863
= Rubus argenteus C. C. Gmel., nom. illeg. Fl. Bad. 2: 434. 1806
= Rubus australis A. Kern. [non G. Forst. 1786] Nov. Pl. Sp. 3: 33. 1871
= Rubus cistoides Pau Not. Bot. Fl. Españ. 3: 29. 1889
= Rubus hypoleucus Vest Syll. Pl. Nov. 1: 235. 1824
= Rubus ibericus Sennen & T. S. Elias [non Juz. 1925] Pl. Espagne: 97. 1927
= Rubus lloydianus Genev. in Mém. Soc. Acad. Maine Loire 10: 26. 1861
= Rubus triphyllus Bellardi [non Thunb. 1784] App. Fl. Pedem.: 24. 1792
= Rubus canescens subsp. lloydianus (Genev.) Soó in Acta Bot. Acad. Sci. Hung. 12:
112. 1966
= Rubus tomentosus subsp. lloydianus (Genev.) Sudre Excurs. Batol.: 60. 1900
Stanište: Osunčana i suva mjesta, kamenjari, pašnjaci, rubovi šuma i šikara, međe.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Maglić Pivski iznad Mratinja (Rohlena,
1942: 1392), Piva, Šavnik (Rohlena, 1942: 1394), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122),
C – Platije (Stefanović, 1979: tab. 11), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 1393), Balj
iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1394,5), Mokra planina (Rudski, 1949: 471), W
– Kobilji do u grahovskoj nahiji (Adamović, 1913: 29), Sm – Bukovica iznad Nje-
guša (Rohlena, 1942: 1394; Stanković-Tomić, 1970: 284), Mirac (Stanković-Tomić,
1970: 282), Njeguši (Rohlena, 1942: 1392,3; Stanković-Tomić, 1970: 282), Piperi: juž-
ni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgorica (Stešević et al., 2014: 75).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna i jugoistočna Evropa, Mala Azi-
ja, Sirija, Persija.
Rubus hirtus Waldst. & Kit.

Descriptiones et icones plantarum rariorum Hungariae; 1799 150, t.141
1805.
= 1Rubus hirtus W.K. var. montenegrinus Hay.,
Stanište: Listopadne i četinarske šume brdskog i planinskog pojasa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Tare (Lakušić, R. et Redžić, 1989:
Tab. 5), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 88), E – oko Andrijevice (Rohlena, 1942:
1401), Biogradska gora (Čurović et al. 2011: Tab. 2), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013:
31), Varda ispod Koma (Rohlena, 1942: 1401).
Geografsko rasprostranjenje: Atlanska, južna, jugoistočna, srednja Evropa.
Rubus hrubyi Rohlena

in Vestn. Král. Ceské Spolecn. Nauk, Tr. Mat.-Prír. 1936(22): 16. 1937
Stanište: Vlažna i zasijenčna mjesta.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Lim iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 139),
Prokletije (Lakušić, R. et al. 1985: 97).
Geografsko rasprostranjenje: Crne Gora
Napomena: Euro+Med Plantbase ne prihvata ovaj takson za validan uz komentar:
«taxonomically valueless local or singular biotype». The Plant list ga tretira kao
validno ime.
Rubus ideus L.
Sp. Pl.: 492. 1753
= 1Rubus ideus L. var. maritimus (Arrh.) f. armatipedicellatus Hruby.
= Batidea idaea (L.) Greene in Leafl. Bot. Observ. 1: 238. 1906
= Rubus fragrans Salisb., nom. illeg. Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 364. 1796
= Rubus frambaesianus Lam., nom. illeg. Fl. Franç. 3: 135. 1779
Stanište: Šume, rubovi šuma, kamenjari brdskog i planinskog područja.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bukovica ispod Durmitora, Crno jezero
na Durmitoru (Rohlena, 1942: 138), Durmitor (Rohlena, 1942: 138; Blečić, 1964:
232), Golija (Blečić et Tatić, 1962: tab. 1; Fukarek, 1963: 147), Gradina kod Plje-
valja (Caković, 2014: 27), Ljubišnja (Blečić, 1957a: 31), Piva (Blečić, 1958: 51; La-
kušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6), Savin kuk (Horvat, 1934: 104), Sinjajevina, do-
lina Tare (Rohlena, 1942: 138), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122; Lakušić, R. et Red-
žić, 1989: Tab. 7), sliv Tare (Jovančević et al. 1990: 106), Vojnik (Rohlena, 1942:
1381), Žabljak (Jovanović et al., 2013: 67), C – Javorje, Štirni do na Lukavici (Ro-
hlena, 1942: 138), Štitovo (Fukarek, 1963: 147), E – okolina Berana (Lakušić et
Milojević 1972: 95), Hum Orahovski (Rohlena, 1942: 138), Kolašin i okolina (Ro-
hlena, 1942: 138; Blečić 1960: tab. 1), Mokra planina (Rudski, 1949: 29), okoli-
na Petnjice (Škrijelj, 2013: 31), Polimlje (Jovančević, 1982: 106), Prokletijski sek-
tor (Menković et al. 2011: 101), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 1), Žljeb
(Rudski, 1949: 5), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 29), Sm – Crmnica, Ćekli-
ći, Donja Krivača (Rohlena, 1942: 138), Lovćen (Tommasini, 1835: 24; Rohlena,
1942: 138;), Ivanova korita, Majstori, Rujišta, padine Štirovnika, Treštenika (Stan-
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, umjereni djelovi Azije, Sjeverna Amerika.
Rubus praecox Bertol.

Fl. Ital. 5(2): 220. 1842
= 1Rubus praecox Bertol. subsp. macrostemon (Focke) Hay., nom. illeg., in Repert.
Spec. Nov. Regni Veg. Beih. 30(1): 661. 1924
= Rubus hedycarpus subsp. praecox (Bertol.) Focke, nom. illeg., Biblioth. Bot. 83: 387.
1914
= Rubus hedycarpus Focke, Syn. Rub. Germ.: 190. 1877
= Rubus macrostemon (Focke) Caflisch, Excurs.-Fl. Südöstl. Deutschland: 90. 1878
= Rubus procerus Boulay, Ronces Vosg. 6: 7. 1864, Ronces Vosg. 6: 7. 1864
= Rubus robustus P. J. Müll. [non C. Presl 1851], Flora 42: 71. 1859
= Rubus hedycarpus subsp. dynatos (Focke) Focke, in Biblioth. Bot. 83: 386. 1914
= Rubus hedycarpus subsp. macrostemon Focke, in Biblioth. Bot. 83: 386. 1914
= Rubus hedycarpus subsp. procerus (Boulay) Tourlet, nom. illeg., Cat. Pl. Vasc. In-
dre-Et-Loire: 159. 1908
= Rubus pubescens subsp. macrostemon (Focke) Nyman, nom. illeg., Consp. Fl. Eur.
1: 217. 1878
Stanište: Osunčana i suva straništa, rubovi šikara, pored puteva, utrine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Medun u Kučima (Rohlena, 1942: 1381),
Me – Volujica iznad Bara (Rohlena, 1942: 1381), Sm – Livari (Petrović, 2011: 821)
Geografsko rasprostranjenje: Dio atlanske, južna, jugoistočna i srednja Evropa.
Rubus saxatilis L.
Sp. Pl.: 494. 1753
= 1Rubus saxatilis f. crenatus Hruby.
= Cylactis saxatilis (L.) Á. Löve, in Taxon 36: 660. 1987
= Selnorition saxatilis (L.) Raf., Sylva Tellur.: 160. 1838
Stanište: Osunčana i kamenita mjesta, rubovi šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 138; Blečić,
1964: 232), iznad jezera Lokva na Durmitoru (Rohlena, 1942: 1381), Ljubišnja
(Blečić, 1957a: 37; 1964: 232), Piva (Blečić, 1958: 28), Sinjajevina (Rohlena, 1942:
138), kanjon Tare (Janković, 1984: 15), Veliki Štuoc (Lakušić, R. et Redžić, 1989:
Tab. 7), Vojnik (Fukarek, 1963: 152), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 89), Štito-
vo (Fukarek, 1963: 147), E – Komovi (Rohlena, 1942: 138; Blečić, 1959: tab. 1),
sjeverne Prokletije (Blečić, 1959: tab. 1)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa. Azija.
Rubus ulmifolius Schott

in Isis (Oken) 2: 821. 1818
= 1
Rubus ulmifolius Schott subsp. dalmatinus (Tratt.) Focke.
= 2
Rubus discolor Weihe & Nees Rubi Germ.: 46, t. 20. 1825
= Rubus aetneus Tornab. Fl. Sicul.: 229. 1887
= Rubus albescens Boulay & Gillot in Boulay, Assoc. Rub.: no. 216. 1877
= Rubus bellidiflorus Petz. & G. Kirchn. Arbor. Muscav.: 227. 1864
= Rubus bujedanus Sennen in Bol. Soc. Iber. Ci. Nat. 26: 184. 1928
= Rubus castellanus Sennen in Bol. Soc. Iber. Ci. Nat. 26: 183. 1928
= Rubus cocullotinus Evers in Deutsche Bot. Monatsschr. 13: 148. 1895
= Rubus crispulus Gand. in Mém. Soc. Émul. Doubs, sér. 5 8: 157. 1884
= Rubus gerundensis Sennen Diagn. Nouv.: 43. 1936
= Rubus hispanicus Willk. in Bot. Zeitung (Berlin) 2: 819. 1844
= Rubus legioniensis Gand. in Mém. Soc. Émul. Doubs, sér. 5 8: 121. 1884
= Rubus lejeunei Lej. Rev. Fl. Spa: 100. 1825
= Rubus longipetiolatus Sennen [non Hülsen 1899] Pl. Espagne: no. 5289. 1925
= Rubus minutiflorus Lange [non P. J. Müll. 1859] Descr. Icon. Pl. Nov. 2: t. 3. 1864
= Rubus discolor subsp. rusticanus (Merc.) Nyman Consp. Fl. Eur. Suppl. 2(1): 106. 1889
= Rubus discolor subsp. ulmifolius (Schott) Nyman, nom. illeg. Consp. Fl. Eur. 1: 217.
1878
= Rubus fruticosus subsp. discolor (Weihe & Nees) Syme Engl. Bot., ed. 3B, 3: 171. 1864
= Rubus ulmifolius subsp. rusticanus (Merc.) Focke in Ascherson & Graebner, Syn.
Mitteleur. Fl. 6(1): 501. 1902
= Rubus villicaulis subsp. discolor (Weihe & Nees) Čelak. Prodr. Fl. Böhmen 3: 639.
1875
Stanište: Termofilne šikare, kamenjari, uz puteve, po njivama i livadama.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Medun (Rohlena, 1942: 1391), W – Graho-
va (Rohlena, 1942: 1391), oko Zagona u Grahovskoj nahiji (Adamović, 1913: 29),
Me – Ada Bojana (Bubanja, 2016: 233), priobalni dio Bokokotorskog zaliva (Đa-
konović, 1978: 113), Krute (Petrović, 2011: 82), Lovćenske padine iznad Kotora
(Jovanović et al., 1979: 157), Muo (Tommasini, 1835: 272), Risanski zaliv (Jaspri-
ca et al., 2007: 43), Tivat (Hirc, 1912: 103), okolina Ulcinja (Janković et Bogojević,
1965: 15), Verige (Hirc, 1912: 100), Sm – Bjeloši, Brajići (Stanković-Tomić, 1970:
281), Cetinje (Rohlena, 1942: 1391; Stanković-Tomić, 1970: 281, Vukićević et Vuč-
ković, 1974: 116), Cijevna (Bulić, 1994: 74), Crmnica (Rohlena, 1942: 1391), Cr-
mničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122), Danilovgrad (Bešić, 1978: 28), Li-
sinj, Međurečka planina, Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2011: 82), Njeguši (Ro-
hlena, 1942: 1391; Stanković-Tomić, 1970: 281), Plavnica (Rohlena, 1942: 1391),
Martinići (Bešić, 1978: 28), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgo-
rica (Černjavski et al., 1949: 72; Stešević et al., 2014: 75), Spuž (Bešić, 1978: 28).
Geografsko rasprostranjenje: Atlanska, južna, dio srednje Evrope, sjeveroza-
padna Afrika.
Genus: Sanguisorba L.
Sp. Pl.: 116. 1753
Sanguisorba minor Scop. subsp. minor
Fl. Carniol., ed. 2, 1: 110. 1771
= 1Poterium sanguisorba L. Sp. Pl.: 994. 1753
= Pimpinella minor Lam., nom. illeg. Fl. Franç. 3: 343. 1779
= Pimpinella sanguisorba (L.) Gaertn. Fruct. Sem. Pl. 1: 161. 1788

= Poterium collinum Salisb., nom. illeg. Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 361. 1796
= Poterium minus Gray, nom. illeg. Nat. Arr. Brit. Pl. 2: 575. 1821
= Poterium vulgare Cuatrec., nom. illeg. in Publ. Junta Ci. Nat. Barcelona, Ser. Bot.
12: 317. 1929
= Sanguisorba pimpinella Spenn., nom. illeg. Fl. Friburg. 3: 1085. 1829
= Sanguisorba poterium Weber, nom. illeg. in F. H. Wigg., Prim. Fl. Holsat.: 14. 1780
= Sanguisorba vulgaris Pau, nom. illeg. in Mem. Mus. Ci. Nat. Barcelona, Ser. Bot.
1(1): 42. 1922
Stanište: Suve livade, travnjaci, oranice, pored puteva, kamenjari, ruderalna staništa.
Liverovići (Bubanja, 2004: 27), okolina Pljevalja (Aalto et al., 1972: 30), dolina Ta-
re (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), Ža-
bljak (Aalto et al., 1972: 31; Jovanović et al., 2013: 67), C – Babji zub (Vuksanović,
2003: 89), Medun, Orahovo (Rohlena, 1942: 149), Rašulja (Fukarek, 1963: 137), E
– okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 95), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab.
5; Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Bukovička rijeka (Markišić et Marti-
nović, 1998: 215), Kolašin (Blečić 1960: tab. 1), Mokra planina (Rudski, 1949: 48),
okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 31), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 139), Smiljevi-
ca (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Žljeb (Rudski, 1949: 7), planina Žo-
ljevica iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 149), W – Crkvice (Ascherson, 1868: 329),
Meljine (Weiss, 1866: 582), Radoštak (Weiss, 1866: 582), Vilusi (Rohlena, 1942:
149), oko Zagona u grahovskoj nahiji (Adamović, 1913: 30), Me – Budva (Adam et
al., 1971: 57), Sm – Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 29), Cetinje (Gross et Kneucker,
1902: 491; Stanković-Tomić, 1970: 29), Ćemovsko polje, Kuće Rakića, Srpska (Bu-
lić, 1994: 75), Cetinje, Crmnica (Rohlena, 1942: 149), Đolaza (Petrović, 2004: 40),
Đuravci, Livari, Mikulići (Petrović, 2011: 82), Martinići (Bešić, 1978: 27), Nikšić
(Rohlena, 1942: 149), Padež (Stanković-Tomić, 1970: 29), Podgorica (Černjavski et
al., 1949: 72), selo Sozina, Sto (Petrović, 2004: 40), Spuž (Bešić, 1978: 27), Šesta-
ni (Petrović, 2011: 82), Velestovo u Katunskoj Nahiji, Zeta (Rohlena, 1942: 149).
Sanguisorba minor subsp. balearica (Nyman) Muñoz Garm. & C. Navarro

in Anales Jard. Bot. Madrid 56: 176. 1998
Basionym: Poterium spachianum subsp. balearicum Nyman, Consp. Fl. Eur. 1: 240.
1878
= 1
Sanguisorba muricata (Spach.) Focke
= 2
Sanguisorba minor Scop. subsp. muricata (Spach.) Focke
= Poterium balearicum (Nyman) Porta, in Nuovo Giorn. Bot. Ital. 19: 304. 1887
= Poterium alveolatum Pomel, Nouv. Mat. Fl. Atl.: 162. 1874
= Poterium alveolosum Spach, in Ann. Sci. Nat. Bot., sér. 3 5: 38. 1846
= Poterium ceretanum Sennen, Pl. Espagne: no. 5734. 1926
= Poterium cinctum Lojac., in Malpighia 20: 210. 1906
= Poterium delortii Jord., Observ. Pl. Nouv. 7: 21. 1849
= Poterium garganicum Ten., Syll. Pl. Fl. Neapol.: 261. 1831
= Poterium hybridum T. Nees [non L. 1753], Gen. Fl. Germ. Monochl.: n. 79. 1834
= Poterium muricatum Spach, nom. illeg., in Ann. Sci. Nat. Bot., sér. 3 5: 36. 1846
= Poterium obscurum Jord., Observ. Pl. Nouv. 7: 23. 1849
= Poterium platylophum Jord., nom. illeg., Observ. Pl. Nouv. 7: 22. 1849
= Poterium polygamum Waldst. & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung. 2: 217. 1805
= Poterium rhodopaeum Velen., in Sitzungsber. Königl. Böhm. Ges. Wiss., Math.-Na-
turwiss. Cl. 37: 27. 1893
= Poterium stenolophum (Spach) Jord., Observ. Pl. Nouv. 7: 22. 1849
= Sanguisorba alveolosa (Spach) A. Braun & C. D. Bouché, Ind. Sem. Hort. Berol.
1867(App.): 11. 1867
= Sang-uisorba gaillardotii (Boiss.) Hayek, in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. Beih.
30(1): 699. 1926
= Sanguisorba garganica (Ten.) Bertol., Fl. Ital. 2(2): 191. 1835
= Sanguisorba muricata Gremli, nom. illeg., Excursionsfl. Schweiz, ed. 2: 180. 1874
= Sanguisorba platylopha Hausskn., nom. illeg., in Österr. Bot. Z. 25: 391. 1875
= Sanguisorba polygama (Waldst. & Kit.) Ces., Stirp. Ital. Rar. 2: Ad Tab. S. Dodecan-
drae. 1842
= Sanguisorba rhodopaea (Velen.) Hayek, in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. Beih. 30(1):
700. 1926
= Sanguisorba stenolopha (Spach.) Hausskn., in Österr. Bot. Z. 25: 391. 1875
= Poterium sanguisorba subsp. muricatum Bonnier & Layens, Tabl. Syn. Pl. Vasc. Fran-
ce: 102. 1894
= Poterium sanguisorba subsp. obscurum (Jord.) Rouy & E. G. Camus, Fl. France 6:
436. 1900
= Poterium sanguisorba subsp. polygamum (Waldst. & Kit.) Asch. & Graebn., Fl. Nor-
dostdeut. Flachl.: 413. 1898
= Sanguisorba minor subsp. alveolosa (Spach) Maire, Fl. Afrique N. 15: 230. 1980
= Sanguisorba minor subsp. cerebralis Böcher & K. Larsen, in Bot. Tidsskr. 53: 289.
1957
= Sanguisorba minor subsp. muricata (Bonnier & Layens) Briq., Prodr. Fl. Corse 2(1):
209. 1913
= Sanguisorba minor subsp. polygama (Waldst. & Kit.) Cout., Fl. Portugal: 296. 1913
= Sanguisorba sanguisorba subsp. muricata (Bonnier & Layens) Asch. & Graebn., Syn.
Mitteleur. Fl. 6(1): 433. 1902
Stanište: Suve livade, travnjaci, termofilne šikare, kamenjari, proplanci, uz pute-
ve, oranice.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići, Ječmeni do na Sinjajevini, Šavnik
(Rohlena, 1942: 1491), C – Medun (Rohlena, 1942: 1491), E – Andrijevica, Kolašin,
Kralje ispod Koma, Lijeva Rijeka, Pivljan iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 1491), W
– selo Prčanj (Abadžić et Šilić, 1982: tab.1), Me – Bar (Rohlena, 1942: 1491), Do-
nji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 2332), Ulcnj (Rohlena, 1942: 1491), Vrmac (Kara-
man, 1997: 462), Sm – Brčeli iznad Virpazara (Rohlena, 1942: 1491), kanjon Cijev-
ne: Kuće Rakića (Hadžiablahović 2009: 422), Crmničko polje (Pulević, Mijušković,
1977: 1221), Dobri do-Vrh Rumije, Godinje, Livari (Petrović, 2011: 83), Lovćen i
podgorina (Stanković-Tomić, 1970: 291), Martinići (Bešić, 1978: 27), Njeguši, Pod-
gora iznad Virpazara (Rohlena, 1942: 1491), Podgorica (Hadžiablahović 2009: 422;
Stešević et al., 2014: 752).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadne i srednje, južna i jugoistočna Evro-
pa, sjeverozapadna Afrika.
Sanguisorba officinalis L.
Sp. Pl.: 116. 1753
= Pimpinella officinalis (L.) Lam. Fl. Franç. 3: 343. 1779
= Poterium officinale (L.) Benth. & Hook. f. Gen. Pl. 1(2): 624. 1865
= Poterium boreale Salisb., nom. illeg. Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 360. 1796
= Sanguisorba altissima Moench, nom. illeg. Methodus: 519. 1794
= Sanguisorba andersonii G. Don Gen. Hist. 2: 594. 1832
= Sanguisorba auriculata Scop. Fl. Carniol., ed. 2, 1: 110. 1771
= Sanguisorba bracteosa Eichw. Skizze: 163. 1830
= Sanguisorba carnea Link, nom. illeg. Enum. Hort. Berol. Alt. 1: 144. 1821
= Sanguisorba cordifolia Opiz, nom. illeg. Böh. Phan. Crypt. Gew.: 22. 1823
= Sanguisorba cylindrica Charb. in Bull. Soc. Bot. France, sér. 4 60(Sess. Extr.): Cxci-
ii. 1920
= Sanguisorba formosana (Hayata) Hayata Icon. Pl. Formosan. 3: 99, t. 17. 1913
= Sanguisorba glandulosa Kom. in Bot. Mater. Gerb. Glavn. Bot. Sada SSSR. 6(1): 10. 1926
= Sanguisorba hispanica Mill. Gard. Dict., ed. 8: Sanguisorba no. 3. 1768
= Sanguisorba komaroviana Nedol. in Novosti Sist. Vysš. Rast. 26: 113. 1989
= Sanguisorba longifolia Bertol. Misc. Bot. 22: [14], t. 1. 1862
= Sanguisorba major Bubani, nom. illeg. Fl. Pyren. 2: 586. 1899
= Sanguisorba media L. Sp. Pl., ed. 2: 169. 1762
= Sanguisorba menziesii Rydb. N. Amer. Fl. 22(4): 387. 1908
= Sanguisorba microcephala C. Presl Epimel. Bot.: 202. 1851
= Sanguisorba montana Boreau Fl. Centre France, Éd. 3, 2: 212. 1857
= Sanguisorba nudicaulis Raf. Autik. Bot.: 172. 1840
= Sanguisorba polygama F. Nyl. [non (Waldst. & Kit.) Ces. 1842] Spic. Pl. Fenn., Cent.
1: 10. 1843
= Sanguisorba praecox Rchb., nom. illeg. Fl. Germ. Excurs. 2(2): 611. 1832
= Sanguisorba rectispica Kitag. in Bot. Mag. (Tokyo) 50: 135. 1936
= Sanguisorba rubra Schrank Pl. Rar. Hort. Monac. 2(7): t. 69. 1821
= Sanguisorba sabauda Mill. Gard. Dict., ed. 8: Sanguisorba no. 2. 1768
= Sanguisorba serotina Jord. Pugill. Pl. Nov.: 71. 1852
= Sanguisorba serpentina H. J. Coste & Puech in Bull. Soc. Bot. France, sér. 3 44(Se-
ss. Extr.): Ci. 1897
= Sanguisorba taurica Juz. in Bot. Mater. Gerb. Bot. Inst. Komarova Akad. Nauk
SSSR 13: 301. 1950
= Sanguisorba officinalis subsp. microcephala (C. Presl) Calder & R. L. Taylor in Ca-
nad. J. Bot. 43: 1395. 1965
= Sanguisorba officinalis subsp. montana (Boreau) Gremli Excursionsfl. Schweiz, ed.
5: 226. 1885
Stanište: Vlažne livade, oranice.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Budoške bare (Bubanja, 2008: 33), Durmi-
tor (Bošnjak, 1935: 15; Lakušić, 1984: 87), ispod Durmitora, Sinjajevina (Rohle-
na, 1942: 149), Žabljak (Jovanović et al., 2013: 68), E – ispod Crne planine, Ključ
iznad Kolašina, dolina Tare (Rohlena, 1942: 149), W – Vilusi (Rohlena, 1942: 149)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Azija, sjeverna Afrika.
Genus: Sorbus L.
Sp. Pl.: 477. 1753
Sorbus aria (L.) Crantz
Stirp. Austr. Fasc. 2: 46. 1763
= 1Sorbus aria (L.) CR. var. typica Schn. f. obtusidens Rohl.; 1931: 26
= 2Sorbus aria (L.) CR. f. lanigera Kern.
= 3
Sorbus aria (L.) CR. var. cyclophylla (Beck) C.K.Schneider.
= Crataegus aria L. Theor. Prakt. Handb. Forstbot. 2: 1229. 1803
= Hahnia aria (L.) Medik. Gesch. Bot.: 81. 1793
= Lazarolus aria (L.) Borkh. in Arch. Bot. 1(3): 88. 1798
= Malus aria (L.) Risso Hist. Nat. Prod. Eur. Mérid. 2: 425. 1826
= Pyrenia aria (L.) Clairv. Man. Herb. Suisse: 162. 1811
= Pyrus aria (L.) Ehrh. Beitr. Naturk. 4: 20. 1789
Stanište: Stjenovita i osunčana mjesta u zoni bukve.
160), Durmitor (Lakušić, R., 1984: 69), Piva (Rohlena, 1942: 160; Blečić, 1958: 26;
Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6), Pivska planina, Tušina kod Šavnika (Rohle-
na, 1942: 160), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), C
– Korita Rovačka, Lukavica (Rohlena, 1942: 160), E – Javorje, Jerinja glava (Ro-
hlena, 1942: 160), Mokra gora (Rudski, 1949: 26), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013:
32), Veliki krš iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1603), Žljeb (Rudski, 1949: 5), W
– Jastrebica (Adamović, 1913: 28), Sm –Duge kod Njeguša (Rohlena, 1942: 1602),
prevoj iznad Kotora (Leute, 1978: 99), Lastva Čevska (Rohlena, 1942: 160), Livari-
vrh Rumije (Petrović, 2011: 83), Lovćen (Rohlena, 1942: 160), Padež iznad Vrela
(Stanković-Tomić, 1970: 31), Šavnik i Trešnja (Stanković-Tomić, 1970: 31), Velesto-
vo u Katunskoj Nahiji (Rohlena, 1942: 160), Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 83).
Geografsko rasprostranjenje: Altanska, srednja, južna i jugoistočna Evropa.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Velestovu u Katunskoj Nahiji, Rohlena
(1931: 26) je opisao formu. obtusidens.
Napomena: Fukarek (1963: 128), iznosi mišljenje da se svi lokaliteti koje Rohlena
navodi za tipsku vrstu i njene varijetete i forme, ustvari odnose na podvrstu um-
bellata, koja po aktuelnoj nomenklaturi ima status vrste.
Sorbus umbellata (Desf.) Fritsch

in Sched. Fl. Exs. Austro-Hung. 7: 18, no. 2449. 1896
Basionym: Crataegus umbellata Desf., Tabl. École Bot., ed. 3: 408. 1829
= 1Sorbus aria (L.) CR. subsp. umbellata (Desf.) Hay. var. cretica (Lindl.)
= Sorbus aria subsp. umbellata (Desf.) Hayek in Denkschr. Akad. Wiss. Wien, Math.-
Naturwiss. Kl. 99: 43
Stanište: Stjenovita i osunčana mjesta u zoni bukve.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Vojnik (Fukarek, 1963: 149), C – Rašulja

(Fukarek, 1963: 137), W – Njegoš (Fukarek, 1963: 142), Sm – Djevojački do kod
Njeguša (Rohlena, 1942: 1601).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, Mala Azija.
Napomena: Fukarek (1963: 128), iznosi mišljenje da se svi lokaliteti navedeni u Ro-
hleni za tipsku vrstu S. aucuparia i njene varijetete i forme, ustvari odnose na pod-
vrstu umbellata, koja po aktuelnoj nomenklaturi imam status vrste.
Sorbus aucuparia L.
Sp. Pl.: 477. 1753
= Sorbus aucuparia L. var. glabrata W.Gr.
1
= Sorbus aucuparia L. f. incisa Rohl.

2
= Crataegus aucuparia (L.) Salisb. Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 357. 1796
= Mespilus aucuparia (L.) Scop. Fl. Carniol., ed. 2, 1: 346. 1771
= Pyrenia aucuparia (L.) Clairv. Man. Herb. Suisse: 162. 1811
= Pyrus aucuparia (L.) Gaertn. Fruct. Sem. Pl. 2: 45, t. 87. 1791
= Pyrus pohuashanensis Hance in J. Bot., n. S. 13: 132. 1875
= Sorbus adscharica Gatsch. in Soobšc. Akad. Nauk Gruzinsk. SSR 5: 621. 1944
= Sorbus amurensis Koehne in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 10: 513. 1912
= Sorbus bachmarensis Gatsch. in Soobšc. Akad. Nauk Gruzinsk. SSR 5: 623. 1944
= Sorbus boissieri C. K. Schneid. in Bull. Herb. Boissier, sér. 2 6: 312. 1906
= Sorbus gorodkovii Pojark. Fl. Murmansk. Oblasti 5: 534. 1966
= Sorbus pohuashanensis (Hance) Rehder Gen. Sorbus: 236. 2005
= Sorbus aucuparia subsp. gorodkovii (Pojark.) O. N. Korovina in Byull. Vsesoyuzn.
Ordena Lenina Ordena Druzhby Narodov Inst. Rasteniev. N. I. Vavilova Naucno-
Iss: 37. 1978
= Sorbus aucuparia subsp. pohuashanensis (Hance) McAll. Gen. Sorbus: 236. 2005
Stanište: Planinski predjeli, obično u zoni bukovih, bukovo-jelinih šuma i u poja-
su bora krivulja.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ališnica (Fukarek 1963: 1261; Rohlena,
1942: 1591), Durmitor (Rohlena, 1942: 159, 1592), Golija (Blečić et Tatić, 1962:
tab. 1; Fukarek 1963: 128, 1281), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 27), Lju-
bišnja (Blečić, 1957a: 31), Piva (Rohlena, 1942: 159, 1591; Blečić, 1958: 15, 621),
Međed (Rohlena, 1942: 159; Horvat, 1934: 104), Mratinje (Rohlena, 1942: 159),
Savin kuk (Rohlena, 1942: 159; Horvat, 1934: 104), Štitovo (Fukarek 1963: 127),
kanjon Tare (Muravjev, 1935: 136; Bulić, 1989: 122), Žabljak (Aalto et al., 1972:
31), Vojnik (Fukarek 1963: 128, 1271), E – okolina Berana (Lakušić et Milojević
1972: 95), Biogradska gora (Černjavski, 1936–37: 29; Čurović et al. 2011: Tab. 2),
Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 24), Hajla (Lakušić, R. 1970: 61), Javorje, Kola-
šin, ispod Koma (Rohlena, 1942: 159), Kuči (Rohlena, 1942: 1591), Mokra plani-
na (Rudski, 1949: 34), Prokletije (Janković et Bogojević, 1962–1964 (1967): 105),
Skrobotuša ispod planine Vila, Veliki Krš kod Andrijevice, Vranjak ispod Bjelasi-
ce (Rohlena, 1942: 159), Žljeb (Rudski, 1949: 8), W – Njegoš (Fukarek, 1963: 144).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Mala Azija, Sjeverna Afrika.
Sorbus austriaca (Beck) Prain & al.

Index Kew. Suppl. 3: 168. 1908
= 1Sorbus mougeotii Soy. Will. et Godr. subsp. austriaca (Beck) Hay.
= 2Sorbus mougeotii subsp. austriaca (Beck) Hedl. in Kongl. Svenska Vetensk. Akad.
Handl. 35(1): 65. 1901
= Sorbus aria subsp. austriaca (Beck) Soó in Acta Geobot. Hung. 1: 218. 1937
= Aria mougeotii var. austriaca Beck Fl. Nieder-Österreich 2(1): 713. 1892
= Sorbus austriaca (Beck) Prain & al. subsp. austriaca = Sorbus austriaca subsp. cro-
atica Kárpáti in Feddes Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 62: 177. 1960
= Sorbus austriaca subsp. hazslinszkyana (Soó) Kárpáti in Feddes Repert. Spec. Nov.
Regni Veg. 62: 175. 1960
= Sorbus austriaca subsp. serpentini Kárpáti in Feddes Repert. Spec. Nov. Regni Veg.
62: 177. 1960
Stanište: Planinski predjeli, obično u zoni bukve i jele.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići u Pivi, Crno jezero na Durmito-
ru (Rohlena, 1942: 160), dolina Pive (Blečić 1951: 26), kanjon Pive (Lakušić, R. et
Redžić, 1989: Tab. 22), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), E – Visitor (Bjelčić, 1956:
1461), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 160), Livari-vrh Rumije (Petrović, 2011: 83).
Geografsko rasprostranjenje: Alpi, Balkansko poluostrvo, Karpati.
Sorbus baldaccii (C. K. Schneid.) Zinserl.

in Komarov, Fl. USSR 9: 398. 1939
Basionym: Sorbus umbellata var. baldaccii C. K. Schneid., Ill. Handb. Laubholzk. 1:

691. 1906
Stanište: Krečnjačke stijene.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Greben kod Gusinja (ca. 1100 mnv), Maja
Potkajs (Rechinger K.H. fil. 1935: 330).
Geografsko rasprostranjenje: Endem zapadnog Balkana.
Sorbus chamaemespilus (L.) Crantz

Basionym: Mespilus chamaemespilus L., Sp. Pl.: 479. 1753

= Aria chamaemespilus (L.) Host Fl. Austriac. 2: 8. 1831
= Aria crantzii Beck, nom. illeg. Fl. Nieder-Österreich 2(1): 712. 1892
= Aronia chamaemespilus (L.) Pers. Syn. Pl. 2(1): 39. 1806
= Azarolus chamaemespilus (L.) Borkh. Theor. Prakt. Handb. Forstbot. 2: 1227. 1803
= Chamaemespilus alpina (Mill.) K. R. Robertson & J. B. Phipps in Syst. Bot. 16: 390.
1991
= Chamaemespilus humilis M. Roem. Fam. Nat. Syn. Monogr. Rosiflorae 3: 131. 1847
= Crataegus alpina Mill. Gard. Dict., ed. 8: Crataegus no. 3. 1768
= Crataegus chamaemespilus (L.) Jacq. Enum. Stirp. Vindob. 86. 1762
= Crataegus humilis Lam., nom. illeg. Fl. Franç. 3: 485. 1779
= Hahnia chamaemespilus (L.) Medik. Gesch. Bot.: 82. 1793
= Lazarolus chamaemespilus (L.) Borkh. in Arch. Bot. 1: 88. 1798
= Mespilus chamaemespilus L. Sp. Pl.: 479. 1753
= Pyrenia chamaemespilus (L.) Clairv. Man. Herb. Suisse: 162. 1811
= Pyrus chamaemespilus (L.) Ehrh. Beitr. Naturk. 4: 19. 1789
= Pyrus alpina (Mill.) Du Roi Harbk. Baumz. 2: 192. 1772
= Sorbus cerasoides Gand. Fl. Lyon.: 88. 1875
= Sorbus dentosa Gand. Fl. Lyon.: 88. 1875
= Sorbus pilosula Gand. Fl. Lyon.: 88. 1875
= Sorbus purpurea Dulac, nom. illeg. Fl. Hautes-Pyrénées: 318. 1867
Stanište: Uglavnom se javlja u zoni bora krivulja.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crvena stijena na Durmitoru (Rohlena,
1942: 160), Durmitor (Horvat, 1934: 104) Ledena pećina na Durmitoru, kod je-
zera Lokva na Žabljaku (Rohlena, 1942: 160), Ljubišnja (Blečić, 1957a: 31), Maglić
Pivski (Rohlena, 1942: 160), Međed na Durmitoru (Muravjev, 1935: 144; Rohle-
na, 1942: 160), Piva (Rohlena, 1942: 160; Blečić, 1958: 62), Ranisava, Savin kuk
(Rohlena, 1942: 160), Štitovo (Fukarek, 1963: 129), Veliki Štuoc (Lakušić, R. et
Redžić, 1989: Tab. 7), C – Štitovo (Fukarek, 1963: 155), E – Bjelasica (Lakušić, R.,
1966: Tab. 23), Hajla (Lakušić, R. 1970: 61), Komovi (Blečić, 1959: tab. 1), iznad
Štavne na Komovima (Rohlena, 1942: 160), Zeletin (Blečić, 1957b: 46; Lakušić,
R., 1968: Tab. 16; Blečić, 1959: tab. 1).
Geografsko rasprostranjenje: Planine srednje, zapadne, južne i jugoistočne
Evrope.
Sorbus domestica L.
Sp. Pl.: 477. 1753
= 1
Pyrus sorbus Gaertn., nom. illeg. Fruct. Sem. Pl. 2: 45, t. 87. 1791
= Mespilus domestica (L.) All. Fl. Pedem. 2: 142. 1785
= Crataegus austera Salisb., nom. illeg. Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 357. 1796
= Malus sorbus Borkh., nom. illeg. in Arch. Bot. 1: 89. 1798
= Prunus sorbus G. Gaertn. & al. Oekon. Fl. Wetterau 2: 214. 1800
= Pyrenia sorbus Clairv., nom. illeg. Man. Herb. Suisse: 162. 1811
= Pyrus domestica (L.) Ehrh., nom. illeg. Beitr. Naturk. 6: 95. 1791
= Sorbus syrmiensis Kit. Addit. Fl. Hung.: 585. 1863
Stanište: Vrtovi.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Mokra gora (Rudski, 1949: 26), W – Nje-
goš (Fukarek 1963: 127), Me – kao kultivisana, najčešće u Primoriju (Studniczka,
1890: 75), Klinci (Karaman, 1997: 47), Kotor (Weiss, 1866: 5821 ; Aalto et al., 1972:
40), Tivat (Aalto et al., 1972: 40), Vrmac (Karaman, 1997: 47).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, srednja Evropa.
Sorbus graeca (Spach) Schauer

in Übers. Arbeiten Veränd. Schles. Ges. Vaterl. Cult. 1847: 292. 1848
Basionym: Crataegus graeca Spach, Hist. Nat. Vég. 2: 102. 1834

= 1Sorbus meridionalis (Guss.) Nyman, Consp. Fl. Eur. Suppl. 2(1): 118. 1889
= 2Sorbus meridionalis (Guss.) Nyman var.cretica Lindl.
= Aria graeca (Spach) M. Roem., Fam. Nat. Syn. Monogr. Rosiflorae 3: 127. 1847
= Sorbus aria subsp. graeca (Spach) Nyman, Consp. Fl. Eur. Suppl. 2(1): 118. 1889
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Cetinje (Sagorski 1914: 702), Krstac (Sa-
gorski 1914: 701).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistična, zapadna, dio srednje Evro-
pe, sjeverozapadna Afrika.
Napomena: Sagorski (1914: 70) navodi takson Sorbus meridionalis Guss. var. baldacci
Schneider za istočnu Dalmaciju i dio koji se nalazi u neposrednoj blizini crnogor-
ske granice.
Sorbus torminalis (L.) Crantz
Basionym: Crataegus torminalis L. Sp. Pl.: 476. 1753

= 1Sorbus glaberrima Gand. Fl. Lyon.: 90. 1875
= Aria torminalis (L.)Beck Fl. Nieder-Österreich 2(1): 713. 1892
= Azarolus torminalis (L.) Borkh. Theor. Prakt. Handb. Forstbot. 2: 1235. 1803
= Crataegus torminalis L. Sp. Pl.: 476. 1753
= Hahnia torminalis (L.) Medik. Gesch. Bot.: 81. 1793
= Lazarolus torminalis (L.) Borkh. in Arch. Bot. 1: 88. 1798
= Malus torminalis (L.) Risso Hist. Nat. Prod. Eur. Mérid. 2: 425. 1826
= Mespilus torminalis (L.) F. H. Wigg. Prim. Fl. Holsat.: 38. 1780
= Pyrenia torminalis (L.) Clairv. Man. Herb. Suisse: 162. 1811
= Pyrus torminalis (L.) Ehrh. Beitr. Naturk. 6: 92. 1791
= Pyrus septiloba Stokes, nom. illeg. Bot. Mat. Med. 3: 121. 1812
= Sorbus orientalis Schönb.-Tem. in Rechinger, Fl. Iranica 66: 47. 1969
= Sorbus perincisa Borbás & Fekete in Erdész. Lapok 1889: 105. 1889
Stanište: Hrastove i bukove šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bukovička rijeka (Markišić et Martinović,
1998: 214), Golija (Fukarek, 1963: 129), Ljubišnja (Blečić, 1957a: 37), Piva (Blečić,
1958: 25), Štitovo (Fukarek, 1963: 129), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123; Lakušić,
R. et Redžić, 1989: Tab. 5, 6), Varda u Pivi, Štulac na Durmitoru (Rohlena, 1942:
160), E – Hajla (Lakušić, R. 1970: 58), Komovi, Zeletin (Blečić, 1959: tab. 1), Me
– Donja Klezna (Petrović, 2011: 83), Sm – Sutorman iznad Bara (Rohlena, 1942:
160), Virpazar (Šmarda, 1968: 109), Veliki Mikulići, Vrsuta (Petrović, 2011: 83).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna i srednja Evropa, na sjeveru do
Danske, a ka istoku do Krima i Kavkaza.
Genus: Spiraea L.
Sp. Pl.: 489. 1753
Spiraea chamaedryfolia L.
Sp. Pl.: 489. 1753
= 1Spirea ulmifolia Scop., Fl. Carniol., ed. 2, 1: 349. 1771
= Spiraea banatica Janka, in Math. Term. Közlem. 12: 166. 1876
= Spiraea belgica Dumort., Fl. Belg.: 98. 1827

= Spiraea flexuosa Cambess., in Ann. Sci. Nat. (Paris) 1: 365. 1824
= Spiraea oblongata Wender., in Schriften Ges. Beförd. Gesammten Naturwiss. Mar-
burg 2: 254. 1831
= Spiraea prostrata Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 181. 1866
Stanište: Kamenita i sunčana staništa u zoni bukovih i četinarskih šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crvena Stijena na Durmitoru (Rohlena,
1942: 137), Piva (Blečić, 1958: 481).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna, južni dio srednje Evrope, zapadni
i istočni Sibir, srednja Azija.
Spiraea media Schmidt

in Österr. Allg. Baumz. 1: 53. 1792
= 1Spiraea media Schmidt var. mollis (K.Koch & Bouch‚) C.K.Schneid., Illustriertes
Handbuch der Laubholzkunde Illustriertes Handbuch der Laubholzkunde; 1904
457 1905.
= 2Spiraea media Schmidt var. oblongifolia (Waldst. & Kit.) Dippel., Handbuch der
Laubholzkunde Handbuch der Laubholzkunde; 1889 474 1893.
= Spiraea argentea K. Koch [non L. f. 1782], Dendrologie 1: 328. 1869
= Spiraea confusa Regel & Körn., Ind. Sem. Horti Petrop.: 57. 1857
= Spiraea foliosa Poir., in Lamarck & Poiret, Encycl. 7: 353. 1806
= Spiraea oblongifolia Waldst. & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung. 3: 261. 1812
= Spiraea sericea Turcz., Fl. Baical-Dahur. 1: 358. 1843
Stanište: Kamenjari u montanom i sublapinskom pojasu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984: 86), Ljut u Pivi,
1200–1400 mnv (Rohlena, 1942: 1371), Piva (Blečić, 1958: 15), Pirlitor na Žabljaku
(Rohlena, 1942: 1372), kanjon Tare (Blečić 1951: 252 ; Bulić, 1989: 1222 ; Lakušić, R.
et Redžić, 1989: Tab. 2), E- Jerinja glava iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1371,2)
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, južni dio srednje Evrope,
sjeveroistočna Evropa, Sibir, srednja Azija, Mongolija.
Spiraea × vanhouttei (Briot) Zabel

;1884 496 1884
Stanište: Gajena vrsta zabilježena i kao subspontana na ruderalnim staništima u

urbanim sredinama.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Podgorica (Stešević et al., 2014: 75), Me

– Velika plaža (Bunuševac et al., 1977: 78).
Geografsko rasprostranjenje: Baštenski hibrid nastao ukrštanjem vrsta S. tri-
lobata × S. cantoniensis.
Familia: Fabaceae
Genus: Acacia Mill.
Acacia dealbata Link
Enum. Hort. Berol. Alt. 2: 445. 1822
Stanište: Gajena vrsta, koja raste subspontano, nasip pored pruge.

71), Me – Bar i Ulcinj, gajena (Bunuševac et al., 1977: 79).
Geografsko rasprostranjenje: Vrsta porijeklom iz Australije.
Genus: Albizia Durazz.

in Mag. Tosc. 3: (4) 13. 1772
Albizia julibrissin Durazz.
in Mag. Tosc. 3: (4) 13. 1772
= Acacia julibrissin (Durazz.) Willd.
= Feuilleea julibrissin (Durazz.) Kuntze
= Mimosa julibrissin (Durazz.) Scop.
= Sericandra julibrissin (Durazz.) Raf.
Stanište: Gajena vrsta, koja raste subspontano, nasip pored pruge.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Podgorica (Stešević et Jovanović, 2005: 71)
Geografsko rasprostranjenje: Vrsta je porijeklom iz jugozapadne i istočne Azije.
Genus: Amorpha L.
Sp. Pl.: 713. 1753
Amorpha fruticosa L.
Sp. Pl.: 713. 1753
Stanište: Vlažne šikare i livade, obale voda, zaleđe pješčanih dina.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – okolina Budve: na bečićkoj plaži ispred ho-
tela « Park » (Pulević, 1973: 78), Donji Štoj (Bubanja, 2016: 234), Pečurice (Petrović,
2011: 83), Pržno (Karaman, 1997: 49), Sm – Crmnica: uz nasip željezničke pru-
ge između stanica « Crmnica » i « Virpazar » (Pulević, 1973: 78), Crmničko polje
(Pulević, Mijušković, 1977: 121), Murići (Hadžiablahović et al., 2011: 98), Plav-
nica (orig. podaci), Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 47; Stešević et al., 2014: 49),
Rijeka Crnojevića (Hadžiablahović et al., 2011: 98), Virpazar (Petrović, 2011: 83);
Virpazar-Vranjina (Hadžiablahović et al., 2011: 98), biljka ima tendenciju širenja:
okolina Ulcinja, između Podgorice i Danilovgrada (Pulević, 2005: 76), Žabljak Cr-
nojevića (orig. podaci).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz Sjeverne Amerike.
Genus: Anthyllis L.
Sp. Pl.: 719. 1753
Anthyllis aurea Welden
Fl. Austriac. 2: 319. 1831
= 1 Anthyllis aurea Welden. f. aurantiaca Pant., Österr. Bot. Zeitschr. 23: 5. 1873.
Stanište: Stijene i osuline u planinskom i alpinskom pojasu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Vojnik (Rohlena, 1942: 192), Vučje (Ro-
hlena, 1942: 1921), C – Korita rovačka, Lukavica (Rohlena, 1942: 192), E – Konj-
ska planina (Rohlena, 1942: 192), Prokletije (Lakušić, R., 1968: Tab. 171), W –
Jastrebica (Adamović, 1913: 24), selo Prčanj (Abadžić et Šilić, 1982: 129), Sm –
Bogojeva glava iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 1921), Kosa iznad Bara (Rohlena,
1942: 192), Lisinj (Petrović, 2011: 83), Lonac (Petrović, 2004: 49), Lovćen, Mali
Lonac (Rohlena, 1942: 192), Možura (Petrović, 2011: 83), Rasovatac iznad Virpa-
zara (Rohlena, 1942: 192), Rumija (Adamović, 1913: 24 ; Petrović, 2011: 83), Vr-
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Gvozdu između Bijele i Lukova, Pantoček
(1873: 5) opisuje novi takson Anthyllis aurea Welden. f. aurantiaca Pant.
Anthyllis hermanniae L.
Sp. Pl.: 720. 1753
Stanište: Osunčani kamenjari.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 192).

Anthyllis montana subsp. jacquinii (A.Kern.) Hay.

Basionym: 1 Anthyllis jacquinii A. Kern, in Z. Ferdinandeums Tirol 15: 287. 1870

= 2 Anthyllis montana subsp. jacquinii (A.Kern.) Hay. f. atropurpurea Vukot.
Stanište: Krečnjačke stijene i pašnjaci u subalpinskom i alpinskom pojasu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Božur, Durmitor, Jablan iznad Kolašina,
Ledenica, Maglić (Bjelčić, 1956: 1461), Pivska planina (Rohlena, 1942: 192), Savin
kuk (Rohlena, 1942: 1922; Lakušić, R. 1968: Tab. 13), Vojnik (Rohlena, 1942: 192),
C – Gradište (Rohlena, 1942: 192), E – Čakor- Planinica (Šmarda, 1968: 11), Hum
Orahovski, Kom, Kunj Kostiča, Pešinjak (Rohlena, 1942: 192), Planinica (Rohle-
na, 1942: 192, 1922), Prokletije (Bjelčić, 1956: 1461), Žijovo (Rohlena, 1942: 192),
W – Orjen (Veselý, 1890: 387), Sm – Lisinj (Petrović, 2011: 83), Lovćen, Rumija
(Rohlena, 1942: 192; Petrović, 2011: 83).
Geografsko rasprostranjenje: Istočni Alpi, Balkansko poluostrvo.
Anthyllis vulneraria L. subsp. vulneraria

Sp. Pl.: 719. 1753
= 1 Anthyllis vulneraria L. subsp. vulneraria var. pseudovulneraria Sag. f. cattarensis Sag.
= Anthyllis vulneraria subsp. corbierei (C. E. Salmon & Travis) Cullen, in Watsonia 6:
295. 1967
Stanište: Suve livade, kameniti tereni.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N - Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 27),
Liverovići (Bubanja, 2004: 31), okolina Pljevalja (Aalto et al., 1972: 30), dolina Tare
(Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), kanjon Tare (Bulić, 1989: 124), Žabljak
(Jovanović et al., 2013: 61), C – Morakovske bare (Bubanja, 2004: 31), E – Bjelasi-
ca (Lakušić, R., 1966: Tab. 5; Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Bukovič-
ka rijeka (Markišić et Martinović, 1998: 215), Mokra planina (Rudski, 1949: 50),
okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 32), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 137), Smilje-
vica (Lakušić, R., 1966: Tab. 5; Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), W – Or-
jen (Janković, 1962–1964 (1967): 206), Sm – na putu između Kotora i Njeguša,
Njeguši (Rohlena, 1942: 192), Torinje blizu Njeguša (Rohlena, 1942: 1921).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, prednja Azija, sjeverna Afrika.
Anthyllis vulneraria L. subsp. alpestris (Schult.) Asch. & Graebn.

Syn. Mitteleur. Fl. 6: (2) 626. 1908
= 1
Anthyllis vulneraria L. subsp. alpestris (Kit.) Hay. var. dinarica Beck.
= 2
Anthyllis aplestris var dinarica Beck.
= 3
Anthyllis alpestris Rchb. (provisional), Fl. Germ. Excurs.: 515. 1832
= Anthyllis valesiaca Beck, in Ann. K. K. Naturhist. Hofmus. 11: 65. 1896
Stanište: Planinske livade i rudine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bobotov kuk (Horvat, 1934: 1113), Durmi-
tor (Rohlena, 1942: 193; Horvat, 1934: 111; Lakušić, R. et al. 1969: 1792), Maglić
Pivski (Rohlena, 1942: 193, 1931), padine Maglića i Volujka (Bjelčić, 1956: 1463),
E – Bjelasica (Lakušić, 1966: Tab. 7; Wraber, 1988a: 991), Fuša Rudinice iznad
Gusinja, dolina Jelovice iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1931), Kom (Rohlena,
1942: 193; Lakušić, R., 1968: Tab. 12), Vila u Kučima (Rohlena, 1942: 1931), Žuti
kamen na Prokletijama (Bjelčić, 1956: 1463), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 24).
Geografsko rasprostranjenje: Planine južne i jugoistočne Evrope.
Anthyllis vulneraria subsp. carpatica (Pant.) Nyman, Consp. Fl. Eur., Suppl. 2:
87. 1889
Basionym: Anthyllis carpatica Pant., in Magyar Növényt. Lapok 6: 162. 1882

= 1 Anthyllis vulneraria subsp. vulgaris (W. D. J. Koch) Corb., Nouv. Fl. Normandie:
148. 1894
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 1931), Sm –
Danilovgrad (Rohlena, 1942: 1931), Pješivačke strane (Bešić, 1978: 31).
Geografsko rasprostranjenje: Atlanska Evropa, dio južne i srednje Evrope.
Napomena: Rohlena (Rohlena, 1942) takson navodi sa znakom « ? ». Tokom naših
terenskih istraživanja nalaz ove vrste nije potvrđen.
Anthyllis vulneraria L. subsp. polyphylla (DC.) Nyman.

Consp. Fl. Eur.: 164. 1878
Basionym: Anthyllis vulneraria L. subsp. polyphylla DC.

= Anthyllis arenaria (Rupr.) Juz., in Kom., Fl. USSR 11: 270. 1945
= Anthyllis macrocephala Wender., Index Sem. Hort. Marburg. 1819
= Anthyllis polyphylla (DC.) Don, in G. Don, Gen. Hist. 2: 166. 1832
= Anthyllis schiwereckii (DC.) Błocki, in Oesterr. Bot. Z. 62: 397. 1912

= Anthyllis macrocephala var. schiwereckii (DC.) Soo,
= Anthyllis vulneraria var. schiwereckii DC., Prodr. 2: 170. 1825
Stanište: Livade, osuline, pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – dolina Lima kod Andrijevice, Rudo brdo
kod Andrijevice (Rohlena, 1942: 192), Sm – Lonac (Petrović, 2004: 49), Rasova-
tac, Rumija, Šestani (Petrović, 2011: 83), Vrsuta (Petrović, 2004: 49)
Geografsko rasprostranjenje: Južna, dio srednje i istočna Evropa.
Anthyllis vulneraria L. subsp. pulchella (Vis.) Bornm.

in Bot. Jahrb. Syst. 59: 483. 1925
Basionym: Anthyllis vulneraria var. pulchella Vis.

= 1 Anthyllis vulneraria L. subsp. pulchella (Vis.) Bornm. var. scardica (Wettst.) Bornm.
= 2 Anthyllis vulneraria L. subsp. pulchella (Vis.) Bornm. f. baldaccii Sag.
= 3 Anthyllis vulneraria L. subsp. pulchella (Vis.) Bornm. f. montenegrina Deg. et Fiala.
= 4 Anthyllis vulneraria L. subsp. pulchella (Vis.) Bornm. var. monticola (Sag.) Hay.
= 5 Anthyllis pulchella (Vis.) Beck, in Ann. K. K. Naturhist. Hofmus. 11: 65. 1896
= Anthyllis albana Wettst., in Biblioth. Bot. 26: 37. 1892
= Anthyllis biebersteiniana Popl., Spisok Rast. Krymsk. Zapovedn.: 55. 1932
= Anthyllis scardica Wettst., in Biblioth. Bot. 26: 37. 1892
= Anthyllis vulneraria var. biebersteiniana Taliev
Stanište: Planinski pašnjaci i osuline.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 1931,3 ; Laku-
šić, R., 1984: 69), Jablan vrh iznad Kolašina, Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 1931),
Durmitor (Rohlena, 1942: 193), C – Piperska Lukavica (Rohlena, 1942: 1931), E –
Čakor – Planinica (Šmarda, 1968: 11), Hum Orahovski (Rohlena, 1942: 193, 1933),
Kom, Kom Kučki (Rohlena, 1942: 1931), Kunj Kostiča u Kučima (Rohlena, 1942:
193, 1933), Pivljan iznad Kolašina, Rupa Konjska ispod Vile u Kučima (Rohlena,
1942: 1931), Vila iznad Rikavca (Rohlena, 1942: 1932), Žljeb (Rudski, 1949: 115), W
– Herceg Novi (Studniczka, 1890: 76), Sm – Donja Zeta (Rohlena, 1942: 1934), Je-
zerski vrh na Lovćenu (Rohlena, 1942: 1931), Njeguši (Rohlena, 1942: 193), iznad
Njeguša (Rohlena, 1942: 1934), Podgorica (Stešević et al., 2014: 49).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, Krim.
Anthyllis vulneraria L. subsp. rubriflora (DC.) Arcang.

Comp. Fl. Ital.: 178. 1882
= 1 Anthyllis vulneraria L. subsp. praepopera (A.Kern.) Bornm., in Bot. Jahrb. Syst.
59: 483. 1925
= 2 Anthyllis vulneraria L. subsp. spruneri (Boiss.) Bornm. var. illyrica (Beck) Hay.
= 3 Anthyllis vulneraria L. subsp. spruneri (Boiss.) Bornm. f. praepropera (A.Kern.)
Hay.
= Antyllis illyrica
= Anthyllis praepropera (A. Kern.) Beck, in Ann. K. K. Naturhist. Hofmus. 11: 62.
1896
= Anthyllis rosea Willk., in Willk. & Lange, Prodr. Fl. Hispan. 3: 332. 1877
= Anthyllis spruneri (Boiss.) Beck, in Ann. K. K. Naturhist. Hofmus. 11: 62. 1896
= Anthyllis vulneraria subsp. spruneri (Boiss.) Bornm., in Bot. Jahrb. Syst. 59: 483.
1925
Stanište: Suve livade i kamenjari u mediteranu i submediteranu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Klinci (Karaman, 1997: 59), Kotorski i
Risanski zaliv (Jasprica et al., 2007: 43), Tići (Karaman, 1997: 59), Ulcinj, Voluji-
ca (Rohlena, 1942: 1922), Sm – Lisinj (Petrović, 2011: 84), Lovćen (Rohlena, 1942:
1923), Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 55; Stešević et al., 2009: 791), Rasovatac
(Petrović, 2011: 84), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 1922), Rumija (Adamović,
1913: 242, Petrović, 2011: 84)
Geografsko rasprostranjenje: Južna i jugoistočna Evropa, dio Male Azije.
Genus: Argyrolobium Eckl. & Zeyh.

Enum. Pl. Afr. Austral.: 184. 1836
Argyrolobium zanonii (Turra) P.W.Ball
Basionym: Cytisus zanonii Turra Fl. Ital. Prodr.: 66. 1780= 1 Argyrolobium linnaeanum
Walp., in Linnaea (Berlin) 13: 508. 1839
= 2Cytisus argenteus L. Sp. Pl.: 740. 1753
= Argyrolobium argenteum (L.) Willk. in Willk. & Lange, Prodr. Fl. Hispan. 3: 464.
1877
= Argyrolobium dalmaticum (Vis.) Asch. & Graebn. (provisional) Syn. Mitteleur. Fl.
6: (2) 234. 1907
= Chamaecytisus dalmaticus Vis. Fl. Dalmat. 3: 272. 1851
Stanište: Mediteranski kamenjari.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bokokotorski zaliv (Hirc, 912: 472), Donji
Grbalj: na putu Jaz-Trsteno (Pulević et Bulić, 1990: 85), Donji Krašići – duž puta
za Gornje Krašiće (Lakušić D. et al. 2004: 36–37), Đurđevo brdo, selo Klinci (Ka-
raman, 1997: 49), prevoj između Krašića i Rosa (Lakušić D. et al. 2004: 36–37),
poluostrvo Luštica (Rohlena, 1922: 341, Karaman, 1997: 49), Sveti Tripun (Laku-
šić D. et al. 2004: 36–37).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, jadranska obala, sjeverozapad-
na Afrika.
Genus: Astragalus L.
Sp. Pl.: 755. 1753
Astragalus angustifolius Lam.
= Astragalus echinoides L’Her.
= Astragalus erinaceus C. Presl
= Astragalus leucophyllus Willd.
= Astragalus olympicus Pall.
= Astragalus retusus Willd.
= Astragalus taygeteus Jim. Perss. & Strid in Willdenowia 12: 207. 1982
Stanište: Kamenjari i rudine u planinskom i subalpinskom pojasu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Lovćen (Pittoni, 1869: 155; Rohlena,
1942: 166; Adamović, 1913: 26), Majstori, Štirovnik, Treštenik (Stanković-Tomić,
1970: 32).
Geografsko rasprostranjenje: Južni dio Balkanskog poluostrva i zapadni dio
Male Azije.
Astragalus australis (L.) Lam.

in Lam. & DC., Fl. Franç. 2: 637. 1778
Basionym: Phaca australis L. Mant. Pl.: 103. 1767

= Astragalus australis subsp. gerardii (Vill.) P. Fourn. (provisional) Quatre Fl. Fran-
ce: 570. 1936
= Astragalus gerardii (Vill.) Janka
= Astragalus helveticus (Hartmann) O. Schwarz
= Astragalus krajinae Domin in Acta Bot. Bohem. 10: 48. 1931
= Colutea australis (L.) Lam.

= Colutea glabra (Clarion) Poir.
= Phaca gerardii Vill. Hist. Pl. Dauphiné 1: 302. 1786
= Phaca glabra Clarion
= Phaca halleri Vill.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor: iznad Crnog jezera, Ćirova peći-
na, Ledena pećina, Savin kuk, Šljeme; Piva: planina Kozin pogled (Rohlena, 1942:
165), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 7).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, dio atlanske i srednje Evrope.
Astragalus cicer L.
Sp. Pl.: 757. 1753
= Astragalus microphyllus L.
= Astragalus mucronatus DC. Astragalogia: 175. 1802
= Astragalus pseudo-cicer Opiz
= Astragalus vesicarius Lam.
= Cystium cicer (L.) Steven
= Glaux astragaloides Medik.
= Tragacantha cicer (L.) Kuntze
Stanište: Suve livadi, proplanci, šikare, pored puteva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Virpazar (Rohlena, 1942: 165)
Geografsko rasprostranjenje: Gotovo čitava Evropa (izuzimajući Portugaliju,
Britaniju i Skandinaviju), Sibir, Altaj.
Astragalus depressus L.
Cent. Pl. II 2: 29. 1756
= 1
Astragalus depressus L. f. leucophaeus (Sm.) Asch. et Kan.
= Astragalus bonannii C. Presl, in J. Presl & C. Presl, Delic. Prag.: 42. 1822
= Astragalus helminthocarpus Vill., Prosp. Hist. Pl. Dauphiné: 42. 1779
= Astragalus leucophaeus Sm., in Trans. Linn. Soc. London 1: 252. 1791
= Astragalus depressus var. bonanni (J. Presl & C. Presl) Heldr.
= Astragalus depressus var. helminthocarpus (Vill.) Asch. & Graebn.
= Astragalus depressus var. hirtus Diklic
= Astragalus depressus var. ioleucus Griseb.
= Astragalus depressus var. medius Cuatrec.

= Astragalus depressus var. tasheliensis Erik & Sumbul
Stanište: Planinske livade i rudine, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mali Durmitor, Savin kuk na Durmitoru
(Rohlena, 1942: 165), Vojnik (orig. podaci), E – Crna planina (Rohlena, 1942: 165),
Čakor (Šmarda, 1968: 16), Kolašin – u dolini Tare (Rohlena, 1942: 165), Kom (Ro-
hlena, 1942: 165, 1651), W – Jastrebica (Rohlena, 1942: 165), Sm – Lovćen (Pittoni,
1869: 155; Bornmüller, 1933: 122; Rohlena, 1942: 165), Njeguši (Rohlena, 1942:
165), Majstori (Stanković-Tomić, 1970: 32), Rumija (Petrović, 2011: 84), Štirovnik
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, Balkansko poluostrvo, Mala Azija.
Astragalus fialae Deg.

in Oesterr. Bot. Z. 50: 242. 1900
Stanište: Stijene i osuline u alpinskom pojasu.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crno jezero na Durmitoru (Rohlena, 1942:
166), Durmitor (Lakušić, R. et al. 1969: 179), E – Dibala, Jerinja glava, Margarita
ispod Koma, Pešinjak, Pivljan iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 166), podnožje Po-
padije (Wraber 1989: 292), Prokletije, Vila u Kučima (Rohlena, 1942: 166).
Astragalus glycyphylloides DC. subsp. glycyphylloides

Prodr. 2: 292. 1825
Stanište: Šume i šikare, uglavnom u planinskim predjelima u pojasu bukve.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva (Blečić, 1958: Tab. 5), Skakala-Sušica
(Stevanović et al., 1990–1991 (1993): 100), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123; Laku-
šić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6; Stevanović et al., 1990–1991 (1993): 100), C – Gra-
dište iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 164), E – Žljeb (Rudski, 1949: 10), Me – La-
stva (Aalto et al., 1972: 39).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, Krim, Kavkaz, Mala
Azija.
Astragalus glycyphylloides subsp. serbicus (Pančić ex Beck) Vasić & Niketić

Museol. sci., 14(1), Suppl.: 615 1998.
= Astragalus glycyphylloides DC. var. serbicus Beck.
1
= Astragalus petroviccii Velen.

= Astragalus serbicus (Beck) Beck
= Astragalus serbicus Rchb. f. (provisional) in Rchb., Icon. Fl. Germ. Helv. 22: 278.
1886
= Hedyphylla recta Steven
= Astragalus glycyphyllos subsp. glycyphylloides (DC.) Maire & Petitm. in Bull. Soc.
Sci. Nancy ser. 3, 9: 217. 1908
= Astragalus glycyphylloides var. petrovici (Velen.) Asch. & Graebn.
Stanište: Šume i šikare, uglavnom u planinskim predjelima u pojasu bukve.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Zakamen iznad Pive (Rohlena, 1942: 1651),
E – Balj iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1651), Mokra planina (Rudski, 1949:
451), dolina Perućice ispod Komova (Rohlena, 1942: 1651).
Astragalus glycyphyllus L.
Sp. Pl.: 758. 1753
= 1
Astragalus glycyphyllus f. bosniacus Beck.
= Hamosa glycyphyllos (L.) Med.
= Hedyphylla glycyphylla (L.) Rydb.
= Hedyphylla vulgaris Steven
Stanište: Svijetle šume i šikare, krčevine šuma.
Mali Durmitor (Rohlena, 1942: 164), Piva (Rohlena, 1942: 1641; Blečić, 1958: 16),
kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 56), Morača (Ro-
hlena, 1942: 164), E – Andrijevica, Crna planina, Kolašin, Kom Kučki, Mateševo,
Pivljan, Skrobotuša ispod planine Vila (Rohlena, 1942: 164), W – Jastrebica, Pusti
Lisac (Adamović, 1913: 26), Vilusi (Rohlena, 1942: 164, 1641), Me – Bar (Rohle-
na, 1942: 164), Kotor, Lastva, Tivat (Aalto et al., 1972: 39), Ulcinj (Rohlena, 1942:
164), Sm – Čavori iznad Gornjeg Grblja (Stanković-Tomić, 1970: 321), Đolaza (Pe-
trović, 2011: 84), Njeguši (Rohlena, 1942: 1641), Livari (Petrović, 2011: 84), Lonac
(Petrović, 2004: 49), Padež (Stanković-Tomić, 1970: 321), Pobori (Stanković-Tomić,
1970: 321), Podgorica (Stešević et al., 2014: 49), Rasovatac (Petrović, 2011: 84), Su-
torman (Rohlena, 1942: 164, 1641; Petrović, 2004: 49), Šišići (Stanković-Tomić,
1970: 321), Virpazar (Rohlena, 1942: 164), Vrela (Stanković-Tomić, 1970: 321), Vr-
suta (Petrović, 2004: 49), Zabrđe kod Cetinja (Stanković-Tomić, 1970: 321).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, do Sibira, Kavkaza, Male Azije.
Astragalus gremlii Burn.

Fl. Alpes Marit. 2: 157. 1896

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – iznad Crnog jezera i Ledene pećine na Dur-
mitoru, Sinjajevina (Crvena ploča), Vališnica na Durmitoru, Štirni do (Rohlena,
1942: 164), C – Lijeva Rijeka, Piperska Lukavica (Rohlena, 1942: 164), E – Bijela
voda i Groblje ispod Komova, Javorje, Komovi (Rohlena, 1942: 164), Mrčenov do
ispod Komova (Rohlena, 1942: 164), Štedin (Rudski 1935: 105).
Geografsko rasprostranjenje: Istočni mediteran, južna Austrija, Balkansko
poluostrvo
Astragalus hamosus L.
Sp. Pl.: 758. 1753
= Ankylobus hamosus (L.) Steven
= Astragalus aegyptiacus Mill.
= Astragalus ancistron Pomel in Bull. Soc. Sci. Phys. Algérie 11: 186. 1874
= Astragalus arnoceras Bunge
= Astragalus brachyceras Ledeb. Ind. Sem. Hort. Acad. Dorpat.: 3. 1824
= Astragalus buceras Willd. Enum. Pl. Suppl.: 51. 1813
= Astragalus dorcoceras Bunge in Mém. Acad. Imp. Sci. Saint Pétersbourg, Sér. 7 11:
(16) 13. 1868
= Astragalus embergeri Jahand. & al. (provisional) in Bull. Soc. Hist. Nat. Afrique N.
23: 181. 1932
= Astragalus oncocarpus Pomel
= Astragalus paui Pau (provisional) in Bull. Soc. Hist. Nat. Afrique N. 16: 30. 1925
= Astragalus stribrnyi Velen.
= Astragalus taeckholmianus Oppenh.
= Astragalus volubilitanus Braun-Blanq. & Maire in Bull. Soc. Hist. Nat. Afrique N.
16: 30. 1925
= Hamosa astragalus Medik.
= Tragacantha brachyceras (Ledeb.) Kuntze
= Tragacantha buceras (Willd.) Kuntze
= Tragacantha hamosa (L.) Kuntze

= Astragalus hamosus subsp. brachyceras (Ledeb.) Batt. in Batt. & Trab., Fl. Algérie
1: 258. 1889
= Astragalus hamosus subsp. embergeri (Jahand. & al.) Maire in Bull. Soc. Hist. Nat.
Afrique N. 24: 211. 1933
= Astragalus hamosus subsp. verus Emb. & Maire in Cat. Pl. Maroc: 1046. 1941
= Astragalus hamosus var. ancistron (Pomel) Batt.
= Astragalus hamosus var. brachyceras (Ledeb.) Ledeb.
= Astragalus hamosus var. brevipes Faure & Maire
= Astragalus hamosus var. brevipes Lange
= Astragalus hamosus var. buceras (Willd.) Rouy
= Astragalus hamosus var. macrocarpus DC.
= Astragalus hamosus var. microcarpus Zohary
= Astragalus hamosus var. multiflorus Griseb.
= Astragalus hamosus var. pumilus Parsa
= Astragalus hamosus var. subcurvatus Pau
= Astragalus hamosus var. volubilitanus (Braun-Blanq. & Maire) Maire
Stanište: Osunčana i kamenita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar, Ulcinj (Rohlena, 1942: 164), Velem-
busi (Petrović, 2011: 84), Zelenika (Rohlena, 1922: 7).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, jugozapadna i južna Evropa.
Astragalus monspessulanus subsp. illyricus (Bernh.) Chater

Basionym: 1 Astragalus illyricus Bernh., Select. Sem. Hort. Erfurt. 1836

= 2 Astragalus illyricus Bernh. var. dinaricus Beck.
= 3 Astragalus illyricus Bernh. var. wulfenii (Koch) Beck
= Astragalus soyeri Bunge, in Mém. Acad. Imp. Sci. Saint Pétersbourg, Sér. 7 11: (16)
118. 1868
= Astragalus wulfenii W. D. J. Koch, Syn. Fl. Germ. Helv., ed. 2: 207. 1843
Stanište: Submediteranski kamenjari i kamenjarski pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Pavlova livada, Štirni do (Rohlena, 1942:
1651), E – Mrčenov do ispod Koma (Rohlena, 1942: 1652), Sm – Bioče (Bulić, 2008:
1291), kanjon Cijevne: Ćemovsko polje, Kuće Rakića, Ržanički most (Bulić, 1994:
81; Hadžiablahović 2009: 47), Ćemovsko polje (Černjavski et al., 1949: 733), Duga
(Bulić, 2008: 1291), Kakaricka gora u Podgorici (Rohlena, 1942: 1651), Podgorica
(Stešević et al., 2014: 49).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, Italija.
Napomena: Rohlena (1942) takson Astragalus illyricus Bernh. var. dinaricus Beck.
navodi sa znakom pitanja (« ? »).
Astragalus onobrychis L.
Sp. Pl.: 760. 1753
= Astragalus borysthenicus Klokov in Bot. Žurn. (Kiev) 3: (1) 21. 1947
= Astragalus chlorocarpus Griseb. Spic. Fl. Rumel. 1: 50. 1843
= Astragalus circassicus Grossh.
= Astragalus dacicus Heuff.
= Astragalus linearifolius Pers. Syn. Pl. 2: 336. 1807
= Astragalus pancicii Heuff. in Flora 36: 621. 1853
= Astragalus psedonobrychis Andrz.
= Astragalus rochelianus Heuff.
= Astragalus skorpilii Velen. Fl. Bulg.: 148. 1891
= Astragalus sofianus Velen. Fl. Bulg.: 152. 1891
= Astragalus trichocarpus Scheele
= Astragalus troizkii Grossh.
= Astragalus varnensis Davidov
= Tragacantha onobrychis (L.) Kuntze
= Astragalus arenarius var. multijugus Rochel
= Astragalus onobrychis var. albiflorus Schur
= Astragalus onobrychis var. alpinus DC.
= Astragalus onobrychis var. banaticus Rochel
= Astragalus onobrychis var. brevifoliatus Grecescu
= Astragalus onobrychis var. chlorocapus (Griseb.) Boiss.
= Astragalus onobrychis var. linearifolius (Pers.) Ledeb.
= Astragalus onobrychis var. multijugus (Rochel) Hayek
= Astragalus onobrychis var. rigidus Schur
= Astragalus onobrychis var. rochelianus (Heuff.) Beck
= Astragalus onobrychis var. skorpili (Velen.) Vulev
= Astragalus onobrychis var. sofianus (Velen.) Stoj. & Stef.
= Astragalus onobrychis var. stenophyllus Schur
= Astragalus onobrychis var. varnensis (Davidov) Stoj. & Stef.
= Astragalus onobrychis var. wagneri Jav.
Stanište: Suva i kamenita staništa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – planina Ivica (Rohlena, 1942: 165), W –
Grahovo (Rohlena, 1942: 165), Sm – Rumija (Rohlena, 1942: 165).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna, južna i jugoistočna Evropa, jugoza-
padna Azija, Sibir.
Astragalus muelleri Steud. & Hochst.

in Flora 10: 72. 1827
= 1 Astragalus vegliensis Sadler, Fl. Comit. Pest. 2: 199. 1826
= Astragalus argenteus Bertol.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – okolina Cetinja (Rohlena, 1942: 1651;
Stanković-Tomić, 1970: 321).
Geografsko rasprostranjenje: Italija, Hrvatska, Crna Gora.
Astragalus sesameus L.
Sp. Pl.: 759. 1753
= Astragalus mediterraneus Bubani, Fl. Pyren. 2: 521 (1900), nom. illeg.
= Astragalus sesameus var. brachycarpus Moris, Fl. Sard. 1: 526 (1837)
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 48), Peču-
rice (Petrović, 2011: 84), Sm – kanjon Cijevne: Kuće Rakića, Srpska (Bulić, 1994:
82), Podgorica (Rohlena, 1942: 164; Stešević et al., 2014: 49).
Astragalus varius S. G. Gmel.

Reise Russland 1: 116. 1770
= 1 Astragalus virgatus Pall., Sp. Astragal.: 20. 1800
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 481).
Geografsko rasprostranjenje: Balkan (izuzimajući južni dio), dio srednje i istoč-
ne Evropa.
Astragalus vesicarius L. subsp. carniolicus (A.Kerner) Chater

Basionym: Astragalus carniolicus A. Kern., Sched. Fl. Exs. Austro-Hung.: no. 2408.
1895
= 1 Astragalus vesicarius L. var. pastellianus (Poll.) Rchb.
Stanište: Suve livade i kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Božur, Krivi do, Ledenica, Orak u Pivi, Sa-
vin kuk na Durmitoru (Rohlena, 1942: 1651), C – Lukavica, Štirni do (Rohlena,
1942: 1651), Sm – Lisinj (Petrović, 2011: 84), Lovćen (Rohlena, 1942: 1651), Ru-
mija (Rohlena, 1942: 1651, Petrović, 2011: 84).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugozapadna Evropa
Genus: Bituminaria Fabr.

Enum., ed. 2: 165. 1759
Bituminaria bituminosa (L.) C. H. Stirt.
in Bothalia 13: 318. 1981
Basionym: 1Psoralea bituminosa L., Sp. Pl.: 763. 1753

= 2Psoralea bituminosa f. ovata Rouy in Rouy & Foucaud, Fl. France 5: 131 (1899)
= 3Psoralea bituminosa L. var. plumosa Rouy in Rouy & Foucaud, Fl. France 5: 131
(1899)
= Aspalthium bituminosum (L.) Fourr. in Ann. Soc. Linn. Lyon ser. 2, 16: 365. 1868
= Aspalthium bituminosum (L.) Fourr. in Ann. Soc. Linn. Lyon ser. 2, 16: 365. 1868
= Asphalthium bituminosum (L.) Fourr. in Ann. Soc. Linn. Lyon ser. 2 16: 365 (1868)
= Psoralea palaestina Gouan Ill. Observ. Bot.: 51. 1773
= Psoralea plumosa Rchb., Fl. Germ. Excurs. 869 (1832)
Stanište: Kamenjari i šikare u mediteranu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Mala rijeka (Bulić, 2008: 1291), Nikšićko
polje (Rohlena, 1942: 1671), Piperska rijeka (Bulić, 2008: 1291), W – Herceg No-
vi (Hirc, 1912: 481), Radoštak (Weiss, 1866: 5821), Savina kod Herceg Novog (Ro-
hlena, 1922: 332), Sutorina (Protić, 1908: 2831), Me – Bar (Rohlena, 1942: 1671),
Bokokotorski zaliv (orig. podaci), između Budve i Jaza (Adam et al., 1971: tab. 3),
Donji Štoj (Bubanja, 2016: 2441), Lastva (Aalto et al., 1972: 39, Karaman, 1997:
49), Kotor (Hirc, 1912: 95), Odoljen (Karaman, 1997: 49), Petrovac (Šmarda, 1968:
953), Pržno (Aalto 1972: 391, Karaman, 1997: 49), Sveti Stefan (Aalto et al., 1972:
391; Leute, 1978: 90), Radanovići (Šmarda, 1968: 953), Risan (Aalto et al., 1972:
411; Jasprica et al., 2007: 431), Sutomore (Šmarda, 1968: 953), Tivat (Hirc 112:
104), Ulcinj (Rohlena, 1942: 1671), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007:
55), Sm – Bioče (Bulić, 2008: 1291), Brca (Petrović, 2004: 43), kanjon Cjevne: Kuće
Rakića, Srpska (Bulić, 1994: 82), Crmnica (Rohlena, 1942: 1671), Crmničko polje
(Pulević, Mijušković, 1977: 122), Čavori (Stanković-Tomić, 1970: 321), Dobre Vo-
de (Petrović, 2011: 84), Duga (Bulić, 2008: 1291), Gornji Grbalj (Stanković-Tomić,
1970: 321), Građani, Kokoti, Limljani (Rohlena, 1942: 1671), Miljevci-selo Sozina
(Petrović, 2011: 84), Mirac (Stanković-Tomić, 1970: 321), između Plavnice i Golu-
bovaca (Adamović, 1913: 26), Podgorica (Horak 1900: 159; Rohlena, 1942: 1671 ;
Stešević et al., 2014: 491), Rijeka (Rohlena, 1942: 1671), Seoca, Spilica (Petrović,
2011: 84), Sozina (Petrović, 2004: 43), Stari Bar (Petrović, 2011: 84), Sto (Petro-
vić, 2004: 43), Virpazar (Rohlena, 1942: 1671).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, izuzimajući sjeveroistočnu Afriku.
Genus: Calicotome Link

in Neues J. Bot. 2: (2) 50. 1808
Calicotome infesta (C. Presl) Guss
Fl. Sicul. Syn. 2: 247. 1844
= Spartium infestum C. Presl in J. Presl & C. Presl, Delic. Prag.: 33. 1822
= Calicotome infesta subsp. intermedia (C. Presl) Greuter in Willdenowia 15: 428.
1986
Stanište: Kamenjari i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi (Rohlena 1922: 7, Šmarda,
1968: 24), Me – Baošići (Rohlena, 1922: 32), Činovica na Vrmcu (Karaman, 1997:
48), Lastva u Gornjem Grblju (Stanković-Tomić, 1970a: 37), Radanovići (Šmar-
da, 1968: 24)
Geografsko rasprostranjenje: Pirineji, Apenini, zapadno Balkansko poluostr-
vo, sjeverozapadna Afrika.
Calicotome villosa (Poir.) Link

in Neues J. Bot. 2: (2) 51. 1808
Basionym: Spartium villosum Poir., Voy. Barbarie 2: 207. 1789

= Calicotome spinosa subsp. villosa (Poir.) Rouy in Rouy & Foucaud, Fl. France 4: 249
(1897)
= Calicotome cretica C. Presl in Abh. Königl. Böhm. Ges. Wiss. ser. 5 3: 481. 1845
= Calicotome villosa var. cretica (C. Presl) Rothm. in Bot. Jahrb. Syst. 74: 286. 1949
Stanište: Kamenjari i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi (Popović et Sterniša, 1971:
41), Me – brdo Činovica (Karaman, 1997: 48), okolina Herceg Novog (Popović et
Sterniša, 1971: 41).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje izuzumajući sjeveroistočnu Afriku
i zapadni i sjeverni Jadran.
Genus: Ceratonia L.
Sp. Pl.: 1026. 1753
Ceratonia siliqua L.
Sp. Pl.: 1026. 1753
Stanište: Kultivisana biljka.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: uzgaja se u vrtovima (Rohlena, 1942: 163), Me
– Bar (Bunuševac et al., 1977: 79), Kotor (Hirc, 1912: 97), Luštica (Karaman, 1997:
48), Ulcinj (Bunuševac et al., 1977: 79).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje izuzimajući sjeveroistočnu Afriku.
Genus: Cercis L.
Sp. Pl.: 374. 1753
Cercis siliquastrum L.
Sp. Pl.: 374. 1753
Stanište: Ukrasna vrsta, koja raste i kao subspontana.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi (Hirc, 1912: 50), Me – česta
je u parkovima u Primorju, gdje se uzgaja (Pulević, 2005: 75), Podgorica (Pulević,
2005: 75; Stešević et al., 2014: 49)
Geografsko rasprostranjenje: Evropski i azijski dio Sredozemlja.
Genus: Cicer L.
Sp. Pl.: 738. 1753
Cicer arietinum L.
Sp. Pl.: 738. 1753
Stanište: Bašte, vegetacija pored puta, ruderalna staništa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Škaljari iznad Kotora (Studniczka, 1890: 79)

Genus: Colutea L.
Sp. Pl.: 723. 1753
Colutea arborescens L.
Sp. Pl.: 723. 1753
= 1Colutea arborescens L. f. microphylla Tommasini
= Colutea arborescens subsp. gallica Browicz in Monogr. Bot. 14: 128. 1963
Stanište: Makija i bjelograbićeve šume i šikare, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva: Borkovići (Rohlena, 1942: 163), ka-
njon Pive (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2), kanjon Tare (Bulić, 1989: 124), C
– Babji zub (Vuksanović, 2003: 56), Crkvine (Bulić, 2008: 129), Medun (Rohle-
na, 1942: 163), Mioska (Bulić, 2008: 129), Morača (Rohlena, 1942: 163 ; Šmarda,
1968: 35), Platije (Bulić, 2008: 129), E - Hajla (Lakušić, R. 1970: 58), Mokra pla-
nina (Rudski, 1949: 35), W – Grahovo (Rohlena, 1942: 163), Jastrebica, Orijen
(Lakušić, R. et al., 1984: 289), Pusti Lisac (Adamović, 1913: 26), Radoštak (We-
iss, 1866: 582), Vilusi (Rohlena, 1942: 163), Me – između Bara i Ulcinja (Bunuše-
vac et al., 1977: 80), Budvansko polje (Stanković-Tomić, 1970: 32), između Budve
i Jaza (Adam et al., 1971: tab. 3), Burtaši (Petrović, 2011: 85), Kotor (Pantocsek,
1874: 125), Jaz (Šmarda, 1968: 35), Podi (Grebenschikov, 1960: 102), Pržno, Sve-
ti Stefan (Aalto et al., 1972: 39), Sutomore (Šmarda, 1968: 35), Savinska Dubra-
va (Grebenschikov, 1960: 102; Popović, 1979: 312), Tivat (Hirc, 1912: 103), Ška-
ljari (Tommasini, 1835: 9), Sm – Boljevići (Petrović, 2004: 43), Brajići, Cetinje i
okolina (Rohlena, 1942: 163; Stanković-Tomić, 1970: 32; Vukićević et Vučković,
1974: 116), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 121), Danilovgrad (Ro-
hlena, 1942: 163), Duga (Bulić, 2008: 129), Katunska Nahija: Pišine Strane, Ko-
koti, Kosa iznad Bara (Rohlena, 1942: 163), Limljani (Rohlena, 1942: 163), Liva-
ri-vrh Rumija (Petrović, 2011: 85), Lovćen (Stanković-Tomić, 1970: 32), Miljev-
ci-selo Sozina (Petrović, 2011: 85), Martinići (Bešić, 1978: 29), Njeguši (Rohlena,
1942: 163), Paštrovačka gora (Aalto et al., 1972: 38), Piperi: južni dio (Božović et
al., 2006: 108), Podgorica (Stešević, 2009: 78), Riječani, Rumija (Rohlena, 1942:
163), selo Sozina, Sto (Petrović, 2004: 43), Spilica, Spilica-Veliki Mikulići (Petro-
vić, 2011: 85), Sutomore (Šmarda, 1968: 35), Verige (Hirc, 1912: 100), iznad Vir-
pazara (Rohlena, 1942: 163, 1631).
Genus: Coronilla L.
Sp. Pl.: 742. 1753
Coronilla coronata L.
Syst. Nat., ed. 10, 10: 1168. 1759
= 1Coronilla montana Scop. Fl. Carniol., ed. 2, 2: 72. 1772
Stanište: Šikare, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Maganik, iznad rijeke Pive kod mjesta Kr-
stac (Rohlena, 1942: 198), W – Bijela gora (Pantocsek, 1874: 1321), E – Bjelasica
(Lakušić, R., 1966: Tab. 5), Sm – Limljani (Petrović, 2011: 85).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna i južna Evropa, jugozapadna Azija.
Coronilla scorpioides (L.) Koch.

Syn. Fl. Germ. Helv., ed. 2: 188. 1835
Basionym: Ornithopus scorpioides L. Sp. Pl.: 744. 1753

= Arthrolobium scorpioides (L.) DC.
= Arthrolobium tauricum Kalen.
= Astrolobium scorpioides (L.) DC.
Stanište: Osunčana i suva staništa, kamenjari, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Grahovska nahija (Adamović, 1913: 25),
Me – Bar, Klinci na Luštici (Karaman, 1997: 60), Ulcinj (Rohlena, 1942: 199), Sm
– Cijevna (Bulić, 1994: 88), Danilovgrad, Dobrsko Selo (Rohlena, 1942: 199), Pi-
peri: južni dio (Božović et al., 2006: 108), Podgorica (Rohlena, 1942: 199; Steše-
vić, 2009: 78), Rumija (Adamović, 1913: 25), Spuž (Rohlena, 1942: 199), Spilica-
Veliki Mikulići, Šestani (Petrović, 2011: 85), Sutomore (Šmarda, 1968: 37), Vir-
Coronilla vaginalis Lam.

= 1Coronilla vaginalis Lam. f. aurantiaca Rohl., Sitz.Ber.Böhm.Ges.Wiss. 1904: 40.
1904.
Stanište: Osunčani kamenjari, suve livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Bošnjak, 1935: 21), Jablan iznad

Kolašina (Rohlena, 1942: 1981), E – Hum Orahovski (Rohlena, 1942: 198), W –
Jastrebica (Pantocsek, 1874: 131).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna i južna Evropa, zapadni dio Balkan-
skog poluostrva.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Jablanu kod Kolašina Rohlena (1904: 40)
je opisao formu aurantiaca.
Coronilla valentina L.
Sp. Pl.: 742. 1753
= Coronilla valentina subsp. glauca (L.) Batt. in Batt. & Trab., Fl. Algérie 1: 285. 1889
= Coronilla valentina subsp. pentaphylla (Desf.) Batt. in Batt. & Trab., Fl. Algérie: 285.
1889
= Coronilla valentina subsp. speciosa (Hrabětová) Greuter & Burdet in Willdenowia
16: 442. 1987
Stanište: Kamenita staništa, makija.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Budva (Trinajstić et Pavletić, 1990: 24),
Jaz (Šmarda, 1968: 37), Perazića do (Trinajstić et Pavletić, 1990: 24), Ulcinj (Ro-
hlena, 1942: 198), Sm – Možura (Petrović, 2011: 85).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje izuzimajući sjeveroistok Afrike.
Genus: Cytisus L.
Sp. Pl.: 739. 1753
Cytisus austriacus L.
Sp. Pl., ed. 2: 1042. 1763
= 1Cytisus austriacus L. var. pauciflorus Freyn. Term. Fuz. III 275. 1879.
= 2Chamaecytisus austriacus (L.) Link, Handbuch 2: 155. 1831
= Chamaecytisus danubialis (Velen.) Rothm., in Feddes Repert. Spec. Nov. Regni Veg.
53: 144. 1944
= Cytisus danubialis Velen., in Sitzungsber. Königl. Böhm. Ges. Wiss. Prag., Math.-
Naturwiss. Cl. 1890: (1) 43. 1890
= Cytisus pindicola Halácsy, Consp. Fl. Graec. 1: 338. 1900
Stanište: Termofilne šikare, proplanci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Morača (Rohlena, 1942: 195), W – Zeleni-

ka (Sagorski, 1914: 731), Sm – Čevo, Katunska Nahija (Rohlena, 1942: 195), Liva-
ri (Petrović, 2011: 852), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Pišine Strane
(Rohlena, 1942: 195), Rasovatac (Petrović, 2011: 852),.
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa, Rusija, Mala Azija.
Cytisus decumbens (Durande) Spach.

in Ann. Sci. Nat., Bot., ser. 3, 3: 156. 1845
Basionym: Spartium decumbens Durande Fl. Bourgogne 1: 299. 1782
= Genista prostrata Lam., in Lam. & Poir., Encycl. 2: 618. 1788
Stanište: Osunčane padine, rubovi šuma i šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Balj, Jerinja glava (Rohlena, 1942: 194),
okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 32), Sjekirica, Žoljevica (Rohlena, 1942: 194).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna, južna i jugoistočna Evropa,
Cytisus pseudoprocumbens Markgr.

in Ber. Deutsch. Bot. Ges. 44: 213. 1926
Basionym: Cytisus diffusus Vis.p.p., Fl. Dalmat. 3: 269. 1850

= 1Cytisus diffusus (Willd.) Vis. f. adpresse-pilosus Lindb.
= 2Cytisus diffusus (Willd.) Vis. subf. glabricalyx Rohl.
= Genista pedunculata subsp. diffusa Gams
Stanište: Osunčani kamenjari i livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ledenica planina (Rohlena, 1942: 1941),
Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 1941), Krstac (Rohlena, 1942: 1941,2), Njeguši, Sta-
re strane isod Lovćena (Rohlena, 1942: 1941).
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko poluostvro, zapadni dio Balkanskog
poluostrva.
Cytisus hirsutus L. subsp. hirsutus

Sp. Pl.: 739. 1753
= 1Chamaecytisus hirsutus (L.) Link, Handbuch 2: 155. 1831
= 2Cytisus hirsutus L. subsp. ciliatus (Wahlenb.) A.Gr. var. alpestris (Schur) Briqu.
= 3Cytisus hirsutus subsp. leucotrichus (Schur) Asch. & Graebn., Syn. Mitteleur. Fl.
6: (2) 317. 1907
= Cytisus supinus L., Sp. Pl.: 740. 1753

4
= Cytisus capitatus Scop., Fl. Carniol., ed. 2, 2: 70. 1772

5
= Chamaecytisus ciliatus (Wahlenb.) Rothm., in Feddes Repert. 53: 144. 1944

= Chamaecytisus leucotrichus (Schur) Czerep.,
= 6
Chamaecytisus supinus (L.) Link, Handbuch 2: 155. 1831
= Cytisus alpestris Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 148. 1866
= Cytisus ciliatus Wahlenb., Fl. Carpat. Princ.: 219. 1814
= Cytisus falcatus Waldst. & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung.: 264. 1807
= Cytisus gallicus A. Kern., Abhängigkeit Pflanzengestalt Klima Boden: 9. 1869
= Cytisus hirsutissimus K. Koch, in Linnaea (Berlin) 19: 62. 1847
= Cytisus leucotrichus Schur,
= Cytisus prostratus Scop.
= Cytisus pumilus De Not., Prosp. Fl. Ligust.: 51. 1846
= Genista capitata Scheele (provisional), in Flora 26: 438. 1843
= Genista supina (L.) Scheele,
= Chamaecytisus supinus subsp. aggregatus (Schur) Á. Löve & D. Löve
= Cytisus hirsutus subsp. ciliatus (Wahlenb.) Asch. & Graebn., Syn. Mitteleur. Fl. 6:
(2) 320. 1907
= Cytisus hirsutus subsp. ponticus Nyman,
= Genista hirta subsp. elongata (Scheele) Rouy
= Genista pedunculata L’Hér. subsp. pedunculata
Stanište: Šikare, kamenjari, kamenjarski pašnjaci. livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Božur planina u Pivi (Rohlena, 1942:
1942,3), Budoške bare (Bubanja, 2008: 34), Ledenica, Varda (Rohlena, 1942: 1943),
Piva (Blečić, 1958: 15), kanjon Tare (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2), C – Lipo-
vo iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 1943), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 28), E
- Hajla (Lakušić, R. 1970: 581), Perućica ispod Koma (Rohlena, 1942: 1943), okoli-
na Petnjice (Škrijelj, 2013: 326), Sjekirica, Žoljevica (Rohlena, 1942: 1942), W – Gra-
hovo (Rohlena, 1942: 1954), grahovska nahija (Adamović, 1913: 231), Herceg No-
vi, Meljine (Studniczka, 1890: 76), Me – Ulcinj (Rohlena, 1942: 1943), Sm –Bjeli-
ce kod Njeguša (Rohlena, 1942: 1943), Boljevići (Ebel, 1844: 834), Cetinjska nahi-
ja (Adamović, 1913: 231, Rohlena, 1942: 1943), Limljani (Ebel, 1844: 834), Lovćen
(Rohlena, 1942: 1943), Njeguši (Adamović, 1913: 231, Rohlena, 1942: 1942), Pa-
štrovići (Tommasini, 1835: 275), Podgorica (Rohlena, 1942: 1943, Stešević et al.,
2014: 491), Rasovatac (Petrović, 2011: 853), Virpazar (Rohlena, 1942: 1943).
Geografsko rasprostranjenje: Južni i istočni Alpi, južna Evropa, Mala Azija.
Cytisus hirsutus subsp. polytrichus (M. Bieb.) Hayek

= 1Cytisus polytrichus var. demissus
= Cytisus polytrichus M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 3: 477. 1820
= Chamaecytisus hirsutus subsp. polytrichus (M. Bieb.) Ponert, in Feddes Repert. 83:
619. 1973
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 151).
Geografsko rasprostranjenje: Pirineji, istočni Alpi, južna Italija, Balkansko
poluostvo, Krim.
Cytisus procumbens (Willd.) Spreng.

Syst. Veg., ed. 16, 3: 224. 1826
Basionym: Genista procumbens Willd., Sp. Pl. 3: 940. 1802

= 1Cytisus procumbens (W.K.) Spr. f. interscendens Rohl., Acta Bot. Bohem 2: 20. 1923.
= 2Cytisus procumbens (W.K.) Spr. f. glabricalyx Rohl., Sitz.Ber.Böhm.Ges.Wiss. 1931:
11. 1931.
= Corothamnus procumbens (Willd.) C. Presl, in Abh. Königl. Böhm. Ges. Wiss. ser.
5, 3: 567. 1845
= Genista pedunculata subsp. procumbens (Willd.) Gams
Stanište: Osunčana i kamenita mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Tare (Bulić, 1989: 1241), C – Lipo-
vo iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 194), Sm – Krstac (Rohlena 1923: 201, 1931:
112), Rasovatac (Petrović, 2011: 86), Spuž (Bešić, 1978: 30).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna Evropa, Balkansko poluostrvo.
Napomena: Na materijalu skupljenom na Njegušima (Krstac) Rohlena (1923: 20,
1931: 11) je opisao dvije forme interscendens i glabricalyx.
Cytisus spinescens C. Presl

Fl. Sicul.: 19. 1826
= Chamaecytisus spinescens (C. Presl) Rothm., in Feddes Repert. Spec. Nov. Regni
Veg. 53: 143. 1944
Stanište: Osunčana i kamenita mjesta.

Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko i zapadni dio Balkanskog poluostrva.
Cytisus tommasinii Vis.

Fl. Dalmat. 3: 265. 1851
= 1Chamaecytisus tommasinii (Vis.) Rothm., in Feddes Repert. 53: 144. 1944
= Cytisus dorycnioides Davidov, in Trav. Soc. Bulg. Sci. Nat. 8: 63. 1915
Stanište: Šikare, rubovi šuma, pješčani i šljunkoviti nanosi uz rijeke.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Stevanović et Lakušić, D. 1996:
208), C – Dragovića polje (Bulić, 2008: 126), Medun (Rohlena, 1942: 195), Mio-
ska (Bulić, 2008: 126), Morača, Piperi (Rohlena, 1942: 195), Semolj (Bulić, 2008:
126), kanjon Tare (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6), E – Balj, Glave, Jerinja gla-
va, Ključ, Konjuhe, Kralje kod Andrijevice, Peh, Perućica ispod Koma, u dolini Ta-
re kod Mateševa i Kolašina, Trešnjevik (Rohlena, 1942: 195), W – Krivošije (in Pu-
lević, 1970: 115), oko Zagona u Grahovskoj nahiji (Adamović, 1913: 23), Me – Ko-
tor (Bornmüller, 1933: 120), Vrmac (Studniczka, 1890: 761f ), Sm – Boljevići, Iva-
nov Laz kod Njeguša, između Kotora i mjesta Krstac (Rohlena, 1942: 195), Kru-
šenica – Ilijino brdo (Šmarda, 1968: 40), Limljani (Rohlena, 1942: 195), Mali Mi-
kulići (Petrović, 2011: 851), Ostrog (Rohlena, 1942: 195), Paštrovići (in Pulević,
1970: 115), Rasovatac, Seoca (Petrović, 2011: 851), Sušica kod Danilovgrada, Vir-
pazar (Rohlena, 1942: 195), Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 851).
Genus: Dorycnium Mill.

Dorycnium pentaphyllum Scop. subsp. germanicum (Gremli) Gams
in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4: (3) 1380. 1923
Basionym: Lotus dorycnium L., Sp. Pl.: 776. 1753

= 1 Dorycnium germanicum (Gremli) Rikli, in Ber. Schweiz. Bot. Ges. 10: 8. 1900
= 2 Dorycnium germanicum (Gremli) Rouy. f. sericeum
= 3Dorycnium suffruticosum Vill. subsp. germanicum (Rouy.) A.Gr.
= Dorycnium jordanii var. germanicum Gremli, Excursionsfl. Schweiz, ed. 6: 496. 1889
Stanište: Livade, pašnjaci, rubovi šuma, svijetle šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ćurovac (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab.

61), Kovčice ispod Durmitora (Rohlena, 1942: 1901), Piva (Rohlena, 1942: 1901;
Blečić, 1958: 151), Pivska planina, Savin kuk na Durmitoru (Rohlena, 1942: 1901),
kanjon Tare (Blečić 1951: 251; Bulić, 1989: 1241), C – Mioska, Mrtvica (Bulić, 2008:
135), E – Carine ispod Koma (Rohlena, 1942: 1891), Jablan vrh iznad Kolašina,
Hajla (Lakušić, R. 1970: 581), Hum Orahovski, Orlova skala ispod Koma (Rohle-
na, 1942: 1891), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 1), W – Bijela gora (Van-
das, 1888: 3363), Orijen (Rohlena, 1922: 83), selo Prčanj (Abadžić et Šilić, 1982:
tab.11), Me – Kotor-Krstac (Hirc, 1912: 951), Lastva (Aalto et al. 1972: 39), Sm –
Bukovica (Stanković-Tomić, 1970: 362), Čevski Lisac (Rohlena, 1942: 1901), Ka-
pa iznad Njeguša (Stanković-Tomić, 1970: 362), Katunska nahija, Krstac kod Nje-
guša (Rohlena, 1942: 1901), Lonac (Petrović, 2004: 48), Lovćen, Njeguši, Rumi-
ja (Rohlena, 1942: 1901; Petrović, 2011: 86), Paštrovačka gora (Aalto et al., 1972:
38), Spilica-Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 86), Velestovo (Rohlena, 1942: 1901),
Vrsuta (Petrović, 2004: 48).
Geografsko rasprostranjenje: Alpi, Balkansko poluostrvo.
Dorycnium pentaphyllum Scop. subsp. herbaceum (Vill.) Boinner & Layens

Tabl. Syn. Pl. Vasc. France: 81. 1894
= 1
Dorycnium herbaceum Vill., Hist. Pl. Dauphiné 3: 417. 1789
= 2
Dorycnium herbaceum Vill. var. illyricum Beck.
= 3
Dorycnium herbaceum Vill. f. heterophyllum Rohl.
= 4
Dorycnium herbaceum Vill. subsp. intermedium var. illyricum Beck.
= Dorycnium intermedium Ledeb., Index Sem. Hort. Dorpat. 1820: 14. 1820
Stanište: Suve livade, pašnjaci, rubovi termifilnih šuma i šikara.
na kod Pljevalja (Caković, 2014: 271), Ranisava (Rohlena, 1942: 1901), kanjon Tare
(Bulić, 1989: 1241), Voloder u podnožju Ljubišnje (Tomić, 1988: tab. 11), C – Me-
dun (Rohlena, 1942: 1901), Međuriječje, Mrtvica, Mrtvo Duboko, Velje Duboko
(Bulić, 2008: 135), E – Andrijevica, Balj (Rohlena, 1942: 1901), Bukovička rijeka
(Markišić et Martinović, 1998: 2141), Ćafa Gvozdača (Rohlena, 1942: 1901), Hajla
(Lakušić, R. 1970: 581), Hum Orahovski, Jerinja glava, Kolašin, Kralje, Kuči, Kunj
Kostiča (Rohlena, 1942: 1901), Mokra planina (Rudski, 1949: 541), Orahovo (Ro-
hlena, 1942: 1901), Me – Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 236), Klinci (Kara-
man, 1997: 581), Krute (Petrović, 2011: 861), Luštica (Karaman, 1997: 581), Novi
Bar (Rohlena, 1942: 1902), Odoljen, Pržno (Karaman, 1997: 581), Zelenika (Rohle-
na 1922: 84), Sm – Baša (Petrović, 2004: 481), Bijela skala, Cetinje (Rohlena, 1942:
1901), Đuravci (Petrović, 2011: 861), Krstac kod Njeguša (Rohlena, 1942: 1902), Li-
mljani (Rohlena, 1942: 1901), Livari (Petrović, 2011: 861), Njeguši (Rohlena, 1942:
1901), Martinići (Bešić, 1978: 29), Medun (Rohlena, 1942: 1902), Miljevci-selo So-
zina (Petrović, 2004: 481), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Plavnica
(Rohlena, 1942: 1902), Podgorica (Rohlena, 1942: 1901,2,3; Stešević ez al. 2014: 50),
oko Rijeke Crnojevića (Rohlena, 1942: 190), Rumija (Adamović, 1913: 25), Spili-
ca-Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 861), Spuž (Bešić, 1978: 29), Sutorman (Petro-
vić, 2004: 481), Ždrebaonik (Rohlena, 1942: 190).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna, jugoistočna, dio centralne Evro-
pe, Mala Azija.
Dorycnium hirsutum (L.) Ser.

in DC., Prodr. 2: 208. 1825
Basionym: 1 Lotus hirsutus L., Sp. Pl.: 775. 1753

= 2 Dorycnium hirsutum (L.) Ser. var. hirtum (Jord. et Fourr.) Rikli in Bot. Jahrb. Syst.
31: 338. 1901
= Dorycnium hirsutum (L.) Ser. var. italicum (Jord. et Fourr.) Rikli.
3
= Bonjeanea hirsuta (L.) Rchb., Fl. Germ. Excurs. 507. 1832.

Stanište: Osunčana kamenita mjesta, rubovi termifilnih šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Hajla (Lakušić, R. 1970: 58), W – Radoštak
(Weiss, 1866: 5821), Me – Bar (Rohlena, 1942: 1892), Bokotorski zaliv (orig. podaci),
Donji Štoj (Bubanja, 2016: 236), Novi Bar (Rohlena, 1942: 1893), istočno od Budve ka
Paštrovićima (Tommasini, 1835: 55), Pržno, Radovići (Karaman, 1997: 58), Sutomo-
re (Šmarda, 1968: 19), Ulcinj (Rohlena, 1942: 1892), Ulcinjska solana (Vuksanović et
Petrović, 2007: 56), Sm – između Boljevića i Limljana (Rohlena, 1942: 1892), izme-
đu Boreti i Cetinja (Leute, 1978: 90), Dobri do (Petrović, 2011: 86), Lonac (Petrović,
2004: 48), Međurečka planina, Možura (Petrović, 2011: 86), put Miljevci-selo Sozi-
na (Petrović, 2004: 48), Paštrovačka gora (Aalto et al., 1972: 38), Rumija (Adamović,
1913: 25), Spilica-Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 86), Sutorman (Petrović, 2004: 48)
Geografsko rasprostranjenje: Evroazijski dio Sredozemlja, sjeverozapadna
Afrika.
Dorycnium strictum (Fisch. & C. A. Mey.) Lassen

Basionym: Lotus strictus Fisch. & C. A. Mey., Index Sem. Hort. Petrop. 1: 32. 1835
= 1 Lotus strictus Fisch. & C. A. Mey. var albus (Jka) Hay.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Radovče, kultivisano (Rohlena, 1942: 1911).
Geografsko rasprostranjenje: Južni dio Balkanskog poluostrva.
Genus: Galega L.
Sp. Pl.: 714. 1753
Galega officinalis L.
Sp. Pl.: 714. 1753
= Galega officinalis L. f. laxiflora Grec.
1
= Galega vulgaris Lam., Fl. Franç. 2: 654 (1773), nom. illeg.

= Galega bicolor Regel in Suppl. Ind. Sem. Hort. Petrop. 1866: 37 (1868)
= Galega patula Steven in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 29(2): 140 (1856)
= Galega persica Pers., Syn. Pl. 2: 330 (1807)
Stanište: Vlažne livade, obale voda, plavne šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak (Weiss, 1866: 582), Herceg No-
vi (Studniczka, 1890: 78), Me – Bar (Rohlena, 1942: 167), Donja Klezna Petro-
vić, 2011: 87), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 236), Igalo (Obradović et Bu-
dak, 1979: 110), Jaz (Šmarda, 1968: 53), Kotor (Pantocsek, 1874: 128; Aalto et al.,
1972: 40), Lastva (Aalto et al., 1972: 40), Novi Bar (Rohlena, 1942: 1671), Rada-
novići (Šmarda, 1968: 53), Tivat (Aalto et al., 1972: 40), Tivatska solila (Karaman,
1997: 49), Ulcinj (Rohlena, 1942: 167), Vrmac (Karaman, 1997: 49), Sm – Baša (Pe-
trović, 2004: 43), Cijevna (Bulić, 1994: 80), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 166), Li-
mljani (Petrović, 2004: 43), Možura (Petrović, 2011: 86), Plavnica (Rohlena, 1942:
166), Podgorica (Rohlena, 1942: 166; Stešević et al., 2014: 50), Rijeka, ispod Rumi-
je, Sinjac (Rohlena, 1942: 166), Virpazar (Rohlena, 1942: 166; Petrović, 2011: 86).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna, južna Evropa, jugozapadna Azija.
Genus: Genista L.
Sp. Pl.: 709. 1753
Genista depressa M. Bieb.
Fl. Taur.-Caucas. Suppl. 3: 460. 1819
= Genista tinctoria var. decumbens Ledeb.
= Genista tinctoria var. depressa (M. Bieb.) P. E. Gibbs
= Genista tinctoria var. depressa (M. Bieb.) Schmalh.

Stanište: Acidofilne livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Golija (Blečić et Tatić 1964: tab. 1).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, Krim.
Genista germanica L.
Sp. Pl.: 710. 1753
= Genista heterocantha Schloss. & Vuk., Syll. Fl. Croat. 125.
= Genista spinosa Gilib., Flora Lituanica Inchoata 2: 80. 1781 (1782)
= Scorpius spinosa (Gilib.) Moench
= Voglera germanica (L.) Fourr., Annales de la Société Linnéenne de Lyon, sér. 2, 17:
195. 1869.
= Voglera spinosa (Gilib.) Gaertn., Oekonom.-Techn. Fl. Wetterau 2: 500 (1800)
Stanište: Kserotermne šume i šikare, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 7), W –
Grahovo (Rohlena, 1942: 196).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, izuzimajući jugozapad i sjeveroistok.
Genista januensis Viv.

Elench. Pl. Horti Bot.: 19. 1802
Basionym: Genista triangularis Willd., Sp. Pl. 3: 938. 1800

= Genista scariosa Viv., in Ann. Bot. (Genoa) 2: 175. 1804
Stanište: Osunčani kamenjari, šikare, suve livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Jablan vrh iznad Kolašina, Mratinje is-
pod Maglića, dolina Pive (Rohlena, 1942: 197), E – Balj iznad Andrijevice (Rohle-
na, 1942: 197), Sm – Lješanska nahija (Rohlena, 1942: 197), Lovćen (Bornmüller,
1933: 119), Podgorica (Stešević et al., 2014: 50).
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko i Balkansko poluostrvo.
Genista monspessulana (L.) L.A.S. Johnson

in Contr. New South Wales Natl. Herb. 3: 98. 1962
Basionym: 1Cytisus monspessulanus L., Sp. Pl.: 740. 1753

= Teline monspessulana (L.) K. Koch, Dendrologie 1: 30. 1869
= Cytisus candicans (L.) Lam., in Lam. & Poir., Encycl. 2: 248. 1786
= Cytisus kunzeanus Willk., in Willk. & Lange, Prodr. Fl. Hispan. 3: 452. 1877
= Genista candicans L., Cent. Pl. I 1: 22. 1755
Stanište: Osunčani kamenjari, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Kotor (Visiani, 1852: 2641), Bokokotor-
ski zaliv (Hirc, 912: 471), Kumbor (Studniczka, 1890: 761), Lepetane (Karaman,
1997: 48).
Geografsko rasprostranjenje: Evroazijski dio Sredozemlja, sjeverozapadna
Afrika.
Genista pilosa L.
Sp. Pl.: 710. 1753
= Genista decumbens (Durande) Willd., Sp. Pl. 3: 941. 1802
= Genista repens Lam., Fl. Franç. ed. 2 2: 618. 1795.
= Genistoides tuberculata Moench, Methodus 133. 1794
= Telinaria pilosa (L.) C. Presl in Abh. Königl. Böhm. Ges. Wiss. ser. 5 3: 566. 1845
Stanište: Pukotine stijena.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Javorje, Suvi vrh iznad Koma (Rohlena,
1942: 196)
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, centralna u južna Evropa
Genista pulchella Vis.

in Flora 13: 51. 1830
= 1Genista villarsi Clementi, in Atti Riunione Sci. Ital. 3: 517. 1841
Stanište: Šikare, kamenita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Medun (Rohlena, 1942: 196), E – Kolašin,
Konjuhe (Rohlena, 1942: 196), Sm – Cetinje (Pantocsek, 1874: 1231).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadni dio Balkanskog poluostrva, Francuska.
Genista radiata (L.) Scop.

Fl. Carniol., ed. 2, 2: 51. 1772
Basionym: Spartium radiatum L., Sp. Pl. 2: 708. 1753.

= 1Cytisanthus radiatus (L.) O.F.Lang., in Flora 26: 770. 1843
Stanište: Suva i osunčana staništa, kamenjari, šikare, osuline.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ljubišnja (Fukarek, 1975: 641), kanjon Ta-
re (Bulić, 1989: 1241), E – sjeverne Prokletije (Blečić, 1959: 5).
Geografsko rasprostranjenje: Južni Alpi i Balkansko poluostrvo.
Genista sagitalis L.
Sp. Pl.: 710. 1753
= Chamaespartium sagittale (L.) P. E. Gibbs, in Feddes Repert. 79: 54. 1968
1
= Cytisus sagittalis (L.) W. D. J. Koch,

= Genista delphinensis Verl., in Bull. Soc. Statist. Dép. Isère 14: 77. 1872
= Genistella sagittalis (L.) Gams, in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4: (3) 1196. 1925
= Pterospartum sagittale (L.) Willk., in Willk. & Lange, Prodr. Fl. Hispan. 3: 440.
1877
= Genistella sagittalis subsp. delphinensis (Verl.) P. Fourn., Quatre Fl. France: 534.
1936
Stanište: Pašnjački kamenajri, livade, šikare i svijetle šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bukovica i Kovčice ispod Durmitora, Bor-
kovići u Pivi (Rohlena, 1942: 197), Golija (Blečić et Tatić, 1964: 89), Gradina kod
Pljevalja (Caković, 2014: 27), Piva (Rohlena, 1942: 197; Blečić, 1958: 67), Sinjajevi-
na, Zakamen (Rohlena, 1942: 197), dolina Tare (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967):
Tab. 1), kanjon Tare (Bulić, 1989: 1241; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6), Zmi-
nje jezero (Barret, 1969: 146), E – Andrijevica (Šmarda, 1968: 55), Balj iznad An-
drijevice (Rohlena, 1942: 197), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 5; (Blečić et Ta-
tić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), ispod Crne planine, Glave, Han Garančić (Rohle-
na, 1942: 197), Kolašin (Blečić 1960: tab. 1), ispod Koma, Kralje iznad Andrije-
vice, Mateševo (Rohlena, 1942: 197), Mokra planina (Rudski, 1949: 46), okoli-
na Petnjice (Škrijelj, 2013: 32), Pelj, Pivljan (Rohlena, 1942: 197), Smiljevica (Ble-
čić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), dolina Tare kod Kolašina (Rohlena, 1942:
197), Trešnjevik (Rohlena, 1942: 197; Šmarda, 1968: 55), Žljeb (Rudski, 1949: 7).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna i južna Evropa.
Genista sericea Wulf.

in Jacq., Collectanea 2: 167. 1789
= 1Genista sericea Wulf. var. rigida Pamp.
= 2Genista sericea Wulf. f. brevifolia Beck
Stanište: Suvi i osunčani kamenjari, kamenjarski pašnjaci.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Bratonožići, Dromira, Mala rijeka (Bulić,
2008: 126), Medun, Morača (Rohlena, 1942: 196), W – Krivošije (Rohlena 1922:
7), selo Prčanj (Abadžić et Šilić, 1982: 129), Sm – Bijela skala iznad Bara, Boljevići
(Rohlena, 1942: 196), Cetinje (Rohlena, 1942: 196, 1962), Cijevna (Pulević et La-
kušić, 1983: 17), Crmnica (Rohlena, 1942: 196), Godinje (Petrović, 2004: 42), Kr-
stac (Hirc, 1912: 95), Kosa iznad Bara, Lovćen (Rohlena, 1942: 196), Lonac (Pe-
trović, 2004: 42), Mali Lonac, oko Njeguša (Rohlena, 1942: 196), Piperi: južni dio
(Božović et al., 2006: 109), Podgorica (Rohlena, 1942: 196; Stešević et al., 2014:
50), Rasovatac (Petrović, 2004: 42), Rumija (Adamović, 1913: 23), Rakića kuće,
Srpska (Bulić, 1994: 80; Hadžiablahović, 2010: 46), selo Sozina (Petrović, 2004:
42), Virpazar (Rohlena, 1942: 196), Velembusi-Bijela Skala (Petrović, 2011: 87),
Vrsuta (Rohlena, 1942: 196; Petrović, 2004: 42).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa i Balkansko poluostrvo.
Genista sylvestris Scop. subsp. sylvestris

Fl. Carniol., ed. 2, 2: 53. 1772
Stanište: Osunčani i suvi kamenjari, kamenjarski pašnjaci i livade.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva (Blečić, 1958: 75; Wraber, 1982: 79),
kanjon Tare- Aluge (Stevanović et al., 1990–1991 (1993): 100), Sm – Podgorica
(Stešević et al., 2014: 50).
Geografsko rasprostranjenje: Istočni Alpi, Balkansko poluostrvo.
Genista sylvestris Scop. subsp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb.

in Oefvers. Förh. Finska Vetensk.-Soc. 48: 48. 1906
Basionym: 1Genista dalmatica Bartl., Beitr. Bot. 2: 74. 1825

= 2Genista sylvestris Scop. subsp. dalmatica (Bartl.) Lindb. f. parce-pilosa Lindb.
Stanište: Osunčani i suvi kamenjari, kamenjarski pašnjaci i livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići u Pivi (Rohlena, 1942: 196), C
– Bratonožići, Crkvine (Bulić, 2008: 128), Kamenik (Horak, 1900: 1591), Mioska,
Radovče, Trmanje (Bulić, 2008: 128), E – Ćafa Gvozdača iznad Orahova (Rohle-
na, 1942: 196), W – selo Prčanj (Abadžić et Šilić, 1982: 129), Me – Klinci i Kra-
sići na Luštici (Karaman, 1997: 48), Radanovići (Šmarda, 1968: 55), Sm – Dobri
do (Petrović, 2011: 87), Lonac (Petrović, 2004: 42), Lovćen (Rohlena, 1942: 1962),
Rasovatac (Petrović, 2011: 87), Rumija (Adamović, 1913: 231), Vrsuta (Petrović,
2004: 42).
Genista tinctoria L.
Sp. Pl.: 710. 1753
= 1
Genista ovata Waldst. & Kit., in Willd., Sp. Pl. 3: 940. 1800
= Corniola tinctoria (L.) C. Presl in Abh. Königl. Böhm. Ges. Wiss. ser. 5 3: 566 (1845)
= Genista anxantica Ten., Fl. Napol. 1: xli (1811–15)
= Genista delarbrei Lecoq & Lamotte, Cat. Pl. Plateau Central 125 (1847)
= Genista elatior W.D.J. Koch, Syn. Fl. Germ. Helv. ed. 2 441 (1843)
= Genista friwaldskyi Boiss., Fl. Orient. 2: 45 (1872)
= Genista humilis Ten., Syll. Pl. Fl. Neapol. 345 (1831), nom. illeg., non Poir.
= Genista hungarica A. Kern. in Oesterr. Bot. Z. 13: 140 (1863)
= Genista insubrica Brügger in Jahresber. Naturf. Ges. Graubündens 25: 62 (1882)
= Genista lasiocarpa Spach in Ann. Sci. Nat., Bot. ser. 3 3: 135 (1845)
= Genista mantica Pollini, Hort. Veron. Pl. 1: 18 (1816)
= Genista mayeri Janka in Oesterr. Bot. Z. 9: 41 (1859)
= Genista nervosa Kit. in Linnaea 32: 605 (1863)
= Genista ovata Waldst. & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung. 86, tab. 84 (1802)
= Genista patula M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 2: 148 (1808)
= Genista perreymondii Loisel., Fl. Gall. ed. 2 2: 105? (1828)
= Genista ptilophylla Spach in Ann. Sci. Nat., Bot. ser. 3 3: 131 (1845)
= Genista tenuifolia Loisel., Not. Fl. France 169 (1810)
= Genista tetragona Besser, Enum. Pl. 73 (1822)
= Genista tinctoria subsp. insubrica (Brügger) Pignatti in Giorn. Bot. Ital. 107: 214
(1973)
= Genista tinctoria subsp. ovata (Waldst. & Kit.) Arcang., Comp. Fl. Ital. 151 (1882)
= Genista virgata Willd., Berlin. Baumz. ed. 2 159 (1811), nom. illeg.
= Genistoides elata Moench, Methodus 133 (1794), nom. illeg.
= Genistoides tinctoria (L.) Moench, Methodus 133 (1794)
Stanište: Kserotermne livade, šikare.
na kod Pljevalja (Caković, 2014: 27), Krupac (Bubanja, 2008: 34), Ljut u Pivi (Ro-
hlena, 1942: 1971), Piva (Blečić, 1958: 66), okolina Pljevalja (Aalto et al., 1972:
30), Voloder u podnožju Ljubišnje (Tomić, 1988: tab. 11), C – Morakovske bare
(Bubanja, 2004: 28), Radovče (Rohlena, 1942: 196), E – Andrijevica (Rohlena,

1942: 196), Bjelasica (Blečić, 1960b: 1111), Jerinja glava iznad Andrijevice (Ro-
hlena, 1942: 1971), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 32), Varda ispod Vasojevićkog
Koma (Rohlena, 1942: 1971), Zeletin (Lakušić, R., 1968: Tab. 161), Štavna ispod
Koma (Rohlena, 1942: 196), Me – Bar (Rohlena, 1942: 196), Donji Štoj (Bubanja,
2016: 236), Ulcinj (Rohlena, 1942: 196), Sm – Danilovgrad (Rohlena, 1942: 196),
Đuravci (Petrović, 2011: 87), Njeguši (Rohlena, 1942: 196), Paštrovačka gora (Pe-
trović, 2011: 87), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Plavnica (Adamo-
vić, 1913: 23), Podgorica (Rohlena, 1902a: 14; Adamović, 1913: 23; Hadžiablaho-
vić, 2010: 46; Stešević et al., 2014: 50;), Rijeka Crnojevića (Adamović, 1913: 23),
Spuž (Bešić, 1978: 30), Virpazar (Rohlena, 1942: 196).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, jugozapadna Azija.
Genus: Gleditsia L.
Sp. Pl.: 1056. 1753
Gleditsia triacanthos L.
Sp. Pl.: 1056. 1753
Stanište: Gajena vrsta, raste subspontano u urbanim sredinama.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Polimlje (Jovančević, 1982: 107), Sm – Cr-
mničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 121), Danilovgrad (Bešić, 1978: 30), Pod-
gorica (Stešević et al., 2014: 50), Rijeka Crnojevića (orig.podaci)
Genus: Hedysarum L.
Sp. Pl.: 745. 1753
Hedysarum hedysaroides (L.) Schinz & Thell.
in Vierteljahrsschr. Naturf. Ges. Zürich 58: 70. 1913
Basionym: Astragalus hedysaroides L., Sp. Pl., 2. 1753

= 1Hedysarum silicii Lakušić, Glasn. Muz. Bosni Herceg. 21: 65. 1982
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Hajla, u graničnom područiju (Lakušić et
Markišić, 1982: 651; Wraber, 1984: 57–64), Prokletije (Lakušić, R. et al. 1985: 97).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna, dio jugoistočne, srednje i sje-
veroistočna Evropa.
Genus: Hippocrepis L.
Sp. Pl.: 744. 1753
Hippocrepis biflora Spreng.
Pl. Min. Cogn. Pug. 2: 73. 1815
Sub nomen=1Hippocrepis unisiliquosa L., Sp. Pl.: 744. 1753

= Hippocrepis unisiliquosa subsp. biflora (Spreng.) O. Bolòs & Vigo, Fl. Països Catal.
1: 642. 1984
Stanište: Suve livade, kamenita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Spilica, Stari Bar (Petrović, 2011: 87), Ul-
cinj, Volujica kod Bara (Rohlena, 1942: 2001), Sm – Međurečka planina (Petrović,
2011: 87), Podgorica- Dajbabe (Hadžiablahović, 2010: 56).
Hippocrepis ciliata Willd.

in Ges. Naturf. Freunde Berlin Mag. Neuesten Entdeck. Gesammten Naturk.
2: 173. 1808
= Hippocrepis dicarpa M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 3: 480. 1820
= Hippocrepis multisiliquosa subsp. ciliata (Willd.) Maire, in Jahand. & Maire, Cat.
Pl. Maroc: 420. 1932
Stanište: Suve livade, kamenjari, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W- Orijen (Bornmüller, 1889: 334), Me – oko
Bara (Rohlena, 1942: 199), Donji Štoj (Bubanja, 2016: 237), oko Ulcinja (Rohlena,
1942: 199), Krute (Petrović, 2011: 87), Sm - Podgorica (Stešević et al., 2014: 50).
Geografsko rasprostranjenje: Evropski dio Sredozemlja i sjeverozapadni dio
Afrike.
Hippocrepis comosa L. subsp. comosa

Sp. Pl.: 744. 1753
Stanište: Livade, kamenjari, osuline.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, Jablan vrh na Sinjajevini, Savin
kuk na Durmitoru (Rohlena, 1942: 199), C – Maganik (Rohlena, 1942: 199), Mo-
rakovo (Bubanja, 2004: 31), E – Bjelasica (Rohlena, 1942: 199; Lakušić, R., 1966:
Tab. 11a), Crna planina u Kučima (Rohlena, 1942: 199), Čakor (Šmarda, 1968:
61), Dibala u Kučima, Javorje, Kom, dolina Perućice ispod Koma, Sjekirica, Zeletin
(Rohlena, 1942: 199), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 1), W – Jastrebica
(Pantocsek, 1874: 132; Adamović, 1913: 26), Orijen (Ascherson, 1868: 333), Me –
Jaz (Šmarda, 1968: 61), Klinci u Luštici (Karaman, 1997: 60), Kotor (Bornmüller,
1933: 122), Savina (Rohlena, 1922: 8), Sm – Crmnica (Rohlena, 1942: 199), Iliji-
no brdo (Šmarda, 1968: 61), Limljani (Rohlena, 1942: 199), Lovćen (Bornmüller,
1933: 122), Međurečka planina (Petrović, 2011: 87), Njeguši (Rohlena, 1942: 199),
Rasovatac (Petrović, 2011: 87).
Hippocrepis emerus (L.) Lassen subsp. emeroides (Boiss. & Spr.) Lassen
Basionym: 1Coronilla emeroides Boiss. & Spruner, in Boiss., Diagn. Pl. Orient. 2: 100.
1843
= 2Coronilla emerus subsp. emeroides (Boiss. & Spruner) Holmboe, in Bergens Mus.
Skr., ser. 2 1(2): 111. 1914
= 3Coronilla emerus L., Sp. Pl.: 742. 1753
= Coronilla austriaca (Heimerl) Fritsch, in A. Kern., Sched. Fl. Exs. Austro-Hung.:
no. 2802. 1899
= Hippocrepis emeroides (Boiss. & Spruner) Czerep.,
Stanište: Osunčani kamenjari i termofilne šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Drage (Lakušić, R. et Redžić, 1989:
Tab. 22), Piva (Blečić 1958: 151; Wraber, 1982: 791), između Šavnika i Mratinja (Ro-
hlena, 1942: 1961), kanjon Tare (Bulić, 1989: 1242 ; Lakušić, R. et Redžić, 1989:
Tab. 62), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 572), E – oko Andrijevice, Balj (Rohlena,
1942: 1961), Biogradsko jezero (Černjavski, 1936–37: 291; Rohlena, 1942: 1961),
dolina Perućice ispod Koma (Rohlena, 1942: 1961), Hajla (Lakušić, R. 1970: 581),
C – Platije (Stefanović, 1979: tab. 11), W – Grahovo (Rohlena, 1942: 1961), grahov-
ska nahija (Adamović, 1913: 25), Radoštak (Weiss, 1866: 5821), Me – Bar (Rohle-
na, 1942: 1961), Bokokotorski zaliv (Đakonović, 1977: 230; Karaman, 1997: 60;
orig. podaci), između Budve i Jaza (Adam et al., 1971: tab. 32), Burtaši (Petrović,
2011: 88), Donji Stoliv-Boljun (Jovanović et al., 1979: 1541), Donji Štoj (Bubanja,
2016: 2342), Kotor (Pantocsek, 1874: 131; Methew et Grey-Wilson, 1971: 1943),
Lastva (Aalto et al., 1972: 39), Lovćenske padine iznad Kotora (Jovanović et al.,
1979: 1561), Jaz, Petrovac, Radanovići (Šmarda, 1968: 361), Tivat (Hirc, 1912: 103;
Aalto et al., 1972: 39), Ulcinj (Rohlena, 1942: 1961), Verige (Hirc, 1912: 100), Sm
–Boljevići (Petrović, 2004: 881), Cetinje (Rohlena, 1942: 1961, Vukićević et Vučko-
vić, 1974: 1162), kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Hadžiablahović, 2010: 56), Crmnič-
ko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 1211), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 1961), Đo-
laza, Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 881), Martinići (Bešić, 1978: 29), kanjon
Morače kod Titograda (Šmarda, 1968: 36), Njeguši (Rohlena, 1942: 1961), Pipe-
ri: južni dio (Božović et al., 2006: 1081), Podgorica (Rohlena, 1942: 1961; Černjav-
ski et al. 1949:73; Šmarda 1968: 36; Stešević et al., 2014: 50), Rumija (Adamović,
1913: 25), selo Sozina (Petrović, 2004: 881), Spilica-Mali Mikulići (Petrović, 2011:
88), Sutomore (Šmarda, 1968: 361), Sutorman, Trojica (Petrović, 2011: 88), Veliki
Mikulići, Virpazar (Rohlena, 1942: 1961).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna i jugoistočna Evropa, dio Skan-
dinavije, Mala Azija, Sirija.
Hippocrepis glauca Ten.

Fl. Napol. 1, Prodr: 43. 1811
= 1Hippocrepis comosa L. subsp. glauca (Ten.) Bonnier & Layens, Tabl. Syn. Pl. Vasc.
France: 91. 1894
Stanište: Osunčana kamenita staništa.
C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 57), E – Lisa iznad Andrijevice (Rohlena, 1942:
1991), Mokra planina (Rudski, 1949: 31), W – Jastrebica (Pantocsek, 1874: 132),
Sm – Lovćen (Bornmüller, 1933: 122).
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko poluostrvo, zapadni dio Balkansko
poluostrvo.
Napomena: Rohlena (1942) ovaj takson. navodi sa znakom pitanja (« ? »).
Genus: Hymenocarpos Savi

Fl. Pis. 2: 205. 1798
Hymenocarpos circinnatus (L.) Savi
Fl. Pis. 2: 205. 1798
Basionym: Medicago circinnata L., Sp. Pl. 2: 778 1753.

= Hymenocarpos nummularius (DC.) G. Don, Gen. Hist. 2: 173. 1832
Stanište: Osunčana kamenita staništa, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi (Studniczka, 1890: 78; Ro-

hlena, 1922: 33), Me – između Bara i Ulcinja (Adamović, 1913: 26), Bokokotorski
zaliv (Hirc, 1912: 47), okolina Budve: između Budve i Jaza, Bečići, ostrvo Sveti Ni-
kola (Adam et al., 1971: 47), Đurđevo brdo u zaleđu Tivta (Karaman, 1997: 78),
Kotor (Rohlena, 1922: 33), Miljevci (Petrović, 2011: 88), padine Vrmca iznad Tro-
jice i iznad Mua (Studniczka, 1890: 78), Zelenika (Rohlena, 1922: 33).
Genus: Lathyrus L.
Sp. Pl.: 729. 1753
Lathyrus annuus L.
= 1 Lathyrus annus L. subf. luxurians Rohl.
= Lathyrus trachyspermus Webb
Stanište: Obodi šikara, livade, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 172), Kotor
(Bornmüller, 1889: 334; Studniczka, 1890: 79), Sm – Boljevići (Rohlena, 1942:
172, 1721), Drušići, Duklja, Kokoti, oko Podgorice (Rohlena, 1942: 172), Podgori-
ca (Stešević et al., 2014: 50), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 172).
Lathyrus aphaca L.
Sp. Pl.: 729. 1753
= 1 Lathyrus aphaca L. f. affinis (Guss.) Cess
= 2 Lathyrus aphaca L. f. biflorus Post.
= Orobus aphaca (L.) Doll
Stanište: Kamenjari, šikare, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), W – Rado-
štak (Weiss, 1866: 582), Me – Bar (Rohlena, 1942: 172), Brca (Petrović, 2004: 45),
Donji Štoj (Bubanja, 2016: 237), Đenovići (Rohlena, 1922: 8), Činovica (Karaman,
1997: 54), Petrovac (Šmarda, 1968: 68), Pržno (Karaman, 1997: 53), put Spilica-Ve-
liki Mikulići (Petrović, 2011: 88), Škaljari (Hirc, 1912: 105), Ulcinj (Rohlena, 1942:
172), Sm – Baša (Petrović, 2004: 45), Boljevići (Rohlena, 1942: 172), Cetinje (Stan-
ković-Tomić, 1970: 32), Cijevna (Bulić, 1994: 83), Crmničko polje (Pulević, Mijuš-
ković, 1977: 121), selo (Rohlena, 1942: 172), Godinje (Petrović, 2011: 88), Krstac
blizu Njeguša (Rohlena, 1942: 1721,2), Lisinj, Livari (Petrović, 2011: 88), Mali Šav-
nik ispod Lovćena (Rohlena, 1942: 172), Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 45),
Mirac (Stanković-Tomić, 1970: 32), Njeguši (Rohlena, 1942: 172, Stanković-Tomić,
1970: 32), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), oko Plavnice (Adamović,
1913: 26), Poda (Stanković-Tomić, 1970: 32), Podgorica (Stešević et al., 2014: 50),
Rijeka Crnojevića, Virpazar (Rohlena, 1942: 172), Vrela (Stanković-Tomić, 1970: 32).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje i Priobalje zapadne Evrope.
Lathyrus binatus Pančić

in Pančić, Fl. Serbiae: 256. 1874

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor: kanjon rijeke Sušice (Lakušić et
al., (1994–1995) 2004: 34), E – Berane: kanjon Kaludarske rijeke (Lakušić et al.,
(1994–1995) 2004: 34).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadni dio Balkanskog poluostrva (BiH, Cr-
na Gora, Srbija).
Lathyrus cicera L.
Sp. Pl.: 730. 1753
= Lathyrus aegaeus Davidov, in Trav. Soc. Bulg. Sci. Nat. 8: 74. 1915
Stanište: Livade, travnjaci, šikare, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Sutorina (Protić, 1908: 283), Me – Ada
Bojana (Bubanja, 2016: 237), oko Bara (Rohlena, 1942: 172), Donji i Gornji Štoj
(Bubanja, 2016: 237), oko Ulcinja (Rohlena, 1942: 172), Činovica na Vrmcu (Ka-
raman, 1997: 52), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 59), Sm – Bio-
če kod Podgorice (Rohlena, 1942: 172), kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Bulić, 1994:
83), Đolaza (Petrović, 2004: 45), Đuravci, Lunje, Mali Mikulići, Međurečka plani-
na (Petrović, 2011: 88), put Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 45), Piperi: juž-
ni dio (Božović et al., 2006: 109), Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 48; Stešević
et al., 2014: 50), Rasovatac (Petrović, 2011: 89).
Lathyrus clymenum L.
Sp. Pl.: 732. 1753
Stanište: Makija i njeni degradacioni derivati, uz puteve.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Đenovići (Rohlena, 1922: 33), okolina Her-

ceg Novog, u makiji (Studniczka, 1890: 79), Savina (Rohlena, 1922: 33).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, izuzimajući sjeveroistok Afrike.
Lathyrus digitatus (M. Bieb.) Fiori

in Fiori & Paol., Fl. Italia 2: 105. 1900
Basionym: Orobus digitatus M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 2: 153. 1808

= 1Orobus sessilifolius Sibth. & Sm.var. coeruleus Pant. Österr. Bot. Zeitschr. 23: 80.
1873
= Lathyrus sessilifolius (Sibth. & Sm.) Ten., Syll. Pl. Fl. Neapol. App.5: 21. 1842
= Orobus sessilifolius Sibth. & Sm., Fl. Graec. Prodr. 2: 64. 1813
Stanište: Sublapinske livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Kovčice, Mali Durmitor, Sinjajevina (Pan-
tocsek, 1873: 801).
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Kovčicama, Malom Durmitoru i Sinja-
jevini Pantoček 1873. godine opisuje varijetet Lathyrus sessilifolius Sibth. & Sm.
var. coeruleus.
Lathyrus filiformis (Lam.) J. Gay

in Ann. Sci. Nat., Bot., ser. 4, 8: 315. 1857
Basionym: Orobus filiformis Lam., Fl. Franç. 2: 568 1778.

= 1Orobus nicolai Rohlena, Sitz.Ber.Böhm.Ges.Wiss. 1903: 26. 1903.
= 2 Lathyrus filiformis (Lam.) J.Gay. var. ensifolius (Lap.) Hay. f. nicolai Rohl
= Lathyrus filiformis subsp. numidicus Quézel & Santa (provisional)
= Lathyrus canescens (L. f.) Gren. & Godr.
= Orobus canescens L. f.
Stanište: Kamenita mjesta, šikare i šibljaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Božur planina (Rohlena, 1942: 1742), Buko-
vica ispod Durmitora (Rohlena 1903: 261; 1942: 1742), Kovčice ispod Malog Dur-
mitora, Durmitor (Rohlena, 1942: 174), Pivska planina (Rohlena, 1942: 1741), Si-
njajevina (Rohlena, 1942: 174), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 71).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, sjeverozapadna Afrika.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Bukovici Rohlena (1903: 26) opisuje Oro-

bus nicolai.
Lathyrus hirsutus L.
Sp. Pl.: 732. 1753
Stanište: Livade, rubovi šikara.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 172), Sm – Boljevići,
Danilovgrad, Dobrsko Selo, Godinje, Gornje blato, Kokoti, Piperi (Rohlena, 1942:
172), Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 49; Stešević et al., 2014: 51), Rijeka Crno-
jevića (Rohlena, 1942: 172).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, centralna Evropa.
Lathyrus inconspicuus L.
Sp. Pl.: 730. 1753
= 1 Lathyrus inconspicuus L. var. stans Vis.
= Lathyrus erectus Lag., Gen. Sp. Pl.: 22. 1816
= Lathyrus hispidulus Boiss., Diagn. Pl. Orient. 6: 46. 1846
Stanište: Ruderalna staništa
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Krupac (Bubanja, 2008: 35), Me – Veri-
ge (Karaman, 1997: 52), Sm – Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 321), oblast Cetinja
(Rohlena, 1942: 1721), Ugnji (Stanković-Tomić, 1970: 321).
Lathyrus laevigatus subsp. occidentalis (Fisch. & C. A. Mey.) Breistr.

in Bull. Soc. Bot. France 87: 53. 1940
Basionym: Orobus luteus var. occidentalis Fisch. & C. A. Mey.

= 1 Lathyrus luteus (L.) Peterm. var. laevigatus (W.K.) Beck.
= Lathyrus ochraceus Kitt., Taschenb. Fl. Deutschl., ed. 2, 2: 1183. 1844
= Orobus occidentalis (Fisch. & C. A. Mey.) Fritsch
Stanište: Livade, proplanci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), W – Gra-
hovo (Rohlena, 1942: 1751)
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa i zapadni Balkan.
Lathyrus latifolius L.
Sp. Pl.: 733. 1753
= 1
Lathyrus megalanthus Steud.
= 2
Lathyrus megalanthus Steud. var. obtusifolius (Beck) Hay
= 3
Lathyrus megalanthus Steud. var. obtusifolius (Beck) Hay
= 4
Lathyrus membranaceus C. Presl, in J. Presl & C. Presl, Delic. Prag.: 40. 1822
= Lathyrus sylvestris subsp. latifolius (L.) Bonnier & Layens, Tabl. Syn. Pl. Vasc. Fran-
ce: 88. 1894
Stanište: Livade, šumski proplanci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Barno jezero (Rohlena, 1942: 1731), Buko-
vica ispod Durmitora (Rohlena, 1942: 1731,4), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014:
28), Piva, Šavnik (Rohlena, 1942: 1731,4), okolina Pljevalja (Aalto et al., 1972: 30),
kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 57), Morača (Ro-
hlena, 1942: 1731), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 29), E – Crna planina, Gla-
ve i Peh iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 1731), Kralje iznad Andrijevice (Rohlena,
1942: 1731,4), dolina Lima kod Andrijevice (Rohlena, 1942: 1731), Orahovo u Ku-
čima (Rohlena, 1942: 1731, 1743), Perućica ispod Koma (Rohlena, 1942: 1731,4),
okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 321), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 137), doli-
na Tare između Mateševa i Kolašina (Rohlena, 1942: 1731,4), W – Vilusi (Rohlena,
1942: 1731), Me – Burtaši (Petrović, 2011: 89), Kotor, Lastva (Aalto et al., 1972:
40), Lepetane, Luštica (Karaman, 1997: 52, orig. podaci), Tivat (Aalto et al., 1972:
40), Vrmac (Pantoscek 1874: 131), Sm – Baša (Petrović, 2004: 44), Bioče (Rohle-
na, 1942: 1743), Boljevići (Rohlena, 1942: 1731; Petrović, 2004: 44), Brca (Petro-
vić, 2004: 44), okolina Cetinja (Stanković-Tomić, 1970: 32), Cijevna (Bulić, 1994:
83), Dabezići, Godinje (Petrović, 2011: 89), Gornji Grbalja (Stanković-Tomić, 1970:
32), Lovćen (Rohlena, 1942: 1731), Martinići (Bešić, 1978: 30), Njeguši (Rohlena,
1942: 1732,3), Obzovica (Stanković-Tomić, 1970: 32), Piperi: južni dio (Božović et
al., 2006: 109), Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 49; Stešević et al., 2014: 51), Ra-
sovatac (Petrović, 2011: 89), Rumija, Topolica kod Bara, Virpazar (Rohlena, 1942:
1731), Velji Šavnik na Lovćenu, Žanjev do blizu Njeguša (Rohlena, 1942: 1743).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna, srednaj Evropa, sjeverozapad-
ni dio Afrike.
Lathyrus linifolius (Reichard) Bässler

Basionym: Orobus linifolius Reichard, in Hanauisches Mag. 5: 26. 1782

= Lathyrus linifolius var. montanus (Bernh.) Bassler,
= 1 Lathyrus montanus Bernh., Syst. Verz.: 247. 1800

= Lathyrus macrorrhizus Wimm., Fl. Schles.: 166. 1840
Stanište: Šume, rubovi šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Hayek navodi vrstu za Crnu Goru, ali bez pre-
ciznog lokaliteta (Rohlena, 1942: 1741).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, zapadna i sjeverozapadna Evropa, sjeve-
rozapadna Afrika.
Lathyrus niger (L.) Bernh.

Syst. Verz.: 248. 1800
Basionym: Orobus niger L., Sp. Pl.: 729. 1753

= 1 Lathyrus niger (L.) Bernh. f. longipes (Rohl.) Lindb.
= 2 Lathyrus niger (L.) Bernh. f. protensus Rohl.
= Orobus niger L. Var. Longipes Rohl., Ber. Böhm.Ges.Wiss.1902: 18. 1902.
Stanište: Listopadne šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mratinje ispod Maglića (Rohlena, 1942:
1751), Piva (Blečić, 1958: 22), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123; Lakušić, R. et Redžić,
1989: Tab. 5, 6), Voloder u podnožju Ljubišnje (Tomić, 1988: tab. 1), C – Babji zub
(Vuksanović, 2003: 57), W – Njegoš (Fukarek, 1963: 144), Vilusi (Rohlena, 1942:
1751), Sm – Boljevići iznad Virpazara (Rohlena, 1942: 1751), Livari (Petrović, 2011:
89), Mali Šavnik ispod Lovćena (Rohlena, 1942: 1751; Stanković-Tomić, 1970: 321),
Njeguši (Rohlena, 1942: 1751,2; Stanković-Tomić, 1970: 321), Rasovatac (Petrović,
2011: 89), Spuž (Bešić, 1978: 29), Veliki Mikulići iznad Bara (Rohlena, 1942: 175).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, sjeverozapadna Afrika.
Napomena: Na materijalu sakupljenom u Tuđemilima iznad Bara, Rohlena 1902. go-
dine opisuje takson Orobus niger L. var. longipes.
Lathyrus nissolia L.
Sp. Pl.: 729. 1753
= 1 Lathyrus nissolia L. var. gramineus Kern.
Stanište: Livade, međe, šikare, proplanci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Cetinje (Stanković-Tomić, 1970: 32), Ili-
jino brdo (Šmarda, 1968: 691), Lisinj, put Livari-vrh Rumije (Petrović, 2011: 89),
Martinići (Bešić, 1978: 29), oko Njeguša (Rohlena, 1942: 172; Stanković-Tomić,
1970: 32), Podgorica (Stešević et al., 2014: 51), dolina Zete blizu Danilovgrada (Ro-
hlena, 1942: 172).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, zapadna, dio centralne i istočne
Evrope, Kavkaz.
Lathyrus ochrus (L) DC.

in Lam., Fl. Franç., ed. 2, 4: 578. 1805
Basionym: Pisum ochrus L., Sp. Pl.: 727. 1753

Stanište: Šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Kotor (Bornmüller, 1889: 334).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadni i središnji dio Sredozemlja.
Lathyrus pannonicus (Jacq.) Garcke

Fl. Nord-Mittel-Deutschl., ed. 6: 112. 1863
Basionym: Orobus pannonicus Jacq.

= 1 Lathyrus pannonicus (Jacq.) Garcke var. versicolor (Gmel.) K.Malý
= Lathyrus albus (L. f.) Kitt., Taschenb. Fl. Deutschl., ed. 2: 1182. 1844
= Orobus albus L. f.
Stanište: Livade, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Balj i Jerinja glava iznad Andrijevice (Ro-
hlena, 1942: 1741), Sm – Krstac kod Njeguša (Rohlena, 1942: 1741), Lisinj, put Li-
vari-vrh Rumije (Petrović, 2011: 89).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio umjerenih i toplih djelova Evrope, Si-
bir, Altaj.
Lathyrus pratensis L.
Sp. Pl.: 733. 1753
= 1 Lathyrus pratensis L. f. velutinus DC.
Stanište: Livade, oranice, međe, rubovi šuma i šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Kovčice u podnožiju Durmitora, Ledeni-
ca planina (Rohlena, 1942: 173), Liverovići (Bubanja, 2004: 29), Šavnik (Rohlena,
1942: 173), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), Žabljak (Jovanović et al., 2013: 65),
C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 58), Štirni do i Pavlova livada blizu Lukavice
(Rohlena, 1942: 173), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 173), oko Kolašina (Rohle-
na, 1942: 173), Mokra planina (Rudski, 1949: 50), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013:
32), dolina Perućice ispod Koma (Rohlena, 1942: 173), Vusanje (Rohlena, 1942:
173), Sm – Cetinje, Dolovi (Stanković-Tomić, 1970: 32), Đolaza (Petrović, 2004:
44), Hum (Stanković-Tomić, 1970: 32), Lonac (Petrović, 2004: 44), Lastva Čevska
(Rohlena, 1942: 173), Livari, put Livari-vrh Rumije (Petrović, 2011: 89), Lovćen
(Rohlena, 1942: 173), Ivanova korita, Majstori (Stanković-Tomić, 1970: 32), Njegu-
ši (Rohlena, 1942: 173, 1731), Podgorica (Stešević et al., 2014: 51), Rujišta (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 321), Velestovo u Katunskoj Nahiji, Virpazar (Rohlena, 1942: 173).
Lathyrus sativus L.
Sp. Pl.: 730. 1753
Stanište: Gajena biljka, koja raste subspontano.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – okolina Kotora, uzgaja se (Pantocsek,
1874: 131), Sm - Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz Azije i istočne Afrike.
Lathyrus setifolius L.
Sp. Pl.: 731. 1753
Stanište: Livade, rubovi šikara, kamenjari

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 173), Kotor (Stud-
niczka, 1890: 79), Kumbor (Rohlena, 1922: 8), Muo, Prčanj (Studniczka, 1890: 79),
Spilica (Petrović, 2011: 89), Vrmac (Studniczka, 1890: 79), Sm – Boljevići iznad
Virpazara (Rohlena, 1942: 172), Cijevna (Bulić, 1994: 83), okolina Podgorice (Ro-
hlena, 1942: 172), Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 49; Stešević et al., 2014: 51),
Rasovatac (Petrović, 2011: 89), selo Sozina (Petrović, 2004: 44).
Lathyrus sphaericus Retz.

Observ. Bot. 3: 39. 1783
= Lathyrus coccineus All.,
= Lathyrus viciodes DC.
= Orobus sphaericus (Retz.) Avazneli
Stanište: Livade, travnjaci, pored puteva, termofilne šume i šikare, kamenjari.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 172), Me – Ada
Bojana (Bubanja, 2016: 238), Bar (Rohlena, 1942: 172), Bokokotorski zaliv (Hirc,
1912: 48), selo Kunje na Primoriju (Rohlena, 1942: 172), Pržno (Karaman, 1997:
52), Ulcinj (Rohlena, 1942: 172), Sm – Boljevići (Rohlena, 1942: 172), Cijevna (Bu-
lić, 1994: 83), Čavori (Stanković-Tomić, 1970: 32), Godinje, između Kotora i Njeguša
(Rohlena, 1942: 172), Lisinj (Petrović, 2011: 89), padine Lovćena iznad Poda (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 32), Martinići (Bešić, 1978: 29), Podgorica (Černjavski et al. 1949:73;
Hadžiablahović, 2010: 49; Stešević et al., 2014: 51), Virpazar (Rohlena, 1942: 172).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna Evropa, sjeverna Afrika.
Lathyrus tuberosus L.
Sp. Pl.: 732. 1753
Stanište: Vlažne livade, oranice, pored puteva, ruderalna staništa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Liverovići (Bubanja, 2004: 29), okolina Plje-
valja (Stešević et Jovović 2002: 49), Piva, Mratinje (Rohlena, 1942: 173), E – Balj
iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 173), Sm – Brajići, Bukovica, Cetinje (Stanković-
Tomić, 1970: 32), Lovćen, Njeguši (Rohlena, 1942: 173), Obzovica (Stanković-To-
mić, 1970: 32), Podgorica (Stešević et al., 2014: 51), Tuđemile (Rohlena, 1942: 173).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, prednja Azija.
Lathyrus venetus (Mill.) Wohlf.

in W. D. J. Koch, Syn. Fl. Germ. Helv., ed. 2, 3: 714. 1892
Basionym: Orobus venetus Mill., Gard. Dict., ed. 8: Orobus no. 8. 1768
= Lathyrus variegatus (Ten.) Gren. & Godr., Fl. France 1: 485. 1849
= 1 Lathyrus venetus (Mill.) Wohlf. f. acutifolius Rohl., Sitz. Ber. Böhm. Ges. Wiss.
1912: 37. 1912.
= 2Lathyrus venetus (Mill.) Wohlf. var. longipes Rohl., Feddes Repert. 1937: 199. 1937.
= 3Orobus variegatus Ten., Fl. Napol. 1: 42. 1811
Stanište: Šume i šikare i njihovi rubovi.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – nizvodno od Lever Tare (Muravjer, 1935:
139), Piva (Rohlena, 1942: 174), ispod ušca Sušice (Lakušić, R. et Redžić, 1989:
Tab. 6), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), E – Balj iznad Andrijevice (Rohlena, 1942:
1751), Jerinja glava (Rohlena, 1942: 174), Mokra planina (Rudski, 1949: 43), okolina
Petnjice (Škrijelj, 2013: 33), Žoljevica iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 174), W –
Jastrebica, Pusti Lisac (Adamović, 1913: 263), Me – Bar (Rohlena, 1942: 174), Do-
nji Stoliv (Karaman, 1997: 52), Savina (Rohlena, 1922: 8), Ulcinj (Rohlena, 1942:
174), Vrmac (Studniczka, 1890: 79), Sm – Baša (Petrović, 2011: 90), Cetinje, Dani-
lovgrad, Dobrsko selo kod Cetinje (Rohlena, 1942: 174), Đevojački do kod Njegu-
ša (Rohlena, 1942: 1752), Ilijino brdo (Šmarda, 1968: 69), Jezerski vrh na Lovće-
nu (Rohlena, 1942: 174), Kostanjica, Livari, Mikulići (Petrović, 2011: 90), Martini-
ći (Bešić, 1978: 30), Milušina pećina u Katunskoj nahiji, Njeguši (Rohlena, 1942:
174), dolina Morače kod Podgorice (Šmarda, 1968: 69), Piperi: južni dio (Božović
et al., 2006: 109), Podgorica (Rohlena, 1942: 174; Šmarda 1968: 69; Stešević et al.,
2014: 51), Sozina, Sto (Petrović, 2004: 44), Rasovatac iznad Virpazara, Virpazar
(Rohlena, 1942: 174), Vrsuta (Petrović, 2011: 90).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Mala Azija.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Balju kod Andrijevice Rohlena (1912: 37)
opisuje var. acutifolius, a na materijalu sa Njeguša var. longipes (Rohlena 1937: 199).
Lathyrus vernus (L.) Bernh.

Syst. Verz.: 247. 1800
Basionym: Orobus vernus L., Sp. Pl.: 728. 1753

Stanište: Kamenita mjesta, šikare, krčevine bukve.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Leveri (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab.
5), Maglić (Rohlena, 1942: 174), Piva (Blečić, 1958: 17), kanjon Tare (Bulić, 1989:
123), Varda u Pivi, Vojnik (Rohlena, 1942: 174), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), C
– Babji zub (Vuksanović, 2003: 58), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 29), Plati-
je (Stefanović, 1979: tab. 1), E – Biogradska gora (Čurović et al. 2011: Tab. 2), Ku-
či, dolina Tare kod Kolašina, ispod Vasojevićkog Koma (Rohlena, 1942: 174), W –
Njegoš (Fukarek, 1963: 144), Me – Stoliv (Janković 1966: 10p, Karaman, 1997:
52), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 174), Cijevna (Bulić, 1994: 82), padine Lovćena
(Stanković-Tomić, 1970: 32), Mali Mikulići (Petrović, 2011: 90), Martinići (Bešić,
1978: 29), Sutorman (Rohlena, 1942: 174).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Kavkaz, zapadni Sibir, Mala
Azija.
Lathyrus sylvestris L.
Sp. Pl.: 733. 1753
Stanište: Šume, šikare, njihovi rubovi, livade.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – dolina Tare (Blečić et Tatić, 1962–1964

(1967): Tab. 1), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), C – Morača (Rohlena, 1942: 173),
E – Bjelasica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Konjska planina (Rohle-
na, 1942: 173), Smiljevica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Me – Žljebi
(Weiss, 1866: 582), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 83), Danilovgrad (Rohlena, 1942:
173), Podgorica (Horak 1900: 160; Rohlena, 1942: 173 ; Stešević, 2009: 82).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna, srednja Evropa, Kavkaz.
Genus: Laburnum Fabr.

Enum., ed. 2: 228. 1759
Laburnum anagyroides Medik.
in Vorles. Churpfälz. Phys.-Okon. Ges. 2: 363. 1787
Basionym: Cytisus laburnum L., Sp. Pl.: 739. 1753

Stanište: Kultivisana.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Podgorica: brdo Gorica, kultivisana (Ste-
šević, 2002: 23).
Lembotropis Griseb.
Spic. Fl. Rumel. 1: 10. 1843
Lembotropis nigricans (L.) Griseb.
Spic. Fl. Rumel. 1: 10. 1843
Basionym: 1Cytisus nigricans L., Sp. Pl.: 739. 1753

= 2Cytisus nigricans L. var. sericeus Andrae.
= 3Cytisus nigricans L. var. australis Freyn ex Wohlf., Syn. Deut. Schweiz. Fl. ed. 3:
509 1892.
= 4Cytisus nigricans L. var. mediterraneus Pant., Österr. Bot. Zeitschr. 23: 5. 1873.
Stanište: Kamenjari, rubovi šuma i šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Voloder u podnožju Ljubišnje (Tomić, 1988:
tab. 1), C – Kamenik, Morača (Rohlena, 1942: 1931), Morakovske bare (Bubanja,
2004: 281), W – Herceg Novi i Kumbor (Studniczka, 1890: 761), oko Kobiljeg dola
u Grahovu (Adamović, 1913: 234), Radoštak (Weiss, 1866: 5821), Zelenika (Sagor-
ski, 1914: 733), Me – Donja Klezna (Petrović, 2011: 861), Kumbor (Rohlena 1922:
92), Vrmac (Karaman, 1997: 481), Sm – između Boreti i Cetinja (Leute, 1978: 90),
između Bogetića i Nikšića (Rohlena, 1942: 1942), Kostanjica (Aalto et al., 1972:
41), Livari (Petrović, 2011: 861), Limljani, Rumija (Rohlena, 1942: 1942), Spuž (Be-
šić, 1978: 301), Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 861), Virpazar, Zagarač kod Dani-
lovgrada (Rohlena, 1942: 1942,4).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna, jugoistočna, i dio istočne Evrope.
Napomena: Na materijalu sakupljenom u Zagaraču i Zaslapu Pantoček (1873: 5) opi-
suje takson Cytisus nigricans L. var. mediterraneus Pant.
Genus: Lens Mill.

Lens culinaris Medik.
Basionym: Ervum lens L., Sp. Pl.: 738. 1753

Stanište: Gajena vrsta koja raste subspontano.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: gaji se i raste subspontano (Rohlena, 1942: 172).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz Azije.
Lens ervoides (Brign.) Grande

in Bull. Orto Bot. Regia Univ. Napoli 5: 58. 1918
Basionym: Cicer ervoides Brign., Fasc. Rar. Pl.: 27. 1810

= 1 Ervum ervoides (Brign.) Hay., in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. Beih. 30: (1) 811.
1926
= 2 Lens lenticula (Schreb.) Alef
= Vicia ervoides (Brign.) Fiori, in Flora 25: 61. 1842
= Vicia lenticula (Schreb.) Janka
= Lens nigricans subsp. ervoides (Brign.) Ladiz.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 1721), Luštica (Ro-
hlena 1922: 1052), Donji Stoliv (Karaman, 1997: 52), Ulcinj (Rohlena, 1942: 1721),
Sm – Boljevići, Đuravci (Petrović, 2011: 90), Godinje (Rohlena, 1942: 1721; Petro-
vić, 2011: 90), Lisinj (Petrović, 2011: 90), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006:
1092), Podgorica (Stešević, 2009: 82), Seoca (Petrović, 2011: 90), Virpazar (Rohle-
na, 1942: 1721).
Geografsko rasprostranjenje: Evropski dio Sredozemlja i sjeverozapadna

Afrika.
Lens nigricans (M.Bieb) Gord.

Fl. Lorraine 1: 173. 1843
Basionym: 1 Ervum nigricans M.B., Fl. Taur.-Caucas. 2: 164. 1808

= Ervum sylvaticum Fisch.
= Lathyrus nigricans (M. Bieb.) Peterm.
= Vicia marschallii Arcang., Comp. Fl. Ital.: 206. 1882
= Vicia nigricans (M. Bieb.) Coss. & Germ., Fl. Descr. Anal. Paris, ed. 2: 178. 1861
= Lens culinaris subsp. nigricans (M. Bieb.) Thell., in Mém. Soc. Sci. Nat. Cherbourg
38: 346. 1912
= Lens esculenta subsp. nigricans (M. Bieb.) Thell.,
Stanište: Zapuštene površine, kamenjari, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Perast (Bornmüller, 1889: 334), Sm – ka-
njon Cijevne: Kuće Rakića (Bulić, 1994: 83), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006:
109), oko Podgorice (Rohlena, 1942: 1721), Podgorica (Stešević et al, 2014: 51).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje izuzimajući sjeveroistični dio.
Genus: Lotus L.
Sp. Pl.: 773. 1753
Lotus angustissimus L.
Sp. Pl.: 774. 1753
= Lotus angustifolius Gouan, Fl. Monsp. 201. 1764
= Lotus angustissimus var. macrorrhyzus Samp., Manual Fl. Portug. 243. 1912
= Lotus angustissimus var. praetermissus (Kuprian.) Wissjul.
= Lotus praetermissus Kuprian., in Bot. Mater. Gerb. Bot. Inst. Komarova Akad. Na-
uk S. S. S. R. 7: 37. 1937
= Lotus thessalus Hayek, in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. Beih. 30: (1) 881. 1926
= Mullaghera variabilis Bubani, Fl. Pyren. 2: 508. 1899
Stanište: Vlažne livade, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Čeluge iznad Bara (Rohlena, 1942: 191),
Budva (Bornmüller, 1889: 334), Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 238), Sm – Drušići
iznad Rijeke (Rohlena, 1942: 191), Livari (Petrović, 2011: 90), Piperi (Pantocsek,
1874: 128; Rohlena, 1942: 191 ; Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Stešević et
al., 2014: 51), Spuž (Bešić, 1978: 29).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, zapadna, istočna Evropa, zapad-
na Azija, Sibir.
Lotus corniculatus L. subsp. corniculatus

Sp. Pl.: 775. 1753
= 1
Lotus corniculatus L. f. ciliatus Koch.
= 2
Lotus corniculatus L. f. hirsutus Koch.
= 3
Lotus corniculatus L. f. grandiflorus Rouy.
= 4
Lotus corniculatus L. var. speciosus Val de Lievre.
= 5
Lotus corniculatus L. var. alpinus Ser.
= Lotus ambiguus Spreng., Syst. Veg., ed. 16, 3: 282. 1826
= Lotus arvensis Pers., in Ann. Bot. (Usteri) 14: 39. 1795
= Lotus balticus Miniaev, in Bot. Mater. Gerb. Glavn. Bot. Sada RSFSR. 18: 129. 1957
= Lotus caucasicus Kuprian., in Kom., Fl. USSR 11: 291. 1941
= Lotus komarovii Miniaev, in Bot. Mater. Gerb. Glavn. Bot. Sada RSFSR. 18: 135.
1957
= Lotus olgae Klokov, in Bot. Mater. Gerb. Glavn. Bot. Sada RSFSR. 21: 235. 1961
= Lotus ruprechtii Miniaev, in Bot. Mater. Gerb. Glavn. Bot. Sada RSFSR. 18: 124.
1957
= Lotus tauricus Juz., in Bot. Mater. Gerb. Glavn. Bot. Sada RSFSR. 14: 14. 1951
= Lotus zhegulensis Klokov, in Bot. Mater. Gerb. Glavn. Bot. Sada RSFSR. 15: 146.
1953
Stanište: Livade, travnjaci, oranice, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta (Rohlena, 1942: 1901), česta u subalpijskom
i alpijskom regionu (Rohlena, 1942: 1902), alpijske livade (Rohlena, 1942: 1914), N –
Budoške bare (Bubanja, 2008: 36), Durmitor (Rohlena, 1942: 1915), Golija (Blečić et
Tatić 1964: tab. 1), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 28), Krupac (Bubanja, 2008:
36), Mali Durmitor (Rohlena, 1942: 1916), kanjon Tare (Bulić, 1989: 124; Lakušić,
R. et Redžić, 1989: Tab. 6), Veliki Maglić (Rohlena, 1942: 1915), Žabljak (Jovanović
et al., 2013: 65), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 58), Korita Rovačka (Rohlena,
1942: 1915), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 30), Mrtvica (Bulić, 2008: 135), Ra-
šulja (Fukarek, 1963: 137), Sjevernica (Bulić, 2008: 135), Štirni do (Rohlena, 1942:
1915,6), E – Bjelasica (Blečić, 1960b: 111; Lakušić, R., 1966: Tab. 31; Wraber 1988a:
99), Kom (Rohlena, 1942: 1916), Mokra planina (Rudski, 1949: 29), okolina Petnjice
(Škrijelj, 2013: 33), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 140), Tursko Ždrijelo (Rohlena,
1942: 1915), Vermoš planina na granici sa Albanijom (Rohlena, 1942: 1913), Žljeb
(Rudski, 1949: 7), W – Orijen (Janković, 1965: 18), Pusti Lisac (Adamović, 1913:
25), Me – Budva (Adam et al., 1971: 57), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 239),
Činovica, Kotor (Pantocsek, 1874: 128), Krute (Petrović, 2011: 90), Klinci, Lepeta-
ne, Mirišta, Stoliv (Karaman, 1997: 59), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović,
2007: 59), Sm – Bjelopavlići (Caković et al., 2016: 179), Cetinje (Gross et Kneucker,
1902: 52), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122), Dobri do-vrh Rumije,
(Petrović, 2011: 90), kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Bulić, 1994: 88; Hadžiablahović,
2010: 55), Lonac (Petrović, 2004: 48), Lisinj, Livari (Petrović, 2011: 90), put Miljev-
ci-selo Sozina (Petrović, 2004: 48), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 110), Pod-
gorica (Černjavski et al. 1949: 73; Hadžiablahović, 2010: 55; Stešević et al., 2014:
51), Rumija (Petrović, 2011: 90), Skadarsko jezero (Šmarda, 1968: 73), Sto (Petro-
vić, 2004: 48), Sutomore (Šmarda, 1968: 73), Virpazar (Leute, 1978: 90).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Srednja Azija, sjeverna i istočna Afrika.
Lotus cytisoides L.
Sp. Pl.: 776. 1753
= Lotus allionii Desv., in J. Bot. Agric. 3: 77. 1814
= Lotus creticus subsp. cytisoides (L.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 180. 1882
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 47), oko-
lina Kotora, ostrvo Mamula (Studniczka: 1890: 78).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, izuzimajući krajni sjeverostični dio.
Lotus edulis L.
Sp. Pl.: 774. 1753

Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, izuzimajući krajni sjeverostični dio.
Lotus ornithopodioides L.
Sp. Pl.: 775. 1753
Stanište: Suve livade, kamenjari, pored puteva.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Meljine (Studniczka, 1890: 78), Me – Bar

(Rohlena, 1942: 190), Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 47), Činovica (Karaman,
1997: 59), Dobre Vode, Spilica (Petrović, 2011: 90), Trojica (Studniczka, 1890: 78),
Vrmac (Karaman, 1997: 59), Ulcinj (Rohlena, 1942: 190), Sm - Podgorica (Steše-
vić et al., 2014: 51).
Lotus stenodon (Boiss. & Heldr.) Heldr.

Sched. Herb. Graec. Norm. no. 1419. 1897
Basionym: 1 Lotus corniculatus var. stenodon Boiss. & Heldr.

= Lotus orphanidis Ujhelyi, in Ann. Hist.-Nat. Mus. Natl. Hung. nov. ser., 52: 193.
1960
= Lotus rostellatus Heldr., Herb. Graec. Norm.: no. 1532 [in schedis]. 1899
Stanište: Visokoplaninske livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mali Durmitor (Rohlena, 1942: 1911), C –
Štirni do (Rohlena, 1942: 1911), E –Kom (Rohlena, 1942: 1911).
Lotus tenuis Willd.

Enum. Pl.: 797. 1809
= Lotus corniculatus subsp. tenuis (Willd.) Berher, Dép. Vosges 2: 72. 1887
= 1
Lotus corniculatus L. subsp. tenuis (Kit.) Briqu.
= 2
Lotus corniculatus L. subsp. tenuifolius Hartm.
= 3
Lotus glaber, nom. rej., Gard. Dict., ed. 8: Lotus no. 3. 1768
Stanište: Vlažne livade, obale.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 1911), Donji Štoj
(Bubanja, 2016: 239), Kotor (Pantocsek, 1874: 128), Solila (Janković et Ste-
vanović, 1983: 379, Karaman, 1997: 58 3), Sm – Martinići (Bešić, 1978: 291),
Podgorica (Stešević et al., 2014: 51), Virpazar (Rohlena, 1942: 1911; Šmarda,
1968: 742).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, zapadna Azija, sjeverna
Afrika.
Genus: Lupinus L.
Sp. Pl.: 721. 1753
Lupinus albus L. subsp. albus
Sp. Pl.: 721. 1753
= Lupinus termis Forssk., Fl. Aegypt.-Arab.: 131. 1775
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm –Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 46).
Lupinus albus L. subsp. graecus (Boiss. & Spruner) Franco & P.Silva
Basionym: 1Lupinus graecus Boiss. & Spruner, in Boiss., Diagn. Pl. Orient. 2: 15. 1843
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 1931), Sm – Livari
(Petrović, 2011: 91).
Lupinus micranthus Guss.

Fl. Sicul. Prodr. 2: 400. 1828
= 1 Lupinus hirsutus L., nom.ambig., Sp. Pl.: 721. 1753
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Mala rijeka (Bulić, 2008: 128), W – Her-
ceg Hovi (Rohlena 1922: 7), Me – Bar (Rohlena, 1942: 1931), Lepetane (Kara-
man, 1997: 49), Pečurice, Tuđemili (Petrović, 2011: 91), oko Ulcinja (Adamo-
vić, 1913: 231), Sm – Bioče (Bulić, 2008: 128), kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Bu-
lić, 1994: 80), Danilovgrad, blizu Nikšića (Rohlena, 1942: 1931), Ostros (Petro-
vić, 2011: 91), Podgorica (Rohlena, 1942: 193; Stešević et al., 2014: 51), Rumija
(Rohlena, 1942: 1931).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje isključujući sjevernu i sjveroistoč-
nu Afriku.
Genus: Medicago L.
Sp. Pl.: 778. 1753
Medicago arabica (L.) Hudson
Fl. Angl.: 288. 1762
Basionym: Medicago polymorpha var. arabica L., Sp. Pl.: 780. 1753
= 1 Medicago maculata Hook. & Arn., Bot. Beechey Voy. 330 1841.
Stanište: Livade, travnjaci, ruderalna staništa, zaslanjena staništa, koštanjeva šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 178), Bokokotor-
ski zaliv (Hirc, 1912: 471), Donji Stoliv (Karaman, 1997: 54), Donji Štoj (Bubanja,
2016: 240), Solila u Tivtu (Janković et Stevanović, 1983: 390), Spilica, Tuđemili
(Petrović, 2011: 91), Ulcinj (Rohlena, 1942: 178), Sm – Boljevići (Petrović, 2004:
46), Cijevna (Bulić, 1994: 84), Martinići (Bešić, 1978: 30), Piperi: južni dio (Božo-
vić et al., 2006: 110), Podgorica (Janchen 1919: 256; Rohlena, 1942: 178; Stešević
et al., 2014: 52), Šestani (Petrović, 2011: 91).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, zapadna Evropa, zapadna Azija.
Medicago carstiensis Wulfen

Collectanea 1: 86. 1787
Stanište: Šikare, rubovi šuma, pašnjaci.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Lonac (Petrović, 2011: 91), Sutorman: Ba-
ša, Đolaza (Petrović, 2003: 70), Virpazar (Hadžiablahović, 2004a: 13)
Status zaštite: IUCN kategorija EN, kriterijum A4ac; B1ab(iv, v); C1 (Petrović et
Stešević 2010a: 30).
Medicago coronata (L.) Bartal.

Cat. Piante Siena: 61. 1776
Basionym: Medicago polymorpha var. coronata L., Sp. Pl.: 780. 1753
= Medicago vermicularis Ces., in Friedr., Reise: 274. 1838
Stanište: Sušne livade, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Boka Kotorska: poluostrvo Vrmac
(Tommasini, 1835: 10)
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje izuzimajući sjevernu i sjeveroza-

padnu Afriku.
Medicago disciformis DC.

Stanište: Travnata staništa, zidine.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Kotorski zaliv (Studniczka, 1890: 76;
Hirc, 1912: 47).
Geografsko rasprostranjenje: Evropski dio Sredozemlja.
Medicago falcata L.
Sp. Pl.: 779. 1753
= 1
Medicago falcata L. var. viscosa Rchb.
= 2
Medicago falcata L. f. glutinosa (M.B.) Beck.
= 3
Medicago sativa L. subsp. falcata (L.) Arcang.
= Medicago glandulosa Davidov, in Oesterr. Bot. Z. 52: 492. 1902
= Medicago procumbens Besser, Prim. Fl. Galiciae Austriac. 2: 127. 1809
= Medicago romanica Prodan, Fl. Român., ed. 2, 1: 617. 1923
= Medicago tenderiensis Klokov, in Bot. Žurn. (Kiev) 5: (2) 44. 1948
= Medicago falcata subsp. glandulosa (W. D. J. Koch) Greuter & Burdet, in Willde-
nowia 19: 32. 1989
= Medicago falcata subsp. tenderiensis (Klokov) Vassilcz., in Fl. Syst. Pl. Vasc. 8: 43.
1949
= Medicago falcata subsp. urumovii Degen, in Verh. Bot. Vereins Prov. Brandenburg
2: 180. 1933
= Medicago sativa subsp. falcata (L.) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 160. 1882
= Medicago sativa subsp. glandulosa (W. D. J. Koch) Arcang., Comp. Fl. Ital.: 160.
1882
= Medicago falcata var. romanica (Prodan) Hayek
= Medicago sativa var. falcata (L.) Alef.,
Stanište: Sušne livade, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići u Pivi, Šavnik (Rohlena, 1942:
177), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 58), E – An-
drijevica, Kolašin (Rohlena, 1942: 177), Mokra planina (Rudski, 1949: 50), Ora-
hovo u Kučima (Rohlena, 1942: 177), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 142), Me
– iznad Kotora (Hirc, 1912: 95), Kotor, Lastva (Aalto et al., 1972: 403), padine Mua
(Tommasini 1835: 28), Tivat (Aalto et al., 1972: 403), Sm – Cetinje (Gross et Kne-
ucker, 1902: 49; Rohlena, 1942: 177; Stanković-Tomić, 1970: 34), Cijevna (Bulić,
1994: 85), Dobri do-vrh Rumije (Petrović, 2011: 92), Njeguši (Rohlena, 1942: 177,
1771), Obzovica (Stanković-Tomić, 1970: 34), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006:
110), Podgorica (Rohlena, 1942: 177; Stešević et al., 2014: 52).
Geografsko rasprostranjenje: Skori čitava Evropa, zapadna Azija.
Napomena: Rohlena (1942) navodi Medicago falcata L. f. glutinosa (M.B.) Beck. Za
teritoriju Crne Gore ne ukazujući na konkretan lokalitet.
Medicago falcata × Medicago sativa = Medicago varia Martyn
Stanište: Travnata staništa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Inter patentes non rano (Rohlena, 1942: 177).
Medicago littoralis Loisel.

Not. Fl. France: 118. 1810
= Medicago litoralis Rohde var. longiseta DC.
1
= Medicago litoralis Rohde var. breviseta DC.

2
= Medicago arenaria Ten., Cat. Pl. Hort. Neap. App. 1: 66. 1815
= Medicago cylindracea DC., Cat. Pl. Horti Monsp.: 123. 1813
= Medicago subinermis Bertol., Fl. Ital. 8: 290. 1852
= Medicago tricycla DC., Cat. Pl. Horti Monsp.: 125. 1813
Stanište: Morske dine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – oko Bara (Rohlena, 1942: 1781), Dobre
Vode (Petrović, 2011: 91), Pržno (Karaman, 1997: 541), Trašte (Studniczka, 1890:
76), oko Ulcinja (Rohlena, 1942: 1781), Velika plaža (Bubanja, 2016: 240); Hayek
navodi takson za Crnu Goru bez preciznog lokaliteta (Rohlena, 1942: 1782).
Medicago lupulina L.
Sp. Pl.: 779. 1753
= 1 Medicago lupulina L. f. glandulosa Koch.
= Medicago cupaniana Guss., Fl. Sicul. Syn. 2: 362. 1844
Stanište: Livade, pored puteva, ruderalna staništa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva (Rohlena, 1942: 1771), kanjon Tare
(Bulić, 1989: 123), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 58), E – Andrijevica (Rohle-
na, 1942: 1771), ispod Crne planine (Rohlena, 1942: 177), dolina Grebaje (Wra-
ber, 1988b: 103), oko Kolašina, Mokra u Kučima (Rohlena, 1942: 177), okolina
Petnjice (Škrijelj, 2013: 33), W – Vilusi (Rohlena, 1942: 177, 1771), Me – Bar (Ro-
hlena, 1942: 177), Činovica (Karaman, 1997: 54), Lastva (Aalto et al. 1972: 39),
Klinci (Karaman, 1997: 53), Sm – Bjelopavlići (Caković et al., 2016: 179), Cetinje
(Gross et Kneucker, 1902: 52; Rohlena, 1942: 177; Stanković-Tomić, 1970: 34), Ci-
jevna (Bulić, 1994: 84), Crmnica (Rohlena, 1942: 177), Đolaza, Lonac (Petrović,
2004: 45), Njeguši (Rohlena, 1942: 177; Stanković-Tomić, 1970: 34), Piperi: juž-
ni dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Stešević, 2009: 85), Rijeka Crnojevi-
ća (Rohlena, 1942: 177), Spilica-Mali Mikulići, Šestani (Petrović, 2011: 91), Treš-
nja kod Njeguša (Rohlena, 1942: 1771), Velembusi (Petrović, 2011: 91), Virpazar
(Rohlena, 1942: 177).
Geografsko rasprostranjenje: Skoro cijela Evropa, umjerena Azija, sjeverna
Afrfika.
Medicago marina L.
Sp. Pl.: 779. 1753
Stanište: Morske dine.

ski zaliv (Hirc, 1912: 47), Budva (Adam et al., 1971: 47), Ulcinj (Rohlena, 1942:
177), Trašte (Studniczka, 1890: 77), Velika plaža (Trinajstić, 1989: 49; Bubanja,
2016: 240).
Medicago minima (L.) L.

Fl. Angl.: 21. 1754
Basionym: Medicago polymorpha var. minima L., Sp. Pl.: 780. 1753
= 1 Medicago minima (L.) Desr. f. mollissima (Roth) Koch.
= 2 Medicago minima (L.) Desr. var. longiseta Ser.
= 3Medicago minima L. subsp. longissima
= Medicago hirsuta (L.) All., Fl. Pedem. 1: 315. 1785
= Medicago mollissima Roth, Bot. Abh. Beobacht.: 49. 1787
= Medicago ononidea (Rouy) A. W. Hill, Index Kew. Suppl. 6: 125. 1926

= Medicago pulchella Lowe, in Trans. Cambridge Philos. Soc. 6: 547. 1838
= Medicago recta (Desf.) Willd., Sp. Pl. 3: 1415. 1802
Stanište: Suve livade, travnjaci, pored puteva, kamenjari, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Andrijevica, Šavnik (Rohlena, 1942: 1782),
W – oko Zagona u Grahovu (Adamović, 1913: 24), Me – Bar (Rohlena, 1942: 178),
Dobre Vode (Petrović, 2011: 91), Donji Štoj (Bubanja, 2016: 241), Kamenovo (Šmar-
da, 1968: 773), Klinci (Karanam 1997: 55), Lastva, Pržno, Sveti Stefan (Aalto et al.,
1972: 39), Sutomore (Šmarda, 1968: 76), Ulcinj (Rohlena, 1942: 178, 1781), Trašte
(Studniczka, 1890: 77), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 59), Sm
– Baša (Petrović, 2004: 46), Boljevići, Cetinje (Rohlena, 1942: 178), kanjon Cijev-
ne: Kuće Rakića, Ržanički most (Hadžiablahović, 2010: 51), Crmničko polje (Pu-
lević, Mijušković, 1977: 122), manastir Duga (Rohlena, 1942: 1782), Gornji Grbalj
(Stanković-Tomić, 1970: 34), Godinje, Livari (Petrović, 2011: 91), Lješkopolje (Ro-
hlena 1902a: 15), Lonac (Petrović, 2004: 46), Martinići (Bešić, 1978: 30), put Mi-
ljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 46), Njeguši (Rohlena, 1942: 1782 ; Stanković-
Tomić, 1970: 34), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Janchen
1919: 256; Rohlena, 1942: 178, 1782 ; Stešević et al., 2014: 52), Rijeka Crnojevića
(Rohlena, 1942: 178, 1782), Skadarsko jezero (Šmarda, 1968: 76), Virpazar (Rohle-
na, 1942: 178), Umci kod Cetinja (Stanković-Tomić, 1970: 34).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, zapadna, srednja, istočna Evropa, zapad-
na Azija, sjeverna Afrika.
Medicago monspeliaca (L.) Trautv.

in Bull. Sci. Acad. Imp. Sci. Saint-Pétersbourg 8: 272. 1841
Basionym: 1Trigonella monspeliaca L., Sp. Pl.: 777. 1753

= 2Trigonella monspeliaca L. f. leiocarpa Koch.
= Trigonella monspeliaca subsp. subacaulis Feinbrun, in Beih. Bot. Centralbl. 51: (2)
396. 1933
Stanište: Livade, pored puteva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – oko Bara, Ulcinja (Rohlena, 1942: 1761),
Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 84), Limljani (Petrović, 2011: 92), Podgorica (Rohlena,
1942: 1761,2; Hadžiablahović, 2010: 511; Stešević et al., 2014: 52).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, jugozapadna Azija, sjeverna
Afrika.
Medicago orbicularis (L.) Bartal.

Cat. Piante Siena: 60. 1776
Basionym: Medicago polymorpha var. orbicularis L., Sp. Pl.: 779. 1753
= Medicago applanata Hornem., Hort. Bot. Hafn. Suppl.: 85. 1819
= Medicago biancae (Urb.) P. Silva, in Agron. Lusit. 35: 298. 1974
= Medicago cuneata J. Woods, Tourist’s Fl.: 84. 1850
= Medicago marginata Willd., Enum. Pl.: 802. 1809
Stanište: Livade, travnjaci, oranice, pored puteva, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Klopot u Bratonožićima (Rohlena, 1942:
178), W – Herceg Novi (Studniczka, 1890: 77), Me – Bar (Rohlena, 1942: 178), Bo-
kokotorski zaliv (Hirc, 1912: 47), Budvansko polje (Stanković-Tomić, 1970: 34), Jaz
(Šmarda, 1968: 77), Kotor (Studniczka, 1890: 77; Aalto 1972: 40), Lastva (Aalto
1972: 40), Savina (Rohlena 1922: 8), Solila (Karaman, 1997: 54), Tivat (Aalto et al.,
1972: 40), Ulcinj (Rohlena, 1942: 178), padine Vrmca (Tommasini 1835: 10), Sm
– Baša (Petrović, 2004: 46), kanjon Cijevne: Ćemovsko polje, Kuće Rakića (Bulić,
1994:85), Duklja (Rohlena, 1942: 178), Đuravci (Petrović, 2011: 92), Gornji Grbalj
(Stanković-Tomić, 1970: 34), Kokoti (Rohlena, 1942: 178), Livari, Lunje (Petrović,
2011: 92), Martinići (Bešić, 1978: 30), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 110),
Podgorica (Janchen 1919: 256; Rohlena, 1942: 178; Stešević et al., 2014: 52), Ri-
jeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 178), Rumija (Adamović, 1913: 24), Spuž (Bešić,
1978: 30), Virpazar (Rohlena, 1942: 178).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, dio istočne Evrope.
Medicago polymorpha L.
Sp. Pl.: 779. 1753
= 1
Medicago hispida Gaertn., Fruct. Sem. Pl. 2: 349. 1791
= 2
Medicago hispida Gaertn. var. denticulata (Willd.) Urb.
= 3
Medicago hispida Gaertn. var. lappacea (Desr.) Halacsy
= 4
Medicago hispida var. denticulata (Willd.) Asch. & Graebn., in Syn. Mitteleur. Fl.
6(2): 430 1907.
= Medicago apiculata Willd., Sp. Pl. 3: 1414. 1802
= Medicago denticulata Willd., Sp. Pl. 3: 1414. 1802
= Medicago lappacea Desr., in Lam. & Poir., Encycl. 3: 637. 1792
= Medicago loretii Albert, in Bull. Herb. Boissier 1: (App.) 13. 1893
= Medicago nigra (L.) Krock., Fl. Siles. 2: (2) 244. 1790
= Medicago pentacycla DC., Cat. Pl. Horti Monsp.: 124. 1813
= Medicago polycarpa Godr., in Gren. & Godr., Fl. France 1: 389. 1849
= Medicago reticulata Benth., Cat. Pl. Pyrénées: 101. 1826
= Medicago nigra subsp. microcarpa (Urb.) O. Bolòs & Vigo, in Butl. Inst. Catalana
Hist. Nat., Secc. Bot. 38: 69. 1974
= Medicago polycarpa subsp. polymorpha (L.) Cadevall & Sallent, in Cadevall, Fl. Ca-
talunya 2: 85. 1913
= Medicago polycarpa subsp. reticulata (Benth.) H. J. Coste, Fl. Descr. France 3: 719.
1906
= Medicago polymorpha subsp. hispida (Gaertn.) Ponert, in Feddes Repert. 83: 639.
1973
= Medicago polymorpha subsp. lappacea (Desr.) Bonafè, Fl. Mallorca 3: 39. 1979
= Medicago hispida var. confinus (W. D. J. Koch) Burnat
= Medicago hispida var. nigra L.
= Medicago nigra (L.) Krock. var. nigra
= Medicago polymorpha var. apiculata (Willd.) Ooststr. & Reichg.
= Medicago polymorpha var. nigra L.
Stanište: Livade, oranice, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi, Kumbor (Rohlena 1922:
84), Me – Bar (Rohlena, 1942: 1782), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 241), Ko-
tor (Rohelna 1922: 84), Ulcinj (Rohlena, 1942: 1782,3), Sm – Podgorica (Rohlena,
1942: 1782; Stešević et al., 2009: 851), Rijeka (Rohlena, 1942: 1782,3), Seoca (Pe-
trović, 2011: 92).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, srednja Evropa, umjerena Azija.
Medicago prostrata Jacq.

Hort. Bot. Vindob. 1: 39. 1770
= 1 Medicago prostrata Jacq. f. declinata (Kit.) Urb.
= 2 Medicago prostrata Jacq. f. glandulifera Urb.
= Medicago declinata Kit., in Linnaea (Berlin) 32: 613. 1863
Stanište: Suve livade, kamenita mjesta, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići u Pivi (Rohlena, 1942: 177), is-
pod Ivice planine (Rohlena, 1942: 1781), Šavnik (Rohlena, 1942: 177), E – Ća-
fa Gvozdača ispod Orahova, Javorje (Rohlena, 1942: 177), Jerinja glava (Rohle-
na, 1942: 1781), Trijepši u Kučima, dolina Lima kod Andrijevice (Rohlena, 1942:
177), Me – Bar (Rohlena, 1942: 177), Petrovac (Šmarda, 1968: 77), Ulcinj (Rohle-
na, 1942: 177), Sm –Bjeloši, Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 34), između Bogetića
i Nikšića (Rohlena, 1942: 177), Cetinje (Sagorski, 1897: 15), Cijevna (Bulić, 1994:
84), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 177), kanjon Cijevne: Kuće Rakića, Ržanički most
(Hadžiablahović, 2010: 51), Dobri do (Petrović, 2011: 92), Duklja (Rohlena, 1942:
1771), Đuravci, Godinje (Petrović, 2011: 92), Lonac (Petrović, 2004: 46), Lovćen,
Lješanska nahija Medun, oko Njeguša (Rohlena, 1942: 177), Podgorica (Rohlena,
1942: 177, 1781,2; Hadžiablahović, 2010: 51; Stešević et al., 2014: 53), Spuž, Vele-
stovo u Katunskoj nahiji, Veliki Zagarač (Rohlena, 1942: 177).
Medicago rigidula (L.) All.

Fl. Pedem. 1: 316. 1785
Basionym: Medicago polymorpha var. rigidula L., Sp. Pl. 780. 1753
= 1 Medicago gerardi Waldst. & Kit. ex Willd., Sp. Pl. 3: 1415. 1802
= Medicago agrestis Ten., Fl. Napol. 1: 71. 1813
= Medicago cinerascens Jord. in F.W. Schultz in Arch. Fl. France Allemagne 316.
1850–1854
= Medicago depressa Jord., Cat. Graines Jard. Bot. Dijon 28. 1848
= Medicago germana Jord. in F.W. Schultz in Arch. Fl. France Allemagne 316.
1850–1854
= Medicago morisiana Jord. in Mém. Acad. Roy. Sci. Lyon, Sect. Sci. ser. 2 1: 264.
1851
= Medicago rigidula subsp. agrestis (Ten.) Ponert in Feddes Repert. 83: 640. 1973
= Medicago rigidula subsp. cinerascens (Jord.) Ponert in Feddes Repert. 83: 640. 1973
= Medicago timeroyi Jord., Cat. Graines Jard. Bot. Dijon 29. 1848
Stanište: Suve livade, kamenjari, pored puteva, oranice, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 178), Donji Štoj (Bu-
banja, 2016: 241), Kotor (Studniczka, 1890: 76; Aalto et al., 1972: 40), Lastva (Aal-
to et al., 1972: 40), Pržno (Karaman, 1997: 54), Tivat (Aalto et al., 1972: 40), To-
pliš (Stanković-Tomić, 1970: 34), padine Vrmca (Tommasini 1835: 10), Sm – Ce-
tinje, Danilovgrad (Rohlena, 1942: 178), Gornji Grbalj (Stanković-Tomić, 1970:
34), Đuravci, Livari (Petrović, 2011: 92), Kotor (Pantocsek, 1874: 1251), Njeguši
(Rohlena, 1942: 178; Stanković-Tomić, 1970: 34), Podgorica (Rohlena 1905: 37;
Janchen 1919: 37; Hadžiablahović, 2010: 52; Stešević et al., 2014: 52), Piperi: juž-
ni dio (Božović et al., 2006: 110), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 178), Rumi-
ja (Adamović, 1913: 24).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, istočna, sjeveroistočna Evropa.
Medicago sativa L.
Sp. Pl.: 778. 1753
Stanište: Oranice, livade, pored puteva, ruderalna staništa.

Me – Lastva (Karaman, 1997: 55), Pečurice (Petrović, 2011: 92), Solila (Karaman,
1997: 55), Sm – Blatište na Lovćenu (Rohlena, 1942: 177), Cetinje (Rohlena, 1942:
177; Stanković-Tomić, 1970: 34), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122),
Danilovgrad, Kokoti (Rohlena, 1942: 177), Livari (Petrović, 2011: 92), Njeguško
polje (Stanković-Tomić, 1970: 34), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 110), Pod-
gorica (Hadžiablahović, 2010: 51; Stešević et al., 2014: 52), Spilica-Veliki Mikuli-
ći (Petrović, 2011: 92), Sutorman (Petrović, 2004: 46).
Geografsko rasprostranjenje: Skoro cijela Evropa, Azija, sjevera Afrika.
Medicago scutellata (L.) Mill.

Gard. Dict., ed. 8: Medicago no. 2. 1768
Basionym: Medicago polymorpha var. scutellata L., Sp. Pl.: 779. 1753
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – na obali mora u Ulcinju (Rohlena, 1942:
178).
Medicago turbinata (L.) All.

Fl. Pedem. 1: 315. 1785
Basionym: Medicago polymorpha var. turbinata L., Sp. Pl.: 780. 1753
= 1 Medicago tuberculata (Retz.) Willd., Sp. Pl. 3: (2) 1410. 1802
Stanište: Travnate površine, kamenita mjesta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi (Studniczka, 1890: 77).
Genus: Melilotus Mill.

Melilotus albus Medik.
= Melilotus argutus Rchb., Fl. Germ. Excurs. 499. 1832
= Melilotus leucanthus W.D.J. Koch ex DC. in Lam. & DC., Fl. Franç. ed. 3 6: 564.
1815
= Melilotus officinalis subsp. albus (Medik.) H. Ohashi & Tateishi in Sci. Rep. Tôho-
ku Imp. Univ., Ser. 4, Biol. 38(4): 319. 1984
Stanište: Oranice, pored puteva, nasipi, travnjaci, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mratinje, Piva (Rohlena, 1942: 179), E –
Andrijevica (Rohlena, 1942: 179), W – Radoštak (Weiss, 1866: 582), Me – Kosta-
njica (Aalto et al., 1972: 41), Kotor (Pantocsek, 1874: 125), Lepetane (Karaman,
1997: 54), Spilica (Petrović, 2011: 92), aerodrom « Tivat » (Karaman, 1997: 53), oko
Ulcinja (Adamović, 1913: 27), Sm – Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977:
122), Lonac (Petrović, 2004: 45), Mali Mikulići, Možura (Petrović, 2011: 92), Plav-
nica (Adamović, 1913: 27), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica
(Stešević et al., 2014: 52), Virpazar (Rohlena, 1942: 179).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, zapadna Azija.
Melilotus altissimus Thuill.

Fl. Env. Paris 2: 378. 1799
= Melilotus adriaticus Borbás in Magyar Bot. Lapok 1: 107. 1902
= Melilotus linearis Pers., Syn. Pl. 2: 348. 1807
= Melilotus macrorhizus sensu Willk. in Willk. & Lange, Prodr. Fl. Hispan. 3: 373.
1877
= Melilotus palustris Schult., Oestr. Fl. ed. 2 2: 346. 1814
Stanište: Vlažne livade i šikare, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Krute, Spilica (Petrović, 2011: 92), okoli-
na Tivta: gornja solila, aerodrom « Tivat », plaža (Karaman, 1997: 54), Sm – Baša
(Petrović, 2004: 45), Piperi: Kopilje, Radovče (Stešević, 2001: 35), Podgorica (Ste-
šević et al., 2014: 52).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, umjerena Azija.
Melilotus indicus (L.) All.

Fl. Pedem. 1: 308. 1785
Basionym: Trifolium indicum L., Sp. Pl. 765. 1753

= 1 Melilotus parviflorus Desf., Fl. Atlant. 2: 192 (1799)
= Melilotus bonplandii Ten., Index Sem. Hort. Reg. Neapol. 1833 14. 1834
= Melilotus indicus subsp. permixtus (Jord.) Rouy in Rouy & Foucaud, Fl. France 5:
56 (1899)
= Melilotus indicus var. permixtus (Jord.) Malag., Sin. Fl. Ibér. 38: 599 (1976), comb.
inval.
= Melilotus permixtus Jord. in Mém. Acad. Roy. Sci. Lyon, Sect. Sci. ser. 2 1: 266
(1851)
= Melilotus tommasinii Jord. in Mém. Acad. Roy. Sci. Lyon, Sect. Sci. ser. 2 1: 266
(1851)
Stanište: Pjeskovita i kamenita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Kotor (Pantocsek, 1874: 1251), Kunje (Pe-
trović, 2011: 93), na pješčanim dinama i kamenitoj obali u okolini Ulcinja (Ro-
hlena, 1942: 179).
Melilotus italicus (L.) Lam.

Fl. Franç., ed. 2, 2: 594. 1779
Basionym: Trifolium italicum L., Sp. Pl.: 765. 1753

= Melilotus melilotus-italicus Asch. & Graebn., nom. illeg., Fl. Nordostdeut. Flachl.:
434. 1898
Stanište: Travnata i kamenita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E - okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 33), W –
Herceg Novi (Studniczka, 1890: 77), Me – Bar (Rohlena, 1942: 179), Kotor (Stud-
niczka, 1890: 77), Spilica (Petrović, 2011: 93), Sm – Livari, Seoca (Petrović, 2011:
93), Virapazar (Rohlena, 1942: 179).
Geografsko rasprostranjenje: Evroazijski dio Sredozemlja, sjeveroistok Afrike.
Melilotus neapolitanus Ten.

Fl. Napol. 1: Lxii. 1811
= Melilotus spicatus (Sm.) Breistr., in Bull. Soc. Bot. France 103: 127. 1956
= Trifolium spicatum Sm., in Sibth. & Sm., Fl. Graec. Prodr. 2: 93. 1813
Stanište: Kamenita i travnata staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Tuđemile iznad Bara (Rohlena, 1942: 179),
Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 84), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122),
Doljani (Rohlena, 1942: 179), Ćemovsko polje, Kakaricka gora (Bulić, 1994:84), Li-
snj, Lunje (Petrović, 2011: 93), Podgorica (Rohlena 1902a: 15; Stešević, 2009: 85),
Spilica-Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 93).
Melilotus officinalis (L.) Lam.

Fl. Franç., ed. 2, 2: 594. 1779
Basionym: Trifolium officinale L., Sp. Pl. 765. 1753

= Melilotus arenarius Grecescu, Supl. Consp. Fl. Roman. 198. 1909
= Melilotus arvensis Wallr., Sched. Crit. 391. 1822
= Melilotus neglectus Ten., Fl. Napol. 5: 135. 1835–36
= Melilotus petitpierreanus Willd., Enum. Pl. 790. 1809
Stanište: Oranice, pored puteva, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Krupac, Mokra njiva (Bubanja, 2008: 35),
Mratinje, Piva, Šavnik (Rohlena, 1942: 179), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), C –
Babji zub (Vuksanović, 2003: 58), Crkvine, manastir Morača, Mioska, Mrtvica, Sje-
vernica (Bulić, 2008: 132), E – Andrijevica, Kolašin, Mateševo, u dolini Tare blizu
Hana Garančića (Rohlena, 1942: 179), Polimlje (Jovančević, 1982: 107), Prokletij-
ski sektor (Menković et al. 2011: 110), W – Vilusi (Rohlena, 1942: 179), Me – Bar
(Rohlena, 1942: 179), Pečurice (Petrović, 2011: 93), Sm – Bioče (Bulić, 2008: 132),
Bjeloši, Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 34), Cetinje (Rohlena, 1942: 179; Stanko-
vić-Tomić, 1970: 34), Cijevna (Bulić, 1994: 84), Danilovgrad, Lastva Čevska, Nje-
guši (Rohlena, 1942: 179), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica
(Stešević, 2009: 85), Spuž (Bešić, 1978: 30), Ulcinjska solana (Vuksanović et Pe-
trović, 2007: 59), Virpazar (Petrović, 2011: 93).
Melilotus sulcata Desf.

Fl. Atlant. 2: 193. 1799
= Melilotus compactus Guss., Fl. Sicul. Prodr. 2: 485. 1828
= Melilotus sulcatus subsp. aschersonii (O. E. Schulz) P. Fourn., Quatre Fl. France:
548. 1936
Stanište: Pored puteva, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm –Podgorica (Hadžiablahović, 2010: 50; Ste-
šević et al., 2014: 53).
Genus: Onobrychis Hill.

Onobrychis aequidentata (S.S.) Urv.
in Mém. Soc. Linn. Paris 1: 346. 1822
Basionym: Hedysarum aequidentatum Sm., Fl. Graec. Prodr. 2: 84. 1813= Onobrychis
cretica Desv.= Onobrychis foveolata DC. Prodr. 2: 346. 1825= Onobrychis aequiden-
tata subsp. foveolata (DC.) Širj. in Spisy Přír. Fak. Masarykovy Univ. 56: 43. 1925
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 48), kod
Pristana u Baru (Rohlena, 1942: 201).
Onobrychis alba (Waldst. & Kit.) Desv. subsp. alba

in J. Bot. Agric. 3: 83. 1814
Basionym: Hedysarum album Waldst. & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung. 2: 115. t. 111.
1804
Stanište: Osunčani i topli krečnjački kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Šarišnik iznad Goranskog u Pivi (Rohle-
na, 1942: 200).
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko, Balkansko poluostrvo, Rumunija.
Onobrychis alba (Waldst. & Kit.) Desv. subsp. laconica (Boiss.) Hayek
in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 30: (1) 928. 1926
Basionym: Onobrychis laconica Boiss., Fl. Orient. 2: 530. 1872

= Onobrychis pentelica Hausskn., in Mitt. Geogr. Ges. (Thüringen) Jena 5: (2) 71.
1886
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Aluge (Stevanović et al., 1990–1991 (1993):
100), Ledenica (Rohlena, 1942: 200), Savin kuk, Skakala, Škra-Botun, Šljeme (Ste-
vanović et al., 1990–1991 (1993): 100), C – Gronja Morača (Bulić, 2008: 136), Ja-
vorje (Rohlena, 1942: 200), E – Sutivan (Rohlena, 1942: 200), Sm – Lovćen, Tu-
đemile (Rohlena, 1942: 200),
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko i Balkansko poloostrvo.
Onobrychis arenaria (Kit.) DC.

Prodr. 2: 345. 1825
= 1Onobrychis arenaria subsp. lasiostachya (Boiss.) Hayek in Repert. Spec. Nov. Re-
gni Veg. Beih. 30: (1) 928. 1926
= Onobrychis arenaria subsp. cana (Boiss.) Hayek in Repert. Spec. Nov. Regni Veg.
Beih. 30: (1) 929. 1926
= Onobrychis arenaria subsp. miniata (Steven) P. W. Ball in Feddes Repert. 79: 42.
1968
= Onobrychis arenaria subsp. sibirica (Besser) P. W. Ball in Feddes Repert. 79: 42. 1968
= Onobrychis arenaria subsp. taurerica Hand.-Mazz. in Repert. Spec. Nov. Regni Veg.
Beih. 100: 53. 1937
= Onobrychis arenaria subsp. tommasinii (Jord.) Asch. & Graebn. Syn. Mitteleur. Fl.
6: (2) 882. 1909
Stanište: Suva i topla staništa, uglavnom na pjeskovom supstratu i osulinama.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Šavnik (Rohlena, 1942: 201), C – Morako-
vo (Bubanja, 2004: 31), E – Mokra planina (Rudski, 1949: 51), Sm – Cijevna (Bu-
lić, 1994: 88), Taraboš (Höpflinger, 1964: 981).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna i južna Evropa, zapadna Azija.
Onobrychis arenaria (Kit.) DC. subsp. tommasinii (Jord.) Asch. & Graebn.
Syn. Mitteleur. Fl. 6: (2) 882. 1909
Basionym: Onobrychis tommasinii Jord. Jard. Bot. Grenoble Cat. Graines 1851: 8.
185= 1Onobrychis ocellata Beck in Rchb., Icon. Fl. Germ. Helv. 22: t. 190. 1902
Stanište: Stijene, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Varda, Drežnica iznad Nikšića (Rohlena,

1942: 2011), C – Orahovo (Rohlena, 1942: 2011), E – Vasojevićki Kom (Rohlena,
1942: 2011), Me – Bar (Rohlena, 1942: 2011), iznad Starog Bara (Petrović, 2011:
93), Sm – Bogojeva glava (Rohlena, 1942: 2011), Dobri do-vrh Rumije, Međureč-
ka planina (Petrović, 2011: 93), Njeguši (Rohlena, 1942: 2011), Podgorica (Rohle-
na, 1942: 2011 ; Stešević et al., 2014: 53), Zanovetni brijeg (Rohlena, 1942: 2011).
Geografsko rasprostranjenje: Italija, zapadni Balkan.
Onobrychis bertiscea Širj. & Rech.f.


Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – južne padine Grebena kod Gusinja (Rechin-
ger, 1935: 325–326), Prokletije (Lakušić, R. et al. 1985: 97)
Geografsko rasprostranjenje: Prokletijski sektor.
Onobrychis caput-galli Lam.

Fl. Franç., ed. 2, 2: 651. 1779
Basionym: Hedysarum caput-galli L., Sp. Pl.: 751. 1753

= Onobrychis depressa C. Presl, Fl. Sicul.: 22. 1826
Stanište: Pjeskovita staništa, morske dine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – oko Bara (Rohlena, 1942: 202), iznad
Starog Bara (Petrović, 2011: 93), oko Ulcinja (Adamović, 1913: 26), Velembusi
(Petrović, 2011: 93), Velika plaža (Bubanja, 2016: 242), Sm – Podgorica (Steše-
vić, 2009: 87).
Onobrychis montana DC. subsp. montana

in Lam., Fl. Franç., ed. 2, 4: 611. 1805
Stanište: Pašnjaci, osuline, stijene.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: u subalpijskom i alpijskom regionu (Rohlena,
1942: 200); N – Durmitor (Bošnjak, 1935: 21; Muravjev, 1935: 145; Stevanović et
Lakušić, D. 1996: 210), Međed, Savin kuk (Muravjev, 1935: 144, 145).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna i južna Evropa, Mala Azija.
Onobrychis montana subsp. scardica (Griseb.) P. W. Ball

Basionym: 1Onobrychis scardica (Griseb.) Halácsy, in Denkschr. Kaiserl. Akad. Wiss.,

Wien. Math.-Naturwiss. Kl. 61: 236. 1894
Stanište: Pašnjaci, osuline, stijene.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići (Blau, 1877: 77), Bukovica is-
pod Durmitora (Rohlena, 1942: 200), Durmitor (Rohlena, 1942: 200; Lakušić, R.,
1984: 69, Stevanović et Lakušić, D. 1996: 210), Nedajno, Nikolin do na Durmito-
ru, Ivica planina iznad Šavnika, Javorje, Ledena pećina na Durmitoru, Pišče, Piv-
ska planina, Ranisava, Sinjajevina, Vojnik (Rohlena, 1942: 200), C – Lukavica,
Štirni do (Rohlena, 1942: 200), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 7, Gođevac
et al. 2008), Dibala, Hum Orahovski, Kom Kučki, Kunj Kostiča u Kučima, Pivljan
iznad Kolašina, Vila (Rohlena, 1942: 200), Zeletin (Lakušić, R., 1968: Tab. 161).
Onobrychis oxyodonta Boiss.

Diagn. Pl. Orient. 2: 98. 1843
= Onobrychis oxyodonta subsp. bithynica (Širj.) Ponert, in Feddes Repert. 83: 642.
1973
Stanište: Otvorena staništa, akmenajri, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Medun (Rohlena, 1942: 201), E – Balj iznad
Andrijevice, Kuči (Rohlena, 1942: 201), Me – Dabanova voda iznad Bara (Rohlena,
1942: 201), Dobre Vode, Krute (Petrović, 2011: 93), Pristan (Rohlena, 1942: 201).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko polostrvo, Turska.
Onobrychis viciifolia Scop.

Fl. Carniol., ed. 2, 2: 76. 1772
= Onobrychis onobrychis H. Karst., nom. illeg., Deut. Fl. 681. 1883
= Hedysarum onobrychis L., Sp. Pl. 751. 1753
= Onobrychis sativa Lam., Fl. Franç. 2: 652. 1779
= Onobrychis viciifolia subsp. sativa (Lam.) Thell., nom. inval., in Mém. Soc. Sci. Nat.
Cherbourg 38: 342. 1912
= Onobrychis vulgaris Gueldenst., Reis. Russland 2: 19, 33. 1791
Stanište: Livade, uglavnom kserotermne.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Vjerovatno samo introdukovana (Rohlena,

1942: 200).
Genus: Ononis L.
Sp. Pl.: 716. 1753
Ononis natrix L.
Sp. Pl.: 717. 1753
= Ononis ambigua Lange, in Vidensk. Meddel. Dansk Naturhist. Foren. Kjobenhavn
10: 238. 1878
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Herceg Novi (Studniczka, 1890: 76).
Ononis pusilla L.
Syst. Nat., ed. 10, 10: 1159. 1759
= Ononis brachyantha Rouy, in Rev. Sci. Nat. Montpellier ser.3, 3: 81. 1883
= Ononis columnae All., Auct. Syn. Meth. Stirp. Hort. Regii Taur.: 25. 1773
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me –Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 243), Sm –
kanjon Cijevne: Ćemovsko polje, Kuće Rakića (Bulić, 1994:84; Hadžiablahović &
Bulić 2004: 47), Piperi: na putu Gornji Crnci-Zadolje (Pulević, 2005: 78), Podgori-
ca (Hadžiablahović & Bulić 2004: 47; Stešević et al., 2014: 53), okolina Podgorice:
Dinoša, Ćemovsko polje, Milješ, Rakića Kuće, Tuški put (Bulić, 1994: 84; Hadžia-
blahović et Bulić, 2004: 47).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna i dio srednje Evrope, Sredozemlje, izu-
zimajući sjeveroistok Afrike.
Ononis reclinata L.
Sp. Pl., ed. 2, 2: 1011. 1763
= 1Ononis reclinata L. var. mollis Heldr.
Stanište: Suve livade, kamenita staništa, obod termofilnih šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – oko Bara (Rohlena, 1942: 1761), Bokoko-

torski zaliv (Hirc, 1912: 47), Spilica (Petrović, 2011: 94), Sveti Stefan – Petrovac
(Šmarda, 1968: 82), oko Ulcinja (Rohlena, 1942: 1761), Velembusi (Petrović, 2011:
94), Sm – kanjon Cijevne: Ržanički most, Dinoško polje (Hadžiablahović 2006:
97), Donji Murići (Petrović, 2011: 94), Podgorica (Hadžiablahović 2006: 97; Ste-
šević et al., 2014: 53), Tuzi, brdo Dečić (Hadžiablahović 2006: 97).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna i dio srednje Evrope, Sredozemlje, izu-
zimajući sjeveroistok Afrike.
Ononis spinosa L. subsp. spinosa

Sp. Pl.: 716. 1753
= Ononis repens subsp. spinosa Greuter, nom. illeg., in Willdenowia 16: 113. 1986
Stanište: Livade, oranice, pored puteva, obodi šuma
na kod Pljevalja (Caković, 2014: 28), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), C – Dragovića
polje, manastir Morača (Bulić, 2008: 131), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 29),
Mrtvo Duboko, Osreci, Sjevernica (Bulić, 2008: 131), E – Bežijovo u Kučima (Ro-
hlena, 1942: 176), okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 94), Bjelasica (La-
kušić, R., 1966: Tab. 5), ispod Kučkog Koma (Rohlena, 1942: 176), okolina Petnji-
ce (Škrijelj, 2013: 33), W – Vilusi (Rohlena, 1942: 176), Me – Budva (Adam et al.,
1971: 57), Kotor, Lastva (Aalto et al., 1972: 40), Tivat (Aalto et al., 1972: 40), Ve-
lembusi (Petrović, 2011: 94), Sm – Bioče (Bulić, 2008: 131), Brajići, Cetinje (Stan-
ković-Tomić, 1970: 34), Cijevna (Bulić, 1994: 84), Danilovgrad (Rohlena, 1942:
176), Dolovi (Stanković-Tomić, 1970: 34), Duga (Bulić, 2008: 131), između Golu-
bovaca i Plavnice (Adamović, 1913: 23), Ivanova korita (Stanković-Tomić, 1970:
34), Lonac (Petrović, 2011: 94), Majstori (Stanković-Tomić, 1970: 34), Martinići
(Bešić, 1978: 29), oko Njeguša (Rohlena, 1942: 176), Piperi: južni dio (Božović et
al., 2006: 110), Podgorica (Stešević et al., 2014: 53), Spilica-Mali Mikulići (Petro-
vić, 2011: 94), Spuž (Bešić, 1978: 29).
Geografsko rasprostranjenje: Skoro cijela Evropa izuzimajući krajni sjeveroi-
stok, zapadna Azija, sjeverozapadna Afrika.
Ononis spinosa L. subsp. antiquorum (L.) Arcangeli

Comp. Fl. Ital.: 157. 1882
Basionym: 1Ononis antiquorum L., Sp. Pl., ed. 2: 1006. 1763

= 2Ononis antiquorum L. var. pungens Aschers. & Graeb.
= Ononis repens subsp. antiquorum (L.) Bonnier & Layens, Tabl. Syn. Pl. Vasc. Fran-
ce: 72. 1894
Stanište: Livade, zapuštene oranice.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Vrbanja na Orjenu (Berger, 1914: 832), Me
– Dobrota (Studniczka, 1890: 761), južne padine sv. Ilije na poluostrvu Vrmac (Ka-
raman, 1997: 54), kod Radiševića na poluostrvu Luštica (Berger, 1914: 832), Sm -
kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Hadžiablahović, 2010: 50), Podgorica (Černjavski et
al. 1949: 73; Stešević, 2009: 87).
Ononis spinosa subsp. hircina (Jacq.) Gams

= Ononis hircina Jacq., Hort. Bot. Vindob. 1: 40. 1771
= 1
Ononis hircina Jacq. var. spinescens Led.
= 2
Ononis hircina Jacq. var. spinescens Led. f. spino-hircina (Feicht.) Širj.
= Ononis arvensis L., Syst. Nat., ed. 10, 2: 1159. 1759
= Ononis procurrens Benth.,
= Ononis pseudohircina Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 150. 1866
= Ononis semihircina Simonk.,
= Ononis spinescens (Ledeb.) Grecescu, Consp. Fl. Roman.: 163. 1898
= Ononis spinosiformis Simonk. (provisional), in Oesterr. Bot. Z. 27: 158. 1877
= Ononis repens subsp. arvensis (L.) Greuter, in Willdenowia 16: 113. 1986
= Ononis spinosa subsp. arvensis (L.) Greuter & Burdet, in Willdenowia 19: 33. 1989
= Ononis spinosa subsp. spinosiformis (Simonk.) Greuter & Burdet, in Willdenowia
19: 34. 1989
Stanište: Livade, kamenjari, pored puteva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mratinje ispod Maglića, Pošćensko jeze-
ro kod Šavnika (Rohlena, 1942: 1761), E – Andrijevica, Kralje, Mateševo, Kolašin
(Rohlena, 1942: 1761), Me – oko Bara (Rohlena, 1942: 1762), Sm – Danilovgrad
(Rohlena, 1942: 1761), oko Njeguša (Rohlena, 1942: 1762 ; Stanković-Tomić, 1970:
341), Obzovica (Stanković-Tomić, 1970: 341), oko Podgorice, Spuž, Torinje kod Nje-
guša (Rohlena, 1942: 1761).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Rusija.
Ononis spinosa L. subsp. procurrens (Warl.) Briq.

Prodr. Fl. Corse 2: (1) 250. 1913
Basionym: 1Ononis repens L., Sp. Pl.: 717. 1753

= Ononis maritima Dumort., in Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 1: 113. 1862
= Ononis procurrens Wallr., Sched. Crit.: 381. 1822
= Ononis spinosa subsp. maritima (Dumort.) P. Fourn., Quatre Fl. France: 540. 1936
Stanište: Uz put, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me –istočno od Budve ka Paštrovićima (Tomma-
sini, 1835: 55).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, sjevrozapadna Afrika, Mala Azija.
Ononis viscosa subsp. breviflora (DC.) Nyman

Consp. Fl. Eur.: 161. 1878
Basionym: 1Ononis breviflora DC., Prodr. 2: 160. 1825

Stanište: Pješčana staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Spilica (Petrović, 2011: 94), na pješčanoj
obali kod Ulcinja (Rohlena, 1942: 1761).
Genus: Ornithopus L.
Sp. Pl.: 743. 1753
Ornithopus compressus L.
Sp. Pl.: 744. 1753
Stanište: Osunčana i suva staništa, livade, pored puteva.

– Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 48), Činovica (Karaman, 1997: 59), između Ba-
ra i Ulcinja (Adamović, 1913: 25), Luštica (Karaman, 1997: 59, orig. podaci), Spi-
lica (Petrović, 2011: 94), Sm –Podgorica (Rohlena, 1942: 197; Stešević et al., 2014:
53), po šibljacima na Rumiji (Adamović, 1913: 25)
Genus: Oxytropis DC.

Astragalogia: ed. Fol. Max. 53; ed. Fol. Min. 66. 1802
Oxytropis campestris (L.) DC.
Astragalogia: 74. 1802
Basionym: Astragalus campestris L., Sp. Pl. 761. 1753

Stanište: Planinske rudine, osuline.

1942: 166), Jablan vrh (Rohlena, 1942: 166), Sinjajevina (Rohlena, 1942: 166), E
– Javorje, Kom (Rohlena, 1942: 166).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Sibir, Sjeverna Amerika.
Oxytropis dinarica (Murb.) Wettst.

in Biblioth. Bot. 26: 39. 1892
Basionym: 1Oxytropis campestris subsp. dinarica Murb.

= 2Oxytropis dinarica (Murb.) Wettst. var. macrocarpa Chrtek & Chrtkova
Stanište: Planinske rudine, osuline.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bobotov kuk (Horvat, 1934: 111), Durmitor
(Rohlena, 1942: 1661; Lakušić, R. et al. 1969: 179; Lakušić, R., 1968: Tab. 13), Ja-
blan vrh na Sinjajevini (Rohlena, 1942: 1661), Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 1661;
Bjelčić, 1956: 1461; Bjelčić et al., 1969: 981), Savin kuk (Lakušić, R. 1968: Tab. 13),
kanjon Tare (Lakušić, R., 1989: 270), Volujak (Bjelčić, 1956: 1461), E – Bjelasica
(Lakušić, R., 1966: Tab. 7), Hajla (Lakušić, R. 1970: 62), Komovi (Rohlena, 1942:
166; Lakušić, R., 1968: Tab. 12), Kučke planine: Hum Orahovski (Rohlena, 1942:
1661), Maja Kolata (Stevanović et al. 2001: 214), Mojan, Planinica, Žijovo, Vila; Fu-
ša Rudnice iznad Gusinja, Margarita ispod Koma (Rohlena, 1942: 1661), Žuti ka-
mena na Prokletijama (Bjelčić, 1956: 1461), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 26),
Orjen (Chrtek et Chrtkova, 1983: 3162).
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Orjenu Chrtek et Chrtek (1983: 316) opi-
suju varijetet macrocarpa.
Oxytropis halleri subsp. korabensis (Kümmerle & Jáv.) Chrtek & Chrtková
in Folia Geobot. Phytotax. Bohemoslov. 18: 319. 1983
Stanište: Planinske rudine, pukotine stijena.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Ahmica (Markišić, 2001: 330)
Oxytropis jacquinii Bunge

in Arbeiten Naturf. Vereins Riga 1: 226. 1847
= Oxytropis montana (L.) DC. subsp. jaquinii (Bunge) Hay.
1
= Astragalus jacquinii (Bunge) A. W. Hill, Index Kew. Suppl. 6: 22. 1926

= Astragalus montanus L. (provisional), Astragalogia: 66. 1802
= Oxytropis montana (L.) DC., Sp. Pl.: 760. 1753
Stanište: Planinske rudine i kamenjari.
Durmitor (Godicl, 1981: 496; Lakušić, R. et al. 1969: 179), Maglić (Lakušić, R. et
al. 1969: 179).
Geografsko rasprostranjenje: Planine južne Evrope.
Oxytropis pilosa (L.) DC.

Astragalogia: 91. 1802
Basionym: Astragalus pilosus L., Sp. Pl.: 756. 1753

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Lukavica (Rohlena, 1942: 166).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Rusija, Kavkaz.
Napomena: Rohlena (1942) ovaj takson. navodi sa znakom pitanja (« ? »).
Oxytropis prenja (Beck) Back

in Rchb., Icon. Fl. Germ. Helv. 22: 124. 1903
Basionym: Oxytropis halleri var. prenja Beck, in Ann. K. K. Naturhist. Hofmus. 2:

122. 1887
Stanište: Goleti i alpinski pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – planine durmitorskog sektora (Lakušić, R.
1968: 44). Durmitor (Bošnjak, 1935: 21; Lakušić, R., 1968: Tab. 13)
Genus: Petteria C. Presl.

in Abh. Königl. Böhm. Ges. Wiss. ser. 5, 3: 569. 1845
Petteria ramentacea (Sieb.) C. Presl.
in Abh. Königl. Böhm. Ges. Wiss. ser. 5, 3: 570. 1845
Basionym: 1Cytisus ramentaceus Sieber, in Flora 5: 242. 1822

Locus classicus: Kotor (Sieber, 1822: 242, sub nomen Cytisus ramentaceus).
Stanište: Osunčani kamenjari i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Komarnica (Pulević, 1966: 89), Piva (Blečić,
1958: 15; Pulević, 1966: 89; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2), dolina Pive ispod
Goranskog (Rohlena, 1942: 195), kanjon Tare (Janković, 1984: 14), C – Klopot, Lu-
tovo, Pelev brijeg (Bulić, 2008: 128), Platije (Stefanović, 1979: tab. 1; Bulić, 2008:
128), Rudine nikšićke (Rohlena, 1942: 195), Vjeternik (Rohlena, 1942: 195; Bu-
lić, 2008: 128), E – Kuči (Rohlena, 1942: 195), W – Grahovo (Rohlena, 1942: 195),
grahovska nahija (Adamović, 1913: 23), Orijen (Lakušić, R. et al., 1984: 289), Su-
torina (Pulević, 1966: 89), Vilusi (Rohlena, 1942: 195), Me – Bar (Rohlena, 1942:
195), između Bara i Ulcinja (Bunuševac et al., 1977: 73), priobalni dio unutrašnjeg
dijela Bokokotorskog zaliva (Đakonović 1978: 115), Boka Kotorska (Sieber, 1822:
2421; Fukarek, 1968; orig. podaci), Donji Stoliv-Boljun (Jovanović et al., 1979:
154), Lovćenske padine iznad Kotora (Jovanović et al., 1979: 157), Popova glava
(Karaman, 1997: 49), Savina (Obradović et Budak, 1979: 110), Trsteno (Šmarda,
1968: 86), Ulcinj (Rohlena, 1942: 195), Verige (Karaman, 1997: 49); Sm – Bioče
(Bulić, 2008: 128), Bratonožići (Pulević, 1966: 89), Cetinje (Rohlena, 1942: 195;
Pulević, 1966: 89), kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Hadžiablahović, 2010: 46), Cr-
mničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122), Čevo (Rohlena, 1942: 195), Ćelija
(Petrović, 2004: 43), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 195), Duga (Bulić, 2008: 128),
Đolaza (Petrović, 2004: 43), Katunska nahija, Lovćen (Rohlena, 1942: 195), Me-
đurečka planina, Možura (Petrović, 2011: 94), duž rijeku Moraču na putu do Pod-
gorice (Baldacci 1891a: 470), Nikšić (Rohlena, 1942: 195; Pulević, 1966: 89), Nje-
guši, Lješanska nahija (Rohlena, 1942: 195), Ostrog (Bešić, 1978: 30), Piperi (Pu-
lević, 1966: 89), Podgorica (Rohlena, 1942: 195; Stešević et al., 2014: 53), Rijeka
Crnojevića (Rohlena, 1942: 195), Spilica-Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 94), Vir-
pazar (Rohlena, 1942: 195; Šmarda, 1968: 86).
Napomena: Cytisus ramentaceus predstavlja prvu novoopisana biljku iz flore Crne
Gore.
Genus: Phaseolus L.
Sp. Pl.: 723. 1753
Phaseolus vulgaris L.
Sp. Pl.: 723. 1753
Stanište: Gajena vrsta, koja raste i subspontano.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Podgorica (Stešević et al., 2014: 53).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz tropskih i suptropskih djelova
Amerike. Danas je raširena po cijelom svijetu.
Genus: Pisum L.
Sp. Pl.: 727. 1753
Pisum sativum L. subsp. sativum
Sp. Pl.: 727. 1753
= 1Pisum sativum L. subsp. arvense (L.) A.Gr.
= 2Pisum sativum L. subsp. hortense (Neilr.) A.Gr.
= Lathyrus oleraceus Lam., Fl. Franç., ed. 2, 2: 580. 1779
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: gaji se na njivama, nerijetko raste subsponta-
no (Rohlena, 1942: 1752), E – selo Seoce na planini Balj (Rohlena, 1942: 1751), Sm
– Đuravci, Seoca (Petrović, 2011: 94).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom je iz Orijenta.
Pisum sativum L. subsp. elatius (M. Bieb.) Asch. & Graebn.

Syn. Mitteleur. Fl. 6: (2) 1064. 1910
Basionym: 1Pisum elatius M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 2: 151. 1808

= Pisum biflorum Raf., Caratt. Nuov. Gen.: 71. 1810
= Pisum humile Boiss. & Noë in Boiss., Diagn. Pl. Orient. 2: 45. 1856
= Pisum sativum subsp. humile (Holmboe) Greuter & al., in Willdenowia 14: 283.
1985
Stanište: Šikare, pored puteva.
– Dobra Voda iznad Bara (Rohlena, 1942: 175), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016:
244), Prčanj, Škaljari (Studnizska 1980: 79), oko Ulcinja (Adamović. 1913: 251),
Sm – Boljevići (Petrović, 2004: 45), Ostros (Petrović, 2011: 94), Podgorica (Rohle-
na 1905: 42; Stešević et al., 2014: 53).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, prednja Azija.
Genus: Robinia L.
Sp. Pl.: 722. 1753
Robinia pseudacacia L.
Sp. Pl.: 722. 1753
Stanište: Šume, pored puteva, obala rijeka, ruderalna staništa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: kultivisana, često se javlja subspontano (Ro-
hlena, 1942: 163), C – Međuriječje, Morača (Bulić, 2008: 129), Morakovske bare
(Bubanja, 2004: 29), E – Polimlje (Jovančević, 1982: 106), okolina Petnjice (Škri-
jelj, 2013: 33) Me – Dobre Vode (Petrović, 2011: 95), Donji Štoj (Bubanja, 2016:
244), Pečurice (Petrović, 2011: 95), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 33), Savinska
Dubrava (Popović, 1979: 312), Sm – Bioče (Bulić, 2008: 129), Boljevići (Petrović,
2011: 95), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122), Danilovgrad (Bešić,
1978: 30), Ostros (Petrović, 2011: 95), Martinići (Bešić, 1978: 30), Piperi: južni
dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Stešević, 2009: 87), Spuž (Bešić, 1978:
30), Sutorman (Petrović, 2004: 43).
Genus: Scorpiurus L.
Sp. Pl.: 744. 1753
Scorpiurus muricatus L.
Sp. Pl.: 745. 1753
= 1
Scorpiurus subvillosus L., Sp. Pl.: 745. 1753
= Scorpiurus echinatus Lam., in Lam. & Poir., Encycl. 1: 726. 1785
= Scorpiurus laevigatus Sm., in Sibth. & Sm., Fl. Graec. Prodr. 2: 81. 1813
= Scorpiurus oliverii P. Palau, in Anales Inst. Bot. Cavanilles 11: (2) 486. 1953
= Scorpiurus sulcatus L., Sp. Pl.: 745. 1753
= Scorpiurus muricatus subsp. laevigatus (Sm.) Thell., in Mém. Soc. Sci. Nat. Cher-
bourg 38: 338. 1912
= Scorpiurus muricatus subsp. subvillosus (L.) Thell., in Mém. Soc. Sci. Nat. Cherbourg
38: 339. 1912
= Scorpiurus muricatus subsp. sulcatus (L.) Thell., in Mém. Soc. Sci. Nat. Cherbourg
38: 339. 1912
= Scorpiurus subvillosus subsp. sulcatus (L.) Hayek, in Repert. Spec. Nov. Regni Veg.
Beih. 30: (1) 923. 1926
Stanište: Njive, livade, kamenita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak (Weiss, 1866: 582), Herceg Novi
(Studniczka, 1890: 78), Me – Bar (Rohlena, 1942: 2001), Bokokotorski zaliv (Hirc,
1912: 48; Karaman, 1997: 62; orig. podaci), Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 244), Krute
(Petrović, 2011: 95), Pržno, Radovići, Solila (Karaman, 1997: 60), Trsteno (Šmar-
da, 1968: 1031), Ulcinj (Rohlena, 1942: 2001), Sm – oko Plavnice (Adamović, 1913:
261), Podgorica (Rohlena, 1942: 2001; Hadžiablahović, 2010: 56; Stešević et al.,
2014: 53), put Spilica-Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 95).
Genus: Securigera DC.

in Lam., Fl. Franç., ed. 2, 4: 609. 1805
Securigera cretica (L.) Lassen
Basionym: 1Coronilla cretica L., Sp. Pl.: 743. 1753

Stanište: Livade, pored puteva, obodi šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – oko Bara (Rohlena, 1942: 1981), Bokoko-
torski zaliv (Hirc, 1912: 481), Kotor (Pantocsek, 1874: 1321), padine iznad Mua i
Škaljara (Studniczka, 1890: 781), Poani, Pržno (Karaman, 1997: 591), Radanovići
(Šmarda, 1968: 36), Savina (Rohlena 1922: 81), Vrmac (Pantoczek 1874: 132), Ze-
lenika (Rohlena 1922: 81), Sm – Međurečka planina (Petrović, 2011: 95).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa, dio Male Azije.
Securigera elegans (Pančić) Lassen

Basionym: 1Coronilla elegans Pančić, in Pančić, Fl. Serbiae: 262. 1874

= Coronilla latifolia (Hazsl.) Jáv., Magyar Fl.: 641. 1924
Stanište: Rubovi šuma i šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor: kod Crnog jezera (Aalto et al.,

1972: 371), E – Bjelasica: Biogradska gora (Blečić et al., 1968: 2301).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, južni dio srednje Evrope.
Securigera securidaca (L.) Degen & Dörfl.

Basionym: Coronilla securidaca L., Sp. Pl.: 743. 1753

= 1 Bonaveria securidaca (L.) Halácsy, Consp. Fl. Graec. 1: 413. 1900
= 2Securigera coronilla DC., in Lam., Fl. Franç., ed. 2, 4: 609. 1805
Stanište: Livade, pored puteva, obodi šikara.
ski zaliv (orig. podaci), Činovica (Karaman, 1997: 59), Donji i Gornji Štoj (Buba-
nja, 2016: 245), Herceg Novi, Jaz (Šmarda, 1968: 105), Krute (Petrović, 2011: 95),
Kumbor i Savina (Rohlena 1922: 7), Lepetane (Karaman, 1997: 59), Pržno, Solila
(Karaman, 1997: 59), Sutomore (Šmarda, 1968: 105), podnožje Vrmca (Tomma-
sini 1835: 102; Pantocsek 1874: 132), Ulcinj (Rohlena, 1942: 191), Sm – Cijevna
(Bulić, 1994: 87), Drušići (Rohlena, 1942: 191), Godinje (Petrović, 2011: 95), Mi-
ljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 49), Podgorica (Rohlena, 1942: 191; Stešević,
2009: 89), Rumija (Adamović, 1913: 251), Spilica-Veliki Mikulići (Petrović, 2011:
95), Tuđemile, Virpazar (Rohlena, 1942: 191).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, izuzimajući sjevernu i sjeveroistoč-
nu Afriku.
Securigera varia (L.) Lassen

Basionym: 1Coronilla varia L., Sp. Pl.: 743. 1753

= 2Coronilla varia L. f. recta Hay.
= 3Coronilla varia L. var. pauciflora Gris.
Stanište: Livade, proplanci, svijetle šume, ruderalna staništa.
na kod Pljevalja (Caković, 2014: 271), Liverovići (Bubanja, 2004: 31), Piva (Rohle-
na, 1942: 1981), kanjon Tare (Bulić, 1989: 1241), dolina Vrbnice u Pivi (Rohlena,
1942: 1983), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 571), Morakovske bare (Bubanja,
2004: 31), Orahovo (Rohlena, 1942: 1981), Rašulja (Fukarek, 1963: 1371), E – oko
Andrijevice (Rohlena, 1942: 1981), Biogradska gora (Černjavski, 1936–37: 291), is-
pod Huma Orahovskog, Kralje, veliki Maglić u Kučima (Rohlena, 1942: 1981), Mo-
kra planina (Rudski, 1949: 50), Prokletije – blizu granice sa Albanijom (Rohlena,
1942: 1982), Vusanje (Rohlena, 1942: 1981), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 1981),
Cijevna (Bulić, 1994: 881), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 1981), Ftjani (Petrović,
2011: 95), Golo brdo iznad Njeguša, Njeguši (Rohlena, 1942: 1981), Martinići (Be-
šić, 1978: 29), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 1081), Podgorica (Stešević,
2009: 78), Seoca (Petrović, 2011: 95), Velestovo, Zagarač (Rohlena, 1942: 1981)
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i južna Evropa, Mala Azija, jugozapad-
na Azija.
Genus: Spartium L.
Sp. Pl.: 708. 1753
Spartium junceum L.
Sp. Pl.: 708. 1753
Stanište: Mediteranski kamenjari i šikare.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak (Weiss, 1866: 582), Sutorina
(Protić, 1908: 283), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 197 – ovaj lokalitet Rohle-
na navodi sa znakom « ? »), Me – između Bara i Ulcinja (Bunuševac et al., 1977:
80), Bar, priobalni dio unutrašnjeg dijela Bokokotorskog zaliva (Đakonović 1978:
115), između Budve i Jaza (Adam et al., 1971: tab. 3), Dobre Vode, Krute (Petro-
vić, 2011: 95), Jaz (Šmarda, 1968: 109), Kotor (Pantocsek, 1874: 122; Methew et
Grey-Wilson, 1971: 196), Kotorski zaliv (Grebenschikov, 1960: 101), Lastva (Aalto
et al. 1972: 40), Lovćenske padine iznad Kotora (Jovanović et al., 1979: 156), Podi
(Grebenschikov, 1960: 102), Savinska Dubrava (Popović, 1979: 312), Stoliv (Jova-
nović et al. 1979: 154), Tivat (Hirc, 1912: 103; Aalto et al., 1972: 40), Ulcinj (Ro-
hlena, 1942: 197), Velembusi (Petrović, 2011: 95), Verige (Jovanović et al., 1979:
156; Karaman, 1997: 48), podnožje Vrmca (Tommasini 1835: 10), Zelenika (Gre-
benschikov, 1960: 102), Žukovica pored Budve, Žukotrlica pored Bara (Šatović,
1988: 68), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 80), Lješanska nahija (Petrović, 2011: 95),
Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 42), oko Nikšića (Rohlena, 1942: 197), izme-
đu Plavnice i Golubovaca (Adamović, 1913: 23), Podgorica (Rohlena, 1942: 197;
Bulić, 2008: 128; Stešević, 2009: 89), Spilica-Mali Mikulići (Petrović, 2011: 95),
Sutorman (Petrović, 2004: 42), Tuđemile, Virpazar (Rohlena, 1942: 197).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, izuzimajući sjever i sjeverositok
Afrike.
Genus: Trifolium L.
Sp. Pl.: 764. 1753
Trifolium alpestre L.
Sp. Pl., ed. 2, 2: 1082. 1763
= 1Trifolium alpestre L. f. monostachyum Ser.
= 2Trifolium alpestre L. var. durmitoreum Rohl., Sitz.Ber.Böhm.Gess.Wiss. 1903: 24.
1903
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Božur, Bukovica, Crno jezero (Rohlena,
1942: 189), Durmitor (Rohlena, 1942: 1892; Lakušić, R. et al. 1982: 992), Ivica iznad
Šavnika, Kovčice ispod Durmitora, Sinjajevina, Šavnik (Rohlena, 1942: 189), ka-
njon Tare (Bulić, 1989: 123), Varda, Žabljak (Rohlena, 1942: 189), C – Babji zub
(Vuksanović, 2003: 59), Lukavica, Korita rovačka (Rohlena, 1942: 189), Morakov-
ske bare (Bubanja, 2004: 30), Treblješ luka, Štirni do (Rohlena, 1942: 189), E – oko
Andrijevice, Balj (Rohlena, 1942: 189), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 5), Glava
iznad Kolašina, Hum Orahovski, oko Kolašina, Kralje iznad Andrijevice (Rohle-
na, 1942: 189), Mokra planina (Rudski, 1949: 31), Pelj iznad Kolašina (Rohlena,
1942: 189), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 142), Trešnjevik (Rohlena, 1942: 189),
Žljeb (Rudski, 1949: 7), W – Crkvice (Ascherson, 1868: 329), Jastrebica (Adamo-
vić, 1913: 24), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 87), Lovćen (Tommasini, 1835: 24), na
padinama Lovćena iznad Njeguša (Rohlena, 1942: 1891), Mirac iznad Kotora (Ro-
hlena, 1942: 189).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna, jugoistočna Evropa, Sibir.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Žabljaku Rohlena (1903: 24) opisuje va-
rijetet durmitoreum.
Trifolium angustifolium L.
Sp. Pl.: 769. 1753
Stanište: Suve livade, obodi šikara, kamenita staništa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak (Weiss, 1866: 582), Me – Bo-
kokotorski zaliv (Karaman, 1997: 58; orig. podaci), između Budve i Jaza (Adam
et al., 1971: tab. 3), Dobre vode (Petrović, 2011: 96), Donji i Gornji Štoj (Bubanja,
2016: 245), Lastva (Aalto et al., 1972: 39), iznad Lepetana, Mua, Prčnja (Tomma-
sini 1835: 25), Pečurice (Petrović, 2011: 96), Pržno, Sveti Stefan (Aalto et al., 1972:
39), Škaljari (Hirc, 1912: 105), Trsteno (Šmarda, 1968: 115), Sm – Bioče (Rohlena,
1942: 183), između Boreta i Cetinja (Leute, 1978: 90), Crmničko polje (Pulević, Mi-
jušković, 1977: 122), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 183; Bešić, 1978: 28), Drušići,
manastir Duga, Komani (Rohlena, 1942: 183), Krušenica – sedlo na Ilijinom brdu
(Šmarda, 1968: 115), Lisinj, Livari (Petrović, 2011: 96), Martinići (Bešić, 1978: 28),
Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 48), Njeguši (Rohlena, 1942: 183), Piperi: juž-
ni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgorica (Stešević, 2009: 89), Rijeka Crnojevi-
ća (Rohlena, 1942: 183), Rumija (Adamović, 1913: 24), Spilica-Veliki Mikulići (Pe-
trović, 2004: 48), Sutormore (Šmarda, 1968: 115), Virpazar (Rohlena, 1942: 183)
Trifolium arvense L.
Sp. Pl.: 769. 1753
= 1Trifolium agrestinum Boreau, Fl. Centre France, ed. 3, 2: 153. 1857
= Trifolium arenivagum Boreau, Fl. Centre France, ed. 3, 2: 153. 1857
= Trifolium brachyodon (Čelak.) A. Kern., Sched. Fl. Exs. Austro-Hung.: no. 1606.
1887
= Trifolium brittingeri Opiz, Naturalientausch: 142. 1825
= Trifolium capitulatum Pau, Not. Bot. Fl. Españ. 1: 9. 1887
= Trifolium gracile Thuill. (provisional), Fl. Env. Paris, ed. 2: 383. 1799
= Trifolium longisetum Boiss. & Balansa (provisional), in Boiss., Diagn. Pl. Orient. 3:
(6) 47. 1859
= Trifolium arvense subsp. gracile (Thuill.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 175. 1878
Stanište: Livade, šikare bjelograbića, kamenita staništa, oranice, pored puteva, ru-
deralna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984: 74), Šavnik
(Rohlena, 1942: 185), C – između Manastira Morače i Bistrice, Štirni do ispod pla-
nine Lola (Rohlena, 1942: 185), E – Kralje iznad Andrijevice, ispod Kučkog Koma
(Rohlena, 1942: 185), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 33), Polimlje (Jovančević,
1982: 106), Me – Budva (Adam et al., 1971: 57), Đenovići (Rohlena 1922: 9), Či-
novica (Karaman, 1997: 56), Lastva (Aalto et al., 1972: 39), padine Mua i Prčnja
(Tommasini 1835: 29), Štoj (Höpflinger, 1964: 98), Ulcinj (Rohlena, 1942: 185),
Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 185), Cijevna (Bulić, 1994: 85), Crmnica, Drušići
(Rohlena, 1942: 185), Đuravci (Petrović, 2011: 96), Farmaci, Čevo, Lastva Čevska
(Rohlena, 1942: 185), Lisinj, Livari (Petrović, 2011: 96), Martinići (Bešić, 1978:
28), Murići (Petrović, 2011: 96), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Pod-
gorica (Rohlena, 1942: 185; Stešević, 2009: 89), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942:
185), Sutorman, Vrsuta (Petrović, 2004: 47).
Geografsko rasprostranjenje: Skoro cijela Evropa, sjeverna i zapadna Azija,

sjeverna Afrike.
Trifolium aureum Pollich

Hist. Pl. Palat. 2: 344. 1777
Pro parte: Trifolium strepens Crantz, nom. illeg., Stirp. Austr. Fasc., ed. 2: 411. 1769
= Chrysaspis aurea (Pollich) Greene, in Pittonia 3: 204. 1897
Stanište: Livade, svijetle šume i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Nedajno na Pivskoj planini (Rohlena, 1942:
181), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), E – Ćafa Gvozdača, Jerinja glava iznad An-
drijevice, dolina Perućice ispod Koma (Rohlena, 1942: 181), W – Krivošije (Stud-
niczka, 1890: 77).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Kavkaz, Mala Azija.
Trifolium badium Schreb.

in Sturm, Deutschl. Fl. Abth.1: 16. 1804
= 1Trifolium badium subsp. pseudobadium (Velen.) Kožuharov, in Jordanov, Fl. Rep.

Pop. Bulg. 6: 353. 1976
= Chrysaspis badia (Schreb.) Greene, in Pittonia 3: 206. 1897
= Trifolium pseudobadium Velen., in Sitzungsber. Königl. Böhm. Ges. Wiss. Prag.,
Math.-Naturwiss. Cl. 1889: (2) 33. 1889
= Trifolium rytidosemium Boiss. & Hohen., Diagn. ser. 1, 9: 29. 1849
Stanište: Planinski pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Barno jezero i Bukovica ispod Durmitora
(Rohlena, 1942: 1811), Crvena stijena na Durmitoru, Kovčice u podnožiju Durmi-
tora (Rohlena, 1942: 181), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 1), Crna planina,
dolina Perućice ispod Koma (Rohlena, 1942: 181) ispod Kučkog Koma (Rohlena,
1942: 1811), Mokra planina (Rudski, 1949: 48), Piševo i Sjekirica planina iznad
Andrijevice (Rohlena, 1942: 1811)
Geografsko rasprostranjenje: Planine južne i jugoistočne Evrope.
Trifolium bocconei Savi.

in Atti Accad. Ital. 1: 191. 1808

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Kumbor, Meljine (Studniczka, 1890: 77),
Me – Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 47), Vrmac (Studniczka, 1890: 77), Sm – Pod-
gorica (Stešević, 2009: 89), dolina Zete kod Danilovgrada (Rohlena, 1942: 183).
Geografsko rasprostranjenje: Dio atlanske Evrope, Sredozemlje isključujućo
sjevernu i sjeveroistočnu Afriku.
Trifolium campestre Schreb.

= Trifolium campestre Schreb. var. pratense (Posp.) Rohl.
1
= Trifolium campestre Schreb. f. minus (Koch.) Hay.

2
= 3
Trifolium procumbens L., nom. ambig., Sp. Pl.: 772. 1753
= Chrysaspis campestris (Schreb.) Desv., Observ. Pl. Angers: 164. 1818
= Trifolium erythranthum (Griseb.) Halácsy, in Oesterr. Bot. Z. 56: 208. 1906
= Trifolium lagrangei Boiss., Fl. Orient. 2: 154. 1872
= Trifolium pseudoprocumbens C. C. Gmel., Fl. Bad. 3: 240. 1808
= Trifolium pumilum M. Hossain (provisional), in Notes Roy. Bot. Gard. Edinburgh
23: 479. 1961
= Trifolium thionanthum Hausskn., in Mitt. Geogr. Ges. (Thüringen) Jena 5: (2) 71.
1886
Stanište: Livade, travnjaci, kamenjari, pored puteva, ruderalna staništa.
okolina Pljevalja (Stešević et Jovović 2002: 49), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), Ža-
bljak (Jovanović et al., 2013: 68), Voloder u podnožju Ljubišnje (Tomić, 1988: tab.
1), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 59), E – Andrijevica, (Rohlena, 1942: 180),
Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 5), oko Kolašina, u dolini Perućice ispod Koma
(Rohlena, 1942: 180), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 34), W – Grahovo (Rohlena,
1942: 180), Me – Bar (Rohlena, 1942: 180), Budva (Adam et al., 1971: 57), Činovi-
ca, Donji Stolic (Karaman, 1997: 56), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 246), Jaz
(Šmarda, 1968: 116), Kotor (Pantocsek, 1874: 1273), Klinci (Karaman, 1997: 56),
Lepetane (Karaman, 1997: 56), Lastva (Aalto et al., 1972: 39), padine Mua i Prčanj
(Tommasini 1835: 29), Pržno, Sveti Stefan (Aalto et al., 1972: 39), Tivat (Karaman,
1997: 56), Ulcinj (Rohlena, 1942: 180), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović,
2007: 60), Sm – Boljevići (Petrović, 2011: 96), Cetinjsko polje (Stanković-Tomić,
1970: 34), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122), Danilovgrad (Rohle-
na, 1942: 1802), Đolaza (Petrović, 2004: 47), Ivanova korita (Stanković-Tomić,
1970: 34), Lonac (Petrović, 2004: 47), Livari (Petrović, 2011: 96), Lovćen (Rohle-
na, 1942: 180), Martinići (Bešić, 1978: 28), Njeguši (Stanković-Tomić, 1970: 34),
Plavnica (Rohlena, 1942: 180), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Pod-
gorica (Rohlena, 1942: 1801; Stešević, 2009: 89), Seoca (Petrović, 2011: 96), Spuž
(Bešić, 1978: 28), Trešnja iznad Njeguša, Virpazar, Vranjina (Rohlena, 1942: 180)
Geografsko rasprostranjenje: Skoro cijela Evropa, zapadna Azija, sjeverna
Afrika.
Trifolium cherleri L.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar, Ulcinj (Rohlena, 1942: 188), Sm –
Bioče, Danilovgrad, Duklja blizu Podgorice (Rohlena, 1942: 188), Podgorica (Ro-
hlena, 1942: 188; Stešević, 2009: 89).
nu Afriku.
Trifolium cinctum DC.

= Trifolium maritimum subsp. cinctum (DC.) Gibelli & Belli, in Mem. Reale Accad.
Sci. Torino ser. 2, 39: 389. 1889
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi, Meljine (Rohlena 1922: 9),
Me – Bar (Rohlena, 1942: 185), Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 47), Spilica (Pe-
trović, 2011: 96), Ulcinj (Rohlena, 1942: 185).
Trifolium dalmaticum Vis.

in Flora 1: 21. 1829
= Trifolium filicaule Boiss. & Heldr., in Boiss., Diagn. Pl. Orient. 2: (9) 24. 1849
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Goransko u Pivi (Rohlena, 1942: 184), C

– Babji zub (Vuksanović, 2003: 59), E – Andrijevica, Lipovo iznad Kolašina, Ora-
hovo, Vusanje (Rohlena, 1942: 184), Me – Bokokotorski zaliv (Visiani, 1829: 21;
Hirc, 1912: 47; Šmarda, 1968: 116), između Budve i Jaza (Adam et al., 1971: tab.
3), Kotor (Tommasini, 1835: 7; Pittoni, 1869: 155; Pantocsek, 1874: 127; Aalto et
al., 1972: 41), Lastva (Aalto et al., 1972: 39, Karaman, 1997: 57), padine iznad Prč-
nja i Mua (Karaman, 1997: 57), Škaljari (Pittoni, 1869: 155), Sm – Boljevići (Ro-
hlena, 1942: 184), Cetinje (Sagorski, 1897: 15), Cijevna (Bulić, 1994: 86), Dani-
lovgrad (Bešić, 1978: 29; Rohlena, 1942: 184), Drušići (Rohlena, 1942: 184), Đu-
ravci, Godinje (Petrović, 2011: 96), Kokoti (Rohlena, 1942: 184), Lisinj, Livari (Pe-
trović, 2011: 96), Njeguši (Rohlena, 1942: 184), Paštrovići (Tommasini, 1835: 27),
Podgorica (Rohlena, 1942: 184; Stešević, 2009: 89), Rijeka Crnojevića (Rohlena,
1942: 184), Sutorman (Petrović, 2011: 96), Virpazar (Adamović, 1913: 24).
Trifolium diffusum Ehrh.


Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – kod Herceg Novog (Studniczka, 1890: 77),
Sm – Podgorica (Stešević, 2009: 89).
Geografsko rasprostranjenje: Jugzapadna Evropa, Balkansko poluostrvo, juž-
ni dio srednje Evrope, južni dio istočne Evrope, Mala Azija.
Trifolium dubium Sibth.

Fl. Oxon.: 231. 1794
= Chrysaspis dubia (Sibth.) Greene, in Pittonia 3: 206. 1897
= Trifolium minus Sm., Fl. Cantab., ed. 2: 290. 1802
= Trifolium praticola Sennen, Diagn. Nouv.: 13. 1936
= Trifolium filiforme subsp. dubium (Sibth.) Gams, in Hegi, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 4: 1289.
1923
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111)
Geografsko rasprostranjenje: Skori cijela Evropa, sjeverozapadna Afrika.
Trifolium echinatum M.Bieb.

= 1 Trifolium reclinatum Waldst. & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung.: 299. 1811
= Trifolium procerum Rochel, Pl. Banat. Rar.: 50. 1828
= Trifolium supinum Savi, Obs. Trif.: 46. 1810
Stanište: Suve livade, obodi šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Boljevići (Petrović, 2011: 96), N – Pljev-
lja: pored rijeke Ćehotine (Mitranović, 1913: 151)
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa, Mala Azija.
Trifolium fragiferum L.
Sp. Pl.: 772. 1753
Stanište: Vlažne livade, obale.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mratinje, Piva (Rohlena, 1942: 183), W
– Radoštak (Weiss, 1866: 582), Me – Bar (Rohlena, 1942: 183), Kunje (Petrović,
2011: 97), Spilica (Petrović, 2011: 97), Tivatski zaliv (Janković et Stevanović, 1983:
379), Sm – Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 35), Cetinje (Gross et Kneucker, 1902:
52), Cijevna (Bulić, 1994: 86), Crmnica (Rohlena, 1942: 183), Đolaza (Petrović,
2004: 47), Gornji Grbalj (Stanković-Tomić, 1970: 35), Martinići (Bešić, 1978: 29),
Medun, Njeguško polje (Rohlena, 1942: 183), Plavnica (Rohlena, 1942: 183; Ada-
mović, 1913: 24), Podgorica (Rohlena, 1942: 183; Stešević, 2009: 91), Seoca (Petro-
vić, 2011: 97), selo Sozina (Petrović, 2004: 47), Spuž (Bešić, 1978: 29), Tivatska so-
lila (Janković et Stevanović, 1983: 379), padine iznad Mua (Tommasini 1835: 28).
Geografsko rasprostranjenje: Cijela Evropa, zapadna Azija, sjeverna Afrika.
Trifolium glomeratum L.
Sp. Pl.: 770. 1753
Stanište: Travnate zajednice.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Glavati, Prčanj (Studnizska 1890: 77),
Savina (Rohlena 1922: 9), Sm – Drušići blizu Rijeke, Lješanska nahija (Rohlena,
1942: 182).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje izuzimajući sjevernu i sjeveroistoč-
nu Afriku.
Trifolium hybridum L.
Sp. Pl.: 766. 1753
= Trifolium fistulosum Gilib., Fl. Lit. Inch. 2: 86. 1782
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Budoške bare (Bubanja, 2008: 35).
Trifolium incarnatum L. subsp. incarnatum

Sp. Pl.: 769. 1753
= 1
Trifolium incarnatum L. var. molineri (Balb.) DC.
= 2
Trifolium incarnatum L. f. roseum Rouy et Fouc.
= 3
Trifolium incarnatum L. var. molineri Presl.
= 4
Trifolium incarnatum L. var. elatius Gib.
Stanište: Livade, rubovi šikara, pored puta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Budoške bare, Krupac (Bubanja, 2008: 36),
E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 1851,3), Kralje iznad Andrijevice (Rohlena, 1942:
1852), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 33), Me – Bar (Rohlena, 1942: 1851), Gor-
nji Grbalj: Sutvara (Stanković-Tomić, 1970: 354), Ulcinjska solana (Vuksanović et
Petrović, 2007: 60), Sm – Cijevna (Bulić, 2008: 86), Danilovgrad (Rohlena, 1942:
1851), Đuravci (Petrović, 2011: 97), Gornja Krivača ispod Lovćena (Rohlena, 1942:
1851), Lovćen (Tommasini, 1835: 24), Kokoti, Krstac blizu Njeguša (Rohlena, 1942:
1851), Livari, Mikulići (Petrović, 2011: 97), Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004:
47), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgorica (Rohlena, 1942: 1851;
Stešević, 2009: 91), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 1851), Spuž (Bešić, 1978:
283), Trešnja ispod Lovćena, Virpazar (Rohlena, 1942: 1851).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadne, južni dio srednje Evrope, južna i
jugoistočna Evropa, sjeverna Afrika.
Trifolium incarnatum L. subsp. molineri (Hornem.) Syme

in Sm., Eng. Bot. (Ed. 3B) 3: 45. 1864
Basionym: 1Trifolium molinerii Hornem., Hort. Bot. Hafn.: 715. 1815

= Trifolium stramineum C. Presl, Fl. Sicul.: 20. 1826
= Trifolium incarnatum var. molinerii (Hornem.) Ser.
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Kotor (Hirc, 1912: 961), Sm – Rijeka Cr-

nojevića (Šmarda, 1968: 1161).
Trifolium lappaceum L.
Sp. Pl.: 768. 1753
Stanište: Livade, pored puteva.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi, Meljine (Studniczka, 1890:
77), Me – Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 47), Čeluge iznad Bara, Bar (Rohlena,
1942: 188), Dobrota (Studniczka, 1890: 77), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016:
246), Jaz (Šmarda, 1968: 116), Klinci (Karaman, 1997: 57), Kunje (Petrović 2011:
97), Lastva (Aalto et al. 1972: 39), padine Mua i Prčnja (Studniczka, 1890: 77), Pe-
čurice (Petrović, 2011: 97), Petrovac (Šmarda, 1968: 116), Solila (Karaman, 1997:
57), Sm – Boljevići (Rohlena, 1942: 188 ; Petrović, 2011: 97), Ćemovsko polje, Da-
nilovgrad, Drušići iznad Virpazara, Kokoti (Rohlena, 1942: 188), Podgorica (Ste-
šević, 2009: 91), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 188), Spilica-Veliki Mikulići
(Petrović, 2011: 97), Virpazar (Rohlena, 1942: 188).
nu Afriku.
Trifolium medium L. subsp. medium

Amoen. Acad. 4: 105. 1759
= 1Trifolium medium L. subsp. flexuosum (Jacq.) A.Gr.
= 2Trifolium flexuosum Jacq., Fl. Austriac. 4: 45. 1776
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 33), Seo-
ca ispod Balja (Rohlena, 1942: 1881), W – Vilusi (Rohlena, 1942: 1881), Me – Do-
nji Štoj (Bubanja, 2016: 247), Sm – Baša, Dobri do-vrh Rumije (Petrović, 2011:
97), Krstac kod Njeguša, Lastva Čevska (Rohlena, 1942: 1881), Lovćen (Tomma-
sini, 1835: 242), Livari, Mikulići (Petrović, 2011: 97), između Plavnice i Golubova-
ca (Adamović, 1913: 24), Podgorica (Stešević, 2009: 91), Rijeka Crnojevića, Rumi-
ja (Rohlena, 1942: 1881), Spuž (Bešić, 1978: 29), Virpazar (Rohlena, 1942: 1881).
Geografsko rasprostranjenje: Skoro čitava Evropa, prednja Azija.
Trifolium medium L. subsp. balcanicum Velen.

Fl. Bulg.: 135. 1891
= 1Trifolium pseudo-medium Hausskn., Mitt. Geogr. Ges. (Thuringen) Jena 5: 70 1887
188), Crno jezero (Hendrych, 1993: 1411), Šavnik (Rohlena, 1942: 188), E – Balj
iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 188), ispod Kučkog Koma, dolina Lima (Ro-
hlena, 1942: 188), Lubnica na Bjelasici, okolina Ivangrada i Mojkovca (Hendrych,
1993: 1411).
Trifolium micranthum Viv.

Fl. Libyc. Spec.: 45. 1824
= 1Trifolium filiforme L., nom. ambig., Sp. Pl.: 733. 1753
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 1791), Me –
Donja Klezna (Petrović, 2011: 971), Vrmac (Visiani 1850–52: 301), Sm – Dani-
lovgrad (Bešić, 1978: 29), Livari (Petrović, 2011: 971), Plavnica, dolina Sušice kod
Danilovgrada (Rohlena, 1942: 1791), Spuž (Bešić, 1978: 29).
Geografsko rasprostranjenje: Atlanska Evropa, južni dio srednje Evrope, Sre-
dozemlje izuzimajući sjevernu i sjeveroistočnu Afriku.
Trifolium montanum L.
Sp. Pl.: 770. 1753
= Trifolium celtibericum Pau, Not. Bot. Fl. Españ. 4: 28. 1891
Stanište: Brdske i planiske livade i šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići u Pivi, Bukovica ispod Durmi-
tora, Durmitor (Rohlena, 1942: 181), Golija (Blečić et Tatić, 1964: tab. 1), Goran-
sko (Rohlena, 1942: 181), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 28), Jablan vrh na
Sinjajevini, Savin kuk, Šavnik (Rohlena, 1942: 181), dolina Tare (Blečić et Tatić,
1962–1964 (1967): Tab. 1; Bulić, 1989: 124), Žabljak (Jovanović et al., 2013: 65), C
– Crkvine (Šmarda, 1968: 116), Lukavica (Rohlena, 1942: 181), Morakovske bare
(Bubanja, 2004: 30), Rudine Nikšićke (Rohlena, 1942: 181), E – Andrijevica (Ro-
hlena, 1942: 181), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 5; Blečić et Tatić, 1962–1964
(1967): Tab. 1), Bukovička rijeka (Markišić et Martinović, 1998: 215), Mokra pla-
nina (Rudski, 1949: 31), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 33), Pelj, Pivljan, Rudo
brdo iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 181), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 136),
Smiljevica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Žljeb (Rudski, 1949: 7), W
– Crkvice (Ascherson, 1868: 329), Orjen (Janković, 1962–1964 (1967): 206), Vilu-
si (Rohlena, 1942: 181), Sm – Lovćen, Njeguši (Rohlena, 1942: 181), Padež, Ruji-
šta, Štirovnik (Stanković-Tomić, 1970: 34).
Geografsko rasprostranjenje: Skoro čitava Evropa.
Trifolium nigrescens Viv.

Fl. Ital. Fragm.: 12. 1808
= 1Trifolium nigrescens Viv. f. prostratum Haussk.
Stanište: Livade, travnjaci, pored puteva, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Liverovići (Bubanja, 2004: 30), W – Gra-
hovo (Rohlena, 1942: 181), Herceg Novi (Studniczka, 1890: 77), Vilusi (Rohlena,
1942: 1811), Me – Bar (Rohlena, 1942: 181), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016:
247), Kotor (Hirc, 1912: 96), Sutomore (Šmarda, 1968: 115), Tivatska solila (Kara-
man, 1997: 55), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 60), Sm – Boljevi-
ći (Petrović, 2004: 46), Cetinje (Stanković-Tomić, 1970: 35), Cijevna (Bulić, 1994:
85), Doljani (Rohlena, 1942: 181), Gornji Grbalj (Stanković-Tomić, 1970: 35), Đo-
laza (Petrović, 2004: 46), Ivanova korita (Stanković-Tomić, 1970: 35), Lonac (Pe-
trović, 2004: 46), Livari, Murići (Petrović, 2011: 97), Martinići (Bešić, 1978: 29),
put Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 46), Njeguši, Obzovica (Stanković-Tomić,
1970: 35), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgorica (Stešević, 2009:
91), Sutormore (Šmarda, 1968: 116), Vladimir (Petrović, 2011: 97).
Trifolium noricum Wulfen

in Arch. Bot. (Leipzig) 3: 387. 1805
= 1Trifolium noricum Wulf. f. maior Bošnjak
= 2Trifolium noricum Wulf. subf. biceps Beck
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Drobnjaci (Blau, 1877: 79), Durmitor (Ro-
hlena, 1942: 186, 1862), Jablan vrh, Ledenica, Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 186),
Sinjajevina (Rohlena, 1942: 186), C – Gradište, Lola (Rohlena, 1942: 186), Lukavica
(Rohlena, 1942: 186, 1862), Pavlova livada, Štirni do (Rohlena, 1942: 186), E – Bje-
lasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 71), Dibala (Rohlena, 1942: 186), Gusinjske Prokleti-
je (Wraber, 1989: 295), Javorje, Kom, Konjska planina (Rohlena, 1942: 186), Ma-
ja Kolata (Lakušić, D. et Stevanović, 1995: 77), Pivljan iznad Kolašina, Pešinjak i
planinica u Kučima (Rohlena, 1942: 186), Prokletije (Rohlena, 1942: 1861), Šte-
din (Rudski 1935: 105).
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko poluostvro, zapadni dio Blakanskog
poluostrva.
Trifolium ochroleucon Huds.

Fl. Angl.: 283. 1762
= Trifolium pallidulum Jord., in Mém. Acad. Roy. Sci. Lyon, Sect. Sci. ser. 2, 1: 267.
1852
= Trifolium roseum C. Presl, in J. Presl & C. Presl, Delic. Prag.: 50. 1822
Stanište: Termofilne šikare, kamenjari. livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Barno jezero ispod Durmitora (Rohlena,
1942: 187), Durmitor (Lakušić, R., 1984: 87), Goransko u Pivi, Nikšić (Rohlena,
1942: 187), kanjon Tare (Bulić, 1989: 124), Varda, Vojnik, dolina Vrbnice u Pivi
(Rohlena, 1942: 187), C – Bratonožići, Morača, Štirni do (Rohlena, 1942: 187), E –
Ivica, Javorje, Kralje iznad Andrijevice, Mateševo, Orahovo, Pivljan iznad Kolašina
(Rohlena, 1942: 187), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 136), W – Jastrebica (Ada-
mović, 1913: 24), Meljine (Studniczka, 1890: 77), Radoštak (Weiss, 1866: 582), Vr-
banj na Orijenu (Rohlena 1922: 9), Vilusi (Rohlena, 1942: 187), Me – istočni dio
Bokokotorskog zaliva (Karaman, 1997: 58; orig. podaci), Kamenovo (Šmarda, 1968:
116), Kotor (Studniczka, 1890: 77), Lastva (Aalto et al., 1972: 39), Sm – Godinje,
Dobri do-vrh Rumije (Petrović, 2011: 98), Podgorica (Stešević, 2009: 91), oko Pod-
gorice, Rijeka (Rohlena, 1942: 187), Spuž (Rohlena, 1942: 187; Bešić, 1978: 29).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, srednja, južna Evropa, Mala Azija, sje-
verozapadna Afrika.
Trifolium pannonicum Jacq.

Observ. Bot. 2: 21. 1767
Stanište: Livade, pašnjaci, šikare.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984: 73), Gradi-
na kod Pljevalja (Caković, 2014: 28), Grkovo (Bošnjak, 1935: 16), Kovčice ispod
Durmitora, Ranisava (Rohlena, 1942: 188), C – Korita rovačka, Piperska Lukavi-

ca (Rohlena, 1942: 188).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna, srednja Evropa.
Trifolium palescens Schreb.

Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Golija (Blečić et Tatić, 1964: 89), Durmi-
tor (Lakušić, R. et al. 1969: 177), Mali Durmitor (Rohlena, 1942: 181), Savin kuk
(Lakušić, R. 1968: Tab. 8), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 1), Hajla (Lakušić,
1970: 63), Kom (Rohlena, 1942: 181), Maja Kolata (Lakušić et Stevanović, 1995:
77), Pivljan iznad Kolašina, Vermoš planina u Kučima (Rohlena, 1942: 181), Sta-
rac (Lakušić, R., 1968: Tab. 17).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadne, srednje, južna i jugoistočna Evropa.
Trifolium pallidum Waldst. & Kit.

Descr. Icon. Pl. Hung.: 35. 1801
Stanište: Livade, pašnjaci, njive.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Boljevići (Petrović, 2011: 98), Cijevna
(Bulić, 1994: 86), Drušići, Kakaricka gora, Plavnica (Rohlena, 1942: 185), Podgo-
rica (Stešević, 2009: 91).
nu Afriku.
Trifolium patens Schreb.

= 1Trifolium patens Schreb. f. maximum Bošnjak
= Trifolim patens Schreb. var. zetae Bošnjak, Soc.Sci.Nat.Croat. XLIX-L: 24. 1938.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Šavnik (Rohlena, 1942: 180), C – Mana-
stir Morača (Rohlena, 1942: 180), E – Ahmica, Kula iznad Rožaja (Bošnjak, 1938:
242), u dolini Lima blizu Andrijevice (Rohlena, 1942: 1801), Plavsko jezero ((Boš-
njak, 1938: 241), Me – Bar (Rohlena, 1942: 180), Tivatska solila (Karaman, 1997:
56), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 180), Cijevna (Bulić, 1994: 85), Crmničko po-
lje (Pulević, Mijušković, 1977: 122), Kokoti, Plavnica (Rohlena, 1942: 180), Pipe-
ri: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgorica (Rohlena, 1942: 180; Stešević,
2009: 89), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 180), Spuž (Bešić, 1978: 28), Virpa-
zar (Rohlena, 1942: 180).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadne, južna, srednja, jugoistočna Evro-
pa, Mala Azija, sjeveroistočna Afrika.
Napomena: Na matrijalu sakupljenom na Ahmici i kod Kule Bošnjak (1938: 24) je
opisao varijetet zetae, a na materijalu iz okolline Plavskog jezera var. maximum.
Trifolium patulum Tausch.

Syll. Pl. Nov. Ratisb. 2: 245. 1828
Stanište: Livade, šume lovora i koštanja.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crvena stijena ispod Durmitora (Rohlena,
1942: 186 – navodi se uz znak « ? »), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 25), Melji-
ne (Studniczka, 1890: 77), Orijen (Rohlena 1922: 8), C – Morača (Rohlena, 1942:
186), Me –Prčanj (Visiani 1850–52: 294), Stoliv (Visiani 1850–52: 294, Karaman,
1997: 57), Sm – Brčeli kod Vira (Rohlena, 1942: 186), Dobri do-vrh Rumije (Petro-
vić, 2011: 98), Ilijino brdo (Šmarda, 1968: 117), Kosa iznad Bara (Rohlena, 1942:
186), Krnjice (Petrović, 2011: 98), Krstac kod Njeguša, Mali Mikulići ispod Rumi-
je, Podgorica, Rasovatac kod Vira (Rohlena, 1942: 186), Rumija (Adamović, 1913:
25), Sutorman (Rohlena, 1942: 186), Sutomore-selo Sozina, Vladimir (Petrović,
2011: 98), Zeblje kod Boljevića (Rohlena, 1942: 186).
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko poluostrvo, zapadni dio Balkanskog
poluostrva.
Trifolium physodes M. Bieb.


Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – oko Bara (Rohlena, 1942: 183), Donji i
Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 247), oko Ulcinja (Rohlena, 1942: 183), Kotor (Hirc,
1912: 96), Sm – Ilijino brdo (Šmarda, 1968: 117), Mali Mikulići, Međurečka pla-
nina (Petrović, 2011: 98), Rumija (Adamović, 1913: 25).

nu Afriku.
Trifolium pignantii Fauché & Chaub.

in Bory, Exp. Sci. Morée, Bot.: 219. 1832
= 1Trifolium pignantii Fauché et Chaub. f. piligerum Rohl., Sitz.Ber.Böhm.Ges.Wiss.
1904: 38. 1904.
Stanište: Šume, rubovi šuma, pored puteva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići u Pivi (Rohlena, 1942: 188), ka-
njon Tare (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6), C – Morakovske bare (Bubanja,
2004: 30), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 188, 1881), oko Kolašina, Lijeva Ri-
jeka (Rohlena, 1942: 188), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 136), Voloder u pod-
nožju Ljubišnje (Tomić, 1988: tab. 1), Vučji potok ispod Vrmoše (Rohlena, 1942:
188), Žljeb (Rudski, 1949: 7), W – Crkvice (Pittoni, 1869: 156), Jastrebica (Ada-
mović, 1913: 25), Me – Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 47), Prčanj (Visiani 1850–
52: 295), Stoliv (Visiani 1850–52: 295, Karaman, 1997: 57), Sm – Cetinje (Rohle-
na 1922: 8), Boljevići iznad Virpazara (Rohlena, 1942: 188; Petrović, 2004: 47),
Cetinje, Bijela skala (Rohlena, 1942: 188), Dobri do-vrh Rumije (Petrović, 2011:
98), Ilijino brdo (Šmarda, 1968: 117), Lisinj (Petrović, 2011: 98), Lovćen, Njeguši
(Rohlena, 1942: 188), Mali Mikulići, Rasovatac (Petrović, 2011: 98), Rumija (Ro-
hlena, 1942: 188; Petrović, 2011: 98), Sutorman, Virpazar (Rohlena, 1942: 188),
Napomena: Na materijalu sakupljenom u okolini Andrijevice Rohlena (1904: 38)
opisuje formu piligerum.
Trifolium pratense L.
Sp. Pl.: 768. 1753
= 1
Trifolium pratense L. f. heterophyllum Lej. et Court.
= 2
Trifolium pratense L. var. sativum Schreb. f. flavicans (Vis.) Hay.
= 3
Trifolium pratense L. var. zetae Bošnjak
= 4
Trifolium pratense L. var. nivale Sieb.
= 5
Trifolium pratense L. f. minus Rouy et Fouc
= Trifolium borysthenicum Gruner
= Trifolium bracteatum Schousb., in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 41: (2) 140.
1869
Stanište: Livade, travnjaci, pored puteva, ruderalna staništa, šume.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Barno jezero (Rohlena, 1942: 1871; Birks
et Walters, 1972/73: 16), Bukovica ispod Durmitora (Rohlena, 1942: 1871), Budoš-
ke bare (Bubanja, 2008: 36), Durmitor (Rohlena, 1942: 1874), Golija (Blečić et Ta-
tić 1964: tab. 1), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 28), Kovčice ispod Durmi-
tora (Rohlena, 1942: 186), Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 1875), dolina Tare (Ro-
hlena, 1942: 186; Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Sinjajevina (Rohle-
na, 1942: 1874), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), Žabljak (Aalto et al., 1972: 30; Jo-
vanović et al., 2013: 58), C – Lukavica (Rohlena, 1942: 186, 1875), Medun (Rohle-
na, 1942: 1872), Morakovske bare (Bubanja, 2004: 30), Piperska Lukavica (Rohle-
na, 1942: 1874), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 186, 1871), okolina Berana (La-
kušić et Milojević 1972: 96), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 3; Blečić et Tatić,
1962–1964 (1967): Tab. 1), ispod Crne planine (Rohlena, 1942: 186, 1874), Kola-
šin i okolina (Rohlena, 1942: 186; Blečić 1960: tab. 1), Konjska planina (Rohlena,
1942: 186), Lalovića dolovi na Bjelasici (Wraber 1988a: 99), Perućica ispod Koma
(Rohlena, 1942: 186, 1874), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 33), Prokletije (Rohle-
na, 1942: 1873, Menković et al. 2011: 101), Smiljevica Blečić et Tatić, 1962–1964
(1967): Tab. 1), Vila u Kučima (Rohlena, 1942: 186), Me – Donji Štoj (Bubanja,
2016: 248), Stoliv, Zabrđe (Karaman, 1997: 57), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 86),
Danilovgrad (Bešić, 1978: 29), Đolaza (Petrović, 2004: 46), Ftjani, Livari (Petro-
vić, 2011: 98), Njeguši (Rohlena, 1942: 1861), Ostros (Petrović, 2011: 98), Piperi:
južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgorica (Stešević, 2009: 91), Rijeka Crno-
jevića (Rohlena, 1942: 186), Spuž (Bešić, 1978: 29), Trešnja ispod Lovćena, dolina
Zete kod Danilovgrada (Rohlena, 1942: 186)
Geografsko rasprostranjenje: Čitava Evropa, zapadna Azija, sjeverozapadna
Afrika.
Trifolium purpureum Loisel.

Fl. Gall.: 484. 1807
= Trifolium desvauxii Boiss. & C. I. Blanche, in Boiss., Diagn. Pl. Orient. 3: (2) 12.
1856
= Trifolium angustifolium subsp. purpureum (Loisel.) Ponert, in Feddes Repert. 83:
637. 1973
Stanište: Livade, pašnjaci, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 86), Danilovgrad,
Kakaricka gora, Medun (Rohlena, 1942: 186), Podgorica (Stešević, 2009: 91).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadne, južna, jugoistočna Evropa, južni

dio srednje Evrope, Mala Azija, sjeverna Afrika.
Trifolium repens L. subsp. repens

Sp. Pl.: 767. 1753
= 1Trifolium repens L. f. minus Bald.
= 2Trifolium repens L. var. ochranthum K. Malý
Stanište: Livade, travnjaci, ornanice, pored puteva, ruderalna staništa.
16), Durmitor (Rohlena, 1942: 182), Krupac (Bubanja, 2008: 35), dolina Tare (Ble-
čić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 28),
okolina Pljevalja (Stešević et Jovović 2002: 49), Sinjajevina (Rohlena, 1942: 182),
kanjon Tare (Bulić, 1989: 124), Žabljak (Jovanović et al., 2013: 58), E – oko An-
drijevice (Rohlena, 1942: 182), okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 96),
Bjelasica (Rohlena, 1942: 182; Lakušić, R., 1966: Tab. 4; Wraber, 1988a: 99), Gre-
ben na Prokletijama (Rechinger, 1935: 324), Kom (Rohlena, 1942: 182), Kopriv-
nik (Blečić, 1959: tab. 1), Kunj Kostiča u Kučima (Rohlena, 1942: 1821), Maja Lju-
benić (Blečić, 1959: tab. 1), Maja Potkajs kod Gusinja (Rechinger, 1935: 324), oko-
lina Petnjice (Škrijelj, 2013: 34), Polimlje (Jovančević, 1982: 106), okolina Roža-
ja (Markišić, 2002: 141), Smiljevica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1),
Žljeb (Rudski, 1949: 18), W – Orjen (Janković, 1962–1964 (1967): 206), Vilu-
si (Rohlena, 1942: 182), Me – Bar (Rohlena, 1942: 182), Donji Stoliv (Karaman,
1997: 55), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 248), Kotor (Hirc, 1912: 96), Lastva
(Aalto et al., 1972: 39), Tivatska solila (Jovanović et Stevanović 1983: 379), Ul-
cinj (Rohlena, 1942: 182), Velembusi (Petrović, 2011: 98), Sm – Bjelopavlići (Ca-
ković et al., 2016: 180), Cetinje i okolina (Gross et Kneucker, 1902: 52; Rohlena,
1942: 182; Stanković-Tomić, 1970: 35), Cijevna (Bulić, 1994: 86), Đolaza (Petro-
vić, 2004: 98), Ivanova korita (Stanković-Tomić, 1970: 35), Livari (Petrović, 2011:
98), Martinići (Bešić, 1978: 29), Njeguši (Rohlena, 1942: 182; Stanković-Tomić,
1970: 35), Plavnica (Adamović, 1913: 24), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006:
111), Podgorica (Stešević, 2009: 91), Rumija, pored Skadarskog jezera (Rohlena,
1942: 182), Šestani, Tuđemile (Petrović, 2011: 98), Velestovo u Katunskoj nahi-
ji (Rohlena, 1942: 182)
Geografsko rasprostranjenje: Skoro čitava Evropa, sjevrna i zapadna Azija, sje-
verna Afrika, Sjeverna Amerika.
Trifolium repens L. subsp. prostratum Nyman

Consp. Fl. Eur.: 178. 1878
= 1Trifolium biasolettii Steud. & Hochst., in Flora 10: 72. 1827
= Trifolium occidentale Coombe, in Watsonia 5: 70. 1961
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Vranjina (Šmarda, 1968: 1161).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadne, južna i jugosistočna Evropa.
Trifolium resupinatum L.
Sp. Pl.: 771. 1753
= 1Trifolium resupinatum L. f. cruentum Rohl.
= 2Trifolium resupinatum L. var. maius Boiss.
Stanište: Livade, travnjaci, pored puteva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Đenovići (Rohlena 1922: 9), Herceg No-
vi (Obradović et Budak, 1979: 110), Igalo (Obradović et Budak, 1979: 110), Kotor,
Meljine (Studniczka, 1890: 77), Me – Bar (Rohlena, 1942: 183, 1831), Kotor (Hirc,
1912: 96), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 248), Lastva (Karaman, 1997: 56),
Meljine (Obradović et Budak, 1979: 110), Morinj (Šmarda, 1968: 117), Muo (Stu-
dniczka, 1890: 78), Pržno, Tivastka solila (Karaman, 1997: 56), Ulcinj (Rohlena,
1942: 183), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 60), Sm – Baša-Livari
(Petrović, 2004: 99), Bioče (Bulić, 2008: 133), Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 35),
Cetinje (Rohlena, 1942: 183; Stanković-Tomić, 1970: 35), Cijevna (Bulić, 1994:
85), Duga (Bulić, 2008: 133), Krstac kod Njeguša (Rohlena, 1942: 183, 1831), Li-
vari (Petrović, 2011: 99), Lovćen (Rohlena, 1942: 183), Njeguško polje (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 35), Plavnica (Rohlena, 1942: 183, 1831), Piperi: južni dio (Bo-
žović et al., 2006: 111), Podgorica (Stešević, 2009: 91), Rijeka Crnojevića (Šmarda,
1968: 117), Seoca (Petrović, 2011: 99), Skadarsko jezero (Šmarda, 1968: 117), Spuž
(Bešić, 1978: 28), Virpazar (Rohlena, 1942: 183), Vranjina (Šmarda, 1968: 117).
Trifolium retusum L.
= Trifolium parviflorum Ehrh., Beitr. Naturk. 7: 165. 1792
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111)
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadne, južna, jugoistočna, južni dio sred-
nje Evrope, sjeverozapadna Afrika.
Trifolium rubens L.
Sp. Pl.: 768. 1753

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984:87), kanjon
Tare (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6)
C –Rašulja (Fukarek, 1963: 137).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, zapadna, centralna Evropa.
Trifolium scabrum L.
Sp. Pl.: 770. 1753
= 1Trifolium scabrum L. f. subvillosum Hausskn.
= 2Trifolium scabrum L. var. maius Gib. et Belli.
Stanište: Suve livade, obod šikare, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Šavnik (Rohlena, 1942: 184), W – Rado-
štak (Weiss, 1866: 582), Me – Bar (Rohlena, 1942: 184, 1841,2), Donji i Gornji Štoj
(Bubanja, 2016: 248), Petrovac (Šmarda, 1968: 117), Pržno (Karaman, 1997: 57),
Tivatske solane (Janković et Stevanović, 1983: 390), Ulcinj (Rohlena, 1942: 184,
1842), Sm – Cetinje, Crmnica (Rohlena, 1942: 184), Donji Murići, Godinje, Livari
(Petrović, 2011: 99), između Plavnice i Golubovaca (Adamović, 1913: 24), Marti-
nići (Bešić, 1978: 28), Podgorica (Rohlena, 1942: 184; Stešević, 2009: 94), Rijeka
(Rohlena, 1942: 184), Skadarsko jezero (Šmarda, 1968: 117), selo Sozina (Petro-
vić, 2004: 47), Spuž (Bešić, 1978: 28), Virpazar (Šmarda, 1968: 117).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna Evropa i Sredozemlje.
Trifolium setiferum Boiss.

= 1Trifolium multistriatum Koch., Syn. Fl. Germ. Helv., ed. 2: 190. 1843
= Trifolium rumelicum (Griseb.) Halácsy, Consp. Fl. Graec. 1: 399. 1900
Stanište: Obod šikare, uz put.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Virpazar (Pančić, 1875: 22; Petrović,

2011: 99)
Trifolium squamosum L.
Amoen. Acad. 4: 105. 1759
= 1Trifolium maritimum Huds., Fl. Angl.: 284. 1762
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi, Igalo (Studniczka, 1890: 771),
Sutorina (Protić, 1908: 2831), Me – Bar (Rohlena, 1942: 1851), Bokokotorski zaliv
(Hirc, 1912: 471), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 1851).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna, jugoistočna Evropa, Mala Azi-
ja, sjeverozapadna Afrika.
Trifolium squarrosum L.
Sp. Pl.: 768. 1753
= Trifolium dipsaceum Thuill., Fl. Env. Paris: 382. 1799
= Trifolium panormitanum C. Presl, Fl. Sicul.: 21. 1826
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Drušići blizu Rijeke Crnojevića, dolina
Zete kod Danilovgrada (Rohlena, 1942: 185).
Geografsko rasprostranjenje: Dio atlanske Evrope i Sredozemlje izuzimaju-
ći istočni dio.
Trifolium stellatum L.
Sp. Pl.: 769. 1753
= 1Trifolium stellatum L. f. xanthinoides Rohl., Sitz.Ber.Böhm.Ges.Wiss. 1904: 38.
1904.
= Trifolium xanthinum Freyn (provisional), in Bot. Centralbl. 1: 308. 1880
Stanište: Suvi travnjaci, obodi šikara, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 1851), Činovica (Kara-
man, 1997: 57), Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 249), Kamenovo (Šmarda, 1968: 117),
Kotor (Pantocsek, 1874: 126), Pečurice (Petrović, 2011: 99), Sutomore (Šmarda,
1968: 117), Tivatska solila (Janković et Stevanović, 1983: 379), Ulcinj (Rohlena,
1942: 1851), Verige (Karaman, 1997: 57), Sm – Crmnica (Rohlena, 1942: 185), Da-
bezići (Petrović, 2011: 99), Đolaza, Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 47), Mo-
žura (Petrović, 2011: 99), Njeguši (Rohlena, 1942: 185), Ostros, Spilica-Mali Mi-
kulići (Petrović, 2011: 99), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgorica
(Stešević, 2009: 94), Rumija (Adamović, 1913: 24), Sutomore (Šmarda, 1968: 73),
Šestani (Petrović, 2011: 99), Virpazar (Rohlena, 1942: 185)
Napomena: Na materijalu sakupljenom kod Bara i Ulcinja Rohlena (1904: 38) opi-
suje formu xanthoides.
Trifolium striatum L.
Sp. Pl.: 770. 1753
= 1Trifolium striatum L. var. elatum Lojac.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Božići i Kralje iznad Andrijevice (Rohle-
na, 1942: 184), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 85), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 184),
Dračevica, Karanikići, Livari (Petrović, 2011: 99), Martinići (Bešić, 1978: 28), Pod-
gorica (Stešević, 2009: 94), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 1841), Šestani (Ro-
hlena, 1942: 184)
Trifolium strictum L.
Cent. Pl. I 1: 24. 1755
= 1Trifolium laevigatum Poir., Voy. Barbarie 2: 219. 1789
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi, Meljine (Studniczka, 1890:
77), Me – Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 471), Donja Klezna (Petrović, 2011: 99),
Vrmac (Studniczka, 1890: 77), Sm – Danilovgrad, Doljani (Rohlena, 1942: 182),
Ftjani (Petrović, 2011: 99), Martinići (Bešić, 1978: 29), Zeblje iznad Godinja (Ro-
hlena, 1942: 182).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna i južna Evropa, sjeverozapadna Afrika.
Trifolium subterraneum L.
Sp. Pl.: 767. 1753
= 1Trifolium subterraneum L. f. longipes H.Graý
Stanište: Livade, travnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Sutorina (Protić, 1908: 283), Me – Bar (Ro-
hlena, 1942: 189), Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 47), Donji i Gornji Štoj (Bubanja,
2016: 249), Herceg Novi, Kumbor (Rohlena 1922: 9; Obradović et Budak, 1979:
110), Đinovo brdo, Solila, Stoliv (Karaman, 1997: 58), Ulcinj (Rohlena, 1942: 189),
Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 60), Zelenika (Rohlena 1922: 9;
Obradović et Budak, 1979: 110), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 86), Danilovgrad (Ro-
hlena, 1942: 189), Dračevica (Petrović, 2011: 100), Drušići iznad Rijeke Crnojevi-
ća (Rohlena, 1942: 189), Kokoti (Rohlena, 1942: 1891), Livari, Mali Mikulići (Pe-
trović, 2011: 100), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgorica (Rohle-
na, 1942: 189; Stešević, 2009: 94), Virpazar (Rohlena, 1942: 189).
Geografsko rasprostranjenje: Zapdna, južna, jugoistočna, južni dio srednje
Evrope, Mala Azija, sjeverozapadna Afrika.
Trifolium suffoccatum L.
Mant. Pl.: 276. 1771

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – oko Bara (Rohlena, 1942: 182), Sm – Da-
nilovgrad (Rohlena, 1942: 182), Gluhi do (Petrović, 2011: 100), Podgorica, Rijeka
(Rohlena, 1942: 182), Viroazar (Šmarda, 1968: 118).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadne Evrope, Sredozemlje.
Trifolium tenuifolium Ten.

Fl. Napol. 1: Xliv. 1811
= Trifolium bocconei var. tenuifolium (Ten.) Griseb.
Stanište: Sive livade, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Jastrebica (Adamović, 1913: 19), Kumbor
(Studniczka, 1890: 77), Me – Kamenovo (Šmarda, 1968: 118), Štoj (Rohlena, 1942:
184), Vrmac (Visiani 1872: 144), Sm – Drušići, Kokoti (Rohlena, 1942: 184), Pod-
Trifolium tomentosum L.
Sp. Pl.: 771. 1753
= Trifolium curvisepalum Täckh., in Svensk Bot. Tidskr. 26: 373. 1932
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Donji Štoj (Bubanja, 2016: 249), Kotor
(Pantocsek, 1874: 127; Hirc, 1912: 96), Ulcinj (Rohlena, 1942: 183), Sm – Dani-
lovgrad (Rohlena, 1942: 183), Lovćen (Tommasini, 1835: 24).
Trifolium velenovskýi Vandas

in Sitzungsber. Königl. Böhm. Ges. Wiss. Prag., Math.-Naturwiss. Cl. 1888:
441. 1888
= Chrysaspis velenovskyi (Vandas) Hendrych, in Preslia 48: 219. 1976
Stanište: Brdske i planinske livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Barno jezero ispod Durmitora, Božur (Ro-
hlena, 1942: 180), Grkovo (Bošnjak, 1935: 16), Ljut, Varda (Rohlena, 1942: 180), C
– Štirni do ispod planine Lola (Rohlena, 1942: 180), E – Balj i Jerinja glava iznad
Andrijevice (Rohlena, 1942: 180), Mokra planina (Rudski, 1949: 48), Pivljan iznad
Kolašina (Rohlena, 1942: 180).
Trifolium vesiculosum Savi.

Fl. Pis. 2: 165. 1798
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Rijeka, Virpazar (Rohlena, 1942: 183).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i jugoistoča Evropa.
Genus: Trigonella L.
Sp. Pl.: 776. 1753
Trigonella esculenta Willd.
Enum. Pl.: 799. 1809
= Trigonella elatior Sm., in Sibth. & Sm., Fl. Graec. Prodr. 2: 108. 1813
= Trigonella corniculata subsp. occidentalis Greuter, in Boissiera 13: 78. 1967

Sub nomen: 1Trigonella corniculata L.
Stanište: Livade, pored puteva, rubovi šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 1771), Donji Štoj (Bu-
banja, 2016: 2501), Kotor (Studniczka, 1890: 771), Lastva, Lepetane (Karaman,
1997: 54), Morinj (Šmarda, 1968: 1181), Solila (Karaman, 1997: 54), Ulcinjska so-
lana (Vuksanović et Petrović, 2007: 60), Sm – Boljevići (Petrović, 2004: 45), oko
Danilovgrada (Rohlena, 1942: 1771), Đolaza, Miljevci (Petrović, 2004: 45), Pipe-
ri: južni dio (Božović et al., 2006: 1111), oko Plavnice (Adamović, 1913: 241), Pod-
gorica (Stešević, 2009: 941), Spilica-Mikulići (Petrović, 2011: 100), oko Virpazara
(Rohlena, 1942: 1771), Vladimir (Petrović, 2011: 100).
Trigonella gladiata M. Bieb.

= Trigonella foenum-graecum subsp. gladiata (M. Bieb.) P. Fourn., Quatre Fl. France:
542. 1936
Stanište: Kamenjari, rubovi šikara, pored puta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – okolina Herceg Novog (Hirc, 1912: 50),
Sm – Piperi: Pelinova strana u Gornjim Crncima (Pulević, 2005: 79), okolina Pod-
gorice: Kuće Rakića (Hadžiablahović et Bulić, 2004: 47)
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, Kavkaz, Mala Azija, sjeverna
Afrika.
Genus: Vicia L.
Sp. Pl.: 734. 1753
Vicia abbreviata Spreng.
Pl. Min. Cogn. Pug. 1: 50. 1813

209).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo (izuzimajući krajnji jug),
dio Male Azije.
Vicia articulata Hornem.

Enum. Hort. Haun. 2: 41. 1807
Basionym: 1Vicia monanthos (L.) Desf., Fl. Atlant. 2: 165. 1799

= 2Vicia triflora Ten., Prod. Fl. Nap. p. xlii.
= Cracca monanthos Gren. & Godr., Fl. France 1: 471. 1849
= Vicia multifida Wallr., Annus Bot.: 85. 1815
= Vicia smyrnaea Boiss., Diagn. Pl. Orient. 2: 38. 1856
Stanište: Makija, kamenjari, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Kotor (Hirc, 1912: 522), Prčanj (Tomma-
sini, 1835: 281).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, izuzimajući sjeverozapad Afrike.
Vicia bithynica (L.) L.

Syst. Nat., ed. 10, 10: 1166. 1759
Basionym: Lathyrus bithynicus L., Sp. Pl.: 731. 1753

Stanište: Rubovi šikara, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Kumbor, Herceg Novi (Studniczka, 1890:
78), Me – Bar (Rohlena, 1942: 169), Činovica, Đurđevo brdo (Karaman, 1997: 51),
Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 250), Kotor (Bornmüller, 1889: 334), Lepeta-
ne, Tivat (Karaman, 1997: 51), Ulcinj (Rohlena, 1942: 169), Sm – Mikulići (Petro-
vić, 2011: 100), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgorica (Rohlena,
1942: 169 ; Stešević, 2009: 94).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadane Evrope, Sredozemlje isključujući
sjeveroistočnu Afriku.
Vicia cassubica L.
Sp. Pl.: 735. 1753
= 1Vicia cassubica L. var. adriatica Freyn.
Stanište: Kserofilne šume, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Orlova Skala i dolina Perućice ispod Koma
(Rohlena, 1942: 171), Sm – Boljevići iznad Virpazara (Rohlena, 1942: 1711), Me-
đurečka planina (Petrović, 2011: 100), Zeblje iznad Godinja kod Virpazara (Ro-
hlena, 1942: 171).
Vicia cracca L. subsp. cracca

Sp. Pl.: 735. 1753
= Vicia cracca L. subsp. vulgaris Gaud.
1
= Vicia cracca L. subsp. vulgaris Gaud. f. oxyphylla Beck.

2
= Cracca major Gren. & Godr., Fl. France 1: 468. 1849

= Vicia cracca f. canescens Maxim., Prim. Fl. Amur. 82 1859.
= Vicia cracca var. tenuifolia (Roth) Beck, Icon. Fl. Germ. Helv. 22: 196, pl. 231 1903.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984: 87), okolina
Pljevalja (Stešević et Jovović 2002: 49), Piva (Rohlena, 1942: 1701; Lakušić, R. et
Redžić, 1989: Tab. 6), Šavnik (Rohlena, 1942: 1701), dolina Tare (Blečić et Tatić,
1962–1964 (1967): Tab. 1), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31; Jovanović et al., 2013:
69), C – Mala rijeka, Platije, Sjevernica (Bulić, 2008: 129), E – Bjelasica (Lakušić,
R., 1966: Tab. 5; Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), dolina Grebaje (Wra-
ber, 1988b: 102), oko Kolašina, Kuči (Rohlena, 1942: 1701), Mokra planina (Rud-
ski, 1949: 29), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 34), okolina Rožaja (Markišić, 2002:
136), Smiljevica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Žljeb (Rudski, 1949:
7), W – Vilusi (Rohlena, 1942: 1701), Me – Bar (Rohlena, 1942: 1701), Dobre Vo-
de, Krute (Petrović, 2011: 100), Tivatsko polje (Karaman, 1997: 50), Sm – Bioče
(Bulić, 2008: 129), Cetinje (Rohlena, 1942: 1701), Cijevna (Bulić, 1994: 81), Dani-
lovgrad (Rohlena, 1942: 1701), Đolaza (Petrović, 2004: 47), Duga (Bulić, 2008: 129),
Ivanova Korita, Kapa (Stanković-Tomić, 1970: 321), Krstac iznad Njeguša (Rohle-
na, 1942: 1702), Livari (Petrović, 2011: 100), Lonac, Miljevci (Petrović, 2004: 47),
Martinići (Bešić, 1978: 30), Njeguši (Rohlena, 1942: 1701), Piperi: južni dio (Božo-
vić et al., 2006: 111), Podgorica (Stešević, 2009: 94), Rijeka (Rohlena, 1942: 1701),
Sto (Petrović, 2004: 47), Tisove ploče (Stanković-Tomić, 1970: 321).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Kavkaz, Mala Azija, Sibir.
Vicia cracca L. subsp. incana (Gouan) Rouy

Fl. France 5: 234. 1899
Basionym: 1Vicia incana Gouan, Fl. Monsp.: 189. 1765

= Vicia galloprovincialis Poir.
= Vicia cracca subsp. gerardi Bonnier & Layens, Tabl. Syn. Pl. Vasc. France: 86. 1894
Stanište: Rubovi šikara, livade, pored puteva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 170), kanjon Tare

(Blečić 1951: 25; Lakušić, R., 1984: 87; Bulić, 1989: 123), Voloder u podnožju Lju-
bišnje (Tomić, 1988: tab. 11), C – Morakovske bare (Bubanja, 2004: 29), Štirni do
na Lukavici (Rohlena, 1942: 170), E – Balj iznad Andrijevice, Dibala iznad Kosti-
ča u Kučima, Pivljan iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 170), Štitovo (Blečić et Laku-
šić, R., 1969: Tab. 1), Sm – Lovćen, između Njeguša i Cetinja (Rohlena, 1942: 170).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna Evropa, južni dio srednje
Evrope, južni dio Rusije, prednja Azija.
Vicia dumetorum L.
Sp. Pl.: 734. 1753
Stanište: Svijetle listopadne šume i šikare.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Tare (Bulić, 1989: 123), E – Balj
iznad Andrijevice, dolina Tare (Rohlena, 1942: 169), Sm – rijeka Sušica pored Da-
nilovgrada (Rohlena, 1942: 169)
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna, srednja Evropa, južni dio
Skandinavije.
Vicia faba L.
Sp. Pl.: 737. 1753
= Faba vulgaris Moench, in Scop., Meth. Pl.: 150. 1754
= Vicia vulgaris Gray
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: gaji se na njivama (Rohlena, 1942: 167), Sm –
Podgorica (Stešević, 2009: 94).
Vicia parviflora Cav.

in Anales Ci. Nat. 4: 73. 1801
Basionym: 1Vicia gracilis Loisel, in Russell, Nat. Hist. Aleppo, ed. 2, 2: 259. 1794
= Ervum gracile DC., Cat. Pl. Horti Monsp.: 109. 1813
= Vicia (Ervum) tenuissima (M. Bieb.) Schinz & Thell., in Vierteljahrsschr. Naturf.
Ges. Zürich 58: 70. 1913
= Vicia laxiflora Brot., Phytogr. Lusit. Select., ed. 2, 1: 125, t. 52. 1816
= Vicia tetrasperma subsp. gracilis (DC.) Hook. f.,
= Vicia tetrasperma var. tenuissima Fiori
Stanište: Suve livade, rub šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 1711).
Vicia grandiflora Scop.

Fl. Carniol., ed. 2, 2: 65. 1772
= 1
Vicia grandiflora Scop. var. rotunda (Ser.) Janch.
= 2
Vicia grandiflora Scop. var. rotunda (Ser.) Janch. f. polychroma G. Beck.
= 3
Vicia grandiflora Scop. var. rotunda (Ser.) Janch. Subvar. serrata (Pant.) Rohl.
= 4
Vicia grandiflora Scop. var. kitaibeliana Koch.
= 5
Vicia grandiflora Scop. subsp rotundata (Ser.) Janch
= 6
Vicia grandiflora Scop. var. scopoliana Koch.
= 7
Vicia biebersteinii M. Bieb., in M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 3: 472. 1820
Stanište: Livade, šikare, kamenjar, pored puteva, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mratinje ispod Maglića Pivskog, Piva (Ro-
hlena, 1942: 1681), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 56), Bratonožići (Bulić, 2008:
130), Gradište iznad Kolašina (Rohlena, 1942: 1681), Manastrir Morača (Bulić,
2008: 130), Medun (Rohlena, 1942: 1681), Mrtvica, Piperska rijeka, Sjevernica
(Bulić, 2008: 130), E – Rikavac u Kučima (Rohlena, 1942: 1681), W – Herceg No-
vi (Studniczka, 1890: 78), Vilusi (Rohlena, 1942: 1681), Me – Bar (Rohlena, 1942:
1681), Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 487), Dedići (Rohlena, 1942: 1681), Lastva
(Aalto et al., 1972: 39), Donji Stoliv (Karaman, 1997: 50, Kotor (Bornmüller, 1912:
622), Meljine (Rohlena, 1922: 86), Sutomore (Šmarda, 1968: 1235), Ulcinj (Rohle-
na, 1942: 1681), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 60), Sm – Bjelo-
ši (Stanković-Tomić, 1970: 321), Boljevići (Petrović, 2004: 43), okruženje Cetinja
(Rohlena, 1942: 1681; Stanković-Tomić, 1970: 321), Cijevna (Bulić, 1994: 82), Če-
vo (Rohlena, 1942: 1681), Dobrsko selo (Rohlena, 1942: 1681,4), Krstac (Rohlena,
1942: 1682,3), Martinići (Bešić, 1978: 30), Miljevci (Petrović, 2004: 43), Njeguši
(Stanković-Tomić, 1970: 321), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgo-
rica (Rohlena, 1942: 1681; Stešević, 2009: 94), Rijeka (Rohlena, 1942: 1681), se-
lo Sozina (Petrović, 2004: 43), Sutomore (Šmarda, 1968: 1225), Veliki Mikulići is-
pod Rumije (Rohlena, 1942: 1681,2), Virpazar, Vojnići u Lastvi Čevskoj (Rohle-
na, 1942: 1681), Vranjina (Rohlena, 1942: 1684), Zagarač (Rohlena, 1942: 1681),
Zelenika u Podgorici (Rohlena, 1942: 1683), dolina Zete kod Danilovgrada (Ro-
hlena, 1942: 1681).
Vicia hirsuta (L.) Gray

Nat. Arr. Brit. Pl. 2: 614. 1821
Basionym: Ervum hirsutum L., Sp. Pl.: 738. 1753

Stanište: Suve livade, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – kanjon Mrtvice (Bulić, 2008: 130), E –
Andrijevica (Rohlena, 1942: 171), W – Herceg Novi (Studniczka, 1890: 79), Me –
iznad Bara (Rohlena, 1942: 171), Kotor (Studniczka, 1890: 79), Lepetane (Kara-
man, 1997: 50), Prčanj (Studniczka, 1890: 79), Spilica (Petrović, 2011: 101), Stoliv
(Karaman, 1997: 50), Sm – Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Mala Azija, sjeverna Afrika.
Vicia hybrida L.
Sp. Pl.: 737. 1753
= Vicia spuria Raf., Caratt. Nuov. Gen.: 72. 1810
Stanište: Rubovi šikara, pored puteva, livade.
–Baošići (Rohlena, 1922: 8), oko Bara (Rohlena, 1942: 168), Donji Štoj (Bubanja,
2016: 250), Kotor (Studniczka, 1890: 79), Lepetane (Karaman, 1997: 51), Grbalj-
sko polje, Kotor i okolina (orig. podaci), Meljine (Rohlena, 1922: 8), Pržno (Kara-
man, 1997: 51), oko Ulcinja (Rohlena, 1942: 168), Sm – Kunje (Petrović, 2011:
101), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgorica (Stešević, 2009: 97).
Vicia lathyroides L.
Sp. Pl.: 736. 1753
= Ervum lathyroides (L.) Stank.
= Vicia olbiensis Timb.-Lagr.
Stanište: Livade, oranice, pored puteva, uz međe.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Donji Stoliv (Karaman, 1997: 51), Sm –

Međurečka planina (Petrović, 2011: 101), Njeguši (Rohlena, 1942: 167; Stanko-
vić-Tomić, 1970: 32), Obzovica (Stanković-Tomić, 1970: 32), Podgorica (Stešević,
2009: 97), Virpazar (Rohlena, 1942: 167).
Vicia loiseleurii (M. Bieb.) Litv.

Sched. Herb. Fl. Ross. 9: 47. 1932
Basionym: Ervum loiseleurii M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 3: 475. 1819

= 1Vicia hirsuta (L.) S.F.Gray. var. sardoa (Moris) Hay., Prodr. Fl. Pen.
Balc. 1: 809. 1926
= 2 Ervum hirsutum L. var. leiocarpum (Ten.) Moris, Fl. Sardoa 1: 575. 1837
= 3Vicia hirsuta (L.) S. F. Gray var. lejocarpa (Ten.) Visiani, Fl. Dalm. 3 (2): 321. 1852
= Ervum pubescens DC. var. leiocarpum Ten., Syll. plant. vasc. Flor. Neapol.: 364. 1831
= Ervum sardoum Spreng., Syst. Veg., ed. 16, 4: (2) 346. 1827
= Ervum terronii Ten., Florae Neapol. Prodr. App. Quinta: 22. 1826
= Vicia hirsuta (L.) S. F. Gray var. terronii (Ten.) Burnat, Fl. Alp. Marit. 2: 188. 1896
= Vicia (Ervum) meyeri Boiss., Fl. Orient. 2: 595. 1872
= Vicia terronii (Ten.) H. Lindb., Finsk. Vetensk. - Soc. Förhandl.
= Vicia litvinovii Borissova, Fl. Kryma 2(2): 230. 1960
Stanište: Suve livade, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Kotor (Studniczka, 1890: 793), uvala Ma-
slina (Glasnovič 2012: 13), Sm – Boljevići (Rohlena, 1942: 1711), Daljam kod Pod-
gorice, Donji Murići (Hadžiablahović 2012: 249), Dračevića, Đuravci, Lisinj, Liva-
ri, Međuriječka planina, Spilica (Petrović 2011: 100, as V. hirsuta) oko Virpazara
(Rohlena, 1942: 1711), oko Plavnice (Adamović, 1913: 272),.
Geografsko rasprostranjenje: Mediteran, od Španije do Kaspijskog mora.
Vicia lutea L.
Sp. Pl.: 736. 1753
= 1Vicia lutea L. var. hirta Lois.
= Vicia ciliata Schur (provisional), in Verh. Mitth. Siebenbürg. Vereins Naturwiss.
Hermannstadt 4: 20. 1853
Stanište: Livade, pored puteva, rub šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Boka (Pantocsek, 1874: 1301), Lastva (Aal-

to et al., 1972: 39), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 82), Donja Zeta, Drušići (Rohlena,
1942: 1671), Martinići (Bešić, 1978: 30), Plavnica (Rohlena, 1942: 1671), Podgori-
ca (Rohlena, 1942: 1671; Stešević, 2009: 97).
Vicia melanops Sibth. & Sm.

Fl. Graec. Prodr. 2: 72. 1813
= Vicia pichleri Huter, in Oesterr. Bot. Z. 55: 82. 1905
Stanište: Rub šikare, pored puta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 167), Baošići (Rohle-
na, 1922: 8), Boka (Studniczka, 1890: 97), Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 250), Ko-
tor (Bornmüller, 1889: 334; Aalto et al., 1972: 40), Lastva (Aalto et al., 1972: 40),
Lepetane (Karaman, 1997: 51), Meljine (Rohlena, 1922: 8), Seljanovo (Karaman,
1997: 51), Ulcinj (Rohlena, 1942: 167), okolina Tivta (Aalto et al., 1972: 40; Ka-
raman, 1997: 51, orig. podaci) Sm – Đuravci (Petrović, 2011: 101), Njeguši (Ro-
hlena, 1942: 167).
Vicia montenegrina Rohlena

= Vicia orbelica Stoj. & Stef., in Oesterr. Bot. Z. 70: 103. 1921
Locus classicus: okolina Šavnika i iznad Pivskog jezera Rohlena (1906: 146).
Stanište: Šume, rubovi šuma, proplanci.
209), Piva (Šilić, 1984: 63), Šavnik, ispod panine Ivica, Zakamen iznad Pive (Ro-
hlena, 1942: 169), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 60), E – Bjelasica, okolina
katuna Vranjak (orig. podaci), dolina Perućice ispod Koma (Rohlena, 1942: 169).
Geografsko rasprostranjenje: Endem Balkana.
Vicia narbonensis L.
Sp. Pl.: 737. 1753
Stanište: Rubovi šikara, pored puta, livade.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 167), Sm – Boljevići

iznada Virpazara (Rohlena, 1942: 167), Virpazar (Šmarda, 1968: 71).
Vicia ochroleuca Ten. subsp. ochroleuca

Fl. Napol. 1: Xlii. 1811

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Kotor (Hirc, 1912: 95), Škaljari, Trojica
(Studniczka, 1890: 79), Vrmac (Tommasini 1835:10; Hirc, 1912: 106),
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko, zapadni dio Balkanskog poluostrva,
sjeverozapadni dio Afrike.
Vicia ochroleuca Spr. subsp. dinara (Borbás) Rohlena

in Sitzungsber. Königl. Böhm. Ges. Wiss. Prag., Math.-Naturwiss. Cl. 1912: (1)
36. 1912
Basionym: 1Vicia dinara Borbás, in Term. Közl. 52: 189. 1899

= 2Vicia ochroleuca Spr. var. dinara (Borb.) K.Malý
= 3Vicia ochroleuca Spr. var. dinara (Borb.) K.Malý f. nigropunctata (Sag.) Rohl.
= 4Vicia ochroleuca Spr. var. dinara (Borb.) K.Malý subf.angustana Rohl.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984: 711), C – Lo-
pate (Rohlena, 1942: 1712), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 1712 ; Stanković-Tomić,
1970: 322), Krstac blizu Njeguša (Rohlena, 1942: 1713,4), Lisinj (Petrović, 2011:
101), Lovćen (Rohlena, 1942: 1712,3), Njeguši (Rohlena, 1942: 1712; Stanković-
Tomić, 1970: 322).
Vicia onobrychioides L.
Sp. Pl.: 735. 1753
Stanište: Livade, rubovi šikara, svijetle šume i šikare.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Božur planina, Nedajno, Pivska planina,
Pišče (Rohlena, 1942: 169), E – Balj, Jerinja glava, Žoljevica (Rohlena, 1942: 169).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i jugoistočna Evropa, sjeverozapadna

Afrika.
Vicia oroboides Wulfen

in Jacq., Collectanea 4: 323. 1791
Stanište: Pašnjaci, šibljaci.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ljubišnja (Caković et al., 2017: 32), Ža-
bljak (Aalto et al., 1972: 32), E – Nacionalni park Biogradska gora (Caković et al.,
2017: 32)
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko poluostrvo, Austrija, Mađarska, za-
padni dio Balkanskog poluostrva.
Vicia pannonica Crantz subsp. pannonica

Stanište: Pored puteva, uz zidine, usjevi, rubovi šikara.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – u dolini Lima blizu Andrijevice (Rohlena,
1942: 169), Sm – Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 32), okolina Njeguša (Rohlena,
1942: 169; Stanković-Tomić, 1970: 32), Podgorica (Stešević, 2009: 97), Ugnji (Stan-
Vicia pannonica Crantz subsp. striata (M. Bieb.) Nyman

Consp. Fl. Eur.: 209. 1878
Basionym: Vicia striata M. Bieb.,

= 1Vicia pannonica f. ochroleuca Posp.
= 2Vicia purpurascens DC.
= Vicia pannonica subsp. purpurascens (DC.) Arcang.
Stanište: Livade, rubovi šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Herceg Novi (Hirc, 1912: 48; Rohlena,
1922: 8), Sm – Lazarev Štit blizu Njeguša (Rohlena, 1942: 169).
Vicia peregrina L.
Sp. Pl.: 737. 1753
= Vicia megalosperma M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 2: 161. 1808
Stanište: Šibljaci, pored puteva, oranice.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Klopot (Rohlena, 1942: 167), W – Herceg
Novi (Studniczka, 1890: 78), Me – Bar (Rohlena, 1942: 167), Bokokotorski zaliv
(Hirc, 1912: 48), Muo, Škaljari (Studniczka, 1890: 79), Sm – Cijeevna (Bulić, 1994:
82), Možura (Petrović, 2011: 101), Podgorica (Stešević, 2009: 97).
Vicia pisiformis L.
Sp. Pl.: 734. 1753

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Hayek ovu vrstu navodi za Crnu Goru, ali bez
preciznog lokaliteta (Rohlena, 1942: 169).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, izuzimajući jugozapadni i sje-
veroistočni dio.
Vicia pubescens (DC.) Link

Handbuch 2: 190. 1831
Basionym: Ervum pubescens DC., Cat. Pl. Horti Monsp.: 109. 1813
= Vicia tetrasperma subsp. pubescens (DC.) Bonnier & Layens
= Vicia tetrasperma var. pubescens DC.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Dobre Vode (Petrović, 2011: 101), Boka
Kotorska: padine Vrmca iznad Mua (Studniczka, 1890: 79).
Vicia sativa L. subsp. sativa

Sp. Pl.: 736. 1753
= 1 Vicia sativa subsp. notata Asch. & Graebn., Syn. Mitteleur. Fl. 6: (2) 963. 1909
= Vicia alba Moench,
= Vicia globosa Retz., Observ. Bot. 3: 39. 1783

= Vicia sativa var. linearis Lange
Stanište: Makija i njeni degradacioni derivati, uz zidine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Jerinja glava, dolina Perućice ispod Koma
(Rohlena, 1942: 1681), Polimlje (Jovančević, 1982: 107), Me – Činovica, okolina
Tivta i Lepetana (Karaman, 1997: 51), Sm – Čevo, Nikšić (Rohlena, 1942: 1681),
Njeguši (Rohlena, 1942: 1681; Stanković-Tomić, 1970: 321), Podgorica (Stešević,
2009: 97), Ugnji (Stanković-Tomić, 1970: 321).
Vicia sativa L. subsp. cordata (Hoppe) Batt.

in Batt. & Trab., Fl. Algérie 1: 267. 1889
Basionym: Vicia cordata Hoppe, in Sturm, Deutschl. Fl. 1: 32, Tab. 497. 1812
Stanište: Livade, rub šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Luštica (Rohlena 1922: 105), Sm – u obla-
sti Cetinja (Rohlena, 1942: 168), Podgorica (Stešević, 2009: 97).
Vicia sativa L. subsp. nigra (L.) Ehrh

in Hannover. Mag. 18: 229. 1780
Basionym: 1Vicia sativa L. var. nigra L., Sp. Pl., ed. 2: 1037. 1763
= 2Vicia sativa L. subsp. angustifolia (Reich.) A.Gr. var. segetalis
= 3
Vicia sativa L. subsp. angustifolia (Reich.) A.Gr. f. variifolia Neilr.
= 4
Vicia bobartii E. Forst., in Trans. Linn. Soc. London 16: 442. 1830
= Vicia angustifolia L., Amoen. Acad. 4: 105. 1759
= Vicia cuneata Guss., Fl. Sicul. Prodr. 2: 428. 1828
= Vicia debilis Pérez Lara, in Anales Soc. Esp. Hist. Nat. 11: 402. 1882
= Vicia heterophylla C. Presl, in J. Presl & C. Presl, Delic. Prag.: 37. 1822
= Vicia lanciformis Lange, in Vidensk. Meddel. Dansk Naturhist. Foren. Kjobenhavn
7: 183. 1865
= Vicia maculata C. Presl, Fl. Sicul.: 23. 1826
= Vicia pilosa M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 2: 161. 1808
= Vicia segatalis Thuill., Fl. Env. Paris: 367. 1799
= Vicia angustifolia subsp. pusilla Boiss.
= Vicia angustifolia subsp. segetalis (Thuill.) Corb., Nouv. Fl. Normandie: 183. 1894
= Vicia sativa subsp. angustifolia (L.) Batt., in Batt. & Trab., Fl. Algérie 1: 268. 1889
= Vicia sativa subsp. consobrina (Pomel) Greuter & Burdet, in Willdenowia 19: 34.
1989
= Vicia sativa subsp. cordata (Hoppe) Batt., in Battandier & Trabut, Fl. Algérie, Di-
cot.: 267. 1889
= Vicia sativa subsp. cuneata (Guss.) Maire, Cat. Pl. Maroc: 1053. 1941
= Vicia sativa subsp. heterophylla (C. Presl) J. Duvign., in Bull. Soc. Échange Pl. Vasc.
Eur. Occid. Bassin Médit. 17, Suppl: 21. 1979
= Vicia angustifolia var. segetalis (Thuill.) Arcang.,
= Vicia angustifolia var. uncinata (Desv.) Rouy
= Vicia sativa var. angustifolia (L.) Wahlb.
= Vicia sativa var. angustifolia L.
= Vicia sativa var. minor (Bertol.) Ohwi
Stanište: Livade, rubovi šikara, oranice, zapuštena staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak (Weiss, 1866: 5821), Me – na
travnjacima u Baru (Rohlena, 1942: 1681), Kotor (Pantocsek, 1874: 1254), Spili-
ca (Petrović, 2011: 101), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 60), Sm
– Baša, Boljevići, Brca (Petrović, 2004: 44), Drušići blizu Rijeke (Rohlena, 1942:
1682), Đolaza, Đuravci, Livari (Petrović, 2011: 101), Miljevci-selo Sozina (Petro-
vić, 2004: 44), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgorica (Rohlena,
1942: 1682,3, Stešević, 2009: 97).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Sredozemlje, zapadna Azija.
Vicia sepium L.
Sp. Pl.: 737. 1753
= Vicia basilei Sennen & Mauricio, in Sennen, Diagn. Nouv.: 246. 1936
Stanište: Livade, pored puteva, listopadne šume i šiakre,
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Veliki Štuoc (Lakušić, R. et Redžić, 1989:
Tab. 7), Volujačko jezero (Rohlena, 1942: 168), kanjon Tare (Bulić, 1989: 123),
Žabljak (Jovanović et al., 2013: 69), C – Treblješ luka, Štirni do na Lukavici (Ro-
hlena, 1942: 168), E- Andrijevica, Han Garančića, ispod Crne planine (Rohlena,
1942: 168)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, sjeverozapadna Afrika, zapadna i sred-
nja Azija.
Vicia serratifolia Jacq.

= 1Vicia narbonensis subsp. serratifolia (Jacq.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 209. 1878
= Bona serratifolia (Jacq.) Stank.
= Vicia narbonensis var. serratifolia (Jacq.) Arcang.
Stanište: Uz puteve, livade, rub šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Đenovići (Berger, 1914: 84), Kumbor (Ro-
hlena, 1922: 8), Sm – Danilovgrad, Kokoti, Komarni iznad Rijeke, Lastva Čevska
(Rohlena, 1942: 1671), Lisinj (Petrović, 2011: 101), Virpazar, Zagarač (Rohlena,
1942: 1671).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlja.
Vicia sibthorpii Boiss.

Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – u blizini sela Kovčice u podnožiju Malog
Durmitora (Rohlena, 1942: 170).
Geografsko rasprostranjenje: Jugozapadni dio Balkanskog poluostvra, Turska.
Vicia sylvatica L.
Sp. Pl.: 734. 1753
Stanište: Listopadne i četinarske šume brdskog i plannskog regiona.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bijela iznad Šavnika, na Crnom jezeru (Ro-
hlena, 1942: 170), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 28), kanjon Tare (Laku-
šić, R. et Redžić, 1989: Tab. 7), E – Jerinja glava iznad Andrijevice, dolina Tare iz-
među Hana Garančića i Kolašina (Rohlena, 1942: 170)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Sibir.
Vicia tenuifolia Roth subsp. tenuifolia

Tent. Fl. Germ. 1: 309. 1788
= 1Vicia tenuifolia Roth subsp. tenuifolia f. luxurians Vis.
= Cracca tenuifolia (Roth) Gren. & Godr., Fl. France 1: 469. 1849
= Vicia antiqua Grossh., Fl. Kavk. 1, 2: 367. 1930
= Vicia boissieri Freyn, in Bull. Herb. Boissier 3: 191. 1895

= Vicia brachytropis Kar. & Kir.
= Vicia cracca subsp. tenuifolia (Roth) Bonnier & Layens, Tabl. Syn. Pl. Vasc. France:
86. 1894
= Vicia tenuifolia subsp. boissieri (Freyn) Radzhi
Stanište: Svijetle šikare i šibljaci, livade, pored puta, zidine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići, Goransko, Krivi do (Rohlena,
1942: 170), Nedajno u Pivi (Rohlena, 1942: 1701), Ljut u Pivi, Orak iznad doline
Vrbnice u Pivi (Rohlena, 1942: 170), C – Štirni do na Lukavici (Rohlena, 1942:
170), E – dolina Perućice ispod Koma (Rohlena, 1942: 170), W – Grahovo (Adamo-
vić, 1913: 26), Orjenska lokva (Vandas, 1888: 337), Pusti Lisac (Adamović, 1913:
26), Vilusi (Rohlena, 1942: 170), Me – Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 251), Ti-
vatsko polje (Karaman, 1997: 50), Sm – okolina Cetinja (Stanković-Tomić, 1970:
32), Danilovgrad, Njeguši (Rohlena, 1942: 170; Stanković-Tomić, 1970: 32), Rumi-
ja (Adamović, 1913: 27; Petrović, 2011: 102), Šavnik (Stanković-Tomić, 1970: 32).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Kavkaz, zapadna Azija, sjeve-
rozapadna Afrika.
Vicia tenuifolia subsp. dalmatica (A. Kern.) Greuter

Basionym: Vicia dalmatica A. Kern., Sched. Fl. Exs. Austro-Hung. 4: 2. 1886

Pro parte: Vicia elegans Guss., Fl. Sicul. Prodr. 2: 438. 1828
= 1Vicia tenuifolia Roth subsp. stenophylla (Boiss) Velen., Fl. Bulg.: 163. 1891
= Vicia cracca subsp. stenophylla P. H. Davis & Plitmann, nom. illeg., in Flora Of Tur-
key And East Aegean Islands 3: 283. 1970
= Vicia asiatica (Freyn) Grossh.
= Vicia heracleotica Juz.
= Vicia stenophylla (Boiss.) Velen.
Stanište: Šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Medun blizu Podgorice (Rohlena, 1942:
1701).
Vicia tetrasperma (L.) Schreb.

Spic. Fl. Lips.: 26. 1771
Basionym: 1 Ervum tetraspermum L., Sp. Pl.: 738. 1753

Stanište: Suve livade, šikare, pored puta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ledenica planina u Pivi (Rohlena, 1942: 171),
E – oko Andrijevice (Rohlena, 1942: 171), Sm – Gornič (Stanković-Tomić, 1970: 32),
Đuravci, Kostanjica (Petrović, 2011: 102), Lovćen (Tommasini, 1835: 241; Rohlena,
1942: 171), Miljevci (Petrović, 2011: 102), Obzovića (Stanković-Tomić, 1970: 32).
Vicia villosa Roth

Tent. Fl. Germ. 2: (2) 182. 1793
Stanište: Šikare, pored puteva, livade, oranice.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984: 87), Gradi-
na kod Pljevalja (Caković, 2014: 28), Sm – Njeguši (Rohlena, 1942: 170; Stanko-
vić-Tomić, 1970: 32), Ugnji (Stanković-Tomić, 1970: 32).
Vicia villosa subsp. varia (Host) Corb.

Nouv. Fl. Normandie: 181. 1893
Basionym: Vicia varia Host, Fl. Austriac. 2: 332. 1831

= 1Vicia dasycarpa Ten. var. malisorica Rohl., Sitz. Ber. Böhm. Ges. Wiss. 1912: 35.
1912.
= 2Vicia dasycarpa Ten. var. glabrescens
= 3Vicia varia Host. var. grandiflora Čelak
= Cracca varia (Host) Godr. & Gren., in Gren. & Godr., Fl. France 1: 469. 1849
= Vicia dasycarpa Ten., Succ. Relaz. Viaggio Abruzzo: 81. 1830
= Vicia glabrescens (W. D. J. Koch) Heimerl, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 31:
173. 1881
= Vicia polyphylla Desf., Fl. Atlant. 2: 162. 1799
= Vicia villosa subsp. dasycarpa (Ten.) Cavill., in Annuaire Conserv. Jard. Bot. Genève
11–12: 21. 1908
= Vicia villosa var. glabrescens W. D. J. Koch, Syn. Fl. Germ. Helv., ed. 2: 214. 1843
Stanište: Šikare, livade, kamenjari, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – između Manastira Morače i Bistrice (Ro-

hlena, 1942: 1712), E – Kralje iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1712), Me – Bar
(Rohlena, 1942: 1711,2), istočni dio Bokotorskog zaliva (Karaman, 1997: 50, orig.
podaci), Herceg Novi (Rohlena, 1922: 83), Kotor, Lastva, Tivat (Aalto et al., 1972:
40), Sm – Bajice (Stanković-Tomić, 1970: 322), Cetinje, Gornje blato (Rohlena, 1942:
1712), Njeguši (Rohlena, 1942: 1711; Stanković-Tomić, 1970: 322), Piperi: južni dio
(Božović et al., 2006: 111), Podgorica (Rohlena, 1942: 1711,2; Stešević, 2009: 97),
Rijeka, Virpazar (Rohlena, 1942: 1712)
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope izuzimajući Skandinaviju i sje-
verositočni dio, Mala Azija, sjever Afrike.
Napomena: Na materijalu sakupljenom blizu albanske granice kod Podgorice, Rohle-
na (1912: 35) opisuje varijetet malisorica.
Genus: Wisteria Nutt.

Gen. N. Amer. Pl. 2: 115. 1818
Wisteria sinensis (Sims) Sweet
Hort. Brit.: 121. 1826
Basionym: Glycine sinensis Sims, in Bot. Mag.: t. 2083. 1819

= Millettia chinensis Benth.
= Rehsonia sinensis (Sims) Stritch
= Wisteria chinensis DC.
= Wisteria praecox Hand.-Mazz.
Stanište: Gajena vrsta, koja raste subspontano u urbanim sredinama.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Podgorica (Stešević, 2009: 97).
Familia: Oxalidaceae
Genus: Oxalis L.
Sp. Pl.: 433. 1753
Oxalis acetosella L.
Sp. Pl. 433 1753.
= Acetosella alba (D.Don) Kuntze, Revis. Gen. Pl. 1: 90 1891.
= Oxalis longiflora L., Sp. Pl. 1: 433 1753.
= Oxalis montana Raf., Amer. Monthly Mag. & Crit. Rev. 266 1818.
= Oxalis vulgaris Gray, Nat. Arr. Brit. Pl. 2: 630 1821.
= Oxys acetosella (L.) Scop., Fl. Carniol. ed. 2, 1: 326 1771.
= Oxys vulgaris Rupr., Fl. Caucasi 264 1869.
Stanište: Tamne šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N –Durmitor (Rohlena, 1942: 113; Blečić, 1964:
232 ; Lakušić, R., 1984: 83), Golija (Blečić et Tatić, 1962: tab. 1), Gradina kod Plje-
valja (Caković, 2014: 29), Javorje planina (Rohlena, 1942: 113), nizvodno od Le-
ver Tare (Muravjev, 1935: 139), Ljubišnja (Blečić, 1964: 232), Mratinje ispod Ma-
glića (Rohlena, 1942: 113), Piva (Blečić, 1958: 46; Lakušić, R. et Redžić 1989: Tab.
6), kanjon Tare (Janković, 1984: 13; Bulić, 1989: 124; Lakušić, R. et Redžić 1989:
Tab. 7), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 74), Mo-
rakovske bare (Bubanja, 2004: 31), E – oko Andrijevice (Rohlena, 1942: 113), oko-
lina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 94), Biodragska gora (Černjavski, 1936–37:
29; Blečić, 1960: Tab. 1), Hajla (Lakušić, R. 1970: 66), Kaludarska rijeka, okolina
Kolašina (Blečić, 1960: Tab. 1), Kom, dolina Perućice ispod Kom (Rohlena, 1942:
113), Mali Rid (Blečić, 1957b: 46), Mokra planina (Rudski, 1949: 28), Murino (Ble-
čić, 1960: Tab. 1), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 36), Prokletije (Janković et Bo-
gojević, 1962–1964 (1967): 105; Blečić, 1964: 232), Sjekirica (Rohlena, 1942: 113;
Blečić, 1957b: 46), Štit (Rohlena, 1942: 113), Visitor, Zeletin (Blečić, 1957b: 46),
Žljeb (Rudski, 1949: 6), W – Jastrebica (Pantocsek, 1874: 115), Njegoš (Fukarek,
1963: 144), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 88), Lovćen (Rohlena, 1942: 113), Tisove
ploče, Trštenik, Trešnja, Štirovnik (Stanković-Tomić, 1970: 23).
Oxalis articulata Savingy in Lam.

Encycl. 4: 686 1798.
= Acetosella articulata (Savigny) Kuntze, Revis. Gen. Pl. 1: 91 1891.
= Oxalis rubra A. St.-Hil., Fl. Bras. Merid. (quarto ed.) 1: 124–125 1825.
Stanište: Gajena vrsta koja kao subspontana raste uz puteve i na zapuštenim
mjestima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 251), Lastva
kod Tivta (Karaman, 1997: 60), Sm - južni dio Pipera (Božović et al., 2006: 110),
Podgorica (Stešević, 2009: 97).
Geografsko rasprostranjenje: Nativna u južnoj Americi.
Oxalis corniculata L.
Sp. Pl. 435 1753.
= Oxalis corniculata L. var. villosa Hohenacker
1
= Oxalis minima Steud., Nomencl. Bot. 1: 579 1821.

= Oxalis parvifolia DC., Prodr. 1: 693 1824.
= Oxalis procumbens Steud. ex A. Rich., Tent. Fl. Abyss. 1: 123 1847.
= Oxys corniculata (L.) Scop., Fl. Carniol. ed. 2, 1: 326 1771.
= Xanthoxalis corniculata (L.) Small, Fl. S.E. U.S. 667 1903.
Stanište: Osunčana i kamenita staništa, pored puta, oranice, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Mokra planina (Rudski, 1949: 43), W – Rado-
štak (Weiss, 1866: 582), Me – Bar (Rohlena, 1942: 113), Gornji Štoj (Bubanja, 2016:
251), Kotor (Pantocsek, 1874: 114), Kuti kod Herceg Novog (Rohlena, 1922: 311; leg.
Čelakovský), Donja Sutvara, Pržno (Karaman, 1997: 60), Pečurice, Spilica (Petrović,
2007: 59), Sm – Boljevići (Rohlena, 1942: 113), Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 23),
Danilovgrad (Rohlena, 1942: 113), Livari-vrh Rumije (Petrović, 2011: 102), Njegu-
ši (Rohlena, 1942: 113; Stanković-Tomić, 1970: 23), Plavnica (Adamović, 1913: 21),
Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Rohlena, 1942: 113; Stešević,
2009: 97), Sutorman (Adamović, 1913: 21), Virpazar (Rohlena, 1942: 113), Zoganj
(Petrović, 2011: 102), Me – Bokokotorski zaliv (Karaman, 1997: 60; orig. podaci).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, dio srednje Evrope.
Oxalis stricta L.
Sp. Pl. 435 1753.
= Oxalis corniculata var. stricta (L.) C.C. Huang & L.R. Xu, Fl. Reipubl. Popularis Sin.
43(1): 13 1998.
= Oxalis europaea Jord., Arch. Fl. France Allemagne 2: 309 1854.
= Oxalis fontana Bunge, Mém. Sav. Étr. Acad. St. Pétersbourg 2: 87 1835.
= Xanthoxalis europaea (Jord.) Moldenke, Castanea 7: 125 1942.
= Xanthoxalis fontana (Bunge) Holub, Bot. Közlem. 59: 42 1972.
= Xanthoxalis stricta (L.) Small, Fl. S.E. U.S. 667 1903.
Stanište: Ruderalna staništa, pored puteva, zidine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Muo (Tommasini, 1835: 27), Sm – Pod-
Geografsko rasprostranjenje: Sjeverna Amerika, djelovi Evroazije.
Oxalis dillenii Jacq.

Oxalis 28 1794.
= Oxalis corniculata var. dillenii (Jacq.) Trel., Syn. Fl. N. Amer. 1(1): 365 1897.
= Xanthoxalis dillenii (Jacq.) Holub, Bot. Közlem. 59: 38 1972.
Stanište: Ruderalna staništa, pored puteva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Boka Kotorska: Muo (Tommasini, 1835:
27), Podgorica (orig. podaci)
Oxalis purpurata Jacq.

Pl. Hort. Schoenbr. 3: 57. 1798

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Boka Kotorska: Lepetani (Karaman, 1997: 61).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklo iz Južne Afrike.
Familia: Geraniaceae
Genus: Erodium L’Hér.
in Aiton, Hort. Kew. 2: 414. 1789
Erodium botrys (Cav.) Bertol.
Amoen. Ital.: 35. 1819
Basionym: Geranium botrys Cav., Diss.: 218. 1787

Stanište: Vlažna mjesta uz more.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – na obali mora blizu Ulcinja (Rohlena,
1942: 117).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje izuzimajući sjeveroistok Afrike, dio
Atlanske obale.
Erodium ciconium (L.) L’Hér.

Basionym: Geranium ciconium L., Cent. Pl. 1: 21. 1755

= Erodium cyconioides Tzvelev, in Novosti Sist. Vysš. Rast. 29: 97. 1993
= Erodium gasparrinii Guss., Fl. Sicul. Prodr. 2: 301. 1828

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Rijeka Crnojevića (Pantocsek, 1874: 113).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, dio srednje Evrope.
Erodium cicutarium (L.) L’Her.

Basionym: Geranium cicutarium L., Sp. Pl.: 680. 1753

= 1 Erodium cicutarium (L.) L’Her. f. triviale
= 2 Erodium cicutarium (L.) L’Her. f. triviale subf. leucanthum Back
= Erodium aethiopicum (Lam.) Brumh. & Thell., in Mém. Soc. Sci. Nat. Cherbourg 38:
352. 1911
= Erodium arenarium Jord., in Mém. Acad. Roy. Sci. Lyon, Sect. Sci., ser. 2 1: 255.
1851
= Erodium ballii Jord., Pug. Pl. Nov.: 43. 1852
= Erodium bipinnatum Willd., Sp. Pl. 3: 628. 1800
= Erodium chaerophyllum (Cav.) Coss., Notes Pl. Crit.: 32. 1849
= Erodium danicum K. Larsen, in Biol. Meddel. Kongel. Danske Vidensk. Selsk. 23(6):
14. 1958
= Erodium glutinosum Dumort., Bull. Soc. Roy. Bot. Belgique 4: 345 1865
= Erodium jacquinianum Fisch., C.A.Mey. & Avé-Lall., Index Seminum (LE) 9(Suppl.):
11 1844.
= Erodium marcuccii Parl., Fl. Ital. 5: 208. 1873
= Erodium microphyllum Pomel, Nouv. Mat. Fl. Atl.: 339. 1875
= Erodium pilosum (Thuill.) Steud., Nomencl. Bot. 1: 314. 1821
= Erodium pimpinellifolium (With.) Sibth.,, Fl. Oxon.: 211. 1794
= Erodium praecox (Cav.) Willd., Sp. Pl. 3: 631. 1800
= Erodium primulaceum (Lange) Lange, Index Sem. Horto Haun. 1863: 23. 1864
= Erodium salzmannii Delile, Index Sem. Hort. Monsp. 1838: 6. 1839
= Erodium staphylinum Bertol., Fl. Ital. 7: 185. 1850
= Erodium sublyratum Samp., in Ann. Sci. Acad. Polytecn. Porto 7: 2. 1912
= Erodium tenuisectum Godr. & Gren., in Grenier & Godron, Fl. France 1: 311. 1847
= Erodium tocranum Guitt. & Le Houér., in Bull. Soc. Bot. France 115: 596. 1969
= Geranium aethiopicum Lam., Encycl. 2: 662. 1788
= Geranium pilosum Thuill., Fl. Env. Paris: 346. 1799
= Geranium praecox Cav., Diss.: 272. 1788
Stanište: Suve livade, oranice, ledine, pored puteva gažena staništa, kamenita sta-
ništa, zidine, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta vrsta (Rohlena, 1942: 118); N – Krupac
(Bubanja, 2008: 36), kanjon Tare (Bulić, 1989: 125), E – okolina Petnjice (Škrijelj,
2013: 36), W – Grahovo (Adamović, 1913: 21), Me – Donji i Gornji Štoj (Bubanja,
2016: 252), Krute, Pistula (Petrović, 2011: 102), Solila (Karaman, 1997: 62), Štoj
(Höpflinger, 1964: 96), Trojica, Verige (Karaman, 1997: 62), Ulcinjska solana (Vuk-
sanović et Petrović, 2007: 56), Sm – Bioče (Bulić, 2008: 138), Cetinje (Pantocsek,
1874: 113; Stanković-Tomić, 1970: 24), Crmničko polje Crmničko polje (Pulević,
Mijušković, 1977: 121), Duga (Bulić, 2008: 138), Đolaza (Petrović, 2004: 50), Ko-
stanjica (Petrović, 2011: 102), Mali Mikulići (Petrović, 2011: 102), Majstori (Stan-
ković-Tomić, 1970: 24), Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 50), Njeguši, Padež
(Stanković-Tomić, 1970: 24), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Podgori-
ca (Rohlena, 1942: 1182; Stešević, 2009: 99), Rasovatac (Petrović, 2011: 102), So-
zina, Sutorman (Petrović, 2004: 50), Šestani, Vladimir (Petrović, 2011: 102), Vir-
pazar (Adamović, 1913: 211).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Sredozemlje.
Erodium malacoides (L.) L’Her.

Basionym: Geranium malacoides L., Sp. Pl.: 680. 1753

= 1 Erodium malacoides (L.) Willd. var. malvaceum (Jord.)
= Erodium althaeoides Jord., in Mém. Acad. Roy. Sci. Lyon, Sect. Sci., ser. 2 1: 252.
1851
= Erodium malvaceum Jord., in Mém. Acad. Roy. Sci. Lyon, Sect. Sci., ser. 2 1: 253.
1851
= Erodium subtrilobum Jord., Mém. Acad. Sci. Lyon, Sect. Sci. 1: 254 1851.
Stanište: Zasjenčena i kamenita staništa, uz puteve, suve livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak (Weiss, 1866: 582), Me – Bar
(Rohlena, 1942: 1181), Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 48), Gornji Štoj (Bubanja,
2016: 252), Kotor (Weiss, 1866: 582), Pržno (Karaman, 1997: 62), Spilica (Petro-
vić, 2011: 102), Ulcinj (Rohlena, 1942: 1181), Ulcinjska solana (Vuksanović et Pe-
trović, 2007: 56), Sm – Mali Mikulići (Petrović, 2011: 102), Podgorica (Stešević,
2009: 99), Vladimir (Petrović, 2011: 102).
Erodium maritimum (L.) L’Her.

Basionym: Geranium maritimum L., Syst. Nat., ed. 10: 1143. 1759
= Erodium bocconei Viv., App. Fl. Cors. Prodr.: 5. 1825
Stanište: Zaslanjena staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – zaliv Jaz kod Budve (Šmarda, 1968: 47).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadne, južna Evropa, dio sjeverozapad-
ne Afrike.
Erodium moschatum (L.) L’Her.

Basionym: Geranium cicutarium var. moschatum L., Sp. Pl.: 680. 1753
= Geranium moschatum (L.) L., Syst. Nat., ed. 10: 1143. 1759
Stanište: Sušna i osunčana staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me –Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 252), na oba-
li mora blizu Ulcinja (Rohlena, 1942: 118).
Genus: Geranium L.
Sp. Pl.: 676. 1753
Geranium bohemicum L.
Cent. Pl. 2: 25. 1756

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ljut i Varda u Pivi (Rohlena, 1942: 114), E
– Balj, Jerinja glava (Rohlena, 1942: 115).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Kavkaz, Mala Azija.
Geranium coeruleatum Schur.

Enum. Pl. Transsilv.: 136. 1866
= Geranium sylvaticum subsp. caeruleatum (Schur) D. A. Webb & I. K. Ferguson, in
Feddes Repert. 74: 25. 1967
= Geranium coelestinum Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 136. 1866
= Geranium oreades Pančić, Elench. Pl. Vasc.: 17. 1875

= Geranium transsylvanicum R. Knuth, in Engler, Pflanzenr. 53: 140. 1912
= Geranium asphodeloides subsp. oreades (Pančić) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 137. 1878
Stanište: Šume planinskih predjela.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – iznad Crnog jezera, Durmitor, Krivi do u
Pivi, Ledena pećina (Rohlena, 1942: 116), Međed (Blečić, 1958: Tab. 9), Piva (Ro-
hlena, 1942: 116; Blečić, 1958: 52), Savin kuk, Šljeme na Durmitoru (Rohlena,
1942: 116), Škrka (Blečić, 1958: Tab. 9), E – Kom, Kom Vasojevićki, Pivljan, Vila
(Rohlena, 1942: 116).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostvro, Rumunija.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Šljemenu i na Komu iznad Rogama, Pan-
čić 1875. godine opisuje takson Geranium oreades.
Geranium columbinum L.
Sp. Pl.: 682. 1753
= Geranium pallidum Salisb., Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 310. 1796
Stanište: Livade, šikare, oranice, kamenita staništa, pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta vrsta (Rohlena, 1942: 116), N – Gradina
kod Pljevalja (Caković, 2014: 30), C – Babaji zub (Vuksanović, 2003: 62), E – Bje-
lasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 5), (Škrijelj, 2013: 36), W – Radoštak (Weiss, 1866:
582), Me – Andrići (Karaman, 1997: 61), Bokokotorski zaliv (orig. podaci), Gor-
nji Štoj (Bubanja, 2016: 252), Kotor (Weiss, 1866: 582; Aalto et al., 1972: 40), La-
stva (Aalto et al., 1972: 40), Meljine (Weiss, 1866: 582), Pečurice-selo Lunje, Spi-
lica (Petrović, 2011: 103), Solila, Verige (Karaman, 1997: 61), Tivat (Aalto et al.,
1972: 40), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 59), Sm – Cijevna (Bu-
lić, 1994: 90), Bjelopavlići (Caković et al., 2016: 179), Đolaza, Đuravci, Lisinj, Li-
vari (Petrović, 2004: 50), padine i podgorina Lovćena (Stanković-Tomić, 1970: 24),
Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Podgorica (Stešević, 2009: 99), Seoca
(Petrović, 2004: 50), Spuž (Bešić, 1978: 25).
Geranium dalmaticum (Beck) Rech.f.

Magyar Bot. Lapok 33: 28 1934.
Basionym: 1Geranium macrorrhizum var. microrhizon Freyn, Mém. Herb. Boissier 13:
4 1900.
Stanište: Sjenoviti kamenjari, šikare.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Kruševački potok, Lutovo, Mala Rijeka,
Platije (Bulić, 2008: 136), E – Hum Orahovski (Rohlena, 1942: 1171), Sm – Bioče
(Rohlena, 1942: 1171), Cijevna (Pulević et Lakušić, 1983: 17, orig. podaci), donji
dio kanjona Morače, od Smokovca ka Bioču (orig. podaci).
Geranium dissectum Jusl.

Cent. Pl. 1: 21. 1755
= Geranium baumgartenianum Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 138. 1866
= Geranium furcatum R. Knuth, in Engler, Pflanzenr. 53: 51. 1912
= Geranium pusillum R. Knuth, in Engler., Pflanzenr. 53: 51. 1912
Stanište: Livade, oranice, pored puteva, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva, Vrbica kod Goranskog (Rohlena, 1942:
115), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 115), W – oko Kobiljeg dola u grahovskoj na-
hiji (Adamović, 1913: 20), Me – Bar (Rohlena, 1942: 115), Boka (orig. podaci), Donji
Štoj (Bubanja, 2016: 253), Seljanovo (Karaman, 1997: 61), Vrmac (Beck-Managgeta
1920: 110), Sm – Bjelopavlići (Caković et al., 2016: 179), Livari (Petrović, 2011: 103),
Martinići (Bešić, 1978: 25), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Podgorica
(Rohlena, 1942: 115; Stešević, 2009: 99), Njeguši, Ulcinjska solana (Vuksanović et
Petrović, 2007: 59), Velestovo (Rohlena, 1942: 115), Virpazar (Petrović, 2011: 103).
Geranium divaricatum Ehrh.

= Geranium bohemicum Krock., Fl. Siles. 2(2): 120. 1790
Stanište: Sjenovita mjesta, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 36), Sm –
Ceklin: brdo Bobija (Černjavski et al., 1949: 71).
Geranium lucidum L.
Sp. Pl.: 682. 1753
= Geranium laevigatum Royle, Ill. Bot. Himal. Mts.: 150. 1835
= Geranium lucens Hocq., Fl. Jemmape: 205. 1814

= Geranium raii Lindl., Syn. Brit. Fl.: 57. 1829
= Geranium saxatile Bubani, Fl. Pyren. 3: 316. 1901
Stanište: Sjenovita i kamenita mjesta, zidine, pukotine stijena, rub šikara, međe.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ljut (Rohlena, 1942: 117), kanjon Tare
(Bulić, 1989: 125; Lakušić, R. et Redžić 1989: Tab. 3), Varda u Pivi, Vojnik (Rohle-
na, 1942: 117), C – Kapa Moračka (Bulić, 2008: 137), E – Andrijevica, Balj, Jerinja
glava, Trijepši u Kučima (Rohlena, 1942: 117), W – Radoštak (Weiss, 1866: 582),
Vilusi (Rohlena, 1942: 117), Me – Bar (Rohlena, 1942: 117), Bokokotorski zaliv
(orig. podaci), Kotor (Weiss, 1867: 758), Donji Stoliv, Lepetane (Karaman, 1997:
61), Ulcinj (Rohlena, 1942: 117), Sm – Brajići, Cetinje (Stanković-Tomić, 1970: 24),
Cijevna (Bulić, 1994: 90), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 117), Dračevica, Godinje
(Petrović, 2011: 103), Ivanova korita (Stanković-Tomić, 1970: 24), Limljani (Petro-
vić, 2004: 50), Lovćen (Petrović, 2004: 50), Miljevci (Petrović, 2004: 50), Njeguši
(Rohlena, 1942: 117; Stanković-Tomić, 1970: 24), Piperi: južni dio (Božović et al.,
2006: 109), Podgorica (Rohlena, 1942: 117; Stešević, 2009: 99), Rijeka Crnojevića
(Rohlena, 1942: 117; Šmarda, 1968: 56), Rasovatac (Petrović, 2011: 103), Rumija
(Adamović, 1913: 20), Seoca (Petrović, 2011: 103), Šavnik, Trešnja (Stanković-To-
mić, 1970: 24), Virpazar (Rohlena, 1942: 117; Petrović, 2004: 50).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, izuzimajući dio srednje i sjeve-
roistočne Evrope, Sredozemlje, srednja Azija.
Geranium macrorhizum L. subsp. macrorhizum

Sp. Pl.: 680. 1753
= 1Geranium macrorhizum L. f. perrugosum Rohl., Sitz. Ber. Böhm. Ges. Wiss. 1933:
7. 1933.
= Geranium balkanum N. Taylor, in Bailey, Stand. Cycl. Hort.: 1332. 1915
= Geranium kikianum Kit Tan & Vold, in Nordic J. Bot. 29: 2. 2011
= Geranium lugubre Salisb, Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 309. 1796
Stanište: Sjenovita, kamenita mjesta i šikare u planinskim predjelima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984: 73), planine
durmitorskog sektora (Lakušić, R. 1968: 33), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014:
30), ispod Ivica planine, Krivi do u Pivi (Rohlena, 1942: 116), Piva (Blečić, 1958:
15), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 136; Bulić, 1989: 125), Varda, Volujačko jezero
(Rohlena, 1942: 116), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 62), Crkvine, Dragovića po-
lje (Bulić, 2008: 136), Gradište, Javorje u dolini Morače, Lukavica (Rohlena, 1942:
116), Mala Rijeka, Platije, Semolj, Sjevernica, Velje Duboko (Bulić, 2008: 136), Vje-
ternik, Žijovo (Rohlena, 1942: 116), E – okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972:
94), Božići iznad Andrijevice, ispod Crne planine, Han Garančić, Hum Orahovski,
Kučka planina, Lisa iznad Kolašina, Mokra (Rohlena, 1942: 116), Mokra planina
(Rudski, 1949: 28), Prokletijski sektor (Menković et al. 2011: 99, Blečić, 1959: 5),
Žijovo (Rohlena, 1942: 116), Žljeb (Rudski, 1949: 6), Me – Donji Stoliv (Karaman,
1997: 61), Sm – Lovćen (Studniczka, 1890: 80; Rohlena, 1942: 1161), Katunska na-
hija (Rohlena, 1942: 116), Presjeka i Vršanj blizu Njeguša (Rohlena, 1942: 1161).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i jugoitočna Evropa.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na padinama Lovćena, Rohlena (1933: 7) je
opisao varijetet perrugosum.
Geranium molle L.
Sp. Pl.: 682. 1753
= 1Geranium brutium Gasp., in Rendiconto Accad. Sci. Soc. Borbon. Napoli 1: 49.
1842
= 2Geranium villosum Ten., Fl. Napol. 1: 61. 1811
= 3Geranium molle subsp. brutium (Gasp.) Graebn., in Ascherson & Graebner, Syn.
Mitteleur. Fl. 7(1): 53. 1913
= 4Geranium molle var. grandiflora Vis.
= Geranium abortivum Ces., in Bibliot. Ital. Giorn. Lett. 91: 349. 1838
= Geranium leiocaulon Ledeb., Fl. Ross. 1(2): 470. 1842
= Geranium stipulare Kunze, in Flora 29: 698. 1846
= Geranium molle subsp. pollinense A. Terracc., in Malpighia 4: 198. 1890
= Geranium molle subsp. sinjaricum Al-Shehbaz & Al-Khakani, in Candollea 38: 353.
1983
= Geranium molle subsp. stipulare (Kunze) Holmboe, in Bergens Mus. Årbok 13: Ppp.
1907
= Geranium pyrenaicum subsp. villosum (Ten.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 138. 1878
Stanište: Suve livade, pašnjaci, oranice, pored puteva.
Krupac (Bubanja, 2008: 36), Liverovići (Bubanja, 2004: 31), Piva (Rohlena, 1942:
114), kanjon Tare (Bulić, 1989: 1252), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 114), Balj, u
dolini Tare oko Kolašina i Mateševa (Rohlena, 1942: 1142), okolina Petnjice (Škri-
jelj, 2013: 362), Me – Bar (Rohlena, 1942: 114 ; 1942: 1142), Činovica (Karaman,
1997: 613), Donji Stoliv (Karaman, 1997: 612), Donji Štoj (Bubanja, 2016: 253),
Đinovo brdo (Karaman, 1997: 613), Kotor (Studniczka, 1890: 80; Aalto et al., 1972:
40), Lepetane (Karaman, 1997: 612,3), Lastva (Aalto et al., 1972: 40), Martinići (Be-
šić, 1978: 25), Seljanovo (Karaman, 1997: 613), Spilica (Petrović, 2011: 103), Ška-
ljari (Visiani 1850–52: 2124), Tivat (Aalto et al., 1972: 40), Ulcinj (Rohlena, 1942:
1142), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 591), Sm – Belveder kod Ce-
tinja (Rohlena, 1942: 1142), Cetinje (Gross et Kneucker, 1902: 524; Rohlena, 1942:
114; Stanković-Tomić 1978: 242), Cijevna (Bulić, 1994: 89), Drežnica kod Nikšića,
Njeguši (Rohlena, 1942: 1142), Đolaza (Petrović, 2004: 50), Livari (Petrović, 2011:
103), padine Lovćena i njegove podgorine (Stanković-Tomić 1978: 24), Međureč-
ka planina (Petrović, 2011: 1021), Miljevci (Petrović, 2004: 50), Obzovica (Stan-
ković-Tomić 1978: 242), Planinica kod Ostroga (Rohlena, 1942: 1142), Piperi: juž-
ni dio (Božović et al., 2006: 109), Podgorica (Stešević, 2009: 99), Rasovatac (Pe-
trović, 2011: 1021), Rijeka Crnojevića, Rumija (Rohlena, 1942: 1142), Spilica-Mali
Mikulići (Petrović, 2011: 1021), Seoca, Sutomore-selo Sozina (Petrović, 2011: 103),
Virpazar (Rohlena, 1942: 114)
Geranium nodosum L.
Sp. Pl.: 681. 1753
= Geranium eugeniae (Sennen) Sennen, Pl. Espagne 1928: [in schedis] no. 6545. 1929
= Geranium freyeri Griseb., Spic. Fl. Rumel. 1: 126. 1843
= Geranium nodosum subsp. eugeniae Sennen, Diagn. Nouv. Pl. Espagne Maroc: 11.
1928
Stanište: Svijetle i vlažne šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 116), kanjon Pi-
ve (Lakušić, R. et Redžić 1989: Tab. 6), Sinjajevina (Rohlena, 1942: 116), kanjon
Tare (Muravjev, 1935: 136; Rohlena, 1942: 116; Bulić, 1989: 125), C – Vratlo (Ro-
hlena, 1942: 116).
Geranium phaeum L.
Sp. Pl.: 681. 1753
= Geranium fuscum L., Mant. Pl. 97. 1767
= Geranium lividum L’Hér., in Aiton, Hort. Kew. 2: 434. 1789
= Geranium montanum Bubani, Fl. Pyren. 3: 307. 1901
= Geranium montanum O. Müll., in Nova Acta Phys.-Med. Acad. Caes. Leop.-Carol.

Nat. Cur. 4: 209. 1770
= Geranium patulum Vill., Hist. Pl. Dauphiné 1: 283. 1786
= Geranium planipetalum Chaix, Pl. Vapinc.: 22. 1785
= Geranium subcoeruleum Schleich., Cat. Pl. Helv.: 25. 1800
= Geranium phaeum subsp. austriacum Hayek, Fl. Steiermark 1: 628. 1909
= Geranium phaeum subsp. lividum (L’Hér.) Hayek, Fl. Steiermark 1: 628. 1909
= Geranium phaeum var. lividum (L’Hér.) W. D. J. Koch, Syn. Fl. Germ. Helv.: 138.
1835
Stanište: Šume i šikare brdskih i planinskih predjela.
Kovčice ispod Durmitora, Piva, Mratinje (Rohlena, 1942: 113), Piva (Rohlena,
1942: 113; Blečić, 1958: 38), Pivska planina, Sinjajevina (Rohlena, 1942: 113), ka-
njon Tare (Rohlena, 1942: 113; Bulić, 1989: 125), Volujačko jezero (Rohlena, 1942:
113), E – Andrijevica (Šmarda, 1968: 56), oko Andrijevice, Balj, Crna planina, Je-
rinja glava (Rohlena, 1942: 113), Kolašin (Blečić 1960: tab. 1), Kom Kučki, doli-
na Perućice ispod Koma (Rohlena, 1942: 113), Mokra planina (Rudski, 1949: 55),
Rupa Konjska ispod Vile u Kučima, Vermoš planina – blizu granice sa Albanijom
(Rohlena, 1942: 113), Žljeb (Rudski, 1949: 6), W – Vilusi (Rohlena, 1942: 113),
Sm – od Dolova do Majstora (Stanković-Tomić 1978: 24).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna, jugoistočna Evropa.
Geranium pratense L.
Sp. Pl.: 681. 1753
= Geranium acknerianum Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 136. 1866
= Geranium alpinum Kanitz, in Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 13: 531. 1863
= Geranium batrachioides Cav., Diss.: 211. 1787
= Geranium finitimum Woronow, in Kuznetsov & al., Fl. Cauc. Crit. 3(7): 50. 1908
= Geranium kemulariae Kharadze, in Grossheim, Fl. Kavk., ed. 2, 6: 18. 1962
= Geranium mariae Sennen, Diagn. Nouv. Pl. Espagne Maroc: 12. 1928
= Geranium napellifolium Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 136. 1866
= Geranium neapolitanum Nyman, Consp. Fl. Eur. Suppl. 1: 949. 1884
= Geranium rovirae Sennen, Pl. Espagne 1926: [in schedis] no. 5685. 1927
= Geranium valdepilosum Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 137. 1866
= Geranium variegatum Steud., Nomencl. Bot., ed. 2, 1: 680. 1840
Stanište: Šume i šikare, kamenita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mali Durmitor, Sinjajevina (Rohlena, 1942:

116), E –Crna planina, Kom (Rohlena, 1942: 116), Prokletije (Janković et Bogoje-
vić, 1962–1964 (1967): 111), Sm – Crmnica: Godinje (Černjavski et al., 1949: 71),
Napomena: Rohlena (Rohlena, 1942) takson navodi sa znakom « ? ».
Geranium purpureum Vill.

Hist. Pl. Dauphiné 1: 272. 1786
= Geranium robertianum subsp. purpureum (Vill.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 138. 1878
1
= Geranium elamellatum Kokwaro, in Kew Bull. 23: 527. 1969

= Geranium intricatum H. G. Baker, in Watsonia 3(3): 161. 1955
= Geranium mediterraneum Jord., in Mém. Acad. Roy. Sci. Lyon, Sect. Sci., ser. 2 1:
251. 1851
= Geranium minutiflorum Jord., in Mém. Acad. Roy. Sci. Lyon, Sect. Sci., ser. 2 1: 250.
1851
= Geranium modestum Jord., Cat. Jard. Grenoble: 16. 1849
Stanište: Kamenita staništa, rub šikara, uz puteve, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Pošćensko jezero (Rohlena, 1942: 117), C
– Rudine nikšićke (Rohlena, 1942: 117), Me – Andrići (Karaman, 1997: 62), Do-
nji Štoj (Bubanja, 2016: 253), Kotor (Aalto et al., 1972: 41), od Leptana do Veri-
ga, Seljanovo, Pržno (Karaman, 1997: 62), Sm – Cetinje (Gross et Kneucker, 1902;
Rohlena, 1942: 117), Čavori (Stanković-Tomić, 1970: 24), Lastva Čevska (Rohle-
na, 1942: 117), Mali Mikulići (Petrović, 2011: 104), Medun, Mirac (Stanković-To-
mić, 1970: 24), Ostrog (Rohlena, 1942: 117), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006:
109), Podgorica (Rohlena, 1942: 117; Stešević, 2009: 99), Skadarsko jezero (Šmar-
da, 1968: 56), Vrela, Zabrđe kod Cetinja (Stanković-Tomić, 1970: 24).
Geranium pusillum L.
Syst. Nat., ed. 10: 1144. 1759
= Geranium circinatum Kanitz, in Linnaea 32: 570. 1863
= Geranium delicatulum Ten. & Guss., in Tenore, Fl. Napol. Syll. App. 4: 12. 1835
= Geranium dubium Chaix, Pl. Vapinc. 23. 1785
= Geranium haussknechtii Soó, Syn. Syst.-Geobot. Fl. Veg. Hung. 6: 185. 1980
= Geranium humile Cav., Diss.: 202. 1787
= Geranium hybridum Hausskn., in Mitt. Geogr. Ges. (Thüringen) Jena 3: 278. 1884
= Geranium parviflorum Curtis, Fl. Londin. 4(43): Tab. 46. 1782
= Geranium pseudopusillum Schur, in Oesterr. Bot. Z. 18: 317. 1868
Stanište: Suve livade, kamenita staništa, oranice, pored puteva, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Goransko, Piva (Rohlena, 1942: 115), ka-
njon Tare (Bulić, 1989: 125), E – Andrijevica, Mateševo, Rogam ispod Koma (Ro-
hlena, 1942: 115), W – oko Zaslapa (Grahovo) (Adamović, 1913: 21), Me – Kotor
(Pantocsek, 1874: 114), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 115; Stanković-Tomić 1978:
24), Obzovica (Stanković-Tomić 1978: 24), Podgorica (Stešević, 2009: 99), Spuž,
Virpazar (Rohlena, 1942: 115), Vrela (Stanković-Tomić 1978: 24),.
Geografsko rasprostranjenje: Skoro cijela Evropa, Mala Azija, srednja Azija,
Geranium pyrenaicum Burm.f.

Spec. Bot. Geran.: 27. 1759
= Geranium depilatum (Sommier & Levier) Grossh., in Grossheim & Schischkin,
Sched. Herb. Pl. Or. Exsicc. 14: 36. 1928
= Geranium elbursense Gilli, in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 46: 44. 1939
= Geranium minae Tineo, Pl. Rar. Sicil.: 25. 1846
= Geranium perenne Huds., Fl. Angl.: 265. 1762
= Geranium umbrosum Waldst. & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung. 2: 131, Tab. 124. 1803
Stanište: Sjenovita mjesta, šibljaci, rubovi livada, zidine, uz puteve.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Žabljak (Rohlena, 1942: 11; Aalto et al.,
1972: 30), Varda ispod Ledenice planine (Rohlena, 1942: 114), C – Babji zub (Vuk-
sanović, 2003: 62), Gradište, Lukavica planina, Štirni do (Rohlena, 1942: 114), E
– Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 4), Crna planina, Konjsko, Orlova skala ispod
Koma, Vermoš planina u Kučima (Rohlena, 1942: 114), Sm – Bostur na Lovćenu,
Cetinje, Crmnica (Rohlena, 1942: 114), Dabezići (Petrović, 2011: 103), šire pod-
ručje Lovćena (Stanković-Tomić 1978: 24), Njeguši, Rijeka Crnojevića, Sutorman
(Rohlena, 1942: 114), Spuž (Bešić, 1978: 25), Šestani (Petrović, 2011: 103), Štirov-
nik (Rohlena, 1942: 114), Virpazar (Šmarda, 1968: 56).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna Evropa, Sredozemelje izuzimajući sje-
veroistok Afrike.
Geranium reflexum L.
Mant. Pl.: 257. 1771
= Geranium phaeum subsp. reflexum (L.) A. Terracc., in Malpighia 4: 219. 1890
= Geranium molloides Formánek, Verh. Naturf. Vereins Brünn 34: 343. 1896
Stanište: Šume planinskih predjela.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bijela kod Šavnika, Durmitor, Ledenica
planina, Vojnik (Rohlena, 1942: 114), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 62), Lo-
la, Morača, Trebješ luka na Lukavici planini (Rohlena, 1942: 114), E – Biogradska
gora (Godicl, 1981: 496), Glave, Jerinja glava, dolina Jelovice ispod Bjelasice, oko
Kolašina, Kom Vasojevićki, Pivljan, Radeča Velja u Kučima, Sjekirica, Trešnjevik,
Žoljevica (Rohlena, 1942: 114), Sm – Lovćen (Rohlena, 1942: 114).
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko i jugozapadni dio Balkanskog
poluostrva.
Geranium robertianum L.
Sp. Pl.: 681. 1753
= Geranium briceanum Sweet, Hort. Brit.: 74. 1826
= Geranium eriophorum H. Lév., in Bull. Soc. Agric. Sarthe 59: 319. 1904
= Geranium graveolens Stokes [non Thunb. 1800], Bot. Mat. Med. 2: 495. 1812
= Geranium palmatisectum Dulac, Fl. Hautes-Pyrénées: 240. 1867
Stanište: Šume, zasijenčena staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crvena stijena ispod Durmitora (Rohlena,
1942: 117), Golija (Blečić et Tatić, 1962: tab. 1), Gradina kod Pljevalja (Caković,
2014: 30), Liverovići (Bubanja, 2004: 31), Piva (Rohlena, 1942: 117; Blečić, 1958:
51; Lakušić, R. et Redžić 1989: Tab. 6), Savin kuk na Durmitoru (Lakušić, R., 1968:
Tab. 5), Šavnik (Rohlena, 1942: 117), kanjon Tare (Rohlena, 1942: 117; Bulić, 1989:
125 ; Lakušić, R. et Redžić 1989: Tab. 6, 7), Velestovo (Rohlena, 1942: 117), Ža-
bljak (Aalto et al., 1972: 31; Jovanović et al., 2013: 61), C – Babji zub (Vuksano-
vić, 2003: 62), Morača (Rohlena, 1942: 117), Morakovske bare (Bubanja, 2004:
31), Platije (Stefanović, 1979: tab. 1), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 117), oko-
lina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 94), Biogradska gora (Černjavski, 1936–
37: 29), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 23), Bukovička rijeka (Markišić et Mar-
tinović, 1998: 214), dolina Grebaje (Wraber, 1988b: 102), Hajla (Lakušić, R. 1970:
58), Komovi, Koprivnik (Blečić, 1959: tab. 1), Mokra, Orlova skala ispod Koma
(Rohlena, 1942: 117), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 36), Vasojevićki Kom (Ro-
hlena, 1942: 117), Prokletijski sektor (Blečić, 1959: 5; Menković et al. 2011: 99),
W – Njegoš (Fukarek, 1963: 144), Radoštak (Weiss, 1866: 582), Vilusi (Rohlena,
1942: 117), Me – Bar (Rohlena, 1942: 117), Kotor (Pantocsek, 1874: 113), Ulcinj
(Rohlena, 1942: 117), Velembusi (Petrović, 2011: 104), Sm – Boljevići (Petrović,
2004: 50), Cijevna (Bulić, 1994: 90), Cetinje (Rohlena, 1942: 114), Crmničko polje
(Pulević, Mijušković, 1977: 121), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 114), Dračevica (Pe-
trović, 2011: 104), Đolaza (Petrović, 2004: 50), Kosa iznad Bara (Rohlena, 1942:
114), Majstori (Stanković-Tomić, 1970: 24), Miljevci (Petrović, 2004: 50), Njeguši
(Rohlena, 1942: 117), Podgorica (Rohlena, 1942: 117; Stešević, 2009: 99), Rijeka
Crnojevića (Rohlena, 1942: 117), Štirovnik, Tisove ploče, Treštenik (Stanković-To-
mić, 1970: 24), Virpazar (Rohlena, 1942: 117; Petrović, 2011: 104)
Geografsko rasprostranjenje: Gotovo čitava Evropa, umjereni dio Azije, sje-
verni dio Afrike.
Geranium rotundifolium L.
Sp. Pl.: 683. 1753
= Geranium caeruleum Lam., Encycl. 2: 654. 1788
= Geranium core Kostel., Allg. Med.-Pharm. Fl.: 1900. 1836
= Geranium malvaceum Burm. f., Spec. Bot. Geran.: 24. 1759
= Geranium malvifolium Scop., Fl. Carniol., ed. 2, 2: 37. 1771
= Geranium potentilloides Klotzsch [non DC. 1824], in Klotzsch & Garcke, Bot. Er-
gebn. Reise Waldemar: 123, Tab. 17. 1862
= Geranium propinquum Salisb., Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 310. 1796
= Geranium semiorbiculare Rchb., Fl. Germ. Excurs.: 778. 1832
= Geranium subrotundum Hoffm., Deutschl. Fl., ed. 4, 1(2): 65. 1804
= Geranium viscidulum Fr., Novit. Fl. Suec. Alt.: 216. 1828
= Geranium viscosum Gilib., Fl. Lit. Inch. 2: 177. 1782
Stanište: Travnjaci, kamenita staništa, zidine, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Goransko, Šavnik (Rohlena, 1942: 116),
C – Treblješ luka (Rohlena, 1942: 116), E – Žoljevica (Rohlena, 1942: 116), Me –
Bar (Rohlena, 1942: 116), Bokokotorski zaliv (orig. podaci), Dobre Vode (Petrović,
2011: 104), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 254), Lepetane (Karaman, 1997:
61), Ulcinj (Rohlena, 1942: 116), Sm – Boljevići (Petrović, 2004: 50), Donji Murići,
Mikulići (Petrović, 2011: 104), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Podgo-
rica (Rohlena, 1942: 116; Stešević, 2009: 99), Rijeka Crnojevića, Troica iznad Vir-
pazara (Rohlena, 1942: 116), Virpazar (Petrović, 2011: 104).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, zapadna, dio srednje Evrope, juž-

ni dio Skandinavije.
Geranium sanguineum L.
Sp. Pl.: 683. 1753
= Geranium sanguineum L. var. latipartitum Petunikow.
1
= Geranium sanguineum L. var. villosum Murr.

2
= Geranium lancastriense Mill., Gard. Dict., ed. 8: Geranium no. 4. 1768

= Geranium prostratum Cav., Diss.: 196. 1787
= Geranium sanguineiforme (Rouy) A. W. Hill, Index Kew., Suppl. 6: 91. 1926
Stanište: Kamenita mjesta, svijetle šume šikare, suve livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta vrsta (Rohlena, 1942: 115; Adamović,
1913: 20); N – Krivi do u Pivi (Rohlena, 1942: 1152), Piva (Blečić, 1958: 22), Sa-
vina voda (Muravjev, 1935: 144), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 137; Bulić, 1989:
125; Lakušić, R. et Redžić 1989: Tab. 7), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 137),
Rašulja (Fukarek, 1963: 137), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 7), Hajla (La-
kušić, R. 1970: 58), Mokra planina (Rudski, 1949: 48), Perućica ispod Koma (Pan-
tocsek, 1874: 113), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 36), dolina Tare kod Trešnjevi-
ka (Šmarda, 1968: 57), Žljeb (Rudski, 1949: 18), Me – Kotor, Meljine (Weiss, 1866:
582), Sm – Cetinje (Šmarda, 1968: 57), Cijevna (Bulić, 1994: 90), Dobroštica (Stud-
niczka, 1890: 80), Kračeva glavica blizu Njeguša (Rohlena, 1942: 1152), Kostanjica
(Petrović, 2011: 104), Lonac (Petrović, 2004: 50), Lopatin do kod Njeguša (Rohle-
na, 1942: 1151), Njeguši, Padež (Stanković-Tomić, 1970: 24), Paštrovići (Tommasi-
ni, 1835: 27), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Rumija (Petrović, 2011:
104), Umci kod Cetinja (Stanković-Tomić, 1970: 24, 242).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Kavkaz, Jermenija.
Geranium sylvaticum Cav.

Sp. Pl.: 681. 1753
= Geranium silvaticum Cav. f. parviflorum Knaf.
1
= Geranium silvaticum Cav. f. roseum Murr.

2
= 3
Geranium silvaticum Cav. var. eglandulosum Čelak
= Geranium pratense subsp. sylvaticum (L.) Bonnier & Layens, Tabl. Syn. Pl. Vasc.
France: 58. 1894
= Geranium alpestre Schur, in Verh. Mitth. Siebenbürg. Vereins Naturwiss. Hermann-
stadt: 176. 1851
= Geranium angulatum Curtis, in Bot. Mag. 6: Tab. 203. 1792

= Geranium argenteum Geners. [non L. 1756], Fl. Scepusiensis Elench.: no. 643. 1798
= Geranium batrachioides Hocq. [non Cav. 1787], Fl. Jemmape: 205. 1814
= Geranium caroli-principis Pantu, in Analele Acad. Române 29(3): 296, Tab. 1. 1907
= Geranium eglandulosum (Čelak.) Dalla Torre, Alpenfl.: 147. 1899
= Geranium fastigiatum (Fr.) Gliemann, Geogr. Beschr. Island: 145. 1824
= Geranium knollii Rchb., Fl. Germ. Excurs.: 778. 1832
= Geranium krylovii Tzvelev, in Novosti Sist. Vysš. Rast. 29: 95. 1993
= Geranium lemanianum Briq., in Annuaire Conserv. Jard. Bot. Genève 3: 83. 1899
= Geranium losae Sennen, Pl. Espagne: [in schedis] no. 6953. 1929
= Geranium praealpinum Beck, Fl. Nieder-Österreich. 2: 560. 1892
= Geranium sylvestre Bab., in J. Linn. Soc., Bot. 11: 300. 1871
= Geranium uralense Kuvaev, in Novosti Sist. Vysš. Rast. 27: 102. 1990
= Geranium aconitifolium subsp. venosum Pers., Syn. Pl. 2: 235. 1806
= Geranium sylvaticum subsp. lemanianum (Briq.) Schinz & R. Keller, Fl. Schweiz,
French ed.: 359. 1908
Stanište: Planinske šume i livade.
16), Durmitor (Rohlena, 1942: 115), Golija (Blečić et Tatić, 1962: tab. 1; Fukarek,
1963: 149), Ledenica (Rohlena, 1942: 1153), Ljubišnja (Blečić, 1957a: 31), Maglić
Pivski (Rohlena, 1942: 115), Nedajno (Rohlena, 1942: 1152), Piva (Blečić, 1958:
51), Pišče, Ranisava, Sinjajevina (Rohlena, 1942: 115), Škrka (Horvat, 1934: 112),
kanjon Tare (Muravjev, 1935: 134; Bulić, 1989: 125), Veliki Štuoc (Lakušić, R. et
Redžić 1989: Tab. 7), Vojnik (Fukarek, 1963: 149), Volujačko jezero, Volušnica (Ro-
hlena, 1942: 1153), Zminje jezero (Muravjev, 1935: 134; Barret, 1969: 146), Ža-
bljak (Aalto et al., 1972: 31), C – Pavlova livada (Rohlena, 1942: 1153), E – Bjela-
sica (Blečić, 1960b: 110; Lakušić, R., 1966: Tab. 1; Wraber 1988a: 99), Crna plani-
na (Rohlena, 1942: 115), Hajla (Lakušić, R. 1970: 61), Kom, Kom Vasojevićki, Ku-
či (Rohlena, 1942: 115), Mali Rid (Blečić, 1957b: 46), Mokra gora (Rudski, 1949:
27), dolina Perućice, Pivljan (Rohlena, 1942: 115), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013:
36), sjeverne Prokletije (Blečić, 1959: tab. 1; Janković et Bogojević, 1962–1964
(1967): 109), Sjekirica (Rohlena, 1942: 115, 1151; Blečić, 1957b: 46), Starac (La-
kušić, R. 1964: 53), Žljeb (Rudski, 1949: 6).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Kavkaz, Sibir, srednja Azija.
Geranium subcaulescens DC.

Prodr. 1: 640. 1824
= 1Geranium cinereum Cav. subsp. subcaulescens (L’Her) Hay., in Repert. Spec. Nov.
Regni Veg. Beih. 30(1): 572. 1925
= Geranium cinereum subsp. macedonicum Micevski, in Maked. Akad. Nauk. Umetn.,
Odd. Biol. Med. Nauki, Prilozi 1980: 27. 1980
Stanište: Livade, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bjelasica (Blečić, 1960: 113), Sm – Lisinj
iznad Bara (Rohlena, 1942: 1151; Petrović, 2011: 1031).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa, dio Male Azije.
Status zaštite: IUCN kategorija VU, kriterijum D (Petrović et Stešević 2010a: 31).
Familia: Zygophyllaceae
Genus: Tribulus L.
Sp. Pl. 386 1753.
Tribulus terrestris L.
Sp. Pl. 387 1753.
= Tribulus lanuginosus L., Sp. Pl. 1: 387 1753.
= Tribulus saharae A. Chev., Explor. Bot. Afrique Occ. Franc. 1: 96 1920.
Stanište: Suva i pjeskovita staništa, ruderlana staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Medun (Rohlena, 1942: 118), Me – istoč-
no od Budve ka Paštrovićima (Tommasini, 1835: 55), Donji Štoj (Bubanja, 2016:
254), Kotor (Pantocsek, 1874: 113), Meljine (Weiss, 1866: 582), Pečurice (Petro-
vić, 2011: 104), Sm – Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122), Lješko po-
lje (Rohlena, 1942: 118), Ostros (Petrović, 2011: 104), Podgorica (Stešević, 2009:
101), Virpazar (Petrović, 2004: 50)
Familia: Linaceae
Genus: Linum L.
Sp. Pl. 277 1753.
Linum alpinum Jacq. subsp. alpinum
Enum. Stirp. Vindob. 229 1762.
= Linum perenne subsp. alpinum (Jacq.) Stoj. & Stef., Fl. Bulg. 708 1925.
= Adenolinum alpinum (L.) Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
= Adenolinum provinciale Fourr., Ann. Soc. Linn. Lyon n.s., 16: 350 1868.
= Adenolinum pyrenaicum Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mali Durmitor (Rohlena, 1942: 112), Me-
đed (Barret, 1969: 1441), C – Maganik (Rohlena, 1942: 113), E – Kom, Tursko ždri-
jelo (Rohlena, 1942: 112).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i južna Evropa.
Linum alpinum subsp. laeve (Scop.) Nyman,

Consp. Fl. Eur. 125 1878.
Sub nomen 1 Linum montanum Schleich. ex DC., Prodr. 1: 427 18124. f. illyricum Beck.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, Maglić Pivski (Rohlena, 1942:
1121), C – Gradište, Jablan (Rohlena, 1942: 1121), E – Bjelasica, Kom Vasojevićki
(Rohlena, 1942: 1121), Sm – Cetinje, Lovćen (Rohlena, 1942: 1121), Kapa, padine
Jezerskog vrha, Štirovnik (Stanković-Tomić, 1970: 231).
Geografsko rasprostranjenje: Bosna i Hercegovina, Crna Gora.
Linum austriacum L.
Sp. Pl. 278 1753.
= Linum perenne subsp. austriacum (L.) O.Bolòs & Vigo, Butl. Inst. Catalana Hist.
Nat., Secc. Bot. 38(1): 81 1974.
= Adenolinum austriacum (L.) Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
= Adenolinum barbatulum Rchb., Icon. Fl. Germ. Helv. 16: 73 1853.
= Adenolinum marginatum Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
Stanište: Osunčana mjesta, kamenjari, pored puteva.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Pešinjak iznad Rikavca, Planinica (Rohle-
na, 1942: 113), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 142).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, Kavkaz, Persija, prednja Azija.
Linum bienne Mill.

Gard. Dict. ed. 8 8 1768.
= 1 Linum angustifolium Huds., Fl. Angl. ed. 2, 1: 134 1778.

= 2 Linum angustifolium Huds. f. imperforatum Strobl.
= Linum usitatissimum subsp. bienne (Mill.) Stank., Sborn. Nauchn. Trudov Prikl.
Bot. Genet. Selekts. 113: 61 1987.
= Cathartolinum agreste Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
= Adenolinum angustifolium (Huds.) Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
Stanište: Livade, kamenjari, rub šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Kovčice ispod Durmitora (Rohlena, 1942:
1121), E – dolina Perućice ispod Koma (Rohlena, 1942: 1121), okolina Petnjice
(Škrijelj, 2013: 351), Me – Bar (Rohlena, 1942: 1121), Donji i Gornji Štoj (Bubanja,
2016: 254), okolina Herceg Novog (Rohlena, 1922: 312), Tivat (Hirc 1912: 104),
Lepetane, Plavda, Tivatska solila (Karaman, 1997: 62, orig. podaci), Ulcinj (Rohle-
na, 1942: 1121), Sm – Dobrsko selo (Rohlena, 1942: 1121), Gornji Grbalj (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 23), selo Ftjani, Mali Mikulići, Možura (Petrović, 2011: 104), Pi-
peri: južni dio (Božović et al., 2006: 1101), Podgorica (Rohlena, 1942: 1121; Steše-
vić, 2009: 101), Rasovatac (Petrović, 2011: 104), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942:
1121), Rumija (Adamović, 1913: 191), Tivat (Hirc, 1912: 1041), Velestovo (Rohle-
na, 1942: 1121), Vrela (Stanković-Tomić, 1970: 23)
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, Balkansko poluostrvo.
Linum capitatum Kit. ex Schult.

Oestr. Fl. ed. 2, 1: 528 1814.
= Xantholinum capitatum (Kit. ex Schult.) Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
Stanište: Planinske livade i kamenita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići (Blau, 1877: 77), Ćurovac (Barret,
1969: 149), Durmitor (Bošnjak, 1935: 21; Lakušić, R. et al. 1969: 179), selo Kozica
kod Pljevalja (orig.podaci), Maglič (Beck et Szyszylowicz, 1888: 78; Bjelčić, 1956:
145), Međed (Barret, 1969: 1441), Savin kuk (Barret, 1969: 148), Škrka (Horvat,
1934: 112), kanjon Tare (Bulić, 1989: 124), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31; Jova-
nović et al., 2013: 58), Volujak (Bjelčić, 1956: 145), E – Bjelasica (Bjelčić, 1956:
145; Lakušić, R., 1966: Tab. 7; Wraber 1988a: 99), Čakor (Šmarda, 1968: 71), Haj-
la (Lakušić, R. 1964: 52), Hum Orahovski (Beck et Szyszylowicz, 1888: 78), Kuč-
ki i Vasojevićki Kom (Lakušić, R., 1968: Tab. 12; Blečić, 1959: tab. 1), Ničinat na
Prokletijama (Bjelčić, 1956: 145), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 35), Žljeb (Rud-
ski, 1949: 10), Sm – Lovćen (Rohlena, 1942: 111).
Linum catharticum L.
Sp. Pl. 281 1753.
= 1 Linum catharticum subsp. suecicum (Murb.) Hayek, Fl. Steiermark, 1: 621 1909
= Linum catharticum var. subalpinum Hausskn., Mitth. Thüring. Bot. Veriens, n.s.,
6: 22 1894
= Cathartolinum catharticum (L.), N. Amer. Fl. 25: 74 1907.
= Nezera cathartica (L.) Nieuwl., Amer. Midl. Naturalist 3: 152 1913.
Stanište: Livade, rudine, planinski kamenjari, šikare, šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bukovica i Kovčice ispod Durmitora (Ro-
hlena, 1942: 113), Golija (Blečić et Tatić 1964: tab. 1), Ledenice, Maglić Pivski, Voj-
nik, između Žabljaka i Nedajnog (Rohlena, 1942: 1131), C – sedlo Crkvine, Ma-
nastir Morača (Šmarda, 1968: 71), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 1131), Đebeza
(Beck et Szyszylowicz, 1888: 78), Kuči, dolina Perućice ispod Koma, Pivljan (Ro-
hlena, 1942: 1131), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 137), Suhi vrh blizu Koma (Ro-
hlena, 1942: 1131), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 191), Sm – Cetinje (Rohle-
na, 1942: 1131; Stanković-Tomić, 1970: 231), Čevo (Rohlena, 1942: 1131), Lovćen
(Tommasini, 1835: 23; Rohlena, 1942: 1131), Majstori (Rohlena, 1942: 1131; Stan-
ković-Tomić, 1970: 231), Njeguši, Velestovo (Rohlena, 1942: 1131), Štirovnik (Stan-
ković-Tomić, 1970: 231)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, jugozapadna Azija, sjeverna Afrika.
Linum corymbulosum Rchb.

Fl. Germ. Excurs. 2: 834 1832.
Basionym: 1 Linum liburnicum Scop., Fl. Carniol. ed. 2, 1: 230 1771.

= 2 Linum strictum subsp. corymbulosum (Rchb.) Rouy, Fl. France 4: 60 1897.
Stanište: Livade, oranice, pored puteva.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 1111), Me –
Dobre Vode (Petrović, 2011: 105), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 254), Pečuri-
ce-selo Lunje (Petrović, 2011: 105), padine Mua (Studniszka 1890: 81), oko Ulcinja
(Adamović, 1913: 19), Sm – Drušići, Godinje, Piperi, Rijeka Crnojevića (Rohlena,
1942: 1111), Piperi (Pantocsek, 1874: 114; Božović et al., 2006: 1102), Podgorica
(Stešević, 2009: 101), Sutomore (Šmarda, 1968: 711), Šestani (Petrović, 2011: 105).
Linum elegans Spruner ex Boiss.

Diagn. Pl. Orient. II, 1: 99 1854.
= Linum goulimyi Rech.f., Anz. Österr. Akad. Wiss., Math.-Naturwiss. Kl. 93: 96
1956.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Orjen, oko hercegovačko-crnogorske gra-
nice, u zajednicama kamenjara sveze Satureion subspicate (Lakušić R., 1980: 16),
padine Orjena: selo Prčanj (Abadžić et Šilić, 1982: 129).
Linum extraaxillare Kit.

Linnaea 32: 573 1864.
= Linum perenne L. subsp. extraaxillare (Kit.) Asch. Graeb., Consp. Fl. Eur. Suppl.
2(1): 71 1889.
Stanište: Livade, rubovi šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, Ranisava (Rohlena, 1942: 112),
C – Javorje (Rohlena, 1942: 112).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluotrvo, Karpati.
Linum flavum L.
Sp. Pl. 279 1753.
= Xantholinum flavum (L.) Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
Stanište: Livade, proplanci, rubovi šikara, kamenajri.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići i Orak u Pivi, Durmitor (Rohle-

na, 1942: 111), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 29), Sinjajevina, Zakamen
(Rohlena, 1942: 111), C – Brotnjik (Rohlena, 1942: 111), Gradište (Vuksanović,
2003: 70), E – Bežijevo, Ćafa gvozdača, Hum Orahovski, Jerinja glava, Kunj Ko-
stiča (Rohlena, 1942: 111), Mokra gora (Rudski, 1949: 28), dolina Perućice ispod
Koma (Rohlena, 1942: 111), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 142), Žoljevica (Ro-
hlena, 1942: 111), Žljeb (Rudski, 1949: 8), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 111), Ci-
jevna (Bulić, 1994: 92), Krstac, Virpazar (Rohlena, 1942: 111), Piperi: južni dio
(Božović et al., 2006: 110).
Linum hologynum Rchb.

Fl. Germ. Excurs. 2: 833 1832.
Stanište: Suve livade, kamenjari, uglavnom u planinskim predjelima.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ledenica (Rohlena, 1942: 112), E – Jeri-
nja glava, dolina Perućice (Rohlena, 1942: 112), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013:
35), Trepetljika ispod Mojana blizu granice sa Albanijom (Rohlena, 1942: 112).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluosrtvo, Rumunija.
Linum maritimum L.
Sp. Pl. 280 1753.
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Donji Štoj (Bubanja, 2016: 255).
Linum narbonense L.
Sp. Pl. 278 1753.
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Godinje (Černjavski et al., 1949: 71).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna, južna, jugoistočna Evropa, sjeveropa-
zadna Afrika.
Linum nodiflorum L.
Sp. Pl. 280 1753.
= 1 Linum nodiflorum L. f. longicalycinum Podpera
= Linum luteolum M.Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 1: 256 1808.
= Xantholinum nodiflorum (L.) Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
Stanište: Suve livade i kamenjari u submediteranu.
(Rohlena, 1942: 111), Bokokotroski zaliv (Hirc, 1912: 48), Brajkovići (Karaman,
1997: 62), Gornji Grbalj (Stanković-Tomić, 1970: 23), Dobrota (Studniczka, 1890:
81), Krimovice (Parolly, 1995: 64), Kotor, Lastva (Aalto 1972: 40), Luštica (Rohle-
na, 1922: 311), Kamenovo (Šmarda, 1968: 72), Krute, Spilica (Petrović, 2011: 105),
Sutomore (Šmarda, 1968: 72), Topliš kod Budve (Stanković-Tomić, 1970: 23), Tivat
(Aalto et al., 1972: 40), Ulcinj (Adamović, 1913: 19), Ulcinjska solana (Vuksano-
vić et Petrović, 2007: 59), Sm – Dobri do-vrh Rumije (Petrović, 2011: 105), Godi-
nje (Rohlena, 1942: 111; Petrović, 2011: 105), Limljani (Petrović, 2011: 105), Mi-
ljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 51), Seljani (Rohlena, 1942: 111), Spilica-Veliki
Mikulići (Petrović, 2011: 105)
Linum perenne L.
Sp. Pl. 277 1753.
= Adenolinum perenne (L.) Rchb., Icon. Fl. Germ. Helv. 16: 65 1853.
= Linum sibiricum DC., Prodr. 1: 427 1824.
Stanište: Suve livade, kamenita staništa, rubovi šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 112), E – Kom
(Rohlena, 1942: 112).
Linum strictum L.
Sp. Pl. 279 1753.
= 1 Linum strictum L. var. spicatum Pers., Syn. Pl. 1: 336 1805.
= Cathartolinum alternum Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
= Cathartolinum corymbulosum Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
= Cathartolinum strictum (L.) Rchb., Icon. Fl. Germ. Helv. 16: t. 327 1854.
= Chrysolinum strictum (L.) Fourr., Ann. Soc. Linn. Lyon n.s., 16: 349 1868.
Stanište: Suve livade, rub šikara, kamenita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Budva (Adam et al., 1971: 57), Bokoko-
torski zaliv (Hirc, 1912: 48, 481), Činovica (Karaman, 1997: 62), Donji i Gornji Štoj
(Bubanja, 2016: 255), Klinci (Karaman, 1997: 62), Kotor (Pantocsek, 1874: 114),
Lepetane (Karaman, 1997: 62), Tivat (Hirc, 1912: 104), okolina Ulcinja (Adamo-
vić, 1913: 19), Vrmac (Panzocsek 1874: 114), Sm – Kokoti (Rohlena, 1942: 111),
Mikulići, Murići (Petrović, 2011: 105), Podgorica (Stešević, 2009: 101), Rijeka Cr-
nojevića (Rohlena, 1942: 111), Spilica-Veliki Mikulići, Sutomore-selo Sozina (Pe-
trović, 2011: 105), uz potok Vrbica kod Podgorice (Rohlena, 1942: 1111).
Linum tenuifolium L.
Sp. Pl. 278 1753.
= 1 Linum tenuifolium L. f. pubescens Wohlf.
= Cathartolinum tenuifolium (L.) Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
= Leucolinum tenuifolium (L.) Fourr., Ann. Soc. Linn. Lyon n.s., 16: 349 1868.
Stanište: Suve livade, kameniti pašnjaci, rubovi šikara.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Budoške bare (Bubanja, 2008: 36), Durmitor
(Rohlena, 1942: 111), Krupac (Bubanja, 2008: 36), Liverovići (Bubanja, 2004: 31),
Mratinje, Šavnik (Rohlena, 1942: 111), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 136; Bulić,
1989: 124), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 70), Morača (Rohlena, 1942: 112), E
– Andrijevice, Balj (Rohlena, 1942: 111), Hum Orahovski (Beck et Szyszylowicz,
1888: 78), Jerinja glava, Kom Kučki, Žoljevica (Rohlena, 1942: 111), W – Graho-
vo (Rohlena, 1942: 111), Jastrebica (Adamović, 1913: 19), Vilusi (Rohlena, 1942:
111), Me – Bar (Rohlena, 1942: 112), Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 255), Klin-
ci, Lepetane, Odoljen, Pržno (Karaman, 1997: 62), Taraboš (Höpflinger, 1964: 96),
Ulcinj (Rohlena, 1942: 112), Velembusi (Petrović, 2011: 105), Vrmac (Karaman,
1997: 62), Sm – Bjeloši (Stanković-Tomić, 1970: 23), Boljevići (Petrović, 2004: 51),
Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 23), Cetinje (Rohlena, 1942: 112; Stanković-Tomić,
1970: 23), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122), Danilovgrad (Rohle-
na, 1942: 112; Bešić, 1978: 25), Dobri do (Petrović, 2011: 105), Đolaza (Petrović,
2004: 51), Godinje (Petrović, 2011: 105), Kotor-Krstac (Hirc, 1912: 95), Limljani
(Rohlena, 1942: 112, 1121), Livari (Petrović, 2011: 105), Lonac (Petrović, 2004:
51), Njeguši (Rohlena, 1942: 112, 1121; Stanković-Tomić, 1970: 23), Piperi: južni
dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Rohlena, 1942: 112; Stešević, 2009:
101), Rijeka Crnojevića, Rudine Nikšićke (Rohlena, 1942: 112), Spilica-Veliki Mi-
kulići (Petrović, 2011: 105), Spuž (Bešić, 1978: 25), Sto (Petrović, 2004: 51), Šiši-
ći, Umci (Stanković-Tomić, 1970: 23), Velestovo, Virpazar (Rohlena, 1942: 112).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, srednja Evropa, Kavkaz, Rusija.
Linum thracicum Degen

Oesterr. Bot. Z. 43: 55 1893.
= Linum rhodopeum Velen., Sitzungsber. Königl. Böhm. Ges. Wiss., Math.-Naturwiss.
Cl. 1895(37): 3 1896.
= Linum turcicum Podp., Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 52: 637 1902.
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 111), C – Gradi-
šte (Rohlena, 1942: 111), E – Andrijevica, Kolašin (Rohlena, 1942: 111)
Linum trigynum L.
Sp. Pl. 279 1753.
Basionym: 1 Linum gallicum L., Sp. Pl. ed. 2 401 1762.

= Cathartolinum gallicum (L.) Rchb., Handb. Nat. Pfl.-Syst. 307 1837.
= Linum aureum Waldst. & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung. 2: 193 1805.
Stanište: Livade, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak (Weiss, 1866: 582), Me – Ada
Bojana (Bubanja, 2016: 255), Bar (Rohlena, 1942: 1101), Činovica (Karaman, 1997:
62), Kamenovo (Šmarda, 1968: 71), Kotor, Lastva (Aalto et al., 1972: 40), Stoliv
(Karaman, 1997: 62), Škaljari (Hirc, 1912: 1051), Štoj (Höpflinger, 1964: 96), Tivat
(Aalto et al., 1972: 40), Topolica, Ulcinj, Volujica (Rohlena, 1942: 1101), podnožje
Vrmca (Tommasini 183: 9), Sm – Danilovgrad (Rohlena, 1942: 1101; Bešić, 1978:
251), Kokoti (Rohlena, 1942: 1101), Livari (Petrović, 2011: 105), Martinići (Bešić,
1978: 251), Podgorica (Rohlena, 1942: 1101; Stešević, 2009: 101), Rijeka Crnoje-
vića (Rohlena, 1942: 1101), Spilica-Mali Mikulići (Petrović, 2011: 105), Spuž, Vir-
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, južni dio srednje Evrope, Kavkaz.
Linum usitatissimum L.
Sp. Pl. 277 1753.
= Linum crepitans (Boenn.) Dumort., Fl. Belg. 111 1827.
= Linum humile Mill., Gard. Dict. ed. 8 2 1768.
= Linum indehiscens (Neilr.) Vavilov & Elladi, Fl. Cult. Pl. 5(1): 117 1940.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: kultivisana, često raste subspontano (Rohlena,
1942: 111), Me – Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 59).
Genus: Radiola Hill.

Brit. Herbal 227 (1756)
Radiola linoides Roth
Tent. Fl. Germ. 1: 71 1788.
Basionym: Linum radiola L., Sp. Pl. 281 1753.

= Millegrana radiola (L.) Druce, Fl. Berkshire 114 1898.
Stanište: Pješčana staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Vrbanj na Orijenu (Rohlena 1922: 61), Me
– Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 256), Ulcinjska plaža (Niketić, 2000: 32), za-
leđe Velike Ulcinjske plaže (leg. S.Vuksanović & D.Petrović).
Familia: Euphorbiaceae
Genus: Andrachne L.
Sp. Pl.: 1014. 1753
Andrachne telephioides L.
Sp. Pl.: 1014. 1753
= Andrachne asperula Nevski, Trudy Bot. Inst. Akad. Nauk S.S.S.R., Ser. 1, Fl. Sist.
Vyssh. Rast. 4: 263. 1937
= Andrachne cretica Pojark., Bot. Zhurn. S.S.S.R. 25: 364. 1940
= Andrachne nummulariifolia Stapf, Denkschr. Kaiserl. Akad. Wiss., Wien. Math.-Na-
turwiss. Kl. 60: 314. 1886
= Andrachne pojarkoviae Kovatsch., Novosti Sist. Vyssh. Rast. 1965: 168. 1965
= Andrachne rotundifolia C. A. Mey., in von Eichwald, Pl. Nov.: 18. 1831
= Andrachne virescens Stapf, Denkschr. Kaiserl. Akad. Wiss., Wien. Math.-Naturwiss.
Kl. 51: 314. 1887
= Andrachne vvedenskyi Pazij, Bot. Mater. Gerb. Inst. Bot. Zool. Akad. Nauk Uzbeksk.
S.S.R. 11: 22. 1948
= Eraclissa hexagyna Forssk., Fl. Aegypt.-Arab.: 208. 1775
= Telephioides procumbens Moench, Suppl. Meth.: 310. 1802
Stanište: Uz put.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Boka Kotorska: Luštica, duž puta za Sta-
re Krašiće (Lakušić et al., 1994–1995 (2004): 37).
Genus: Chrozophora Neck. ex A. Juss.

Euphorb. Gen.: 27. 1824
Chrozophora tinctoria (L.) A. Juss.

Euphorb. Gen.: 110. 1824
Basionym: 1Croton tinctorius L., Sp. Pl.: 1004. 1753

= Ricinoides tinctoria (L.) Moench, Methodus: 286. 1794
= Tournesol tinctoria (L.) Baill., Traité Bot. Méd. Phan. 2: 932. 1884
= Chrozophora cordifolia Pazij, Bot. Mater. Gerb. Inst. Bot. Zool. Akad. Nauk Uzbeksk.
S.S.R. 11: 23. 1948
= Chrozophora glabrata (Heldr.) Pax & K. Hoffm., in Engler, Pflanzenr., IV, 147, VI:
24. 1912
= Chrozophora hierosolymitana Spreng., Syst. Veg. 3: 850. 1826
= Chrozophora integrifolia Bunge, Mém. Sav. Étr. Acad. Petersbourgh 7: 490. 1851
= Chrozophora lepidocarpa Pazij, Bot. Mater. Gerb. Inst. Bot. Zool. Akad. Nauk Uz-
beksk. S.S.R. 14: 23. 1954
= Chrozophora obliqua (Vahl) A. Juss. ex Spreng., Syst. Veg. 3: 850. 1826
= Chrozophora sieberi C. Presl, Abh. Königl. Böhm. Ges. Wiss., V, 3: 539. 1845
= Chrozophora subplicata (Müll. Arg.) Pax & K. Hoffm., in Engler, Pflanzenr., IV, 147,
VI: 21. 1912
= Chrozophora verbascifolia (Willd.) A. Juss. ex Spreng., Syst. Veg. 3: 850. 1826
= Chrozophora warionii Coss. ex Batt. & Trab., in Battandier & al., Fl. Algérie, Dicot.:
804. 1888
= Croton obliquus Vahl, Symb. Bot. 1: 78. 1790

= Croton patulus Lag., Gen. Sp. Pl.: 21. 1816
= Croton verbascifolius Willd., Sp. Pl. 4: 539. 1805
= Tournesol obliqua (Vahl) Franch., J. Bot. (Morot) 1: 135. 1887
= Tournesol verbascifolia (Willd.) Kuntze, Revis. Gen. Pl. 2: 621. 1891
= Tournesol warionii (Coss. ex Batt. & Trab.) Baill., Traité Bot. Méd. Phan. 2: 932.
1884
Stanište: Pored puteva, skeletna i ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 28; Lakušić et al.,
1994–1995 (2004): 37), istočno od Budve ka Paštrovićima (Tommasini, 1835: 55),
Buljarice, Donji Štoj (Bubanja, 2016: 256), Kotor (Lakušić et al., 1994–1995 (2004):
37), Trojica (Stundiczka 1890: 63; Karaman 1997: 63), Ulcinj (Adamović, 1913:
79), Sm – Kokoti (Baldacci 1892: 84), selo Lunje (Petrović, 2011: 106), Podgorica
(Rohlena, 1942: 28; Lakušić et al., 1994–1995 (2004): 37; Stešević et al., 2014: 48).
Genus: Euphorbia L.
Sp. Pl.: 450. 1753
Euphorbia agraria M. Bieb.
= 1 Euphorbia subhastata Vis. & Pančić, Mem. Reale Ist. Veneto Sci. 10: 444. 1861
= 2 Euphorbia agraria var. subhastata (Vis. & Pancic) Gris, Cat. Cormophyt. Antho-
phyt. Serbiae 1877.
= Tithymalus agrarius (M. Bieb.) Klotzsch & Garcke, Abh. Königl. Akad. Wiss. Ber-
lin 1859: 89. 1860
= Euphorbia euboea Halácsy, Consp. Fl. Graec. 3: 107. 1904
= Euphorbia nitens Trevir., Mag. Neuesten Entdeck. Gesammten Naturk. Ges. Na-
turf. Freunde Berlin 7: 149. 1816
= Euphorbia thyrsiflora Griseb., Spic. Fl. Rumel. 1: 143. 1843
= Euphorbia transsilvanica Schur, Verh. Mitth. Siebenbürg. Vereins Naturwiss. Her-
mannstadt 3: 124. 1852
= Euphorbia agraria var. thyrsiflora (Griseb.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 653. 1881
Stanište: Oranice, pored puteva, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva: oko rijeke Komarnice, ispod sela: Bor-
kovići, Dubljevići, Rudinice (Blečić, 1953: 211; Blečić et Pulević, 1979: 1912), C –
okolina Nikšića, uz cestu Kuti-Morakovo (Blečić et Pulević, 1979: 191).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna Evropa, Mala Azija.

Napomena: Endemični takson E. subhastata se u svijetlu savremene nomenklature
smatra sinonimom E. agraria.
Euphorbia amygdaloides L.
Sp. Pl.: 463. 1753
= 1
Euphorbia amygdaloides L. var. glaberrima Kuemm. et Javorka.
= 2
Euphorbia amygdaloides L. var. chaixiana (Timb.Lagr.) Boiss. f. pachyphylla Pant.
= 3
Euphorbia amygdaloides L. var. fissicornis Hay.
= 4
Euphorbia amygdaliodes L. var. pachyphylla Pant.
= Characias amygdaloides (L.) Gray, Nat. Arr. Brit. Pl. 2: 260. 1821
= Esula amygdaloides (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 154. 1812
Stanište: Listopadne i četinarske šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta u mediteranskom i subalpijskom regio-
nu (Rohlena, 1942: 31); N – Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 24), Kovčice is-
pod Malog Durmitora (Pantocsek, 1874: 1124), Golija (Blečić et Tatić, 1962: tab.
1; Fukarek, 1963: 149), Piva (Blečić, 1958: 17), Savin kuk na Durmitoru (Rohlena,
1942: 311), Sinjajevina (Pantocsek, 1874: 112), kanjon Tare (Janković, 1984: 13;
Bulić, 1989: 122; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 7), Žabljak (Aalto et al., 1972:
31; Jovanović et al., 2013: 61), Voloder u podnožju Ljubišnje (Tomić, 1988: tab.
1), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 55), Morakovo (Bubanja, 2004: 32), Platije
(Stefanović, 1979: tab. 1), Štitovo (Fukarek, 1963: 147), E – Biogradska gora (Ble-
čić, 1960: Tab. 1), Bjelasica (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 2), Crna planina (Pan-
tocsek, 1874: 112), Čakor (Šmarda, 1968: 48), Kaldarska rijeka, okolina Kolašina
(Blečić, 1960: Tab. 1), Komovi (Pantocsek, 1874: 112; Blečić, 1959: tab.1), Murino
(Blečić, 1960: Tab. 1), Smiljevica (Lakušić, R. 1964: 53), Vermoš (Rohlena, 1942:
313), Žljeb (Rudski, 1949: 7), W – Njegoš (Fukarek, 1963: 144), Orjen (Rohlena,
1942: 313), Me – Ada Bojana (Bubanja, 2016: 256), Donja Klezna (Petrović, 2011:
106), Stoliv (Janković 1966: 10), Sm – Đolaza (Petrović, 2004: 53), Kostanjica (Pe-
trović, 2011: 106), Padež, Stanjevići, Treštenik (Stanković-Tomić, 1970: 9), Lonac,
Mali Mikulići (Petrović, 2011: 106), Miljevci (Petrović, 2004: 53), Podgorica (Ste-
šević et al., 2014: 48), Vrsuta (Petrović, 2004: 53), Virpazar (Šmarda, 1968: 48).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, izuzimajući sjevernu, Kavkaz,
Euphorbia barrelieri subsp. hercegovina (Beck) Kuzmanov,

Izv. Bot. Inst. (Sofia) 12: 120 1963.
Basionym: 1 Euphorbia barrelieri Sav. hercegovina (Beck) Hay.

= Tithymalus barrelieri subsp. hercegovinus (Beck) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd. Prír.
140: 170. 1972
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – selo Prčanj (Abadžić et Šilić, 1982: tab.1),
Sm – Njeguši (Rohlena, 1942: 321).
Geografsko rasprostranjenje: Južni Dinaridi.
Euphorbia capitulata Rchb.

Fl. Germ. Excurs.: 873. 1832
Basionym: Diplocyathium capitulatum (Rchb.) Heinr. Schmidt, Beih. Bot. Centralbl.

22(1): 40. 1907
= Tithymalus capitulatus (Rchb.) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd. Prír. 140: 171. 1972
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 30; Lakušić, R.,
1968: Tab. 11; Stevanović et Lakušić, D. 1996: 208), planine durmitorskog sektora
(Lakušić, R. 1968: 37), Jablan vrh na Sinjajevini, Maglić, Vojnik (Rohlena, 1942:
30), Volujak (Bjelčić, 1956: 143), C – Gradište (Rohlena, 1942: 30), E – Fuša Ru-
dinice (Rohlena, 1942: 30), Komovi (Rohlena, 1942: 30), Veliki Maglić u Kučima
(Rohlena, 1942: 30), Zeletin (Blečić, 1959: tab. 1), W – Orijen (Ascherson, 1868:
333; Berger, 1914: 85), Velika Jastrebica (Rohlena, 1942: 30)
Geografsko rasprostranjenje: Endem zapadnog i južnog dijela Balkanskog
poluostrva.
Euphorbia carniolica Jacq.

= 1
Euphorbia carniolica Jacq. f. strictior
= Galarhoeus carniolicus (Jacq.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 148. 1812
= Tithymalus carniolicus (Jacq.) Raf., Fl. Tellur. 4: 115. 1838
= Euphorbia ambigua Waldst. & Kit. ex Willd., Sp. Pl. 2: 910. 1799
= Euphorbia expansa Janka, Linnaea 30: 600. 1860
= Euphorbia mehadiensis Kit., Linnaea 32: 555. 1864
Stanište: Listopadne šume, planinske livade.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Volujačko jezero (Rohlena, 1942: 301), E –
Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 23), Jelovica ispod Bjelasice (Rohlena, 1942: 301).
Geografsko rasprostranjenje: Sjeverni dio Apeninskog, zapadni dio Balkan-
skog poluostrva, Mađarska.
Euphorbia chamaesyce L.
Sp. Pl.: 455. 1753
= 1 Euphorbia characias L. f. canescens (L.) Roep.
= 2 Euphorbia canescens L., Sp. Pl. ed. 2: 652. 1762
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Adamović, 1913: 78), Donji Štoj (Bu-
banja, 2016: 256), Kotor (Pantocsek, 1874: 112; Studniczka, 1890: 63), Ulcinj (Ada-
mović, 1913: 78), Pržno (Karaman, 1997: 63), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 92), Cr-
mničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 121), Možura (Petrović, 2011: 106), Pod-
gorica (Stešević, 2009: 101), Rijeka Crnojevića (Pantocsek, 1874: 1122; Rohlena,
1942: 33, 331), Spuž (Bešić, 1978: 20), Virpazar (Adamović, 1913: 78).
Euphorbia characias L. subsp. characias

Sp. Pl.: 463. 1753
= Euphorbia veneta Willd., Enum. Pl.: 507. 1809
1
= Characias purpurea Gray, Nat. Arr. Brit. Pl. 2: 259. 1821

= Euphorbia cretica Mill., Gard. Dict. ed. 8: 28. 1768
= Euphorbia cuatrecasasii Pau, Trab. Mus. Ci. Nat. Barcelona 12: 353. 1929
= Euphorbia eriocarpa Bertol., Comment. Itin. Neapol.: 22. 1837
= Euphorbia rubens Chaix, Pl. Vapinc.: 44. 1785
= Galarhoeus creticus (Mill.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 149. 1812
= Tithymalus purpureus Lam., Fl. Franç. 3: 98. 1779
= Tithymalus serotina Raf., Fl. Tellur. 4: 115. 1838
= Tithymalus venetus (Willd.) Klotzsch & Garcke, Abh. Königl. Akad. Wiss. Berlin
1859: 95. 1860
= Euphorbia characias subsp. veneta (Willd.) Litard., in Briquet, Prodr. Fl. Corse 2(2):
99. 1936
Stanište: Osunčani kamenjari i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak (Weiss, 1866: 582), Me – Bar, Ul-

cinj (Rohlena, 1942: 311), Stoliv, Verige (Karaman, 1997: 64), Sm – Bioče, Cetinje,
Dobrsko selo (Rohlena, 1942: 311), Lesendro (Rohlena, 1942: 29), Rijeka Crnoje-
vića (Rohlena, 1942: 311), Rumija (Rohlena, 1942: 29), Sutomore (Šmarda, 1968:
491), Virpazar (Rohlena, 1942: 311), Vranjina (Šmarda, 1968: 491).
Euphorbia characias subsp. wulfenii (Hoppe ex W. D. J. Koch) Radcl.-Sm.

Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 79: 55. 1968
Basionym: 1 Euphorbia wulfenii Hoppe ex W. D. J. Koch, Syn. Fl. Germ. Helv.: 628.
1837
= Tithymalus wulfenii (Hoppe ex W. D. J. Koch) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd. Prír. 140:
177. 1972
= Euphorbia lycia Boiss., in de Candolle, Prodr. 15(2): 172. 1862
= Euphorbia melapetala Gasp. ex Guss., Fl. Sicul. Prodr., Suppl.: 152. 1830
= Euphorbia sibthorpii Boiss., Cent. Euphorb.: 39. 1860
= Tithymalus melapetalus (Gasp. ex Guss.) Klotzsch & Garcke, Abh. Königl. Akad.
Wiss. Berlin 1859: 81. 1860
= Tithymalus sibthorpii (Boiss.) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd. Prír. 140: 176. 1972
Stanište: Osunčani kamenjari, termofilne šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Dromira, Manastir Morača (Bulić, 2008:
139) W – Orijen (Methew et Grey-Wilson, 1971: 1951), Sutorina (Protić, 1908:
2811), Me – Donji Štoj (Bubanja, 2016: 256), Dobre Vode, Pečurice, Spilica (Petro-
vić, 2011: 106), Sm – Bioče (Bulić, 2008: 139), Cijevna (Bulić, 1994: 92), Crmnič-
ko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 121), Duklja (Bulić, 2008: 139), strane iznad
Kotora (Hirc, 1912: 951; Stanković-Tomić, 1970: 91) i strane iznad Grblja (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 91), Miljevci (Petrović, 2004: 53), Piperi: južni dio (Božović et al.,
2006: 109), Podgorica (Stešević et al., 2014: 48), Seoca (Petrović, 2011: 106), Spuž
(Bešić, 1978: 20), Virpazar (Petrović, 2004: 53)
Euphorbia cyparissias L.
Sp. Pl.: 461. 1753
= 1 Euphorbia cyparissias L. f. aurea Beck
= Esula cyparissias (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 155. 1812
= Galarhoeus cyparissias (L.) Small ex Rydb., Fl. Plains N. Amer.: 520. 1932
= Keraselma cyparissias (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
= Tithymalus cyparissias (L.) Hill, Hort. Kew.: 172.4. 1768
= Esula cupressina Gray, Nat. Arr. Brit. Pl. 2: 259. 1821
= Euphorbia degenerata D. Dietr., Fl. March.: 227. 1841
= Euphorbia esuloides (DC.) Ten., Syll. Pl. Fl. Neapol.: 238. 1831
= Tithymalus acicularis Dulac, Fl. Hautes-Pyrénées: 156. 1867
Stanište: Livade, šume, rubovi šuma, proplanci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Krupac (Bubanja, 2008: 37), okolina Pljeva-
lja (Aalto et al., 1972: 30; Stešević et Jovović 2002: 49), kanjon Tare (Bulić, 1989:
122), Voloder u podnožju Ljubišnje (Tomić, 1988: tab. 1), C – Moračke planine
(Bulić, 2008: 139), Morakovske bare (Bubanja, 2008: 37), Rašulja (Fukarek, 1963:
137), E –Andrijevica (Rohlena, 1942: 32), Hajla (Lakušić, R. 1970: 58), Kopriv-
nik (Blečić, 1959: tab. 1), W – Crkvice (Ascherson, 1868: 329), Grahovo (Rohlena,
1942: 32), selo Prčanj (Abadžić et Šilić, 1982: tab.1), Me – Ada Bojana (Bubanja,
2016: 257), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 32), kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Bulić,
1994:93), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 121), Danilovgrad (Rohle-
na, 1942: 32), od Ivanovih Korita do Njeguša (Stanković-Tomić, 1970: 9), Njegu-
ši (Rohlena, 1942: 32, 321), Vjetreni mlin kod Dolova (Stanković-Tomić, 1970: 9),
Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Podgorica (Stešević et al., 2014: 48),
Velestovo (Rohlena, 1942: 32)
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i južna Evropa, južni djelovi Skandina-
vije, srednja i južna Rusija, Sibir.
Euphorbia dendroides L.
Sp. Pl.: 462. 1753
= Esula dendroides (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 153. 1812
= Euphorbion dendroideum (L.) St.-Lag., Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 126. 1880
= Tithymalus dendroides (L.) Hill, Hort. Kew.: 172.4. 1768
= Euphorbia divaricata Jacq., Icon. Pl. Rar. 1: 9. 1784
= Euphorbia laeta Aiton, Hort. Kew. 2: 141. 1789
= Tithymalus arboreus Tourn. ex Lam., Fl. Franç. 3: 94. 1779
= Tithymalus laetus (Aiton) Haw., Syn. Pl. Succ.: 140. 1812
Stanište: Kamenjari i litice u priobalnom dijelu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Budva (Trinajstić et Pavletić, 1990: 23),
kod Drobnog pjeska, Jaz (Šmarda, 1968: 48; Pulević, 1970: 67–69), Kamenovo
(Trinajstić et Pavletić, 1990: 23), Luštica: kod Plave špilje (Pulević, 1983b: 42), Mo-
gren, uvala Pećin blizu Čanja, između Petrovca i Lučice (Pulević, 1970: 67–69), Pe-
razića do (Trinajstić et Pavletić, 1990: 23), Plava špilja (Pulević 1983: 42), ostrvo
Sveti Nikola kod Budve (Adam et al., 1971: 45; Šilić, 1971: 35)
Napomena: Rohlena (Rohlena, 1942: 29) vrstu navodi na sledećim lokalitetima: Kuči,
Limljani, Morača, Ostrog, Virpazar. Obzirom da je stanište drvenste mlječike veza-
no za priobalno morsko područje na navedenim lokalitetima se ne može očekivati
njeno prisustvo. Na ovo ukazuje Pulević, ističući da se ovi navodi odnose na tak-
son Euphorbia characias L. subsp. wulfeni (Hoppe ex Koch) A.R.Sm. (Pulević, 1970).
Dodjeljena joj je IUCN kategorija VU, kriterijum A4ac; B1a + b(i, iii, v) (Petrović
et al. 2008: 623).
Euphorbia dulcis L.
Sp. Pl.: 457. 1753
= Galarhoeus dulcis (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 147. 1812
= Pythius dulcis (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
Stanište: Šume i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Crkvice na Orjenu (Tommasini in Pule-
vić et Vincek, 2004: 57)
Geografsko rasprostranjenje: Južna, zapadna, srednja Evropa.
Euphorbia epithymoides L.
Sp. Pl. ed. 2: 656. 1762
= 1 Euphorbia polychroma A. Kern., Oesterr. Bot. Z. 25: 395. 1875
= 2 Euphorbia polychroma f. denticulata Rohlena, Sitzungsber. Königl. Böhm. Ges.
Wiss., Math.-Naturwiss. Cl. 8: 110. 1910 publ. 1911
= Euphorbia polychroma f. longifolia Beck, Glasn. Zemaljsk. Muz. Bosni Hercegovini
32: 89. 1920
= Euphorbia polychroma var. microsperma Murb., Acta Univ. Lund. 27: 41. 1891
= Euphorbia polychroma subsp. microsperma (Murb.) Beck, Glasn. Zemaljsk. Muz.
Bosni Hercegovini 32: 89. 1920
= Euphorbia microsperma (Murb.) K. Malý, Ann. Inst. Biol. Sarajevo 1(2): 41. 1949
= Euphorbia epithymoides var. jacquinii Fiori, in Fiori & al., Fl. Italia 2: 277. 1901
= Euphorbia epithymoides var. polychroma (A. Kern.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 649.
1881
= Tithymalus epithymoides var. microspermus (Murb.) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd.
Prír. 140: 172. 1972
= Euphorbia epithymoides f. glabrescens Rostanski, Fragm. Florist. Geobot. 22: 297.
1976
= Galarhoeus epithymoides (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 147. 1812
= Pythius epithymoides (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
= Tithymalus epithymoides (L.) Klotzsch & Garcke, Abh. Königl. Akad. Wiss. Berlin
1859: 79. 1860
= Tithymalus fragifer Klotzsch & Garcke, Abh. Königl. Akad. Wiss. Berlin 1859: 79.
1860
Stanište: Osunani kamenjari, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Boljevići (Rohlena, 1942: 291,2; Petrović,
2004: 52), Čevski Lisac, Danilovgrad (Rohlena, 1942: 291), Martinići (Bešić, 1978:
201), Međurečka planina (Petrović, 2011: 106), Sutorina (Rohlena 1922: 1), Sutor-
man, Virpazar (Rohlena, 1942: 291), Vrsuta (Petrović, 2011: 106).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna, dio srednje Evrope, sjever Afrike.
Napomena: Na materijalu sakupljenom iznad Boljevića (1911: 110) opisuje formu f.
denticulata Rohlena.
Euphorbia esula L. subsp. esula

Sp. Pl.: 461. 1753
= 1
Euphorbia esula L. f. colorata Rohl., Sitz. Ber. Böhm. Ges. Wiss. 1931: 13. 1931.
= 2
Euphorbia pancicii Beck, Glasn. Zemaljsk. Muz. Bosni Hercegovini 32: 95. 1920
= 3
Euphorbia imperatifolia Vis., Fl. Dalmat. 3: 227 1852.
= Euphorbion esulum (L.) St.-Lag., Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 126. 1880
= Galarhoeus esula (L.) Rydb., Brittonia 1: 93. 1931
= Keraselma esula (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
= Tithymalus esula (L.) Hill, Hort. Kew.: 172.4. 1768
Stanište: Livade, krečnjačke litice, ruderalna staništa.
tor (Lakušić, R., 1984: 72), kanjon Komarnice (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 22),
Krupac (Bubanja, 2008: 38), više lokaliteta u kanjonima Pive i Komarnice (Wraber,
1982: 832 ; (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 32), selo Seljani (Blečić, 1953: 212), ka-
njon rijeke Tare: između Dobrilovine i Đurđevića Tare (Wraber, 1982: 832; Bulić,
1989: 1222), C – Morakovo (Bubanja, 2004: 32), Sm – Bjelice kod Njeguša (Rohle-
na, 1942: 313), Bukovica (Stanković-Tomić, 1970: 93), Krstac, Grabov vrh kod Nje-
guša (Rohlena, 1942: 32), Krstačko polje kod Njeguša (Rohlena, 1942: 321, Stan-
ković-Tomić, 1970: 9), Ivanova Korita, Majstori (Stanković-Tomić, 1970: 9), Pre-
sjeka i Trešnja ispod Lovćena (Rohlena, 1942: 313, Stanković-Tomić, 1970: 93), do-
lina Zete kod Danilovgrada (Rohlena, 1942: 32).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, zapadna i srednja Azija.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Krstaškom polju kod Njeguša, Rohle-
na (1931: 13) je opisao varijetet colorata. Endemični takson E. pancicii se po
EURO+MED i The Plant List ipak smatra samo sinonimom E. esula.
Euphorbia esula subsp. maglicensis (Rohlena) Hayek

Repert. Spec. Nov. Regni Veg. Beih. 30(1): 132. 1924
Basionym: Euphorbia maglicensis Rohlena, Sitzungsber. Königl. Böhm. Ges. Wiss.,

Math.-Naturwiss. Cl. 1912(1): 111. 1913
= 1 Euphorbia esula L. var. malićensis Rohl.
Stanište: Stijene, litice, crnoborove šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Maglić (Rohlena, 1942: 321).
Geografsko rasprostranjenje: Endem Crne Gore, Bosne i Hecegovine, Srbije.
Euphorbia esula subsp. tommasiniana (Bertol.) Kuzmanov

in Fl. Nar. Republ. Bulgariya 7: 162. 1979
Basionym: Euphorbia tommasiniana Bertol., Fl. Ital. 5: 78. 1842

= 1 Euphorbia virgata Waldst. & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung. 2: 176. 1805 publ. 1803
= Tithymalus tommasinianus (Bertol.) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd. Prír. 140: 177. 1972
= Euphorbia graminifolia subsp. tommasiniana (Bertol.) Oudejans, Phytologia 67: 45.
1989
= Euphorbia virgata subsp. tommasiniana (Bertol.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 652. 1881
= Esula virgata Haw., Syn. Pl. Succ.: 155. 1812
= Galarhoeus virgatus (Waldst. & Kit.) Prokh., Trudy Kuibyshevsk. Bot. Sada 1: 58.
1941
= Keraselma virgata (Waldst. & Kit.) Raf., Autik. Bot.: 93. 1840
= Tithymalus graminifolius subsp. tommasiniana (Bertol.) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd.
Prír. 148: 200. 1979 publ. 1980
Stanište: Šibljaci, livade.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Budoške bare (Bubanja, 2008: 37), E – oko-
lina Rožaja: selo Kruščice (Markišić, 2001: 327), Sm – Lovćen (Rohlena, 1942: 31),
Vučji do iznad Njeguša (Stanković-Tomić, 1970: 91).
Geografsko rasprostranjenje: Sjeverna, srednja, južna Evropa, zapadna i sred-
nja Azija.
Euphorbia exigua L.
Sp. Pl.: 456. 1753
= 1
Euphorbia exigua var. truncata W.D.J.Koch, Syn. Fl. Germ. Helv. ed. 2: 731 1844.
= Esula exigua (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 158. 1812
= Keraselma exigua (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
= Tithymalus exiguus (L.) Hill, Hort. Kew.: 172.3. 1768
Stanište: Kamenjari, livade, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 33; Adamović, 1913:
79), Činovica na Vrmcu (Karaman, 1997: 64), Ulcinj (Adamović, 1913: 79), Sm –
Boljevići (Rohlena, 1942: 331), Cijevna (Bulić, 1994: 93), Danilovgrad (Rohlena,
1942: 33), Đolaza (Petrović, 2004: 52), Đuravci, Mali Mikulići (Petrović, 2011:
106), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Podgorica (Rohlena, 1942: 33;
Stešević, 2009: 101), Spilica-Veliki Mikulići Velembusi-Dobri do (Petrović, 2011:
106), Virpazar (Rohlena, 1942: 33).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, zapadna Azija, sjeverna Afrika.
Euphorbia falcata L.
Sp. Pl.: 456. 1753
= Esula falcata (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 159. 1812
= Galarhoeus falcatus (L.) Prokh., Trudy Kuibyshevsk. Bot. Sada 1: 35. 1941
= Keraselma falcata (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
= Tithymalus falcatus (L.) Klotzsch & Garcke, Fl. N. Mitt.-Deutschland, ed. 4: 292.
1858
Stanište: Kamenita staništa, uz puteve, livade, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Goransko, Šavnik (Rohlena, 1942: 32), E
– Balj iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 33), W – Radoštak (Weiss, 1866: 582),
Vilusi (Rohlena, 1942: 32), Me – Bar (Rohlena, 1942: 33), Klinci na Luštici (Ka-
raman, 1997: 64), Ulcinj (Rohlena, 1942: 33), Sm – Danilovgrad (Rohlena, 1942:
32; Bešić, 1978: 20), Đuravci (Petrović, 2011: 107), Gornji Grbalj (Stanković-To-
mić, 1970: 9), Martinići (Bešić, 1978: 20), Njeguši (Rohlena, 1942: 32), Piperi: južni
dio (Božović et al., 2006: 109), Podgorica (Rohlena, 1942: 32; Stešević et al., 2014:
48), Prijeradi (Stanković-Tomić, 1970: 9), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 32),
Seoca, Velembusi-Dobri do (Petrović, 2011: 107), Virpazar (Rohlena, 1942: 32).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, dio sjevere Evrope i jugozapadne
Azije.
Euphorbia fragifera Jan

Cat. Pl. Phaen.: 76. 1818
= Euphorbia epithymoides var. fragifera (Jan) Fiori, in Fiori & al., Fl. Italia 2: 277.
1901
Stanište: Kamenjari i stijene.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Kovčice ispod Durmitora (Rohlena, 1942:
29), E – dolina Perućice ispod Koma (Rohlena, 1942: 29), Me – Bokokotorski za-
liv (Hirc, 912: 47).
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Crnom jezeru Rohlena (1903: 55) opisu-
je var. serratifolia.
Euphorbia glabriflora Vis.

Mem. Reale Ist. Veneto Sci. 12: 477. 1864
= Tithymalus glabriflorus (Vis.) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd. Prír. 140: 172. 1972
= Euphorbia pubescens var. glabriflora (Vis.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 649. 1881
Stanište: Stijene, kamenjari, kamenjarski pašnjaci, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva (Blečić, 1958: 73), Me – Kotor, Sv. Ivan
(Budak et al., 2001: 90), Sm – Bijela skala, Kosa, Međurečka planina, Sutorman
(Rohlena, 1942: 30), iznad Skadarskog jezera (Šmarda, 1968: 48), Tuzi (Höpflin-
ger, 1964: 93), Vrsuta (Rohlena, 1942: 30).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, Turska.
Euphorbia helioscopia L.
Sp. Pl.: 459. 1753
= 1 Euphorbia helioscopia L. var. perramosa Borb.
= 2 Euphorbia dominii Rohlena, Sitz.Ber.Böhm.Ges.Wiss. 1904: 83. 1904.
= Euphorbion helioscopium (L.) St.-Lag., Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 126. 1880
= Galarhoeus helioscopius (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 152. 1812
= Tithymalus helioscopius (L.) Hill, Hort. Kew.: 172.3. 1768
Stanište: Livade, travnjaci, ruderalna mjesta.
31), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 24), Šavnik (Rohlena, 1942: 31), okolina
Pljevalja (Stešević et Jovović 2002: 49), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), E – Andrijevi-
ca (Rohlena, 1942: 31), Me – Bar (Rohlena, 1942: 31), Lastva, Pržno (Karaman, 1997:
64), Spilica (Petrović, 2011: 107), Ulcinj (Rohlena, 1942: 31), Ulcinjska solana (Vuk-
sanović et Petrović, 2007: 56), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 31), Bjelopavlići (Cako-
vić et al., 2016: 179), Lovćen: Brajića, okolina Cetinja, Mirac, Poda (Stanković-Tomić,
1970: 9), Njeguši (Rohlena, 1942: 31, 311, Stanković-Tomić, 1970: 91), Ostros (Petro-
vić, 2011: 107), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Podgorica (Rohlena, 1942:
31; Rohlena, 1942: 312, Stešević et al., 2014: 48), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942:
31), Seoca (Petrović, 2011: 107), Virpazar (Rohlena, 1942: 31; Petrović, 2004: 52).
Geografsko rasprostranjenje: Čitava Evropa, Azija, sjeverna Afrika.
Napomena: Na materijalu sakupljenom blizu Podgorice, ali i kod Mostara u Herce-
govini, Rohlena (1904: 86) opisuje vrstu Euphorbia dominii.
Euphorbia hirsuta L.
Amoen. Acad. 4: 483. 1759
= Euphorbia bonae Mutel, Fl. Franç. 3: 150. 1836
= Euphorbia crispata Willd. ex Hornem., Hort. Bot. Hafn., Suppl.: 58. 1819
= Euphorbia gussoneana Lojac., Fl. Sicul. 2(2): 334. 1907
= Euphorbia leucotricha Boiss., Voy. Bot. Espagne 2: 565. 1842
= Euphorbia pubescens Vahl, Symb. Bot. 2: 55. 1791
= Euphorbia vahliana Guss., nom. superfl., Fl. Sicul. Syn. 2(2): 829. 1844
= Euphorbia vahlii Jacq., Ecl. Pl. Rar. 1: 99. 1816
= Galarhoeus pubescens (Vahl) Fourr., Ann. Soc. Linn. Lyon, n.s., 17: 149. 1869
= Tithymalus caesalpini Bubani, Fl. Pyren. 1: 112. 1897
= Tithymalus pubescens (Vahl) Samp., Anais Fac. Sci. Porto 17: 46. 1931
Stanište: Pjeskovita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 257),
Ulcinjska plaža (Niketić, 2000: 32), uz ušće rijeke Bojane (leg. Vuksanović, Petro-
vić, jul 2004)
Euphorbia humifusa Willd.

Enum. Pl., Suppl.: 27. 1814
= Anisophyllum humifusum (Willd.) Klotzsch & Garcke, Abh. Königl. Akad. Wiss.
Berlin 1859: 21. 1860
= Chamaesyce humifusa (Willd.) Prokh., Izv. Akad. Nauk S.S.S.R., Ser. 6 1927: 195
1927.
= Tithymalus humifusus (Willd.) Bubani, Fl. Pyren. 1: 116. 1897
247).
Euphorbia illirica Lam.

Encycl. 2: 435. 1788
= 1 Euphorbia villosa Waldst. & Kit. ex Willd., Sp. Pl. 2: 909. 1799
= Euphorbia costata Schur, Verh. Mitth. Siebenbürg. Vereins Naturwiss. Hermann-
stadt 3: 122. 1852
= Euphorbia distincta Schur, Verh. Mitth. Siebenbürg. Vereins Naturwiss. Hermann-
stadt 4: 65. 1853
= Euphorbia hirsuta Kit. ex Boiss., des. inval., in de Candolle, Prodr. 15(2): 116. 1862
= Euphorbia mollis C. C. Gmel., Fl. Bad. 2: 330. 1806
= Euphorbia pilosa var. illirica (Lam.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 650. 1881
= Euphorbia pilosa subsp. villosa (Waldst. & Kit. ex Willd.) Nyman, Fl. Eur., Suppl.
2: 275. 1890
= Euphorbia reichenbachiana Willk., Flora 35: 310. 1852
= Euphorbia subcordata (Klotzsch & Garcke) Schur, Enum. Pl. Transsilv.: 594. 1866
= Galarhoeus villosus (Waldst. & Kit. ex Willd.) Prokh., Trudy Kuibyshevsk. Bot. Sa-
da 1: 33. 1941
= Tithymalus hirsutus Lam., Fl. Franç. 3: 98. 1779
Stanište: Vlažne i plavne livade i šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – iznad desne obale rijeke Tare: 4,1 km sje-
verozapadno od sela Vaškovo (Parolly, 1995: 641), Sm – Limljani (Petrović, 2011:
1081).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, srednja i jugoistočna Evropa, sjeveroza-
padna Afrika.
Euphorbia lathyris L.
Sp. Pl.: 457. 1753
= Epurga lathyris (L.) Fourr., Ann. Soc. Linn. Lyon, n.s., 17: 150. 1869
= Euphorbion lathyrum (L.) St.-Lag., Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 126. 1880
= Galarhoeus lathyris (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 143. 1812
= Keraselma lathyris (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
= Tithymalus lathyris (L.) Hill, Hort. Kew.: 172.3. 1768
= Euphorbia decussata Salisb., Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 389. 1796
= Euphorbia spongiosa Ledeb. ex Schrank, Syll. Pl. Nov. 1: 214. 1824
= Galarhoeus decussatus (Salisb.) Gray, Nat. Arr. Brit. Pl. 2: 256. 1821
Stanište: Livade, pašnjački kamenjari, obod šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Krstac blizu Njeguša (Rohlena, 1942: 33,
Stanković-Tomić, 1970: 9), Mirac (Stanković-Tomić, 1970: 10).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i dio zapadne Evrope, sjeverna Afrika, ju-
gozapadna Azija.
Euphorbia lingulata Heuff.

Flora 18: 249. 1835
= Tithymalus lingulatus (Heuff.) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd. Prír. 110: 173. 1972
= Euphorbia epithymoides subsp. lingulata (Heuff.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 649. 1881
= Euphorbia polychroma subsp. lingulata (Heuff.) Soó, Repert. Spec. Nov. Regni Veg.
85: 441. 1974
Stanište: Šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Paštrovačka gora (Petrović et Stešević,
2010b: 431; Petrović, 2011: 107)
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo, Rumunija, Ukrajina.
Napomena: Rohlena (Rohlena, 1942: 29) vrstu navodi za Crnu Goru, na lokalite-
tu « Rapša, blizu Hana grabom ». Ali, ovaj lokalitet se nalazi na teritoriji Albanije.
Euphorbia maculata L.
Sp. Pl.: 455. 1753
= 1 Euphorbia supina Rafin
= Anisophyllum maculatum (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 162. 1812
= Chamaesyce maculata (L.) Small, Fl. S.E. U.S.: 713. 1903
= Tithymalus maculatus (L.) Moench, Methodus: 666. 1794

= Xamesike maculata (L.) Raf., Autik. Bot.: 97. 1840
= Chamaesyce jovetii (Huguet) Holub, Folia Geobot. Phytotax. 8: 176. 1973
= Chamaesyce pseudonutans Thell., in Ascherson & Graebner, Syn. Mitteleur. Fl. 7:
431. 1917
= Chamaesyce supina (Raf.) H. Hara, J. Jap. Bot. 16: 119. 1940
= Chamaesyce tracyi Small, Fl. S.E. U.S.: 713. 1903
= Euphorbia depressa Torr. ex Spreng., Syst. Veg. 3: 794. 1826
= Euphorbia jovetii Huguet, Botaniste 54: 153. 1971
= Euphorbia supina Raf., Amer. Monthly Mag. & Crit. Rev. 2(1): 119. 1817
= Xamesike depressa (Torr. ex Spreng.) Raf., Autik. Bot.: 97. 1840
= Xamesike littoralis Raf., Autik. Bot.: 97. 1840
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Meljine (Obradović et Budak, 1979: 110),
Velika Me –Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 258), Ulcinjska plaža (Petrović et Vuksa-
nović, 2005: 83), Sm – Livari (Petrović, 2011: 107), Piperi: južni dio (Božović et
al., 2006: 109), Podgorica (Stešević et al., 2014: 48).
Euphorbia marginata Pursh.

Fl. Amer. Sept. 2: 607 1814.
= Agaloma marginata (Pursh) Á.Löve & D.Löve, Bot. Not. 114: 40 1961.
= Dichrophyllum marginatum (Pursh) Klotzsch & Garcke, Monatsber. Königl. Preu-
ss. Akad. Wiss. Berlin 1859: 249 1859.
= Dichrophyllum variegatum (Sims) Klotzsch & Garcke, Monatsber. Königl. Preuss.
Akad. Wiss. Berlin 1859: 249 1859.
= Tithymalus marginatus (Pursh), Torreya 9: 119 1909.
= Tithymalus variegatus (Sims) Haw, Suppl. Pl. Succ. 68 1819.
Stanište: Ruderalno.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Maganik, Mali Stožac, Veliki Žurim (Bu-
lić, 2008: 139), Sm – Podgorica (Stešević et Jovanović, 2005: 70, Hadžiablahović
2006: 97).
Euphorbia montenegrina (Bald.) K. Malý

Glasn. Zemaljsk. Muz. Bosni Hercegovini 20: 556. 1908
Basionym: Euphorbia verrucosa var. montenegrina Bald., Mem. Reale Accad. Sci. Ist.
Bologna, V, 9: 39. 1900
= 1 Euphorbia epithymoides var. serratifolia Rohlena, Sitzungsber. Königl. Böhm. Ges.
Wiss., Math.-Naturwiss. Cl. 17: 55. 1903
= Tithymalus montenegrinus (Bald.) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd. Prír. 140: 174. 1972
Locus classicus: Balj (Baldači, 1900: 39, sub nomen Euphorbia verrucosa var.
montenegrina).
Stanište: Planinski kamenjari i rudine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – iznad Crnog jezera (Rohlena, 1903: 551),
Durmitor, Jablan vrh na Sinjajevini (Rohlena, 1942: 30), Volujak iznad Trnovač-
kog jezera (Bjelčić, 1956: 143), C – Štirni do na Lukavici (Rohlena, 1942: 30), E –
Balj (Rohlena, 1942: 30), Maja Sapica (Niketić et al., 2014: 60), Prokletije (Laku-
šić, R. et al. 1985: 97).
Napomena: Na materijalu sakupljenom iznad Crnog jezera Rohlena (1903: 55) opi-
suje takson Euphorbia epithymoides var. serratifolia Rohlena.
Euphorbia myrsinites L.
Sp. Pl.: 461. 1753
= Endoisila myrsinites (L.) Raf., Sylva Tellur.: 114. 1838
= Euphorbion myrsinitum (L.) St.-Lag., Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 126. 1880
= Galarhoeus myrsinites (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 144. 1812
= Murtekias myrsinites (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
= Tithymalus myrsinites (L.) Hill, Hort. Kew.: 172.4. 1768
33), Crno jezero (Rohlena, 1942: 33; Barret, 1969: 144), Crvena stijena ispod Dur-
mitora, Ledenica, Savin kuk (Rohlena, 1942: 33), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31),
kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), Vrulja kod Pljevalja (orig. podaci), C – Babji zub
(Vuksanović, 2003: 55), Klopot, Mala Rijeka, Piperska Rijeka (Bulić, 2008: 139),
E – Balj (Rohlena, 1942: 33), dolina Grebaje (Wraber, 1988b: 102), Jerinja glava,
Konjusi, dolina Perućice ispod Koma, Žoljevica (Rohlena, 1942: 33), W – Sutorina
(Protić, 1908: 281), Sm – kanjon Cijevne: Kuće Rakića (Bulić, 1994:93), Crmničko
polje (Pulević, Mijušković, 1977: 121), sKrstac (Hirc, 1912: 95; Rohlena, 1942: 33),
Lonac (Petrović, 2011: 107), Lovćen (Studniczka, 1890: 63; Rohlena, 1942: 33,
Stanković-Tomić, 1970: 10), Njeguš (Rohlena, 1942: 33, Stanković-Tomić, 1970:
10), Ostrog – Bašina voda (Rohlena, 1942: 33), Podgorica (Stešević et al., 2014:
48), Rumija (Rohlena, 1942: 33).
Euphorbia nicaeensis All.

Fl. Pedem. 1: 285 (1785)
= 1 Euphorbia serotina Host, Fl. Austriac. 2: 562. 1831
= Euphorbia bupleuroides subsp. luteola (Kralik) Maire in Bull. Soc. Hist. Nat. Afrique
N. 30: 363. 1940.
= Euphorbia luteola Kralik, Pl. Alger. Select. n.° 83. 1858
= Euphorbia nicaeensis subsp. hispanica Degen & Hervier in Bull. Acad. Int. Géogr.
Bot. 16: 205. 1907.
= Euphorbia nicaeensis var. coarctata Boiss., Voy. Bot. Espagne 2: 568. 1842
= Euphorbia nicaeensis var. lasiocarpa Lange in Willk. & Lange, Prodr. Fl. Hispan. 3:
262. 1893
= Euphorbia nicaeensis var. obovata Lange in Vidensk. Meddel. Dansk Naturhist. Fo-
ren. Kjøbenhavn 1801: 103. 1801
= Tithymalus nicaeensis (All.) Klotzsch & Garcke in Abh. Königl. Akad. Wiss. Berlin
1859: 89. 1860
Stanište: Pored puta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – istočno od Budve ka Paštrovićima
(Tommasini, 1835: 55).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, srednja, jugoistočna Evropa, sjeveroza-
padna Afrika.
Euphorbia nutans Lag.
Stanište: Pored puta.

70).
Euphorbia palustris L.
Sp. Pl.: 462. 1753
= Galarhoeus palustris (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 145. 1812
= Euphorbia nuda Velen., Fl. Bulg.: 506. 1891
= Euphorbia velenovskyi Bornm., Bot. Jahrb. Syst. 66: 117. 1933
= Galarhoeus nudus (Velen.) Prokh., Trudy Kuibyshevsk. Bot. Sada 1: 27. 1941
= Tithymalus nudus (Velen.) Prokh., Consp. Syst. Tithymalus As. Med.: 108. 1933
= Tithymalus velenovskyi (Bornm.) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd. Prír. 148: 200. 1979
publ. 1980
Stanište: Plavna i močvarna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 258), Sm –
Plavnica na Skadarskom jezeru (Rohlena, 1942: 29), Virpazar (Petrović, 2011: 107).
Geografsko rasprostranjenje: Veći dio Evrope, Sibir, Mala Azija.
Euphorbia paralias L.
Sp. Pl.: 458. 1753
= Esula paralias (L.) Fourr., Ann. Soc. Linn. Lyon, n.s., 17: 150. 1869
= Euphorbion paralium (L.) St.-Lag., Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 126. 1880
= Galarhoeus paralias (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 144. 1812
= Tithymalus paralias (L.) Hill, Hort. Kew.: 172.3. 1768
= Euphorbia malacitana Pau, Bol. Soc. Esp. Hist. Nat. 39: 259. 1941
= Tithymalus maritimus Lam., Fl. Franç. 3: 90. 1779
Stanište: Pješčane dine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – istočno od Budve ka Paštrovićima
(Tommasini, 1835: 55), Jaz (Šmarda, 1968: 49), Ulcinj (Rohlena, 1942: 32), Veli-
ka plaža (Trinajstić, 1989: 49; Bubanja, 2016: 258), Vrmac (Hirc, 1912: 106),
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, obale zapadne Evrope.
Euphorbia peplis L.
Sp. Pl.: 455. 1753
= Anisophyllum peplis (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 159. 1812
= Chamaesyce peplis (L.) Prokh., Consp. Syst. Tithymalus As. Med.: 15. 1933
= Tithymalus peplis (L.) Scop., Fl. Carniol., ed. 2, 1: 340. 1771
= Chamaesyce maritima Gray, Nat. Arr. Brit. Pl. 3: 260. 1821
= Euphorbia dichotoma Forssk., Fl. Aegypt.-Arab.: 93. 1775
= Euphorbia rubescens Link, in von Buch, Phys. Beschr. Canar. Ins.: 158. 1828
= Tithymalus auriculatus Lam., Fl. Franç. 3: 102. 1779
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 33), istočno od Bud-
ve ka Paštrovićima (Tommasini, 1835: 55), Pržno (Karaman, 1997: 63), Tivat (Hirc
2007: 56), Velika plaža u Ulcinju (Trinajstić, 1989: 49; orig. podaci).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, obale zapadne Evrope.
Euphorbia peplus L.
Sp. Pl.: 456. 1753
= 1
Euphorbia peplus var. peploides
= Esula peplus (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 158. 1812
= Euphorbion peplum (L.) St.-Lag., Ann. Soc. Bot. Lyon 7: 125. 1880
= Galarhoeus peplus (L.) Prokh., Trudy Kuibyshevsk. Bot. Sada 1: 34. 1941
= Keraselma peplus (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
= Tithymalus peplus (L.) Hill, Hort. Kew.: 172.3. 1768
Stanište: Travnjaci, park šume, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 32), Lepetane (Kara-
man, 1997: 64), Meljine (Rohlena 1922: 11), Pečurice, Spilica (Petrović, 2011: 107),
Poani, Rosa, Verige (Karaman, 1997: 64), Ulcinj (Rohlena, 1942: 32), Ulcinjska sola-
na (Vuksanović et Petrović, 2007: 56), Sm – Baša (Petrović, 2004: 52), Danilovgrad
(Bešić, 1978: 20), Donji Murići (Petrović, 2011: 107), Gornji Grbalj, Čavori, Mirac
(Stanković-Tomić, 1970: 9), Miljevci (Petrović, 2004: 52), Piperi: južni dio (Božović
et al., 2006: 109), Podgorica (Rohlena, 1942: 32; Stešević et al., 2014: 48), Rijeka
Crnojevića (Rohlena, 1942: 32), Virpazar (Rohlena, 1942: 32; Petrović, 2004: 52).
Euphorbia platyphyllos L.
Sp. Pl.: 460. 1753
= 1
Euphorbia platyphyllos L. var. literata (Jacq.) Rchb.
= 2
Euphorbia platyphyllos L. f. subciliata Pers.
= Galarhoeus platyphyllus (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 151. 1812
= Tithymalus platyphyllos (L.) Hill, Hort. Kew.: 172.4. 1768
= Tithymalus platyphylos (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 115. 1838
Stanište: Vlažne livade, šikare, oranice, pored puteva.

Đurđevića Tara, Kosanica (Parolly, 1995: 64), W – Đenovići (Rohlena, 1922: 262),
Sutorina (Studniczka, 1890: 631), Me – Bar (Rohlena, 1942: 30, 301), Gornji Štoj (Bu-
banja, 2016: 260), Kotor (Pantocsek, 1874: 111), Mogren (Pittoni, 1869: 158), Mo-
rinj (Šmarda, 1968: 491), Tivatska solila (Karaman, 1997: 63), Sm – Dračevica, Ftja-
ni (Petrović, 2011: 108), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 109), Podgorica (Ste-
šević et al., 2014: 48), Virpazar (Rohlena, 1942: 30), Zoganj (Petrović, 2011: 108).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, srednja Evropa, Mala Azija, sjeverna Afrika.
Euphorbia prostrata Aiton.

Hort. Kew. 2: 139. 1789
= Anisophyllum prostratum (Aiton) Haw., Syn. Pl. Succ.: 163. 1812
= Aplarina prostrata (Aiton) Raf., New Fl. 4: 99. 1838
= Chamaesyce prostrata (Aiton) Small, Fl. S.E. U.S.: 713. 1903
= Tithymalus prostratus (Aiton) Samp., Anais Fac. Sci. Porto 17: 45. 1931
= Chamaesyce malaca Small, Fl. S.E. U.S.: 713. 1903
= Chamaesyce villosior (Greenm.) Millsp., Publ. Field Mus. Nat. Hist., Bot. Ser. 2: 412.
1916
= Euphorbia malaca (Small) Little, Publ. Univ. Oklahoma Biol. Surv. 2(2): 70. 1930
= Euphorbia perforata Guss., Fl. Sicul. Prodr. 1: 540. 1827
= Euphorbia tenella Kunth, in von Humboldt, Bonpland & Kunth, Nov. Gen. Sp. 2:
53. 1817
= Euphorbia trichogona Bertol., Misc. Bot. 3: 20. 1844
Stanište: Travnjaci, pored puta.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Donji Grbalj: na travnjacima hotela Plavi
horizonti, uvala Bigovo (Pulević, 1984: 114), Pržno (Pulević 1983: 42), Sm – Pod-
gorica (Stešević et al., 2014: 49).
Geografsko rasprostranjenje: Porijeklom iz Južne Amerike.
Euphorbia orjeni Beck

Glasn. Zemaljsk. Muz. Bosni Hercegovini 32: 97. 1920
Stanište: listopadne šume.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Orjen (Beck, 1920, Caković et Frajman,

2020)
Geografsko rasprostranjenje: Crna Gora, Srbija.
Euphorbia rigida M. Bieb.

Basionym: Euphorbia suffruticosa Forssk., Fl. Aegypt.-Arab.: xxvi. 1775

= Euphorbia biglandulosa Desf., Ann. Mus. Hist. Nat. 12: 114. 1808
= Galarhoeus rigidus (M. Bieb.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 150. 1812
= Tithymalus rigidus (M. Bieb.) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd. Prír. 140: 176. 1972
= Euphorbia phlomos Candargy, Bull. Soc. Bot. France 44: 156. 1897
= Tithymalus biglandulosus (Desf.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 141. 1812
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Ulcinj (Rohlena, 1942: 33).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa, sjeverozapadna Afrika.
Euphorbia salicifolia Host.

Syn. Fl. Austr.: 267. 1797
= Euphorbia incana Schur, Verh. Mitth. Siebenbürg. Vereins Naturwiss. Hermann-
stadt 3: 127. 1852
= Euphorbia pallida Willd., Sp. Pl. 2: 923. 1799
= Keraselma pallida (Willd.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
= Galarhoeus salicifolius (Host) Haw., Syn. Pl. Succ.: 148. 1812
= Tithymalus salicifolius (Host) Klotzsch & Garcke, Abh. Königl. Akad. Wiss. Berlin
1859: 89. 1860
Stanište: Livade, pašnjaci, rubovi šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – dolina Lima kod Andrijevice (Rohlena,
1942: 31).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i jugoistočna Evropa.
Euphorbia segetalis L.
Sp. Pl.: 458. 1753
= 1 Euphorbia segetalis L. subsp. pinea (L.) Hay.
= 2 Euphorbia segetalis L. subsp. pinea (L.) Hay. var. ragusana (Rchb.) Hay.
= 3
Euphorbia pinea L.
= Euphorbia segetalis var. pinea (L.) Lange
= Esula segetalis (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 156. 1812
= Keraselma segetale (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
= Tithymalus segetalis (L.) Hill, Hort. Kew.: 172.3. 1768
Stanište: Suve livade i kamenita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 322), Dobre Vode
(Petrović, 2011: 1083), Ulcinj (Rohlena, 1942: 322), Sm – Boljevići (Petrović, 2011:
1083), Limljani (Rohlena, 1942: 321).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i dio jugoistočne Evrope, sjeverozapad-
na Afrika.
Euphorbia seguieriana Neck. subsp. seguieriana

Hist. & Commentat. Acad. Elect. Sci. Theod.-Palat. 2: 493. 1770
= 1 Euphorbia gerardiana Jacq., Fl. Austriac. 5: 17. 1778
= Galarhoeus seguierianus (Neck.) Prokh., Trudy Kuibyshevsk. Bot. Sada 1: 41. 1941
= Tithymalus seguierianus (Neck.) Prokh., Consp. Syst. Tithymalus As. Med.: 163.
1933
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Budoške bare, Krupac, Mokra njiva (Bu-
banja, 2008: 37), Me – Ada Bojana (Bubanja, 2016: 260), Ulcinjska solana (Vuk-
sanović et Petrović, 2007: 56), Sm – Bogetići (Pantocsek, 1874: 1111), Godinje, Li-
vari (Petrović, 2011: 108), Rijeka Crnojevića (Pantocsek, 1874: 1111), Sutorman
(Parolly, 1995: 64)
Geografsko rasprostranjenje: Od zapadne Evrope prema istoku do Kavkaza,
Urala, zapadnog Sibira.
Euphorbia seguieriana subsp. niciciana (Borbás ex Novák) Rech. f.

Ann. Naturhist. Mus. Wien 56: 212. 1948
Basionym: 1 Euphorbia niciciana Borbás ex Novák, Term. Füz. 14: 53. 1893
= Tithymalus nicicianus (Borbás ex Novák) Soják, Cas. Nár. Mus., Odd. Prír. 140: 176.
1972
= Tithymalus seguierianus subsp. nicicianus (Borbás ex Novák) Chrtek & Krísa, Bio-
logia (Bratislava) 26: 769. 1971
= Euphorbia seguieriana var. niciciana (Borbás ex Novák) Geltman, Novosti Sist.
Vyssh. Rast. 37: 138. 2005
= Euphorbia rumelica Formánek, Verh. Naturf. Vereins Brünn 38: 186. 1900
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Nikšić (Rohlena, 1942: 311).
Euphorbia spinosa L.
Sp. Pl.: 457. 1753
= 1 Euphorbia spinosa L. f. intercedens Rohl.
= Galarhoeus spinosus (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 149. 1812,
= Tithymalus spinosus (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 115. 1838
Stanište: Kamenjari, kamenjarski pašnjaci, šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mratinje (Rohlena, 1942: 301), kanjon Ta-
re (Bulić, 1989: 122), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 55), W – Orijen (Methew
et Grey-Wilson, 1971: 195), selo Prčanj (Abadžić et Šilić, 1982: tab.1), Vilusi (Ro-
hlena, 1942: 30), Me – Bar (Rohlena, 1942: 30), Činovica (Karaman, 1997: 63),
Kotor-Krstac (Hirc, 1912: 95), Opatovo, Pržno, Poani, Radovići (Karaman, 1997:
63), Ulcinj (Rohlena, 1942: 30), Vrmac (Weiss 1867: 758), Sm – Boljevići (Petro-
vić, 2004: 51), Cetinje (Rohlena, 1942: 30; Šmarda, 1968: 49), Cijevna (Pulević
et Lakušić, 1983: 17), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 30; Bešić, 1978: 20), Đuravci
(Petrović, 2011: 108), Lastva čevska (Rohlena, 1942: 30), Lovćen: okolina Brajića,
okolina Cetinja, Njeguši, Padež, južne i istočne padine Štirovnika (Stanković-To-
mić, 1970: 9), Livari, Mikulići (Petrović, 2011: 108), Njeguši (Rohlena, 1942: 30),
Podgorica (Rohlena, 1942: 30; Stešević, 2009: 103), Rakića kuće, Ržanički most
(Bulić, 1994:92; Hadžiablahović, 2010: 61), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 30),
selo Sozina, Sto (Petrović, 2004: 51), Sutomore (Šmarda, 1968: 49), Vrsuta (Petro-
vić, 2004: 51), Velestovo, Virpazar (Rohlena, 1942: 30).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, zapadni dio Balkanskog poluo-
strva, dio sjeverne Afrike.
Euphorbia stricta L.
Syst. Nat. ed. 10, 2: 1049. 1759
= Galarhoeus strictus (L.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 151. 1812
= Tithymalus strictus (L.) Klotzsch & Garcke, Fl. N. Mitt.-Deutschland, ed. 4: 290.
1858
= Euphorbia platyphyllos var. stricta (L.) Fiori, in Fiori & al., Fl. Italia 2: 281. 1901
= Euphorbia micrantha Stephan ex Willd., Sp. Pl. 2: 905. 1799
= Euphorbia serrulata Thuill., Fl. Env. Paris, ed. 2: 237. 1799

= Euphorbia platyphyllos var. serrulata (Thuill.) Pers., Syn. Pl. 2: 18. 1806
= Galarhoeus micranthus (Stephan ex Willd.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 152. 1812
= Tithymalus micranthus (Stephan ex Willd.) Raf., Fl. Tellur. 4: 115. 1838
= Tithymalus serrulatus (Thuill.) Holub, Preslia 42: 94. 1970
= Euphorbia stricta subsp. micrantha (Stephan ex Willd.) Nyman, Consp. Fl. Eur.:
651. 1881
Stanište: Vlažne i plavne livade i šume, obale potoka, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva, Šavnik (Rohlena, 1942: 30), E – Ver-
moš planina (Rohlena, 1942: 30), Me – Solila, Tivat (Karaman, 1997: 63), Škalja-
ri (Visiani 1872: 137). Sm – Danilovgrad, Spuž (Rohlena, 1942: 30).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna i jugoistočna Evropa, zapadna
Azija.
Euphorbia taurinensis All.

Fl. Pedem. 1: 287. 1785
= Euphorbia graeca Boiss. & Spruner, in Boissier, Diagn. Pl. Orient. 5: 53. 1844
1
= Euphorbia graeca subsp. dalmatica (Vis.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 654. 1881
= Euphorbia dalmatica Vis., Fl. Dalmat. 3: 228. 1852
= Euphorbia serbica Formánek, Verh. Naturf. Vereins Brünn 34: 283. 1896
= Esula taurinensis (All.) Fourr., Ann. Soc. Linn. Lyon, n.s., 17: 150. 1869
= Tithymalus taurinensis (All.) Klotzsch & Garcke, Abh. Königl. Akad. Wiss. Berlin
1859: 83. 1860
= Tithymalus graecus (Boiss. & Spruner) Klotzsch & Garcke, Abh. Königl. Akad. Wiss.
Berlin 1859: 84. 1860
Stanište: Kamenjari, suve livade, šikare, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – dolina Zlorječice kod Andrijevice, Žoljevica
(Rohlena, 1942: 321), Me – Klinci (Karaman, 1997: 64), Kotor (Pantocsek, 1874:
112), Sm – Boljevići, Dragovoljići blizu Nikšića, Kokoti, Njeguši (Rohlena, 1942:
321), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 1091), Podgorica (Stešević, 2014: 481),
Seoca (Petrović, 2011: 108), Me – Luštica (Karaman, 1997: 64, orig. podaci).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna, dio zapadne i srednje Evrope.
Euphorbia terracina L.
Sp. Pl. ed. 2: 654. 1762
= Esula terracina (L.) Fourr., Ann. Soc. Linn. Lyon, n.s., 17: 150. 1869
= Esula provincialis (Willd.) Haw., Syn. Pl. Succ.: 157. 1812

= Esula valentina (Ortega) Haw., Syn. Pl. Succ.: 157. 1812
= Euphorbia affinis DC., in de Lamarck & de Candolle, Fl. Franç. 6: 363. 1815
= Euphorbia halacsyi Formánek, Verh. Naturf. Vereins Brünn 33: 128. 1894 publ.
1895
= Euphorbia italica Lam., Encycl. 2: 434. 1788
= Euphorbia leiosperma Sibth. & Sm., Fl. Graec. 5: 51. 1825
= Euphorbia linaria Link, in von Buch, Phys. Beschr. Canar. Ins.: 158. 1828
= Euphorbia neapolitana Ten., Fl. Napol. 1: 266. 1811
= Euphorbia obtusifolia Lam., Encycl. 2: 430. 1788
= Euphorbia provincialis Willd., Sp. Pl. 2: 914. 1799
= Euphorbia valentina Ortega, Nov. Pl. Descr. Dec.: 127. 1800
= Keraselma provinciale (Willd.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
= Lophobios terracina (L.) Raf., Fl. Tellur. 4: 116. 1838
= Tithymalus terracinus (L.) Klotzsch & Garcke, Abh. Königl. Akad. Wiss. Berlin 1859:
90. 1860
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Ada Bojana (orig. podaci), Ulcinjska sola-
na (Vuksanović et Petrović, 2007: 56), Velika Ulcinjska plaža (Niketić, 2000: 32;
Bubanja, 2016: 260).
Euphorbia cyparissias L. var. aurea Beck x Euphorbia esula L.
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Gornje polje iznd Njeguša (Rohlena, 1936: 9).
Genus: Mercurialis L.
Sp. Pl. 1035 1753.
Mercurialis annua L.
Sp. Pl. 1035 1753.
= 1
Mercurialis ambigua L. f., Dec. Pl. Horti Upsal. 1: 15. 1762
= Mercurialis ciliata C.Presl, Delic. Prag. 56 1822.
= Mercurialis ladanum Hartm., Bot. Not. 1849: 67 1849.
= Mercurialis monoica (Moris) B.M.Durand, Ann. Sci. Nat., Bot. Biol. Vég. XII, 4: 727
1963.
= Mercurialis pinnatifida Sennen, Bol. Soc. Aragonesa Ci. Nat. 8: 146 1909.
= Mercurialis tarraconensis Sennen, Ann. Soc. Linn. Lyon n.s., 72: 16 1925 publ.
1926.
= Synema annuum (L.) Dulac, Fl. Hautes-Pyrénées 154 1867.
Stanište: Zasjenčena mjesta, termofilne šume i šikare, travnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), Me – Bar
(Petrović, 2011: 108), Bokokotorski zaliv (orig. podaci), Donji Štoj (Bubanja, 2016:
261), Kotor (Pantocsek, 1874: 1121), Petrovac (Šmarda, 1968: 78), Plavda, Solila (Ka-
raman, 1997: 63), Spilica (Petrović, 2011: 108), Tivat, Verige (Karaman, 1997: 63),
Ulcinj (Rohlena, 1942: 29), Sm – Boljevići (Petrović, 2004: 51), kanjon Cijevne: Kuće
Rakića (Bulić, 1994: 94), Danilovgrad (Rohlena, 1942: 29), Đolaza, Miljevci (Rohle-
na, 1942: 29), Podgorica (Rohlena, 1942: 29; Hadžiablahović, 2010: 59 ; Stešević et
al., 2014: 49), Ostros, Tuđemili (Petrović, 2011: 108), Virpazar (Rohlena, 1942: 29).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Kavkaz, sjeverna Afrika.
Mercurialis ovata Sternb. & Hoppe

Denkschr. Bayer. Bot. Ges. Regensburg 1: 170 1815.
= Mercurialis livida Port. ex Baumg., Enum. Stirp. Transsilv. 3: 344 1846.
= Mercurialis ovata var. livida (Port. ex Baumg.) Nyman, Consp. Fl. Eur. Suppl. 2: 274
1890.
= Mercurialis perennis var. ovata (Sternb. & Hoppe) Müll.Arg., Prodr. 15(2): 796 1866.
= Mercurialis perennis subsp. ovata (Sternb. & Hoppe) Celak., Prodr. Fl. Böhmen 2:
125 1871.
Stanište: Svijetle šume i šikare u širokom opsegu nadmorskih visina.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor, Goransko, Pirlitor (Rohlena,
1942: 29), Piva (Blečić, 1958: 22), Sinjajevina, Šavnik (Rohlena, 1942: 29), kanjon
Tare (Bulić, 1989: 122; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6), C – Babji zub (Vuk-
sanović, 2003: 55), E – Balj, Žoljevica (Rohlena, 1942: 29), W – Vilusi (Rohlena,
1942: 29), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 93), Lastva Čevska (Rohlena, 1942: 29).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, jugoistočna i istočna Evropa, Kavkaz,
Mala Azija.
Mercurialis perennis L.
Sp. Pl. 1037 1753.
= 1 Mercurialis perennis L. f. saxicola Beck, Ann. K. K. Naturhist. Hofmus. 2: 107 1887.
Stanište: Tamne i mješovite šume u brdskom i planinskom regionu.

Piva (Blečić, 1958: 22), Šavnik (Rohlena, 1942: 29), ispod ušća Sušice (Lakušić, R.
et Redžić, 1989: Tab. 6), kanjon Tare (Bulić, 1989: 122), C – Mrtvica, Mrtvo Du-
boko, Velje Duboko (Bulić, 2008: 139), E – Andrijevica (Šmarda, 1968: 78), Bio-
gradska gora (Černjavski, 1936–37: 29), Balj, dolina Tare između Mateševa i Ha-
na Garančića (Rohlena, 1942: 29), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 29), na putu od
Cetinja do Njeguša (Stanković-Tomić, 1970: 91), Cijevna (Bulić, 1994: 93), Lovćen:
Podjezerske strane, Rujišta, Tisove strane (Stanković-Tomić, 1970: 9), Njeguši (Ro-
hlena, 1942: 29, 291), Sutorman (Rohlena, 1942: 29), Vrsuta (Petrović, 2004: 51).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Kavkaz do Persije, sjeverna Afrika.
Genus: Theligonum L.
Sp. Pl. 993 1753.
Theligonum cynocramble L.
Sp. Pl. 993 1753.
= 1
Cynocrambe prostrata Gartn., Fruct. Sem. Pl. 1: 362 1788.
= Theligonum alsinoideum Lam., Fl. Franç. 2: 198 1779.
= Theligonum dalmaticum Gand., Contr. Fl. Terr. Slav. Merid. 1: 28 1883.
= Theligonum parvum Gand., Contr. Fl. Terr. Slav. Merid. 1: 28 1883.
Stanište: Zidine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Sutomore (Šmarda, 1968: 391, 113), Sm
– Podgorica (Stešević et al. 2014)
Familia: Rutaceae
Genus: Dictamnus L.
Sp. Pl. 383 1753.
Dictamnus albus L.
Sp. Pl. 383 1753.
= 1
Dictamnus albus L. var. macedonicus Borbás, Term. Füz. 19: 352 1896.
= Dictamnus macedonicus (Borbás) Pénzes, Feddes Repert. 72: 2 1968.
= Dictamnus fraxinella Pers., Syn. Pl. 1: 464 1805.
= Fraxinella alba Gaertn., Fruct. Sem. Pl. 1: t. 69 1788.
= Fraxinella dictamnus Moench, Methodus 68 1794.

Stanište: Osunčana i kamenita mjesta, svijetle, termofilne šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Lutovo, Mala Rijeka, Mioska, Mrtvica, Pla-
tije, Vjeternik (Bulić, 2008: 140), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 21), Vilusi (Ro-
hlena, 1942: 119), Me – Sv. Spas i Topliš kod Budve (Stanković-Tomić, 1970: 24),
Volujica iznad Bara (Rohlena, 1942: 119), Sm – Čavori (Stanković-Tomić, 1970:
24), Dajbabe (Rohlena, 1942: 1191), Drušići (Rohlena, 1942: 119), Ftjani (Petro-
vić, 2011: 109), Lisinj (Rohlena, 1942: 119), Livari (Petrović, 2011: 109), Lovćen
(Rohlena, 1942: 119), Martinići (Bešić, 1978: 26), Mirac (Stanković-Tomić, 1970:
24), Nikšić, Ostrog (Rohlena, 1942: 119), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006:
109), Podgorica (Stešević, 2009: 105), Rijeka Crnojevića, Tvrđak u Katunskoj na-
hiji (Rohlena, 1942: 119), Zoganj (Petrović, 2011: 109).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i južna Evropa, Sibir, Himalaji.
Genus: Ruta L.
Sp. Pl. 1: 383. 1754
Ruta chalepensis L.
Mant. Pl. 69 1767.
= 1Ruta chalepensis L. var. bracteosa DC.
= 2Ruta bracteosa DC., Prodr. 1: 710 1824.
= Ruta fumariifolia Boiss. & Heldr., Diagn. Pl. Orient. 8: 125 1849.
Stanište: Šikare, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak (Weiss, 1866: 5822), Me – Boko-
kotorski zaliv (Hirc, 1912: 48), Kotor (Studniczka, 1890: 80), Rose na Luštici (Ka-
raman, 1997: 65), Trojica (Studniczka, 1890: 80), Ulcinj (Rohlena, 1942: 1191), Vr-
mac (Studniczka, 1890: 80), Sm – Drušići, Limljani (Rohlena, 1942: 1191).
Ruta coronata (Griseb.) Nyman

Syll. Fl. Eur. 219 1855.
= Haplophyllum coronatum Griseb., Spic. Fl. Rumel. 1: 129 1843
Stanište: Suve i skeletne livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – okolina Podgorice: Dinoško polje (Had-
žiablahović 1994–1995 (2004): 14).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadnog i južni dio Balkanskog poluostrva.
Ruta graveolens L.
Sp. Pl. 383 1753.
= 1Ruta graveolens L. var. divaricata (Ten.) Willk.
= 2Ruta graveolens L. f. latisecta Rohl.
Stanište: Livade, šikare, kamenjari, stijene.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Platije (Bulić, 2008: 14), W – Grahovo, Vilusi
(Rohlena, 1942: 1191), Me – Lepetane (Tommasini 1835: 25), Sv. Spas kod Budve
(Stanković-Tomić, 1970: 24), Vrmac (Studniczka, 1890: 80), Ulcinj (Rohlena, 1942:
1191), Sm – između Bogetića i Nikšića, Brčeli, Čevo (Rohlena, 1942: 1191), Cijev-
na (Bulić, 1994: 93), Dobri do-vrh Rumije (Petrović, 2011: 109), Drušići, Kokoti
(Rohlena, 1942: 1191,2), Kosa (Petrović, 2011: 109), Lisinj (Rohlena, 1942: 1191;
Petrović, 2011: 109), Lonac, Lovćen, Međurečka planina, Njeguši (Rohlena, 1942:
1191), Podgorica (Stešević, 2009: 105), Pješivačke strane (Bešić, 1978: 261), Raso-
vatac (Petrović, 2011: 109), Rumija, Tvrđak u Katunskoj nahiji (Rohlena, 1942:
1191), Treštenik (Stanković-Tomić, 1970: 24), Tuzi (Höpflinger, 1964: 96), Vrsuta
(Petrović, 2004: 53), Zagarač (Rohlena, 1942: 1191).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistična Evropa.
Ruta patavina L.
Sp. Pl. 384 1753.
= Haplophyllum patavinum (L.) G.Don, Gen. Hist. 1: 780 1831.
Stanište: Suve i kamenite livade, obod šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Crkvice (Ascherson, 1868: 329), iznad Ri-
sna (Pittoni, 1869: 156), Sm – Gostilje Martinićko (Stešević 2001), Rudine nik-
šićke – rijetka (Rohlena, 1942: 119).
Status zaštite: IUCN kategorija EN, kriterijum B2ab(iii, v) (Petrović et Stešević
2010a: 28).
Familia: Polygalaceae
Genus: Polygala L.
Sp. Pl. 2: 701. 1753
Polygala amara L.
Syst. Nat. ed. 10 2: 1154 1759.
Stanište: Livade, pašnjaci, kamenjari.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Vojnik (Fukarek, 1963: 149), W – Crkvice

na Orjenu (Studniczka, 1890: 82), Sm – Lovćen (Studniczka, 1890: 82).
Polygala alpestris Rchb. subsp. alpestris

Iconogr. Bot. Pl. Crit. 1: 25 1823.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 120), kanjon Ta-
re (Bulić, 1989: 125), E – Kom (Rohlena, 1942: 120), W – Orjen (Janković, 1962–
1964 (1967): 206).
Geografsko rasprostranjenje: Južnoevropske planine, Kavkaz.
Polygala alpestris Rchb. subsp. croatica (Chod.) Hay.

Repert. Spec. Nov. Regni Veg. Beih. 30(1): 597 1925.
Basionym: 1Polygala croatica Chodat, Mem. Soc. Phys. Genève 31(2: 2): 468 1893.
Stanište: Planinske livade i kamenjari, uglavnom u zoni bukve.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Stevanović et Lakušić, 1996:
208), Ledenica planina, Maglić (Rohlena, 1942: 1201), kanjon Pive kod Plužina
(Wraber 1982: 79), Savin kuk, Sinjajevina, Vojnik (Rohlena, 1942: 120), W – Ori-
jen (Janković, 1965: 18), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 7; Wraber 1988a:
99), Hum Orahovski, Kom Kučki (Rohlena, 1942: 120), Komovi, Koprivnik (Blečić,
1959: tab. 1), dolina Perućice ispod Koma, Planinica (Rohlena, 1942: 120), okoli-
na Rožaja (Markišić, 2002: 148), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 1), Vi-
la (Rohlena, 1942: 120), Zeletin (Rohlena, 1942: 120; Lakušić, R., 1968: Tab. 16),
Sm – Lovćen (Rohlena, 1942: 120), od Ivanovih korita do Majstora i Kapa (Stan-
Polygala comosa Schkuhr

Bot. Handb. 2: 324 1796.
= Polygala comosa var. hybrida (DC.) Petelin, Sosud. Rast. Sovet. Dal’nego Vostoka 2:
192 1987.
= Polygala hybrida DC., Prodr. 1: 325 1824.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 80), E – An-
drijevica, ispod Koma, Lisa iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 120), Mokra pla-
nina (Rudski, 1949: 60), Žljeb (Rudski, 1949: 8), W – oko Cerova polja, Kobiljeg
dola i Ponora u grahovskoj nahiji (Adamović, 1913: 15), Sm – Cetinje (Rohlena,
1942: 120), Cijevna (Bulić, 1994: 93), Godinje (Petrović, 2011: 109), Piperi: juž-
ni dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Stešević, 2009: 105), Sutorman (Ro-
hlena, 1942: 120).
Geografsko rasprostranjenje: Sjevena i sjeverozapadna Evropa, sjeverni dio
Balkanskog poluostva, jugoistočna Azija.
Polygala major Jacq.

Fl. Austriac. 5: 6 1778.
= 1Polygala maior Schreb. var. bosniaca Chod.
= 2Polygala maior Schreb. subf. azurea (Pant.) Hayek, Prodr. Fl. Pen. Balc. 1: 594.
1925
= Polygala moldavica Kotov, Bot.Žurn. (Kiev) 1(2): 277 1940.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – planina Golija: Mramor (Blečić, 1953: 221),
kanjon Tare (Bulić, 1989: 125), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), C – Štirni do (Bu-
lić, 2008: 140), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 5), Crna planina (Pantocsek,
1874: 1092), Hajla (Lakušić, 1970: 63), Mokra planina (Rudski, 1949: 29), okolina
Petnjice (Škrijelj, 2013: 37), Veruša (Pantocsek, 1874: 1092), Sm – Cijevna (Bulić,
1994: 94), Lovćen (Rohlena, 1942: 119), Štirni do (Horak, 1900: 158).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Kavkaz, Mala Azija.
Polygala monspeliaca L.
Sp. Pl. 702 1753.
= Tricholophus monspeliacus (L.) Spach, Hist. Nat. Vég. 7: 116 1838.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Rohlena, 1942: 120), Sm – Među-
rečka planina (Petrović, 2011: 109), Podgorica (Stešević, 2009: 105).
Polygala nicaeensis Risso ex W.D.J.Koch subsp. nicaeensis

Syn. Fl. Germ. Helv. 1: 92 1835.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar (Adamović, 1913: 15), Sm – Piperi:
južni dio (Božović et al., 2006: 110), Virpazar (Šmarda, 1968: 91).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Kavkaz, Mala Azija.
Polygala nicaensis Risso subsp. mediterranea Chodat

Bull. Soc. Bot. Genève 5: 179 1889.
= 1Polygala nicaensis Risso subsp. mediterranea Chod. var. kerneri Borb.
= 2Polygala nicaensis Risso subsp. mediterranea Chod. f. flaviflora Rohl.
= Polygala cretacea Kotov, Byull. Obshch. Estestvoisp. Voronezhsk. Gosud. Univ. 2:
39 1927.
Stanište: Livade, obodi šikara, kamenita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bar, Ulcinj (Rohlena, 1942: 1201), Donji
Štoj (Bubanja, 2016: 262), Klinci, Popova glava, Pržno (Karaman, 1997: 65), Sm –
Gornji Grbalj (Stanković-Tomić, 1970: 25), Đuravci, Godinje (Petrović, 2011: 110),
Kapa iznad Njeguša (Stanković-Tomić, 1970: 25), Lovćen, Mosor blizu Podgorice
(Rohlena, 1942: 1202), Podgorica (Rohlena, 1942: 1201).
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Mosoru kod Podgorice, Rohlena (1904:
28) je opisao takson Polygala comosa var. flaviflora. Poslije revizije mijenja mu sta-
tus i tretira ga kao formu od Polygala nicaensis Risso subsp. mediterranea Chod..
Polygala supina Schreb.

Icon. Descr. Pl. 19 1766.
Basionym: Polygala andrachnoides Willd., Sp. Pl. 3: 875 1802.

= 1Polygala supina Schreb. var. bosniaca (Murb.) Hay.
Stanište: Stjenovita staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Vusanje (Rohlena, 1942: 1191), Sm – u doli-
ni rijeke Cijevne: selo Dinoša, između mosta kod Karaule i Albanske granice (Had-
žiablahović et Bulić, 2004: 48)
Polygala vulgaris L.
Sp. Pl. 702 1753.
= 1Polygala vulgaris L. subsp. oxyptera Maly
= Polygala oxyptera Rchb., Iconogr. Bot. Pl. Crit. 1: 25
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići (Rohlena, 1942: 120), Golija
(Blečić et Tatić 1964: tab. 1), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 30), Ranisa-
va ispod Durmitora (Rohlena, 1942: 120), kanjon Tare (Bulić, 1989: 125), Varda,
Vojnik (Rohlena, 1942: 120), Zminje jezero (Barret, 1969: 146), Žabljak (Aalto et
al., 1972: 31), C – Crkvine (Šmarda, 1968: 921), E – Andrijevica, Kralje (Rohlena,
1942: 120), Mokra planina (Rudski, 1949: 60), Pivljan, Planinica (Rohlena, 1942:
120), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 37), Rudo brdo (Rohlena, 1942: 120), oko-
lina Rožaja (Markišić, 2002: 141), Me – Kunje (Petrović, 2011: 110), Sm – Bijela
skala, Danilovgrad (Rohlena, 1942: 120), Godinje, Lisinj, Livari (Petrović, 2011:
110), Lovćen (Stanković-Tomić, 1970: 25), Mali Mikulići (Petrović, 2011: 110),
Međurečka planina, između Njeguša i Cetinja (Rohlena, 1942: 120), Piperi: južni
dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Stešević, 2009: 105), Spuž (Bešić, 1978:
26), Vrsuta (Rohlena, 1942: 120; Petrović, 2004: 53).
Familia: Anacardiaceae
Genus: Cotinus Adans.

Gard. Dict. Abr., ed. 4: [389]. 1754
Cotinus coggygria Scop.
Fl. Carniol. ed. 2, 1: 220 1771.
Basionym: 1Rhus cotinus L., Sp. Pl. 267 1753.

= Rhus velutina Wall. ex G. Don, Gen. Hist. 2: 69 1832.
= Cotinus cotinus (L.) Sarg., Gard. & Forest. 4: 340 1891.
= Cotinus cotinus (L.) Sarg., Gard. & Forest. 4: 340 1891.
= Cotinus ellipticus Raf., Autik. Bot. 83 1840.
= Cotinus velutinus (Engl.) F.A.Barkley, Lilloa 23: 253 1950.
= Cotinus coriarius Duhamel, Traité Arbr. Arbust. 1: 191 1755.
Stanište: Termofilne šikare, hrastove šume.

kod Pljevalja (Caković, 2014: 32), nizvodno do Lever Tare (Muravjev, 1935: 138),
Lukovo iznad Nikšića (Rohlena, 1942: 1211), Piva (Blečić, 1958: 151 ; Lakušić, R.
et Redžić, 1989: tab. 2), Sinjac u Pivi, Šavnik, Vojnik (Rohlena, 1942: 1211), ka-
njon Sušice (Fukarek, 1935: 502), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 134; Bulić, 1989:
124; Lakušić, R. et Redžić, 1989: tab. 2), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 25),
Morača (Rohlena, 1942: 1211), kanjon Mrtvice (Bulić, 2008: 141), E – Balj (Rohle-
na, 1942: 1211), Bukovička rijeka (Markišić et Martinović, 1998: 213), Konjuhe,
Pej blizu Kolašina (Rohlena, 1942: 1211), Mokra planina (Rudski, 1949: 35), oko-
lina Petnjice (Škrijelj, 2013: 39), Vusanje (Rohlena, 1942: 1211), Hajla (Lakušić, R.
1970: 58), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 221), Njegoš (Fukarek, 1963: 142), Pu-
sti Lisac (Adamović, 1913: 221), Me – Donji Štoj (Bubanja, 2016: 262), Pistula (Pe-
trović, 2011: 1101), Kotor (Methew et Grey-Wilson, 1971: 194), Stolic, Špilje (Ka-
raman, 1997: 65), Sm – Boljevići (Rohlena, 1942: 1211; Petrović, 2004: 541), Ceti-
nje (Stanković-Tomić, 1970: 25; Vukićević et Vučković, 1974: 116), Cijevna (Bulić,
1994: 94), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 121), Danilovgrad (Bešić,
1978: 26), Dujevo blizu Virpazara (Rohlena, 1942: 1211), Godinje, Livari (Petro-
vić, 2011: 1101), Lovćen (Adamović, 1913: 221), Njeguši, Lješanska nahija (Rohle-
na, 1942: 1211), Obzovica (Stanković-Tomić, 1970: 25), Rijeka Crnojevića (Rohle-
na, 1942: 1211), Rujišta (Stanković-Tomić, 1970: 25), Sutorman (Rohlena, 1942:
Trešnja iznad Njeguša (Stanković-Tomić, 1970: 25), Virpazar (Šmarda, 1968: 371),
Zagarač (Rohlena, 1942: 1211)
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna, istočna Evropa, centralna
Azija.
Genus: Pistacia L.
Sp. Pl.: 1025. 1753
Pistacia lentiscus L.
Sp. Pl. 1026 1753.
= Lentiscus vulgaris Fourr., Ann. Soc. Linn. Lyon n.s., 16: 356 1868.
= Terebinthus lentiscus (L.) Moench, Methodus 345 1794.
Stanište: Makija i njeni degradacioni derivati, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Sutorina (Protić, 1908: 281), Me – izme-
đu Bara i Ulcinja (Bunuševac et al., 1977: 80), unutrašnji dio Bokokotorskog zali-
va (Đakonović, 1977: 230), Budva (Trinajstić et Pavletić, 1990: 24), između Budve
i Jaza (Adam et al., 1971: 46), Dobre Vode (Petrović, 2011: 110), Donji Štoj (Buba-
nja, 2016: 263), Jaz, Kamenovo (Šmarda, 1968: 88), Klinci (Karaman, 1997: 66),
Kotorski zaliv (Grebenschikov, 1960: 101), Meljine (Weiss, 1866: 582), Pržno (Ka-
raman, 1997: 66), Savinska Dubrava (Popović, 1979: 313), Stražnica, Tivat (Kara-
man, 1997: 66), Stari Bar (Petrović, 2011: 110), Ulcinj (Rohlena, 1942: 121), To-
pliš kod Budve (Stanković-Tomić, 1970: 25), Vrmac (Đakonović 1978: 117), Sm –
Gornji Grbalj (Stanković-Tomić, 1970: 25), Tuđemile (Petrović, 2011: 110), Vranji-
na (Rohlena, 1942: 121).
Pistacia terebinthus L.
Sp. Pl. 1025 1753.
= Terebinthus communis Dum.Cours., Bot. Cult. 3: 575 1802.
= Terebinthus vulgaris Dum.Cours., Bot. Cult. ed. 2, 6: 222 1811.
Stanište: Makija, bejlograbićeve šikare, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Klopot (Rohlena, 1942: 121), E – Kuči (Ro-
hlena, 1942: 121), W – Savinska Dubrava (Popović, 1979: 313), Sutorina (Protić,
1908: 281), Me – Andrići (Karaman, 1997: 66), Bar (Rohlena, 1942: 121), izme-
đu Bara i Ulcinja (Bunuševac et al., 1977: 80), priobalni dio unutrašnjeg dijela Bo-
kokotorskog zaliva (Đakonović 1978: 117), Budva (Adam et al., 1971: 58), Burtaši
(Petrović, 2011: 110), Danilovgrad (Bešić, 1978: 26), Dobre Vode (Petrović, 2011:
110), Kotor (Weiss, 1866: 582), Klinci, Krašići, Lastva (Karaman, 1997: 66), Mar-
tinići (Bešić, 1978: 26), Meljine (Weiss, 1866: 582), Pečurice (Petrović, 2011: 110),
Podi (Grebenschikov, 1960: 102), Risan (Hirc, 1912: 98), Sutomore (Šmarda, 1968:
89), Škaljari (Hirc, 1912: 103), Trsteno (Šmarda, 1968: 89), Ulcinj (Rohlena, 1942:
121), Zelenika (Grebenschikov, 1960: 102), Sm – Bioče, između Cetinja i Rijeke Cr-
nojevića (Rohlena, 1942: 121), Cijevna (Bulić, 1994: 94), Crmničko polje (Pulević,
Mijušković, 1977: 122), Godinje (Petrović, 2011: 110), Gornji Grbalj (Stanković-
Tomić, 1970: 25), Komani (Rohlena, 1942: 121), Livari (Petrović, 2011: 110), Ob-
zovica (Stanković-Tomić, 1970: 25), Ostrog (Rohlena, 1942: 121), Pobori (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 25), Podgorica (Rohlena, 1942: 121; Stešević, 2009: 105), Rumija
(Adamović, 1913: 22), Šišići, Ugnji (Stanković-Tomić, 1970: 25), Virpazar (Šmar-
da, 1968: 89), Vranjina (Rohlena, 1942: 121).
Genus: Rhus L.
Sp. Pl. 265 1753.
Rhus coriaria L.
Sp. Pl. 265 1753.
= 1Rhus coriaria L. f. maritima Bald.
= Toxicodendron coriaria (L.) Kuntze, Revis. Gen. Pl. 1: 153 1891.
Stanište: Termofilne šikare i kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Donji Štoj (Bubanja, 2016: 263), Ulcinj
(Rohlena, 1942: 1211), Sm – Boljevići (Petrović, 2011: 111), Crmničko polje (Pu-
lević, Mijušković, 1977: 122), Lonac (Petrović, 2004: 54), Virpazar-Livari (Petro-
vić, 2011: 111).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, ka istoku do Irana i Avganistana.
Familia: Balsaminaceae
Genus: Impatiens L.
Sp. Pl.: 937. 1753
Impatiens balsamina L.
Sp. Pl.: 938. 1753
Stanište: Gajena i odbjegla biljka.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Podgorica (Stešević et Jogan, 2007: 156,
157).
Geografsko rasprostranjenje: Istočna i južna Azija.
Impatiens noli-tangere L.
Sp. Pl.: 938. 1753
Stanište: Zasijenčena i vlažna staništa u brdskim i planinskim predjelima, duž rije-

ka, potoka, u plavnim šumama.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Kovren (orig.podaci), kanjon Tare (Janković,
1984: 13; Bulić, 1989: 124), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 118), Biogradska go-
ra (Černjavski, 1936–37: 29), Bjelasica (orig.podaci), Ključ blizu Andrijevice, Nižin
luk blizu Kolašina, dolina Perućice ispod Koma, dolina Tare (Rohlena, 1942: 118).
Impatiens parviflora DC.

Prodr. 1: 687. 1824
Stanište: Obale rijeka, plavne šume i šikare.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Biogradsko jezero (orig. podaci), dolina Ta-
re kod Mojkovca (Stešević et Drescher, 2010: 8).
Geografsko rasprostranjenje: Centralna Azija.
Familia: Aquifoliaceae
Genus: Ilex L.
Ilex aquifolium L.
Sp. Pl.: 125. 1753
= 1 Ilex aquifolium L. f. heterophylla Ait.
= Ilex balearica Desf., Hist. Arbr. France 2: 362. 1809
Stanište: Bukove ili bukovo-jelove šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva (Blečić, 1958: 49), C – kanjon Mora-
če, Mrtvica (Bulić, 2008: 142), Platije (Stefanović, 1979: tab. 1), E – Šekular bli-
zu Andrijevice (Rohlena, 1942: 123, 1231), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 94), Ivanov
laz i Velje osoje na padinama Lovćena (Rohlena, 1942: 123), po brdskim šumar-
cima na Lovćenu (Adamović, 1913: 22), Mali Mikulići (Petrović, 2011: 111), Vr-
suta (Petrović, 2004: 54),
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Mala Azija, sjeverozapadna Afrika.
IUCN kategorija EN, kriterijum D (Petrović et al. 2008: 619).
Familia: Rhamnaceae
Genus: Frangula Miller
Gard. Dict. abr. ed. 4 1754.
Frangula alnus Mill.
Gard. Dict. ed. 8 1 1768.
Basionym: 1Rhamnus frangula L., Sp. Pl. 193 1753.

= 2Rhamnus frangula L. f. subrotunda Rouy

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N –Piva (Blečić, 1958: 151), kanjon Tare (Mura-
vjev, 1935: 136), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 125, 1252), Biogradska gora (Čer-
njavski, 1936–37: 29), Murino (Rohlena, 1942: 1251), Polimlje (Jovančević, 1982:
1061), Prokletijski sektor (Menković et al. 2011: 99; Blečić, 1959: tab. 1), C – Šti-
tovo (Fukarek 1963: 1262), W – Njegoš (Fukarek 1963: 1262), Sm – Bjeloši, Kapa
(Stanković-Tomić, 1970: 26), Martinići (Bešić, 1978: 271), Piperi: južni dio (Božo-
vić et al., 2006: 109), Podgorica (Stešević, 2009: 107), padine Štirovnika, Tisove
ploče (Stanković-Tomić, 1970: 26), Me – Kotor, Škaljari (Studniczka, 1890: 79),
Vrmac (Karaman, 1997: 67).
Frangula rupestris (Scop) Schur

Enum. Pl. Transsilv. 142 1866.
Basionym: 1Rhamnus rupestris Scop., Fl. Carniol. ed. 2, 1: 164 1771.

= 2Rhamnus rupestris Scop. f. maior (Beck) Hay
= Rhamnus albanica Pénzes, Ann. Hist.-Nat. Mus. Natl. Hung. 57: 171 1965.
= Rhamnus nicolae Simonk., Növényt. Közlem. 6: 47 1907.
= Rhamnus rumeliacea Friv., Flora 18: 332 1835.
= Frangula wulfenii Rchb., Fl. Germ. Excurs. 488 1832.
Stanište: Kamenjari i pukotine stijena, šikare crnog graba.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić. R. 1984: 86), Krstac
u Pivi (Rohlena, 1942: 1252), Mratinje (Rohlena, 1942: 1251), kanjon Pive (Laku-
šić, R. et Redžić, 1989: Tab. 3), kanjon Tare (Bulić, 1989: 126), C – Morača (Rohle-
na, 1942: 1251), E – Balj, Jerinja glava, oko Kolašina, Kuči (Rohlena, 1942: 1251),
Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 1), W – Jastrebica (Adamović, 1913: 22),
Me – Bar (Rohlena, 1942: 1251), Kotor (Pantocsek, 1874: 111), Meljine i Herceg
Novi (Rohlena 1922: 6), Vrmac (Karaman, 1997: 68), Sm – između Bioča i Pod-
gorice (Rohlena, 1942: 1251), Boljevići (Petrović, 2004: 55), Cijevna (Bulić, 1994:
951), okolina Cetinja (Stanković-Tomić, 1970: 261), između Cetinja i Rijeke Crno-
jevića (Rohlena, 1942: 1251), Donji Murići (Petrović, 2011: 112), Čekanje, Godi-
nje (Rohlena, 1942: 1251), Kotorska Župa (Bornmüller, 1887: 225), Lisinj (Laku-
šić, R., 1968b: Tab. 1), Livari (Petrović, 2011: 112), Lovćen, Nikšić (Rohlena, 1942:
1251), Njeguši (Rohlena, 1942: 1251,2, Stanković-Tomić, 1970: 261), Ostrog (Ro-
hlena, 1942: 1251), Podgorica (Stešević, 2009: 107), Rasovatac, Rumija (Rohlena,
1942: 1251, 2), Rudine nikšićke, Sutorman (Rohlena, 1942: 1251), Škaljari (Hirc,
1912: 1052), Vrsuta (Petrović, 2004: 55)
Geografsko rasprostranjenje: Alpi, Balkansko poluostrvo, Karpati.
Genus: Paliurus Juss.

Gard. Dict. abr. ed. 4 1754.
Paliurus spina-christi Mill.
Gard. Dict. ed. 8 s.p. 1768.
Basionym: Rhamnus paliurus L., Sp. Pl. 194 1753.

= 1Paliurus spina christi Mill. f. macrocarpus
= 2Paliurus australis Gaertn., Fruct. Sem. Pl. 1: 23 1788.
= Paliurus aculeatus Lam., Tabl. Encycl. 2: 347 1819.
= Paliurus microcarpus Wilmott, J. Bot. 56: 145 1918.
= Rhamnus australis Pers., Syn. Pl. 1: 241 1805.
= Ziziphus spina-christi (Mill.) Georgi, Beschr. Nation. Russ. Reich 3(4): 795 1779.
= Ziziphus spina-christi var. microphylla Hochst. ex A.Rich., Tent. Fl. Abyss. 1: 136
1847.
Stanište: Kamenjari i termofilne šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak (Weiss, 1866: 582), C – Mala Ri-
jeka (Bulić, 2008: 142), Medun (Beck et Szyszylowicz, 1888: 801), Morača (Rohle-
na, 1942: 126), Me – između Budve i Jaza (Adam et al., 1971: tab. 3), Burtaši, Do-
bre Vode (Petrović, 2011: 111), Kamenovo (Šmarda, 1968: 85), Kotor (Methew et
Grey-Wilson, 1971: 194), Luštica (Karaman, 1997: 68), Pečurice (Petrović, 2011:
111), Podi, Savina (Grebenschikov, 1960: 102), Tivat (Hirc, 1912: 103), Škaljari
(Tommasini, 1835: 8; Hirc, 1912: 104), Velembusi (Petrović, 2011: 111), Vrmac
(Karaman, 1997: 66), Zelenika (Grebenschikov, 1960: 102), Sm – Bioče (Bulić,
2008: 142), Bogetići, Boljevići, Cerovo (Rohlena, 1942: 126), Cijevna (Bulić, 1994:
94), Crmničko polje (Pulević, Mijušković, 1977: 122), Danilovgrad, Duga, Katunska
nahija, Lješanska nahija (Rohlena, 1942: 126), Kotorska Župa (Bornmüller, 1887:
225), Martinići (Bešić, 1978: 26), Miljevci, Možura (Petrović, 2011: 111), Nikšić
(Rohlena, 1942: 126), Podgorica (Rohlena, 1942: 126; Stešević, 2009: 107), Rije-
ka Crnojevića (Rohlena, 1942: 126), između Rijeke Crnojevića i Lipovika (Rohle-
na, 1942: 1261), Rogami (Rohlena, 1942: 126), Rumija (Adamović, 1913: 222), Se-
oca (Petrović, 2011: 111), Rudine nikšićke, Sinjak (Rohlena, 1942: 126), Spuž (Ro-
hlena, 1942: 126; Bešić, 1978: 26), Sutorman (Petrović, 2004: 55), Virpazar (Ro-
hlena, 1942: 126).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje, Mala Azija, Krim, Kavkaz, sred-

nja Azija.
Genus: Rhamnus L.
Sp. Pl. 193 1753.
Rhamnus alaternus L.
Sp. Pl. 193 1753.
= Alaternus angustifolia Mill., Gard. Dict. ed. 8 3 1768.
= Alaternus glabra Mill., Gard. Dict. ed. 8 2 1768.
= Alaternus hispanicus Steud., Nomencl. Bot. 685 1821.
= Alaternus variegata Steud., Nomencl. Bot. 685 1821.
Stanište: Makija i njeni degradacioni derivati, kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Crmnička nahija (Rohlena, 1942: 126),
Me – Kotorski zaliv (Grebenschikov, 1960: 101).
Rhamnus alpina subsp. fallax (Boiss.) Maire & Petitm.

in Bull. Soc. Sci. Nancy ser. 3, 9: 208. 1908
= 1Rhamnus fallax Boiss. Diagn. Pl. Orient. II, 5: 73 1856.
= 2Rhamnus fallax var. montenegrinus (Bald.) Hay.
= 3Oreoherzogia fallax (Boiss.) W.Vent, Feddes Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 65: 52
1962.
Stanište: Bukove, jelove šume, kamenita staništa, blokovi, sipari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1912: 25; Bošnjak,
1935: 17), Golija (Fukarek, 1963: 1511), kanjon Komarnice (Lakušić, R. et Redžić,
1989: Tab. 6), Ljubišnja (Blečić, 1957a: 311), Piva (Blečić, 1958: 631), kanjon Tare
(Janković, 1984: 13; Lakšić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6), Žabljak (Aalto et al., 1972:
311), C – Moračke planine (Bulić, 2008: 1431), Morakovo (Bubanja, 2004: 33), Štito-
vo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 11), E – Andrijevica (Šmarda, 1968: 981), oko-
lina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 951), Biogradska gora (Blečić, 1960: tab.
11; Čurović et al. 2011: Tab. 2), Bukovička rijeka (Markišić et Martinović, 1998:
2131), dolina Grebaje (Wraber, 1988b: 1021), Kaludarska rijeka (Blečić, 1960: tab.
11), Koprivnik (Blečić, 1959: tab. 11), Kuči (Rohlena, 1942: 1251), Kučki Kom (La-
kušić, R., 1968: Tab. 51), Mokra planina (Rudski, 1949: 471), Murino (Blečić, 1960:
tab. 11), Rupa Konjska (Beck et Szyszylowicz, 1888: 80), Tara kod Kolašina (Blečić,
1960: tab. 11; Šmarda, 1968: 991), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 134), Vila (Bal-
dacci, 1900: 120, Fukarek 1963: 1264), Vojnik (Fukarek, 1963: 1511), Zeletin (Blečić,
1959: tab. 11), Žljeb (Rudski, 1949: 91), Me – Radanovići (Šmarda, 1968: 991), Sm
– Bjeloši (Stanković-Tomić, 1970: 261), Cijevna (Bulić, 1994: 951), Cetinje, Lastva
Čevska (Rohlena, 1942: 1251), Lovćen (Bornmüller, 1933: 1191; Rohlena, 1942:
1251), Kapa (Stanković-Tomić, 1970: 261), Njeguši (Rohlena, 1942: 1251), Tisove
ploče, padine Štirovnika (Stanković-Tomić, 1970: 261)
Rhamnus cathartica LSp. Pl. 193 1753.
Stanište: Kserotermne šume hrastovog pojasa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići, Božur planina, Krstac u Pivi,
Mratinje (Rohlena, 1942: 124), Piva (Rohlena, 1942: 124; Blečić, 1958: 22), Pošćen-
sko jezero (Rohlena, 1942: 124), E – Hajla (Lakušić, R. 1970: 58), C – Platije (Ste-
fanović, 1979: tab. 1), W – Kobilji do u Grahovskoj nahiji (Adamović, 1913: 22),
Jastrebica (Rohlena, 1942: 124), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 124; Vukićević et
Vučković, 1974: 116), Kotor-Krstac (Hirc, 1912: 95), padine i podgorina Lovćena
Rhamnus × intermedia Steud. & Hochst.

Flora 10: 74 1827.
Stanište: Kamenita staništa, šikare.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Crnogorsko primorje (Šilić, 1984: 69), Ko-
tor, Sv. Ivan (Budak et al., 2001: 87), Kunja i Pečurica između Bara i Ulcinja (Rohle-
na, 1942: 125), Luštica (Karaman, 1997: 67), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 125),
Gornji Grbalj, padine Lovćena (Stanković-Tomić, 1970: 26), Lisinj, Nikšić (Rohle-
na, 1942: 125), Rumija, Spilica-Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 113), Sutorman
(Rohlena, 1942: 125).
Geografsko rasprostranjenje: Endem primorskih Dinarida.
Rhamnus orbiculatus Bornm.

Oesterr. Bot. Z. 37: 225 1887.
= 1Rhamnus orbiculata Bornm. f. elliptica Bornm.
Locus classicus: Kotorska Župa (Bornmüller, 1887: 225)

Stanište: Kserotermne hrastove šikare i kamenjari.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić, R., 1984: 86), kanjon
Pive (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6), Me – Bar (Rohlena, 1942: 125), Donji
Stoliv-Boljun (Jovanović et al., 1979: 154), Sopot kod Risna (Đakonović, 1977:
231), Vrmac (Karaman, 1997: 68), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 96), Kotorska Žu-
pa (Bornmüller, 1887: 225), Lovćen (Bornmüller, 1933: 119; Rohlena, 1942: 125),
Njeguši (Rohlena, 1942: 125), Podgorica (Rohlena, 1942: 125; Bulić 2008: 243 ;
Stešević, 2009: 107), Sutorman (Rohlena, 1942: 1251; Petrović, 2011: 113).
Rhamnus pumila Turra

in Giorn. Italia Sci. Nat. 1: 120. 1765
= 1Oreoherzogia pumila (Turra) W. Vent.subsp illyrica Šilić, Pos. Otisak Glas. Zem.
Muz. VI: 64. 1967.
= Oreoherzogia pumila (Turra) W. Vent, in Feddes Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 65:
87. 1962
= Oreoherzogia pumila subsp. velutina (Bornm.) W. Vent in Feddes Repert. Spec. Nov.
Regni Veg. 65: 90. 1962
Stanište: Kamenita staništa, blokovi.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – planine durmitorskog sektora (Lakušić, R.
1968: 29), E – Košutanska Hajla (Šilić, 1967: 691), Vila (Baldacci, 1900: 12, as Rha-
mnus alpinus subsp. montenegrinus).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna Evrope.
Napomena: Šilić (1967: 64) opisuje novi takson Oreoherzogia pumila (Turra) W. Vent.
subsp illyrica Šilić, raspostranjen u Hecegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji.
Euro+Med i The Plant List ne prepoznaju takson sa ovim nazivom.
Rhamnus saxatilis Jacq.

Enum. Stirp. Vindob. 39 & 212 1762.
= Girtanneria saxatilis (Jacq.) Neck., Elem. Bot. 2: 121 1790.
= Cervispina saxatilis (Jacq.) Fourr., = Ann. Soc. Linn. Lyon n.s., 16: 356 1868.
= Frangula saxatilis (Jacq.) Cramer, Disp. Syst. Pl. 41 1803.
= Lithoplis saxatilis (Jacq.) Raf., Sylva Tellur. 32 1838.

125), Durmitor (Lakušić, R., 1984: 71), kanjon Komarnice i Pive (Lakušić, R. et
Redžić, 1989: Tab. 3), Ranisava, kanjon Tare (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab.2),
Vojnik (Rohlena, 1942: 125), C – Korita Rovačka, Medun (Rohlena, 1942: 125), E
– Konjuhe (Rohlena, 1942: 125), Rupa Konjska u Kučima (Beck et Szyszylowicz,
1888: 80), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 1), Sm – Brajići, Obzovica
(Stanković-Tomić, 1970: 26), Rumija (Petrović, 2011: 113), Vrela (Stanković-To-
mić, 1970: 26).
Geografsko rasprostranjenje: Pirineji, Alpi, Balkansko poluostrvo, zapadni
Karpati.
Genus: Ziziphus L.
Gard. Dict. abr. 4 1754.
Zizyphus jujuba Mill.
Gard. Dict. 8(1) 1768.
Stanište: Gajena.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Donja Zeta (Rohlena, 1942: 126), Mar-
tinići (Bešić, 1978: 27), Podgorica (Stešević, 2009: 109).
Geografsko rasprostranjenje: Istočna Azija
Ziziphus lotus (L.) Lam.

Encycl. Méth. Bot. 3: 317 1789.
Basionym: Zizyphus sativa Gaertn., Fruct. Sem. Pl. 1: 202 1788.

= Ziziphus vulgaris Lam., Encycl. 3: 316 1789.
Stanište: Gajena.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Kumbor i Herceg Novi (Rohlena 1922:
6), sađen po baštama oko Ulcinja (Adamović, 1913: 22).
Geografsko rasprostranjenje: Mala Azija, Sjeverozapadna Afrika.
Familia: Buxaceae
Genus: Buxus L.
Sp. Pl. 983 1753.
Buxus sempervirens L.
Sp. Pl. 983 1753.
= Buxus angustifolia Mill., Gard. Dict. ed. 8 2 1768.
= Buxus arborescens Mill., Gard. Dict. ed. 8 1 1768.
= Buxus fruticosa Borkh.Rhein. Mag. Erweit. Naturk. 1: 544 1793.
= Buxus marginata Steud., Nomencl. Bot. ed. 2, 1: 242 1840.
= Buxus vulgaris Bubani, Fl. Pyren. 1: 117 1897.
= Buxus tenuifolia Baill., Monogr. Buxac. 61 1859.
Stanište: Mješovite šume, gajena.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – sjeverne Prokletije (Blečić, 1959: 5), Sm –
okolina Danilovgrada: Slatina, Krasovina (Blečić et al., 1968: 230; Bešić, 1978: 21),
Me – Bar, gajena (Bunuševac et al., 1977: 78).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna Evropa, sjeverna Afrika, Mala
Azija, Kavkaz, na istoku do Himalaja.
Familia: Tiliaceae
Genus: Tilia L.
Sp. Pl. 514 1753.
Tilia cordata Mill.
Gard. Dict. ed. 8 no. 1 1768.
Stanište: Šume hrasta i bukve.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 96), Lipo-
vo, Morakovo (Fukarek 1963: 126), Platije (Stefanović, 1979: tab. 1), E – Andrije-
vica, Kolašin, Žoljevica (Rohlena, 1942: 110), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 27),
W – Njegoš (Fukarek 1963: 126), Sm – Ćelija (Petrović, 2004: 55), Duga (Fukarek
1963: 126), Đuravci (Petrović, 2011: 113), Lastva Čevska (Rohlena, 1942: 110).
Tilia platyphyllos Scop.

Fl. Carniol. ed. 2, 1: 373
= 1Tilia officinarum CR. subsp. platyphyllos (Scop.) Hay.
= 2Tilia officinarum CR. subsp. platyphyllos (Scop.) Hay. f. bosniaca Beck.
Stanište: Šume brdskog pojasa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Bošnjak, 1935: 17; Lakušić, R.,
1984: 71), Piva (Rohlena, 1942: 110, 1102; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 2), ka-
njon Tare (Bulić, 1989: 121), Vojnik, Tušina blizu Šavnika (Rohlena, 1942: 1101),
C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 96), Morača (Rohlena, 1942: 1101), E – Mokra
planina (Rudski, 1949: 33), dolina Perućice ispod Koma (Rohlena, 1942: 1101),
Žljeb (Rudski, 1949: 5), W – Grahovo, Vilusi (Rohlena, 1942: 1101), Sm – Podgo-
rica (Stešević, 2009: 107).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja, južna Evropa, Turska.
Tilia tomentosa Moench.

Verz. Ausländ. Bäume 136 1785.
= Tilia argentea DC., Cat. Pl. Horti Monsp. 150 1813.
Stanište: Mezofilne hrastove i bukove šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Borkovići u Pivi, Tušina kod Šavnika (Ro-
hlena, 1942: 110), C – Platije (Stefanović, 1979: tab. 1), E – Balj iznad Andrijevice
(Rohlena, 1942: 110), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 110), Ceklići (Rohlena, 1942:
110), Cijevna (Bulić, 1994: 96), Danilovgrad, Kokoti, Lastva čevska, Ostrog (Ro-
hlena, 1942: 110), Podgorica (Stešević, 2009: 107), Zagarač (Rohlena, 1942: 110)
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna, dio istočne Evrope, Turska.
Familia: Malvaceae
Genus: Abutilon Mill.

Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [Abutilon]. 1754
Abutilon theophrasti Medik.
Malvenfam.: 28. 1787
Basionym: Sida abutilon L., Sp. Pl.: 685. 1753

= 1 Abutilon avicennae Gaertn., Fruct. Sem. Pl. 2: 251. 1791
Stanište: Ruderalna staništa, okopavine.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Plavnica (Rohlena, 1942: 110; Adamo-
vić, 1913: 20), Podgorica (Stešević, 2009: 109), Šasko jezero (Petrović, 2011: 114
(leg. V.Pulević)), Virpazar (Rohlena, 1942: 110).
Genus: Alcea L.
Sp. Pl.: 687. 1753
Alcea biennis Winterl
Index Hort. Hung. Pest.: [3]. 1788
= 1 Althaea biennis (Winterl) Borbás, Balaton Fl. 2: 401. 1900
= 2 Alcea pallida (Willd.) Waldst. & Kit., Icon. Pl. Hung. 1: 46. 1801
Stanište: Suve livade, ruderalna staništa, okopavine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Kolašin (Rohlena, 1942: 1092), Me – Do-
bre Vode (Petrović, 2011: 104), između Risna i Perasta (Pittoni, 1869: 1581), Sm –
Bioče (Rohlena, 1942: 1091), Brca (Petrović, 2004: 56), Danilovgrad, Duklja (Ro-
hlena, 1942: 1092), Možura (Petrović, 2011: 114), Piperi: južni dio (Božović et al.,
2006: 1082), Podgorica (Stešević, 2009: 1091), Spuž (Bešić, 1978: 20), Sinjac, Vra-
njina (Rohlena, 1942: 1092).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistočna Evropa i Mala Azija.
Alcea rosea L.
Sp. Pl.: 687. 1753
= 1 Althaea rosea (L.) Cav., Diss.: 91. 1786
Stanište: Gajena biljka, koja raste i kao podivljala.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Radoštak (Weiss, 1866: 582), Me – u bli-
zini Bara (Rohlena, 1942: 1091), Dobre Vode (Petrović, 2011: 114), Donji Štoj (Bu-
banja, 2016: 265), Kotor (Pantocsek, 1874: 108), česta invazivna vrsta u medite-
ranskom dijelu Rumije (Petrović, 2011: 114), Tivat (Hirc 1912: 104), Lepetane (Ka-
raman, 1997: 68), Sm – Podgorica (Stešević, 2009: 109).
Genus: Althaea L.
Sp. Pl.: 686. 1753
Althaea cannabina L.
Sp. Pl.: 686. 1753
= Althaea narbonensis Cav., Diss.: 94. 1786
= Althaea kotschyi Boiss., Diagn. Pl. Orient., ser. 2, 1: 102. 1854
Stanište: Livade, šikare, rubovi šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: C – Manastir Morače (Janchen 1919: 170), Sm
– Danilovgrad, Dujevo, Morača – oko 350 mnv (Rohlena, 1942: 109), Godinje (Pe-
trović, 2011: 114), između Plavnice i Golubovaca (Adamović, 1913: 19), Piperi: juž-
ni dio (Božović et al., 2006: 108), Podgorica (Stešević, 2009: 111), Sutorman (Pe-
trović, 2004: 56), Velji kraj blizu Njeguša (Rohlena, 1942: 109)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Mala Azija, južna i jugozapadna Azija.
Althaea hirsuta L.
Sp. Pl.: 687. 1753
Stanište: Livade, voćnjaci, kamenjari, ruderalna staništa, oranice.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – dolina Vrbnice u Pivi (Rohlena, 1942: 109),
E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 109), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 27), Me –
oko Ulcinja (Adamović, 1913: 20), iznad Kotora (Rohlena 1922: 5), Trojica, Vr-
mac (Studniczka, 1890: 80), Sm – Brajići (Stanković-Tomić, 1970: 23),, Boljevići,
Drušići Limljani (Rohlena, 1942: 109), Livari-vrh Rumije, Mali Mikulići (Petro-
vić, 2011: 114), Miljevci-selo Sozina (Petrović, 2004: 56), Njeguši (Rohlena, 1942:
109; Stanković-Tomić, 1970: 23), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 109), Piperi:
južni dio (Božović et al., 2006: 108), Spilica-Veliki Mikulići, Sutomore-selo Sozi-
na (Petrović, 2011: 114).
Althaea officinalis L.
Sp. Pl.: 686. 1753
= 1 Althaea officinalis L. subf. mollis Borb.
= 2 Althaea taurinensis DC., Prodr. 1: 436 1824.
= Althaea balearica J. J. Rodr., Fl. Menorca: 24. 1904
= Althaea micrantha Borbás, in Magyar Orv. Termész. Vándorgyül. Tört. Vázl. Munk.
23: 260. 1888
= Althaea officinalis subsp. micrantha (Borbás) Dostál, in Folia Mus. Rerum Nat. Bo-
hemiae Occid., Bot. 21: 8. 1984
= Althaea officinalis subsp. pseudoarmeniaca (Polg.) Soó, in Acta Bot. Acad. Sci. Hung.
18(1–2): 176. 1973
= Althaea officinalis var. pseudoarmeniaca Polg., in Bot. Közlem. 38: 291. 1941
Stanište: Vlažna staništa, plavne livade i šume, zaslanjena staništa.
(Rohlena, 1942: 1091), Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 482), Gornji Štoj (Bubanja,
2016: 266), Pečurice (Petrović, 2011: 114), Škaljati (Studniczka, 1890: 80), Sm –
Plavnica (Rohlena, 1942: 109), Podgorica (Stešević, 2009: 111), Rijeka Crnojevi-
ća, Tuđemile (Rohlena, 1942: 109), Virpazar (Rohlena, 1942: 109 ; Petrović, 2011:
114), Vranjina (Rohlena, 1942: 109).
Genus: Hibiscus L.
Sp. Pl.: 639. 1753
Hibiscus syriacus L.
Sp. Pl.: 695. 1753
Stanište: Gajena vrsta, koja raste i kao podivljala.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Dobre Vode (Petrović, 2011: 114), Ulcinj
(Bunuševac et al., 1977: 78), Sm – Podgorica (Stešević et Jovanović, 2005: 71).
Geografsko rasprostranjenje: Mala Azija, istočna i južna Azija, Sjeverna
Amerika.
Hibiscus trionum L.
Sp. Pl.: 697. 1753
= Hibiscus ternatus Cav., Diss.: 172. 1787
Stanište: Ruderalna staništa, usjevi.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Baša (Petrović, 2004: 56), Čavori (Stan-
ković-Tomić, 1970: 22), Lunje (Petrović, 2011: 114), Mirac (Stanković-Tomić, 1970:
22), Podgorica (Stešević, 2009: 111), Rijeka Crnojevića, Velji kraj blizu Njeguša,
Virpazar (Rohlena, 1942: 107).
Genus: Kitaibela Willd.

in Ges. Naturf. Freunde Berlin Neue Schriften 2: 107. 1799
Kitaibela vitifolia Willd.
in Ges. Naturf. Freunde Berlin Neue Schriften 2: 107. 1799
Stanište: Hrastove šume i šikare.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Iznad Ostrog krša na ulazu u dolinu Kalu-
darske rijeke kod Berana (Stevanović et al., 1991: 126).
Geografsko rasprostranjenje: Endem zapadnog dijela Balkanskog poluostrva.
Genus: Malope L.
Sp. Pl.: 692. 1753
Malope malacoides L.
Sp. Pl.: 692. 1753
= 1 Malope malacoides L. var. trifida (Cav.) Fiori & Paol.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Zeta: Golubovci, Gostilj (Černjavski et
al., 1949: 711).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna Evropa, sjeverozapadna
Afrika.
Genus: Malva L.
Sp. Pl.: 687. 1753
Malva alcea L.
Sp. Pl.: 689. 1753
= 1
Malva morenii Pollini
= Bismalva alcea (L.) Medik., Malvenfam.: 39. 1787
= Malva fastigiata Cav., Diss. 2: 75. 1786
= Malva abulensis Cav., Diss. 2: 76. 1786
= Malva bismalva Lej., Rev. Fl. Spa: 147. 1825
= Malva italica Pollini, Hort. Veron. Pl.: 17. 1816
= Malva lagascae Lázaro Ibiza & Tubilla, in Anales Soc. Esp. Hist. Nat. 10: 416. 1881
= Malva morenii Pollini, Hort. Veron. Pl.: 16. 1816

= Malva ribifolia Viv., App. Fl. Cors. Prodr.: 5. 1825
Stanište: Rubovi puteva, polja, ruderalna satništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Crkvice na Orjenu (Tommasini in Pule-
vić et Vincek, 2004: 571), Sm – Ograđenica na Paštrovačkoj planini (Tommasini
in Pulević et Vincek, 2004: 571).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, jugoistočna, dio srednje i sjeverne Evro-
pe, Mala Azija.
Malva arborea (L.) Webb & Berthel.

Hist. Nat. Iles Canaries 3 (2, 1): 30. 1836
Basionym: 1 Lavatera arborea L., Sp. Pl.: 690. 1753

= Althaea arborea (L.) Kuntze, Revis. Gen. Pl. 1: 66. 1891
= Malva dendromorpha M. F. Ray, nom. illeg., in Novon 8: 292. 1998
Stanište: Raste u neposrednoj blizini morske obale.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Boka Kotorska: Lastva, Lepetane (Kara-
man, 1997: 671).
Geografsko rasprostranjenje: Južna, dio jugoistočne i zapadne Evrope, sjeve-
rozapadna Afrika.
Malva moschata L.
Sp. Pl.: 690. 1753
= Bismalva moschata (L.) Medik., Malvenfam.: 39. 1787
= 1
Malva moschata L. f. laciniata Vis.
= Malva geraniifolia Lacaita, in J. Bot. 67: 324. 1929
= Malva laciniata Desr., in Lamarck, Encycl. 3: 750. 1792
Stanište: Livade, rubovi šuma i šikara, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Barno jezero, Bukovica ispod Durmito-
ra (Rohlena, 1942: 107), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 24), Ivica, Javorje,
iznad Nikšića, Ranisava (Rohlena, 1942: 107), dolina Tare (Rohlena, 1942: 107; Ble-
čić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), kanjon Tare (Bulić, 1989: 121), C – Babji zub
(Vuksanović, 2003: 71), Vjetrenik (Rohlena, 1942: 107), E – Andrijevica (Rohlena,
1942: 107), Bjelasica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Hum Orahovski,
Ključ, Kralje, ispod Kučkog Koma (Rohlena, 1942: 107), dolina Perućice (Rohlena,
1942: 1071), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 27), Pivljan (Rohlena, 1942: 107), Ru-
do brdo, Rupa konjska u Kučima (Rohlena, 1942: 107), Smiljevica (Blečić et Tatić,
1962–1964 (1967): Tab. 1), Žijovo (Rohlena, 1942: 107), W – Jastrebica (Adamo-
vić, 1913: 19), Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 96), Duge njive iznad Bjeloša (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 22), Lovćen (Rohlena, 1942: 107), Ljubin potok na Ivanovim ko-
ritima (Stanković-Tomić, 1970: 22), Ivanova korita (Stanković-Tomić, 1970: 221),
Mali Šavnik na Lovćenu (Rohlena, 1942: 1071), Podgorica (Stešević, 2009: 111)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Mala Azija, Sjeverna Amerika.
Malva multiflora (Cav.) Soldano & al.

in Atti Soc. Ital. Sci. Nat. Mus. Civico Storia Nat. Milano 146: 230. 2005
Basionym: 1 Lavatera cretica L., Sp. Pl.: 691. 1753

= Lavatera cavanillesii Caball., in Mem. Real Soc. Esp. Hist. Nat. 8: 258. 1915
= Malva pseudolavatera Webb & Berthel., Hist. Nat. Iles Canaries 3 (2, 1): 29. 1836
Stanište: Kamenita staništa i šikare u mediteranu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Donja Klezna (Petrović, 2011: 1151), Sm
– Đolaza, Lonac (Petrović, 2004: 561), Međurečka planina (Petrović, 2011: 1151),
Povija (Rohlena, 1942: 1081), Sutorman (Petrović, 2004: 561).
Geografsko rasprostranjenje: Sredozemlje i dio zapadne Evrope.
Malva neglecta Wallr.

in Syll. Pl. Nov. 1: 140. 1824
= Malva vulgaris Fr., Novit. Fl. Suec. Alt.: 219. 1828
Stanište: Uglavnom ruderalna i nitrifikovana staništa, pored puteva, u naseljima,
na obradivim površinama, travnjacima.
94), W – Grahovo (Rohlena, 1942: 108), Me – Donji Štoj (Bubanja, 2016: 266),
Sm – Martinići (Bešić, 1978: 24), Ostros (Petrović, 2011: 115), Podgorica (Steše-
vić, 2009: 111), Seoca (Petrović, 2011: 115), Sutorman (Rohlena, 1942: 108), Vr-
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Mala Azija, zapadna i srednja Azija, sje-
verna Afrika.
Malva nicaeensis All.

Fl. Pedem. 2: 40. 1785
Stanište: Travnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Bokokotorski zaliv (Hirc, 1912: 48), Ko-
tor (Pantoscek, 1874: 108 ; Studniczka, 1890: 79).
Malva punctata (All.) Alef.

in Oesterr. Bot. Z. 12: 258. 1862
Basionym: 1 Lavatera punctata All., Auct. Fl. Pedem.: 26. 1789

Stanište: Kamenita, osunčana staništa, rubovi šikara, puteva.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Boka Kotorska: Vrmac (Baldacci, 1894:
931).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, sjeverozapadna Afrika, Mala
Azija.
Malva pusilla With.

in Sowerby, Engl. Bot.: t. 241. 1795
= Malva borealis Wallr., in Liljeblad, Svensk Fl., ed. 3: 374. 1816
Stanište: Ruderalna, nitrifikovana staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Šavnik (Rohlena, 1942: 108).
Geografsko rasprostranjenje: Skoro cijela Evropa (izuzimajući Pirinejsko po-
luostrvo), zapadna Azija.
Malva sylvestris L.
Sp. Pl.: 689. 1753
= 1
Malva silvestris L. f. hispidula Beck.
= 2
Malva silvestris L. var. incanescens Gris.
= 3
Malva silvestris L. f. eriocarpa Boiss.
= 4
Malva ambigua Guss., Fl. Sicul. Prodr. 2: 331. 1828
= Malva sylvestris subsp. ambigua (Guss.) P. Fourn., Quatre Fl. France: 607. 1937
= Malva sylvestris subsp. erecta (C. Presl) Nyman, Consp. Fl. Eur. 130. 1878
= Malva sylvestris subsp. vivianiana (Rouy) P. Fourn., Quatre Fl. France: 607. 1937
= Malva erecta C. Presl, in Presl & Presl, Delic. Prag.: 30. 1822
= Malva erevaniana Takht., Add. Ind. Sem. Horti Erevan: 39. 1940
= Malva hirsuta C. Presl, Fl. Sicul.: 175. 1826
= Malva tomentella C. Presl, Fl. Sicul. 174. 1826
Stanište: Travnjaci i različiti tipovi ruderalnih staništa od nizijskih do planinskih
predjela.
Krnovo (Rohlena, 1942: 1084), Piva (Rohlena, 1942: 107), Šavnik (Rohlena, 1942:
1071), kanjon Tare (Bulić, 1989: 121), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 71), Me-
dun (Rohlena, 1942: 107), Morakovo (Bubanja, 2004: 33), E – okolina Berana (La-
kušić et Milojević 1972: 94), Kolašin (Blečić 1960: tab. 1), okolina Petnjice (Škri-
jelj, 2013: 27), W – Radoštak (Weiss, 1866: 582), Vilusi (Rohlena, 1942: 107), Me
– Bar (Rohlena, 1942: 1072), Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 266), Kotor (Pantocsek,
1874: 108), Meljine (Rohlena 1922: 61), Ulcinj (Rohlena, 1942: 1072), Velembusi
(Petrović, 2011: 115), Vrmac (Karaman, 1997: 67), Sm – Bajice kod Cetinja (Rohle-
na, 1942: 1084), Brajići, Cetinje (Stanković-Tomić, 1970: 224), Baša, Boljevići (Pe-
trović, 2004: 56), Cijevna (Bulić, 1994: 96), Crmničko polje (Pulević, Mijušković,
1977: 122), Ftjani (Petrović, 2011: 115), Kotor-Krstac (Hirc, 1912: 95), Krstac bli-
zu Njeguša (Rohlena, 1942: 1073), padine Lovćena (Stanković-Tomić, 1970: 22),
Martinići (Bešić, 1978: 25), Međurečka planina (Petrović, 2011: 115), Miljevci-selo
Sozina (Petrović, 2004: 56), Njeguši (Rohlena, 1942: 107, 1081), Obzovica (Stanko-
vić-Tomić, 1970: 224), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 110), Podgorica (Ro-
hlena, 1942: 107; Aalto et al., 1972: 38; Stešević, 2009: 111), Rasovatac (Petrović,
2011: 115), Rijeka Crnojevića (Rohlena, 1942: 107), Seoca (Petrović, 2011: 115).
Malva tournefortiana L.
Cent. Pl. I: 21. 1755
Basionym: Malva moschata subsp. tournefortiana (L.) Rouy, Fl. France 4: 32. 1897
= Malva colmeiroi Willk., in Linnaea 30: 93. 1860
= Malva stipulacea Cav., Diss.: 62. 1786
Stanište: Kamenita staništa i šikare.
Geografsko rasprostranjenje: Jugozapadna Evropa, Crna Gora, Sjeverozapad-

na Afrika.
Napomena: Rohlena (1942: 107) ovaj takson navodi sa znakom « ? ». Tokom naših
terenskih istraživnja nalaz nije potrvđen.
Malva thuringiaca (L.) Vis. subsp. thuringiaca

Fl. Dalm. 3: 207. 1851
Basionym: Lavatera thuringiaca L., Sp. Pl.: 691. 1753

= 1 Lavatera thuringiaca L. subf. protensa Beck.
= 2 Lavatera thuringiaca L. var. bulgarica Velen.
Stanište: Svijetle šume, šikare, proplanci, livade, ruderalna staništa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ljut (Rohlena, 1942: 1082), Šavnik (Rohle-
na, 1942: 1081,2), Varda (Rohlena, 1942: 1082), C – Morača, Vjeternik (Rohlena,
1942: 108), E – Jerinja glava (Rohlena, 1942: 1082), W – Vilusi (Rohlena, 1942:
1082), oko Zaslapa u Grahovu (Adamović, 1913: 20), Me – Dobrota (Studniczka,
1890: 80), Donji Štoj (Bubanja, 2016: 266), Škaljari (Studniczka, 1890: 80), Sm –
Ceklin, Cetinje (Rohlena, 1942: 1081), između Kotora i Njeguša (Rohlena, 1942:
1083), Martinići (Bešić, 1978: 25), Pješivci (Rohlena, 1942: 1082), Strugari (Rohle-
na, 1942: 1081), Stubica u Katunskoj nahiji (Rohlena, 1942: 1082).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i jugoistočna Evropa, Mala Azija i jugo-
zapadna Azija.
Malva thuringiaca (L.) Vis. subsp. ambigua (DC.) Valdes

Basionym: 1 Lavatera ambigua DC., Prodr. 1: 440. 1824

= 2 Lavatera thuringiaca L. subsp. ambigua (DC.) Nyman, Consp. Fl. Eur.: 128. 1878
= Lavatera muricata Pančić, in Verh. Zool.-Bot. Vereins Wien 6: 497. 1856
= Lavatera salvitellensis Loud., Hort. Brit. Suppl. 2: 644. 1839
= Malva cyrillii Vis., Fl. Dalm. 3: 207. 1850
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Varda u Pivi (Rohlena, 1942: 1091), Sm –
Bogetići (Rohlena, 1942: 1091), Brajići, Mirac (Stanković-Tomić, 1970: 231), Nje-
guši (Rohlena, 1942: 1091; Stanković-Tomić, 1970: 231), Plavnica (Rohlena, 1942:
Virpazar (Petrović, 2011: 1152)
Geografsko rasprostranjenje: Apeninsko poluostvrvo i zapadni i južni dio Bal-
kanskog poluostrva.
Malva verticillata L.
Sp. Pl.: 689. 1753
Basionym: 1 Malva montana Forssk., Fl. Aegypt.-Arab.: 124. 1775

= Malva meluca P. Medw., in Trudy Prikl. Bot., Ser. 11, Novye Kul’t. 1: 3. 1936
= Malva mohileviensis Downar, in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 34(1): 177.
1861
Stanište: Ruderalna straništa.
Familia: Thymelaceae
Genus: Daphne L.
Daphne alpina L.
Sp. Pl.: 356. 1753
= 1 Daphne alpina L. subsp. alpina f. glabrescens Beck.

Stanište: Kamenita staništa od brdskog do planinskog pojasa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Bošnjak, 1935: 21), kanjon Ko-
marnice, Pive (Lakušić, R. 1971/72: 165), Ranisava (Rohlena, 1942: 202), Savin
kuk, Vrbnica u Pivi (Rohlena, 1942: 2021), padine Volujka iznad Trnovačkog jete-
ra (Bjelčić, 1956: 146), W – Orijen (Pittoni, 1869: 157), Vučji zub (Rohlena, 1942:
202), C – Radovče (Rohlena, 1942: 202), Sm – Lovćen, Njeguši, Rumija (Petrović,
2011: 115), Sutorman (Rohlena, 1942: 202), Vrsuta (Petrović, 2004: 56)
Geografsko rasprostranjenje: Pirinejsko, Apeninsko poluostvro i zapadni dio
Daphne blagayana Freyer

in Flora 21: 176. 1838
Stanište: Svjetle šume (listopadne i četinarske) i proplanci.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Crno jezero i Riblje jezero na Durmitoru
(Rohlena, 1942: 202), Durmitor (Blečić, 1958: Tab. 8; Pulević, 1983: 49), Gradina
kod Pljevalja (Caković, 2014: 24), kanjoni planina durmitorskog sektora (Lakušić,
R. 1971/72: 168), Ljubišnja (Blečić, 1957a: 31; Fukarek, 1963: 130), Vojnik (Ro-
hlena, 1942: 202; Fukarek, 1963: 130), Piva (Blečić, 1958: 51), kanjon Tare (Blečić
1951: 25; Fukarek, 1963: 130; Bulić, 1989: 122, Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab.
6), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), C – Vratlo (Rohlena, 1942: 202), E – Bukovič-
ka rijeka (Markišić et Martinović, 1998: 214), Ključ (Rohlena, 1942: 202), Bjela-
sica (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 1), Hajla (Lakušić, R. 1970: 60), okolina Pet-
njice (Škrijelj, 2013: 28), Smiljevica (Lakušić, R. 1964: 53).
Daphne cneorum L.
Sp. Pl.: 357. 1753
Stanište: Šikare i kamenita staništa od nizijskoh do planinskih područja.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Ledenica u Pivi (Blečić, 1953: 22), Volujak:
iznad vrela Studenci (Bjelčić et al., 1969: 98), C – Bratonožići (Bulić, 2008: 144).
Geografsko rasprostranjenje: Srednja i južna Evropa.
Daphne gnidium L.
Sp. Pl.: 357. 1753
= Laureola gnidium (L.) Samp., Herb. Portug., Seg. Apend. List. Espec.: 8. 1914
Stanište: Termofilne šikare i otvorena staništa u mediteranu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – iznad Kotora (Visiani, 1842: 224–225).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, sjeverozapadna Afrika, Srednji
Istok.
Daphne laureola L.
Sp. Pl.: 357. 1753
Stanište: Listopadne brdske šume i šibljaci.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Pive (Pulević, 1973: 80; Pulević,
1976: 47), ispod kanjona Sušice (Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 6), C – Među-
riječje (Bulić, 2008: 144), Morača (Rohlena, 1942: 202, Fukarek, 1963: 130; Bu-
lić, 2008: 144), kanjon Mrtvice (Pulević, 1973: 80; Pulević, 1976: 46; Bulić, 2008:
144), Mrtvo Duboko, Velje Duboko (Bulić, 2008: 144), Sm – Crmnica: iznad sela
Gluhog Dola na putu za Fijernje (Pulević, 1976: 47), južne padine planine Rumi-
je-Mali Mikulići (Pulević, 1973: 80; Pulević, 1976: 45–48), Mali Mikulići, Paštro-
vačka gora (Petrović, 2011: 115).
Geografsko rasprostranjenje: Zapadna Evropa, Apli, Balkansko poluostrvo,
sjeverna Afrika, Azorska ostrva.
Daphne malyana Blečić

in Glasn. Prir. Muz. Srpske Zemlje, Ser. B, Biol. Nauke 5–6: 23. 1953
Stanište: Pukotine krečnjačkih litica.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Blečić, 1958; 3; Godicl, 1981:
496; Lakušić, R., 1984: 72; Stevanović et Lakušić, D. 1996: 208), nizvodno od
Đurđevića Tare, iznad Gornje Dobrilovine (Lakušić, R. et Pulević, 1980: 27; Bulić,
1989: 122), Ječmeni do na Sinjajevini (Lakušić, R. et Pulević, 1980: 27), kanjon
Komarnice: Borovi, Visjelac, Čelina, Milićeva luka, Skakavica (Blečić, 1952: 24; La-
kušić, R. et Pulević, 1980: 27), Maglić (Bjelčić et al., 1969: 98), kanjon Pive: Bezu-
je, Careva vrata, Mratinje, Rudinice, Seljani (Blečić, 1952: 24; Lakušić, R. et Pule-
vić, 1980: 27), kanjon Sušice (Lakušic, R. et Pulević, 1980: 23), kanjon Tare (Pule-
vić, 1983: 40; Lakušić R., et al. 1982: 962 ; carBulić, 1989: 22), C –Babji zub, ispod
prevoja Sto (Vuksanović, 2003: 95), Donja Lukavica (Lakušić et Pulević, 1980: 27).
Geografsko rasprostranjenje: Endem jugoistočnih Dinarida.
Prema kazivanju profesora Blečića od navedenih lokaliteta u kanjonima Pive i Ko-
marnice sačuvan je samo jedan kod brane HE, dok je sve ostale prekrila voda no-
vostvorene akumulacije (Lakušić et Pulević, 1980: 27). IUCN kategorija EN, kri-
terijum A2ac (Petrović et al. 2008: 617).
Daphne mezereum L.
Sp. Pl.: 356. 1753
Stanište: Četinaske šume i otvorena staništa u planinskim predjelima.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 202; Lakušić, R.,
1984: 69), Golija (Fukarek, 1963: 130), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 24),
Ljubišnja (Blečić, 1957a: 30), Maglić Pivski (Rohlena, 1942: 202), Međed (Barret,
1969: 1441), Piva (Blečić, 1958: 15), Sinjajevina, Vojnik (Rohlena, 1942: 202; Fu-
karek, 1963: 130), Vrulja (orig.podaci), kanjon Tare (Muravjev, 1935: 135; Bulić,
1989: 122), Škrke (Horvat, 1934: 112; Barret, 1969: 151), Veliki Štuoc (Lakušić,
R. et Redžić, 1989: Tab. 7), Žabljak (Aalto et al., 1972: 31), E –Balj (Rohlena, 1942:
202), okolina Berana (Lakušić et Milojević 1972: 93), Biogradska gora (Blečić, 1960:
tab. 1), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 23), Crna planina (Rohlena, 1942: 202),
Hajla (Lakušić, R. 1970: 60), Kaludarska rijeka (Blečić, 1960: tab. 1), Mokra gora
(Rudski, 1949: 26), Ničinat (Bjelčić, 1956: 146), dolina Perućice ispod Koma (Ro-
hlena, 1942: 202), Planinica na Čakoru (Šmarda, 1968: 41), sjeverne Prokletije (Ble-
čić, 1959: 5), Sjekirica (Blečić, 1957b: 45), Žljeb (Rudski, 1949: 6).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, Sibirija, Mala Azija, Kavkaz.
Daphne oleoides Schreb.

Icon. Descr. Pl. 1: 13 1766.
= 1 Daphne alpina L. subsp. oleoides (Schreb.) Hay. var glandulosa (Bertol.) Hay.
= 2 Daphne alpina L. subsp. oleoides (Schreb.) Hay. f. pseudojasminea Rohl.
Stanište: Pukotine stijena od brdskog do planinskoj pojasa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bobotov Kuk (Barret, 1969: 147), Dobri do na
Durmitoru (Rohlena, 1942: 2031), Durmitor (Lakušić, R., 1984: 79), Jablan vrh na
Vojniku (Rohlena, 1942: 2031), Ledenica (Blečić, 1953: 23), Maglić Pivski (Rohlena,
1942: 2032), Škrke (Barret, 1969: 152), C – Javorje (Rohlena, 1942: 2031), E – Veliki
Maglić u Kučima, Žoljevica (Rohlena, 1942: 2031), Sm – Lovćen (Leute, 1978: 102).
Genus: Lygia Fasano.

Ligia passerina (L.) Fasano
in Atti Reale Accad. Sci. Napoli 1: 245. 1788
Basionym: Stellera passerina L., Sp. Pl.: 559. 1753

= 1 Lygia passerina (L.) Fasano. f. pilifera Rohl.

= 2Thymelaea passerina (L.) Coss. & Germ., Syn. Anal. Fl. Paris, ed. 2: 360. 1859
= Daphne passerina (L.) Samp., Herb. Portug., Seg. Apend. List. Espec.: 8. 1914.
Stanište: Kamenjari i kamenjarski pašnjaci, suve livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mratinje, Pošćensko jezero (Rohlena, 1942:
202), E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 202), Sm – Bogetići, Dragovoljići blizu Da-
nilovgrada (Rohlena, 1942: 2021), Podgorica (Rohlena, 1942: 202 ; Stešević, 2009:
1112), Rudine nikšićke (Rohlena, 1942: 2021).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa
Familia: Hypericaceae
Genus: Hypericum L.
Sp. Pl.: 783. 1753
Hypericum barbatum Jacq.
= 1
Hypericum trichanthum Boiss. & Spruner, in Boiss., Diagn. Pl. Orient. 1: 105. 1854
= 2
Hypericum barbatum Jacq. subvar. pindicolum Hausskn.
= 3
Hypericum barbatum Jacq. subvar. epirotum Hal.
= 4
Hypericum barbatum Jacq. var. trichanthum (B.Spr.) Boiss.
Stanište: Livade, pašnjaci, rubovi šuma od brdskog do planinskog pojasa.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta vrsta u subalpijskom i alpijskom regionu
(Rohlena, 1942: 106); N – Golija (Blečić et Tatić 1964: tab. 1), Krivi do u Pivi (Ro-
hlena, 1942: 1063), Lever Tara (Rohlena, 1942: 1063; Bulić, 1989: 1203), Lukavica
(Horak, 1900: 159), dolina Tare (Rohlena, 1942: 1063; Bulić, 1989: 1203), Vojnik
(Rohlena, 1942: 1062), Žabljak (Jovanović et al., 2013: 58), E – Bjelasica (Lakušić,
R., 1966: Tab. 5), Crna planina (Pantocsek, 1874: 109), dolina Perućice ispod Ko-
ma, Rupa Konjska (Rohlena, 1942: 1064), W – Jastrebica (Halácsy, 1906: 206), Ori-
jen (Pittoni, 1869: 1571), Sm – Dolovi (Stanković-Tomić, 1970: 22), Lovćen (Pitto-
ni, 1869: 1551; Rohlena, 1942: 1073,4), Ivanova korita (Stanković-Tomić, 1970: 22),
iznad Kotora (Studniczka, 1890: 80), Orijen (Rohlena 1922: 6), Veliki i Mali Bo-
stur (Stanković-Tomić, 1970: 22).
Hypericum hirsutum L.
Sp. Pl.: 786. 1753
Stanište: Šume i livade, uglavnom brdskih predjela.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Goransko u Pivi (Rohlena, 1942: 106), Pi-
va (Blečić, 1958: 22), dolina Tare (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), E –
Balj (Rohlena, 1942: 106), Bjelasica, Smiljevica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967):
Tab. 1), Visitor (orig. podaci), W – Orjen (Janković, 1962–1964 (1967): 206), Sm –
Bogojeva glava blizu Njeguša (Rohlena, 1942: 106), Konjsko, Rujišta, Tisove plo-
če (Stanković-Tomić, 1970: 22).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, zapadna i srednja Azija, sjeverozapad-
na Afrika.
Hypericum maculatum subsp. immaculatum (Murb.) A. Fröhl.

in Sitzungsber. Kaiserl. Akad. Wiss., Math.-Naturwiss. Kl. 120(1): 547. 1911
Basionym: Hypericum quadrangulum var. immaculatum Murb., in Acta Univ. Lund.

27: (5) 152. 1891
= Hypericum immaculatum (Murb.) Vierh., in Mitt. Naturwiss. Vereins Univ. Wien
nov. ser., 4: 62. 1906
= Hypericum fallax subsp. immaculatum (Murb.) O. Schwarz, in Drudea 5: 63. 1965
= Hypericum quadrangulum subsp. immaculatum (Murb.) Wettst., Beitr. Fl. Alban.:
36. 1892
Stanište: Planisnke livade i rubovi šuma.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Rasporstranjena po poljima i uz rječice u al-
pinskoj i subalpinskoj zoni (Rohlena, 1942: 105), N – Veliki Štuoc (Lakušić, R. et
Redžić, 1989: Tab. 7), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 63), E – Bjelasica (Laku-
šić, R., 1966: Tab. 22), Komovi, prokletijski sektor (orig. podaci).
Hypericum montanum L.
Fl. Suec., ed. 2: 266. 1755
= 1Hypericum montanum L. var. maculatanthera Sagorski
= Hypericum elegantissimum Crantz, in Stirp. Austr. 2: 63. 1763
= Hypericum glandulosum Gilib., nom. illeg., Fl. Lituan. 2: 205. 1782
Stanište: Livade i šume, u brdskim i planinskim predjelima.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Mratinje (Rohlena, 1942: 106), Piva (Ble-

čić, 1958: 67), Me – Boka Kotorska: Zelenika (Sagorski, 1914: 731).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, zapadna Azija i sjeverozapadna Afrika.
Hypericum perfoliatum L.
Syst. Nat., ed. 12, 2: 510. 1767
= 1Hypericum perfoliatum L. var. richterianum Hayek
= Hypericum ciliatum Lam., in Lam. & Poir., Encycl. 4: 170. 1797
= Hypericum heldreichii Boiss., Diagn. Pl. Orient. 8: 111. 1849
Stanište: Livade i kamenjarski pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Me – Boka Kotorska: između Herceg Novog i
Zelenike (Hayek, 1924: 333–3351), Zelenika (Rohlena 1922: 6).
Geografsko rasprostranjenje: Južna Evropa, sjeverozapadna Afrika
Hypericum perforatum L. subsp. perforatum

Sp. Pl.: 785. 1753
= Hypericum lineolatum Jord., in Billot, Annot. Fl. France Allemagne: 343. 1855
= Hypericum officinarum Crantz, in Stirp. Austr. 2: 66. 1763
= Hypericum vulgare Lam., Fl. France 3: 151. 1778
= 1
Hypericum perforatum subsp. latifolium (W. D. J. Koch) A. Fröhl., in Sitzungsber.
Kaiserl. Akad. Wiss., Math.-Naturwiss. Cl., Abt. 1, 120: 525. 1911
= 2Hypericum perforatum subsp. vulgare (K. F. Schimp. & Spenn.) A. Fröhl., in Sitzun-
gsber. Kaiserl. Akad. Wiss., Math.-Naturwiss. Cl., Abt. 1, 120: 522. 1911
= Hypericum perforatum var. latifolium W. D. J. Koch, in Röhl., Deutschl. Fl., ed. 3,
5: 349. 1839
Stanište: Vrsta sa širokom ekološkom valencom, zastupljena u širokom opsegu nad-
morkih visina i na raznolikim staništima, od travnatih, šumskih, kamenjarskih
do ruderalnih.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: česta vrsta (Rohlena, 1942: 105); N – Budoške
bare (Bubanja, 2008: 38), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 20), Piva (Blečić,
1958: 16), Tara (Muravjev, 1935: 136; Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1;
Bulić, 1989: 1202), Žabljak (Jovanović et al., 2013: 61), C – Babji zub (Vuksanović,
2003: 63), Morakovo (Bubanja, 2004: 33), E – okolina Berana (Lakušić et Milojević
1972: 94), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 71; Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967):
Tab. 1), Dolina Grebaje (Wraber, 1988b: 102), Kolašin (Blečić 1960: tab. 1), Mokra
planina (Rudski, 1949: 50), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 22), Polimlje (Jovan-
čević, 1982: 107), Prokletijski sektor (Janković et Bogojević, 1962–1964 (1967):
110), Menković et al. 2011: 100), Smiljevica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967):
Tab. 1), W – Orjen (Janković, 1962–1964 (1967): 206), Me – Kunje (Petrović, 2011:
115), Lastva (Aalto et al., 1972: 39), Sv. Stefan (Leute, 1978: 92), Tivat (Hirc 1912:
104), Ulcinjska solana (Vuksanović et Petrović, 2007: 59), Velika ulcinjska plaža
(orig. podaci), Sm – Bioče (Bulić, 2008: 145), Cijevna (Bulić, 1994: 97), Crmničko
polje (Pulević, Mijušković, 1977: 121), Danilovgrad (Bešić, 1978: 25), Đolaza (Pe-
trović, 2004: 57), Livari (Petrović, 2011: 115), Lonac, Miljevci-selo Sozina (Petro-
vić, 2004: 57), Martinići (Bešić, 1978: 20), Možura (Petrović, 2011: 115), Paštro-
vići (Tommasini, 1835: 27; Aalto et al., 1972: 38), Piperi: južni dio (Božović et al.,
2006: 109), Podgorica (Stešević, 2009: 111) Bioče (Bulić: 2008: 145), Rumija, Spi-
lica-Veliki Mikulići (Petrović, 2011: 115), Sutorman (Petrović, 2004: 57)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, srednja i zapadna Azija, sjeverna Afrika.
Hypericum perforatum subsp. veronense (Schrank) H. Lindb.

in Öfvers. Förh. Finska Vetensk.-Soc. 48: 73. 1906
Basionym: 1Hypericum veronense Schrank, in Neues Bot. Taschenb. Anfänger Wiss.

Apothekerkunst 22: 95. 1811
= 2Hypericum perforatum subsp. angustifolium (DC.) A. Fröhl., in Kaiserl. Akad. Wiss.
= 3Hypericum stenophyllum Opiz, in Naturalientausch 9: 158. 1825
Math.-Naturwiss. Kl. 120(1): 536. 1911
= Hypericum veronense subsp. angustifolium (Borkh.) Trinajstić, Suppl. Fl. Anal. Ju-
gosl. 3: 6. 1975
= Hypericum perforatum var. angustifolium Borkh., in Neues Mag. Bot. 1: 26. 1794
= Hypericum perforatum var. angustifolium DC., Fl. France, ed. 5, 3: 630. 1815
= Hypericum perforatum var. microphyllum DC., Fl. France, ed. 5, 3: 630. 1815
= Hypericum perforatum var. veronense (Schrank) Ces., Not. Nat. Civ. Lombardia:
291. 1844
Stanište: Sušne livade, kamenjarski pašnjaci, termofilne šume i širake.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – dolina Tare (Bulić, 1989: 120), E – Perući-
ca ispod Koma (Pantocsek, 1874: 1091), Me – Donji i Gornji Štoj (Bubanja, 2016:
267), oko Ulcinja (Adamović, 1913: 20), Vrmac (Karaman, 1997: 68), Sm – Ceti-
nje (Gross et Kneucker, 1902: 523; Stanković-Tomić, 1970: 222), Danilovgrad (Pan-
tocsek, 1874: 1091)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa (izuzimajući Britaniju, Skandinaviju i dio

istočne Evrope), zapadna Azija, sjeverozapadna Afrika.
Hypericum richeri subsp. grisebachii (Boiss.) Nyman

Consp. Fl. Eur.: 132. 1878
Basionym: 1Hypericum alpinum Waldst. & Kit., Descr. Icon. Pl. Hung. 3: 294, Tab.
265. 1805
= 2 Hypericum grisebachii Boiss. var. quadristylum Bošnjak, Soc. Sci. Nat Croat. XLIX-
L: 24. 1938.
= 3Hypericum grisebachii Boiss. var. quinquestylum Bošnjak
= 4 Hypericum transsilvanicum Čelak., in Oesterr. Bot. Z. 24: 138. 1874
= 5Hypericum alpinum f. latifolium
= 6Hypericum alpigenum Kit., in Linnaea (Berlin) 32: 550. 1863
= Hypericum grisebachii Boiss., Fl. Orient. 1: 815. 1867
= Hypericum balcanicum Velen., Fl. Bulg.: 106. 1891
= Hypericum richeri subsp. alpigenum (Kit.) Em. Schmid, Ill. Fl. Mitt.-Eur. 5(1): 531
1925.
Stanište: Planinske livade, kamenjari, šumarci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Rohlena, 1942: 106), Golija
(Blečić et Tatić 1964: tab. 1), Ljubišnja (Blečić, 1964: 232), Maglić (Rohlena, 1942:
106), Piva (Rohlena, 1942: 106; Blečić, 1958: 521), Sinjajevina, Vojnik (Rohlena,
1942: 106), Volujak iznad Trnovačkog jezera (Bjelčić, 1956: 145), C – Korita rovač-
ka, Štirni do (Rohlena, 1942: 106), E – Bjelasica (Blečić, 1960b: 111; Lakušić, R.,
1966: Tab. 7, 194, 225), Đebeza (Beck et Szyszylowicz, 1888: 76), Javorje (Rohlena,
1942: 1062,3), Lalovića dolovi na Bjelasici (Wraber 1988a: 99), Komovi (Rohlena,
1942: 1062,3; Lakušić, R., 1968b: Tab. 125), Kuči ()Rohlena, 1942: 115, Mali Rid
(Blečić, 1957b: 46), Pivljan iznad Kolašina, Tursko ždrijelo, Prokletije: Pločica is-
pod Đeravice (Rohlena, 1942: 1062,3), Prokletije (Blečić, 1959: tab.16; Janković et
Bogojević, 1962–1964 (1967): 107), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 142), Sjekiri-
ca (Blečić, 1957b: 46), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 16), Zastan iznad
Voljuše (Bošnjak, 1938: 242), Zeletin (Lakušić, R., 1968b: Tab. 16), Sm – Lovćen
(Rohlena, 1942: 106).
Geografsko rasprostranjenje: Jugoistična Evropa (isključujući dio zapadnog
Balkana).
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Zastanu iznad Voljuše Bošnjak (1938: 24)
je opisao takson Hypericum grisebachii Boiss. var. quadristylum.
Hypericum tetrapterum Fr.

Novit. Fl. Svec.: 94. 1823
Basionym: 1Hypericum quadrangulum L., nom. rej., Sp. Pl.: 785. 1753
= 2 Hypericum acutum Moench, Methodus: 128. 1794
= 3Hypericum maculatum Cr. subsp. quadrangulum (Tourlet) Hay., Repert. Spec. Nov.
= Hypericum acutum subsp. corsicum (Godr.) Rouy & Foucaud, in Rouy, Fl. France 3:
338. 1896
= Hypericum tetrapterum subsp. corsicum (Steud.) Zangh., Fl. Ital. 1: 196. 1976
= Hypericum acutum subsp. tetrapterum (Fr.) Maire, in Jahand. & Maire, Cat. Pl. Ma-
roc: 483. 1932
= Hypericum anagallidioides Jaub. & Spach, Ill. Pl. Orient. 1: 47. 1842
= Hypericum corsicum Godr., in Gren. & Godr., Fl. France 1: 315. 1847
= Hypericum corsicum Steud., Nomencl. 2nd, ed. 1: 787. 1840 Regni Veg. Beih. 30(1):
534 1925
= Hypericum neapolitanum Ten., Index Sem. Horti Neap. 1829: 19. 1829
= Hypericum tenellum Tausch, Flora 14: 211. 1831
= Hypericum tetrapterum subsp. corsicum (Steud.) Zangh., Fl. Ital. 1: 196. 1976
Stanište: Vlažne livade, plavne šume, obale potoka i rijeka.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Andrijevica, Kolašin (Rohlena, 1942: 1052),
Mokra (Beck et Szyszylowicz, 1888: 751 ; Rudski, 1949: 601), C – Manastir Morača
(Janchen 1919: 1702), Sm – Danilovgrad, Plavnica (Rohlena, 1942: 1053), Podgori-
ca (Stešević, 2009: 111), Spuž (Rohlena, 1942: 1053; Bešić, 1978: 203).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa, srednja i zapadna Azija, (?) sjeveroza-
padna Afrika.
Hypericum umbellatum A. Kern.

in Oesterr. Bot. Z. 13: 141. 1863
Stanište: Livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Tare (Bulić, 1989: 120).
Geografsko rasprostranjenje: Balkansko poluostrvo (centralni i sjeverni dio),
Rumunija.
Familia: Violaceae
Genus: Viola L.
Viola alba Besser
Prim. Fl. Galiciae Austriac. 1: 171 1809.
Stanište: Svijetle listopadne šume.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor: zapadno od Crnog jezera (Aalto
et al., 1972: 32), Sinjajevina: južne padine Gredišta, selo Svrke (Vuksanović, 2003:
97), W – Grahovska nahija (Adamović, 1913: 15), Sm – Martinići (Bešić, 1978: 24).
Viola arvensis Murray

Prod. Stirp. Gott. 73 1770.
= 1Viola tricolor var. arvensis (Murray) DC., Prodr. 1: 303 1824.
= Mnemion arvense (Murray) Nieuwl., Amer. Midl. Naturalist 3: 217 1914.
Stanište: Polja, usjevi, oranice, pored puteva, livade.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – okolina Pljevalja (Stešević et Jovović 2002:
49), dolina Tare (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1; Bulić, 1989: 120), Ža-
bljak (Jovanović et al., 2013: 69), E – Andrijevica, Bjelasica (Blečić et Tatić, 1962–
1964 (1967): Tab. 1), Kolašin, Konjuhe, ispod planine Soko u Kučima (Rohlena,
1942: 104), Smiljevica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Me – Kotor (Stu-
dniczka, 1890: 82), Sm – Cetinje (Rohlena, 1942: 102; Stanković-Tomić, 1970: 22),
Dobri do-vrh Rumije (Petrović, 2011: 116), Gornji Grbalj (Stanković-Tomić, 1970:
22), Međurečka planina (Rohlena, 1942: 104), Njeguši, Obzovica (Stanković-To-
mić, 1970: 22), Vrmac (Karaman, 1997: 68).
Viola biflora L.
Sp. Pl. 936. 1753
= Chrysion biflorum (L.) Spach, Hist. Nat. Veg. 5: 510 1836.
= Dischidium biflorum (L.) Opi, Seznam 38 1852.
Stanište: Kamenjari, točila, šume, vlažna stjenovita staništa u subalpinskom i al-
pinskom pojasu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Bobotov Kuk (Barret, 1969: 147), Ćirova

pećina (Muravjev, 1935: 145), Durmitor (Rohlena, 1942: 102; Lakušić, R., 1984:
83), Ljubišnja (Blečić, 1957a: 31; 1964: 232), Piva (Blečić, 1958: 52), Sinjajevina (Ro-
hlena, 1942: 102), C – Lola (Rohlena, 1942: 102), Maganik, Pavlova livada (Horak,
1900: 158), E – Javorje (Rohlena, 1942: 102), Mokra gora (Rudski, 1949: 28), Pro-
kletije (Blečić, 1964: 232), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969: Tab. 1), Žijovo (Ro-
hlena, 1942: 102), Sm – Lovćen (Rohlena, 1942: 102), Štirovnik (Stanković-Tomić,
1970: 21), Žljeb (Rudski, 1949: 13).
Geografsko rasprostranjenje: Evroazija, Sjeverna Amerika.
Viola calcarata subsp. zoysii (Wulfen) Merxm.

Basionym: 1Viola zoysii Wulf., Collectanea 4: 297 (1790)

= 2Viola zoysii Wulf. f. lilacina Beck
= 3Viola zoysii Wulf. f. semicoerulea Beck
= 4Viola zoysii Wulf. f. oblongifolia W.Becker
Stanište: Stijene i stjenoviti planinski pašnjaci.
1942: 102, 1022 ; Lakušić, R., 1984: 80), Ćirova pećina (Muravjev, 1935: 145), Ja-
blan, Maglić (Rohlena, 1942: 1021; Bjelčić et al., 1969: 94), Savin kuk (Lakušić,
1968: Tab. 8), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 97), Gradište (Rohlena, 1942: 102,
1022), E – Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 111), Ćafa Velja u Kučima, Katuni Ko-
stiča, Kom, Maja Kolata (Lakušić, D. et Stevanović, 1995: 771), Miočev do iznad Ri-
kavca, Planinica u Kučima (Rohlena, 1942: 1021), Rogam (Rohlena, 1942: 1022), Va-
sojevićki i Kučki Kom (Lakušić, R., 1968b: Tab. 71), Visitor, Žijovo (Rohlena, 1942:
1021), Žljeb (Rudski, 1949: 141), W – Bijela gora, Jastrebica (Rohlena, 1942: 1024).
Geografsko rasprostranjenje: Endem jugoistočnih Alpa i Dinarida.
Napomena: Rohlena (1942) takson Viola zoysii Wulf. f. semicoerulea Beck navodi bez
konkretnog lokaliteta.
Viola chelmea subsp. vratnikensis Gáyer & Degen

Magyar Bot. Lapok 13: 309. 1914
= 1Viola vilaensis Hay., Denkschr. Kaiserl. Akad. Wiss., Wien. Math.-Naturwiss. Kl.
94: 154 (1918)
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Bukumirsko jezero (in Vuksanović, 2016:

244), iznad Rikavačkog jezer u Kučima (Rohlena, 1942: 1011), Prokletije (Lakušić,
R. et al. 1985: 97), Vila, Žijovo (Vuksanović, 2016: 244), W – Orjenske lokve - Ka-
bao, Pavlović do, Krivošije (Vuksanović, 2016: 244).
Geografsko rasprostranjenje: Endem Dinarida (Hrvatska, BiH, Crna Gora).
Viola canina L. subsp. canina

Sp. Pl. 935 1753.
Stanište: Šume i livade od brdskog do planinskog pojasa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Golija (Blečić et Tatić, 1964: tab. 1), Gradi-
na kod Pljevalja (Caković, 2014: 21), dolina Tare (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967):
Tab. 1), E – Bjelasica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), Crna planina, Kom
(Pantocsek, 1874: 98), Smiljevica (Blečić et Tatić, 1962–1964 (1967): Tab. 1), W –
Jastrebica (Pantocsek, 1874: 98), Me – Gornji Štoj (Bubanja, 2016: 267), okolina
Ulcinja (Janković et Bogojević, 1965: 16).
Viola canina subsp. montana (L.) Hartm.

Bot. Not. 1841: 82. 1841.
Basionym: Viola montana L., Sp. Pl. 935 (1753)

= 1Viola canina L. subsp. montana (L.) Dahl.
= Viola canina var. montana (L.) Fr., Novit. Fl. Suec. Alt. 273 1828.
= Viola montana var. elatior (Fr.) Regel, Pl. Radd. 252 1861.
1021), kanjon Tare (Bulić, 1989: 120), Tušina (Rohlena, 1942: 1021), E – Bukovica
ispod Koma, Lijeva Rijeka, Mateševo, Veliki Maglić u Kučima, Žoljevica (Rohlena,
1942: 1021), W – Orijen (Janković, 1965: 18).
Viola declinata Waldst. & Kit.

Descr. Icon. Pl. Hung. 3: 248 1807.
= 1Viola declinata Waldst. & Kit. Var. lutea Pant.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N - Kovčice na Durmitoru (Pantocsek, 1874:
991), E –Veruša (Pantocsek, 1874: 99, 991), Carine ispod Koma (Pantocsek, 1874:
991), W – Orjen (Veselý, 1890: 388).
Geografsko rasprostranjenje: Sjeverni dio Balkanskog poluostrva i Rumunija.
Viola elegantula Schott.

Oesterr. Bot. Wochenbl. 7: 167 1857.
Stanište: Šume planinskog pojasa.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Božur planina u Pivi (Rohlena, 1942: 104),
Pivske planine (Vuksanović, 2016: 92), Golija (Blečić et Tatić, 1964: 91), Sinjaje-
vina (Vuksanović, 2003: 97), Šavnik, Volujačko jezero (Rohlena, 1942: 104), E –
Bjelasica (Blečić, 1960b: 111; Lakušić, 1966: Tab. 4; Wraber, 1988a: 99), Crna pla-
nina (Rohlena, 1942: 104), Hajla (Lakušić, 1970: 63, Markišić, 1985), Kom (Ro-
hlena, 1942: 104), okolina Rožaja (Markišić, 2002: 142), Prokletije (Vuksanović,
2016: 92), Žljeb (Rudski, 1949: 8).
Viola grisebachiana Vis.

Mem. Reale Ist. Veneto Sci. 10: 436 1861.
Stanište: Livade u subalpinskom i alpinskom pojasu.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Štedin (Rudski, 1937: 105).
Geografsko rasprostranjenje: Endem Balkana.
Viola hirta L.
Sp. Pl. 934 1753.
= 1Viola hirta L. var. revoluta Heuff., Rchb.Icones III.tab.5, fig. 4493.
Stanište: Livade, pašnjaci, šikare, šume.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Piva: Bukovac, Seljani (Blečić, 1953: 22),
E – Hajla (Lakušić, R. 1970: 58), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 23), Prokletije:
Maja Potkajs (Rechinger, 1935: 148), W – Jastrebica (Pantocsek, 1874: 981), Me –
Boka Kotorska: Lastva kod Tivta (Aalto et al., 1972: 40), Sm – Kostanjica, Raso-
vatac (Petrović, 2011: 116).
Viola kitaibeliana Schult.

Syst. Veg. 5: 383. 1819.
= Viola arvensis subsp. kitaibeliana (Schult.) Mateo & Figuerola, Fl. Analit. Valencia
369 1987.
Stanište: Livade, uz međe, puteve, obradive površine.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: Sm – Bukovica (Stanković-Tomić, 1970: 22),
Đolaza (Petrović, 2004: 57), Lastva Čevska, Lješanska Nahija (Petrović, 2004: 57),
Mali Mikulići (Petrović, 2011: 116), Njeguši (Rohlena, 1942: 104; Stanković-To-
mić, 1970: 22), Ostros (Petrović, 2011: 116), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006:
111), Podgorica (Rohlena, 1942: 105; Stešević, 2009: 114), selo Sozina (Petrović,
2004: 57).
Geografsko rasprostranjenje: Južna i Srednja Evropa.
Viola mirabilis L.
Sp. Pl. 936. 1753
= Viola brachysepala Maxim., im. Fl. Amur. 50 1859.
Stanište: Listopadne šume i šikare.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Pive (Blečić, 1953: 23), C – Platije
(Stefanović, 1979: tab. 1).
Viola odorata L.
Sp. Pl. 934. 1753
Stanište: Svijetle listopadne šume i šikare, travnjaci.

tor (Lakušić, R., 1984: 71), Gradina kod Pljevalja (Caković, 2014: 21), kanjon Tare
(Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 3, 5), E – okolina Berana (Lakušić et Milojević
1972: 95), Bogićevica, Berane (Menković et al. 2011: 102), okolina Petnjice (Škri-
jelj, 2013: 23), Visitor (Menković et al. 2011: 102), W – Grahovska nahija (Adamo-
vić, 1913: 15), Me – Bar (Rohlena, 1942: 101), Burtaši (Petrović, 2011: 116), Do-
nji Štoj (Bubanja, 2016: 267), Vrmac (Karaman, 1997: 68), Sm – Cetinje, Crmnica
(Rohlena, 1942: 101), Danilovgrad (Bešić, 1978: 24), Đuravci, Kostanjica (Petro-
vić, 2011: 116), Lovćen i njegova podgorina (Stanković-Tomić, 1970: 21), Martinići
(Bešić, 1978: 24), Miljevci (Petrović, 2004: 57), Njeguši, Ostrog (Rohlena, 1942:
101), Piperi: južni dio (Božović et al., 2006: 111), Podgorica (Stešević, 2009: 114).
Geografsko rasprostranjenje: Mediteran, zapadnja, srednja i južna Evropa.
Viola orphanidis subsp. nicolai (Pant.) Valentine

Basionym: 1Viola nicolai Pant., Oesterr. Bot. Z. 23: 4 1873.

= 2Viola nicolai Pant. f. glabriuscula Rohl.
= 3Viola nicolai Pant. f. brevicorum Rohl., Sitz.-Ber. Boehm. Ges. Wiss. 1936: 21.1936.
Locus classicus: Perućica ispod Koma (Pantoček, 1873: 4, sub nomen Viola nicolai)
Stanište: Rubovi šuma i planinske livade i pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Stevanović et Lakušić, R. 1996:
206), Sinjajevina (Rohlena, 1942: 103; Vuksanović, 2003: 97), Veliki Štulac (Rohle-
na, 1942: 103), C – Korita rovačka (Horak, 1900: 1581), E – Balj (Rohlena, 1942:
1031), Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 4), Hajla (Lakušić, 1970: 63), Jablan iznad
Kolašina, Javorje, Jelovica ispod Bjelasice (Rohlena, 1942: 103), Jerinja glava (Ro-
hlena, 1942: 1032), Kukuraj brdo ispod Koma, dolina Perućice ispod Koma (Ro-
hlena, 1942: 103), Komovi (orig. podaci), Piševo blizu Andrijevice (Rohlena, 1942:
1031), Vasojevićki Kom, Zeletin (Rohlena, 1942: 103).
Geografsko rasprostranjenje: Endem jugoistočnih Dinarida.
Napomena: Na materijalu sakupljenom na Jerinjoj glavi kod Andrijevice, Rohlena
(1936: 21) je opisao formu brevicorum.
Viola pseudaetolica Tomović, Melovski & Niketić

Phytotaxa, 253: 237 2016.
= 1Viola aetolica Boiss. & Heldr., Diagn. Pl. Orient. II, 6: 24 1859.
= 2Viola saxatilis Schmidt subsp. aetolica (Boiss. & Heldr) Hayek
= 3Viola alpestris Schmidt subsp. aetolica (Boiss. & Heldr) Hayek
Stanište: Livade, šikare, uz međe, u subalinskom i alpinskom pojasu.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Črtov do, Krivi do i Varda u Pivi (Rohle-
na, 1942: 1042), E – Balj (Rohlena, 1942: 1042), Čakor (Šmarda, 1968: 1233), Lije-
va Rijeka (Rohlena, 1942: 1042), Mokra planina (Rudski, 1949: 641), Piševo (Ro-
hlena, 1942: 1042), Prokletije (Tomović et al., 2016: 237), Žljeb (Rudski, 1949: 81),
Sm – Bijela skala, Dubovik blizu Cetinja (Rohlena, 1942: 1042), Duge njive iznad
Bjeloša (Stanković-Tomić, 1970: 222), Livari-vrh Rumije (Petrović, 2011: 1161), Lovćen
(Bornmüller, 1933: 1161), Njeguši (Rohlena, 1942: 1042; Stanković-Tomić, 1970: 222),
Rumija (Rohlena, 1942: 1042), Zabrđe kod Cetinja (Stanković-Tomić, 1970: 222).
Viola pumila Chaix

Hist. Pl. Dauphiné 1: 339 1786.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N– Bare Budoške (Bubanja, 2008: 38; Steše-
vić et al., 2008: 467).
Geografsko rasprostranjenje: Dio zapadne, srednje, jugiostočne, istočne Evro-
pe, do zapadnog Sibira.
Viola riviniana Rchb.

Iconogr. Bot. Pl. Crit. 1: 81. 1823
Stanište: Uglavnom listopadne, rijeđe četinaske šume.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Tare (Rohlena, 1942: 102; Bulić,
1989: 120), Žabljak (Rohlena, 1942: 101), C – Babji zub (Vuksanović, 2003: 97),
Sm – Cijevna (Bulić, 1994: 97), Đuravci, Livari (Petrović, 2011: 117), Podgorica-
Gorica (Bulić, 2008: 145), Zagarač (Parolly, 1995: 67).
Geografsko rasprostranjenje: Evropa i Zapadna Azija.
Viola reichenbachiana Jord. ex Boreau

Fl. Centre France ed. 3, 2: 78. 1857
Basionym: 1Viola silvestris Lam., Rhodora 1: 253 1842.

= 2Viola silvestris Lam. f. lilacina Čelak.
Stanište: Šume, kako listopadne, tako miješane i četinaske.
R., 1984: 711), Golija (Blečić et Tatić, 1962: tab. 1), Ljubišnja (Blečić, 1964: 2321),
Međed (Blečić, 1958: Tab. 61), Piva (Blečić, 1958: 171), kanjon Tare (Rohlena, 1942:
1021; Bulić, 1989: 1201 ; Lakušić, R. et Redžić, 1989: Tab. 51, 61, 71), Vojnik (Ro-
hlena, 1942: 1011), Voloder u podnožju Ljubišnje (Tomić, 1988: tab. 1), C – Ba-
bji zub (Vuksanović, 2003: 97), dolina Morače (Rohlena, 1942: 1011), Morakovo
(Bubanja, 2004: 34), Platije (Stefanović, 1979: tab. 11), E – Andrijevica (Rohlena,
1942: 1011), Biogradska gora (Černjavski, 1936–37: 291), Bjelasica (Blečić et Laku-
šić, R., 1969: Tab. 21), Hum Orahovski (Rohlena, 1942: 1011), Kaludarska rijeka
(Blečić, 1960: Tab. 11), Kolašin (Rohlena, 1942: 1011; Blečić, 1960: Tab. 11), Komo-
vi, Koprivnik (Blečić, 1959: tab. 11), Lijeva Rijeka (Rohlena, 1942: 1011), Mali Rid
(Blečić, 1957b: 471), Murino (Blečić, 1960: Tab. 11), dolina Perućice ispod Koma
(Rohlena, 1942: 1011), Prokletije (Blečić, 1964: 2321 ; Blečić, 1959: tab. 11), Sjeki-
rica (Rohlena, 1942: 1012; Blečić, 1957b: 471), Štitovo (Blečić et Lakušić, R., 1969:
Tab. 11), Veliki krš iznad Andrijevice (Rohlena, 1942: 1011), Zeletin (Blečić, 1959:
tab. 11), W – Jastrebica (Pantocsek, 1874: 98), Krivošije (Studniczka, 1890: 82),
Me – Bar (Rohlena, 1942: 1011), Bokokotorski zaliv (Hirc, 912: 47), Burtaši (Pe-
trović, 2011: 116), Sm – Đolaza (Petrović, 2004: 57), Livari (Petrović, 2011: 116),
Lovćen (Rohlena, 1942: 1011 ; Stanković-Tomić, 1970: 21), Mali Mikulići (Petro-
vić, 2011: 116), Njeguši, Ostrog, Sutorman (Rohlena, 1942: 1011)
Geografsko rasprostranjenje: Evropa i umjereni dio Azije.
Viola speciosa Pant.

Österr. Bot. Zeitschr. 23: 79. 1873
Locus classicus: Carine ispod Koma (Pantoček, 1873: 79).

Stanište: Planiske livade i pašnjaci.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Gvozd ispod Vojnika (Rohlena, 1942: 103),
Kovčiće, Mali Durmitor, (Pantocsek, 1873: 80), Ranisava, Sinjajevina (Rohlena,
1942: 103); C – Lukavica (Rohlena, 1942: 103), E – Balj iznad Andrijevice (Rohle-
na, 1942: 103), Carine (Pantocsek, 1873: 80), Crna planina, Javorje, Komovi, Konj-
sko Mojan, Planinica (Rohlena, 1942: 103), Prokletije (Lakušić, R. et al. 1985: 97),
Sjekirica, Vila (Rohlena, 1942: 103), Veruša (Pantocsek, 1873: 80).
Geografsko rasprostranjenje:. Crna Gora, sjeverna Albanija.
Viola suavis M. Bieb. subsp. austrodalmatica Mereďa & Hodálová

Syst. Biodivers. 9(3): 228 (fig. 5, map). 2011
Stanište: Suvi travnjaci, šikare.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: W – Herceg Novi (Kameno selo), Orjen, Zele-
nika Mereďa et al., 2011: 219), Me – Budva, Petrovac (Mereďa et al., 2011: 219).
Geografsko rasprostranjenje: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora.
Viola tricolor L. subsp. tricolor

Sp. Pl. 935. 1753
= Jacea tricolor (L.) Opiz, Seznam 54 (1852)

= Mnemion tricolor (L.) Spach, Hist. Nat. Vég. 5: 515 (1836)
= Viola luteola Jord., Mém. Acad. Sci. Lyon, Sect. Sci. 1: 27 (1852)
= Viola nemausensis Jord., Observ. Pl. Nouv. 2: 18 1846.
Stanište: Livade, pašnjaci, njive.
Krupac (Bubanja, 2008: 38), Žabljak (Aalto et al., 1972: 30 ; Jovanović et al., 2013:
69), C – Morakovo (Bubanja, 2004: 33), E – okolina Berana (Lakušić et Milojević
1972: 95), Bjelasica (orig. podaci), Hum Orahovski (Beck et Szyszylowicz, 1888:
75), Karaula (Menković et al. 2011: 102), Kučki Kom (Beck et Szyszylowicz, 1888:
75), Mokra planina (Rudski, 1949: 50), okolina Petnjice (Škrijelj, 2013: 23), Pro-
kletijski sektor (orig. podaci), Visitor (Menković et al. 2011: 102), Žljeb (Rudski,
1949: 8), Sm – Baša, Đolaza (Petrović, 2004: 57), Livari-vrh Rumije (Petrović,
2011: 117), oko Plavnice (Adamović, 1913: 15), Podgorica (Stešević, 2009: 114),
Viola tricolor L. subsp. macedonica (Boiss. & Heldr.) A.F.W.Schmidt

Basionym: Viola macedonica Boiss. & Heldr., Diagn. Pl. Orient. II, 1: 56 1854.
= 1Viola alpestris Schmidt subsp. macedonica (Boiss. et Heldr.) Hay.
= Viola saxatilis Schmidt subsp. macedonica (Boiss. et Heldr.) Hay.
= Viola macedonica subsp. bosniaca (Formánek) Erben, Mitt. Bot. Staatssamml.
München 21: 655 1985.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Andrijevica (Rohlena, 1942: 104), Čakor
(Šmarda, 1968: 1231), Han Garančića, Mateševo, Kolašin, Trešnjevik (Rohlena,
1942: 104).
Viola tricolor subsp. alpestris (Ging.) Ces.

in Cattaneo, Not. Nat. Civ. Lombardia 1: 288. 1844
Basionym: Viola tricolor var. alpestris Ging., in Candolle, Prodr. 1: 303. 1824
= Viola alpestris (Ging.) Jord., Observ. Pl. Nouv. 2: 32. 1846
= 1Viola tricolor subsp. subalpina Gaudin, Fl. Helv. 2: 210 1828.
Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Žabljak (Jovanović et al., 2013: 691), E –
Bjelasica (Lakušić, R., 1966: Tab. 61).
Viola hirta × V. odorata
Stanište: Livade, šume, rubovi šuma

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – kanjon Pive, selo Bukovci, Seljani (Blečić,
1953: 22), Odraj laz, Ždrijelo, Vijenci (Blečić, 1958: Tab. 1).
Pregled taksona koji su nomenklaturno neopredijeljeni

i/ili sumnjivi u pogledu areala
Alchemilla bulgarica Rothm., in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 46: 125. 1939. Ovaj
takson Martinčić (1990: 25) navodi za Prokletijski sektor. U studiji o endemičnoj flo-
ri Crne Gore, Vuksanović (2016: 331) sugeriše da se ovaj takson ukloni sa pregledne
liste flore Crne Gore. Takođe, Euro+ Med Plantbase ne navodi ovu vrstu za teritori-
ju Crne Gore.
Astragalus halleri All., Fl. Pedem. 1: 343 1785. Markišić (2001: 330) navodi ovaj tak-
son za Ahmicu. Euro+Med Plantbase ne prepoznaje takson sa ovim imenom, dok mu
The plant list daje status Unresolved.
Crataegus pentagyna Willd., Sp. Pl. 2: 1006. 1799. Rohlena (1942: 161) ovu vrstu na-
vodi sa znakom pitanja (« ? »). Fukarek (1963: 129) tvrdi da je u pitanju pogrešna iden-
tifikacija vrste. Euro+ Med Plantbase ne navodi ovaj takson za teritoriju Crne Gore.
Cytisus infestus Guss., Fl. Sicul. Prodr. 2: 372 1828. U literaturi se ovaj takson na-
vodi za Bokokotorski zaliv (Hirc, 912: 47) i Sutorinu kod Igala (Protić, 1908: 283).
Euro+Med Plantbase ne prepoznaje takson sa ovim imenom, dok mu The plant list
daje status Unresolved.
Cytisus kitaibelii Vis., Fl. Dalmat. 3: 269 1851. Adamović (1913: 23) navodi ovu vrs-
tu za okolinu Zaslapa u Grahovu. Euro+Med Plantbase ne prepoznaje takson sa ovim
imenom, dok mu The plant list daje status Unresolved.
Cytisus weldeni Vis., Flora 13: 52 1830.. U literaturi ovaj takson se navodi za Crkvice
(Pittoni, 1869: 156), Grab na Krivošijama (Visiani, 1830: 52), Bokokotorski zaliv
(Hirc, 1912: 47). Euro+Med Plantbase ne prepoznaje takson sa ovim imenom, dok
mu The plant list daje status Unresolved.
Draba parnassica Boiss. & Heldr., in Boiss., Diagn. Pl. Orient. 3: (1) 34. 1853. U lite-
raturi ovaj takson se navodi za Durmitor i Komove (Rohlena, 1942: 90). Obzirom da
je vrsta endem Grčke, EURO+Med i The Plant list podatak koji se navodi za područje
bivše Jugoslavije smatra za « reported in error ».
Erysimum graecum Boiss. & Heldr., in Boiss., Diagn. Pl. Orient. 3: (1) 27. 1853. Vrsta
se u literaturi navodi za Đebezu u Kučima (Rohlena, 1942: 76). S obzirom na to da
se radi o endemu Grčke (Euro+Med, 2006-), vrsta treba biti isključena iz popisa flore
Crne Gore.
Erysimum pectinatum Bory & Chaub., in Bory, Exp. Sci. Morée, Bot.: 189. 1832. U li-
terature ova vrsta se navodi za Kučki Kom (Rohlena, 1942: 76). S obzirom na to da
se radi o endemu Grčke (Euro+Med, 2006-), vrsta treba biti isključena iz popisa flore
Crne Gore.
Erysimum pusillum Bory & Chaub., in Bory, Exp. Sci. Morée, Bot.: 190. 1832 (syn.
1
Erysimum boryanum Boiss. & Spruner, in Boiss., Diagn. Pl. Orient., ser. 1, 1: 71. 1843.
Vrsta u literaturi navodi za područje Koma (Rohlena, 1942: 761) i za Krstac (Horak,
1900: 158), međutim, njen areal ne obuhvata Crnu Goru (Vuksanović, 2016: 330).
Euphorbia paralias L., Rohlena (1942: 32) navodi ovu mlječiku za Kovčice ispod Dur-
mitora. Obzirom da se radi o psamofitskoj biljci, ovaj navod se smatra pogrešnim.
Genista csikii Kümmerle & Jáv., Magyar Bot. Lapok 20: 60 1921 publ. 1922. U li-
teraturi ovaj takson se navodi za Bjelasicu (Lakušić, R., 1966: Tab. 11a), Prokletije,
Greben kod Gusinja (Rechinger, 1935: 322). Euro+Med Plantbase ne prepoznaje tak-
son sa ovim imenom, dok mu The plant list daje status Unresolved.
Genista hassertiana (Bald.) Buchegger, in Oesterr. Bot. Z. 62: 416. 1912. U literatu-
ri ovaj takson se navodi za selo Kalica između Berana i Rožaja (Lakušić R. 1985: 74).
Obzirom da se radi o pogrešnoj identifikaciji, takson treba biti uklonjen sa liste flore
Crne Gore (Vuksanović, 2016: 331). Euro+ Med Plantbase navodi Crnu Goru kao dio
areala vrste.
Genista silvestris Scop. subsp. innocua (Vis.) Hay. Rohlena (1942: 195) navodi ovaj
takson za Lješansku nahiju, Njeguše, planinu Tvrđak u Katunskoj nahiji. Euro+Med
Plantbase i The Plant list ne prepoznaje takson sa ovim imenom.
Iberis carnosa Willd., Sp. Pl. 3: 455. 1800 (= 1 Iberis pruitii Tineo, Pl. Rar. Sicil. 1: 11.
1817) Ova vrsta se navodi za Studenac (Bjelčić, 1956: 1451), vrh Volujka koji pripada
Bosni i Hercegovini. Obzirom da se Volujak nalazi na samoj granici BiH i Crne Gore,
za očekivati je da ova vrsta raste i na crnogorskom dijelu planine.
Polygala vulgaris L. subsp. tempskyana Deg. et. Doerfl.. Ovog taksona nema u „The
Plant List“, u Med-Check list ili u Flora Europaea. U literaturi se navodi za Han Ga-
rančića, Mokru i Vrmoš (Rohlena, 1942: 120).
Potentilla brauneana Hoppe, Bot. Taschenb. Anfänger Wiss. Apothekerkunst: 137.
1800. (syn. Potentilla dubia (Cr.) Zimm., in Jahresber. K. K. Staats-Ober-Realschu-
le Steyr 14: 25. 1884). Rohlena (1942: 145) navodi ovu vrstu za Veliki Maglić u Kuči-
ma. Po EURO+Med ova vrsta je arealom vezana za Pirijenjko i Apeninsko poluostrvo.
Rhamnus sagorskii Bornm., Bot. Centralbl. 72: 228 1897- Nomenklaturno nerazjaš-
njen takson. Euro+Med ne prepoznaje takson sa ovim imenom, dok ga „The plant
list“ tretira kao „unresolved name“. Bornmüller (1897: 228) navodi ovu vrstu za Ko-
torsku župu.
Rhamnus saxatilis subsp. infectoria (L.) P. Fourn., Quatre Fl. France: 645. 1937 (syn.
1
Rhamnus infectoria L., Mant. Pl. 40 1767). Bornmüller (1897: 2281) navodi ovaj tak-
son za Kotorsku župu. Po Euro+Med takson nije rasprostranjen na Balkanu, tako da
se ovaj nalaz smatra za reported as error.
Rubus × divergens P.J.Müll.; 1858 182 1858. (= 1Rubus divergens P.J.Muell. f. firmi-
or Hruby). Rohlena (Rohlena, 1942: 1401) ga navodi za Katunsku nahiju. U pogledu
taksonomskog statusa Euro+Med ga tretira kao «valueless local or singular biotype»,

a podatak naveden za prostor bivše Jugoslavije kao « reported in error ». The Plant
List takson prihvata kao validan.
Rubus pantocsekii Holuby ap. Pant.; 1874 117 1874. Navodi se za planinu Gliva iznad
Trebinja i nije sigurno da li ove vrste ima i u graničnom pojasu Crne Gore (Rohlena,
1942: 138). Euro+Med Plantbase ne prepoznaje takson sa ovim imenom, dok ga The
Plant List tretira kao takson sa neriješenim statusom.
Rubus rohlenae Hruby, Sitz. Ber. Böhm. Ges. Wiss. 1933: 13. 1933 je nomen-
klaturno nerazjašnjen takson. Euro+Med ne prepoznaje takson sa ovim ime-
nom, dok ga „The plant list“ tretira kao „unresolved name“. Ova vrsta je opi-
sana na materijalu sakupljenom u šikarama uz obalu Lima kod Andrijevice.
Rubus trachypus Boulay & Gillot, Diagnoses des especes ou formes de Rubus
d‚crits; 1873 10, no.235 1878. Euro+Med Plantbase ne prihvata ovaj takson i
smatra ga « not accepted: taxonomically valueless local or singular biotype“.
The Plant list ga smatra validnim. Što se tiče raspostranjenja, podaci navede-
ni za prostor bivše Jugoslavije i Crnu Goru se smatraju pogrešnim (Kurtto, A.
& al. (eds.) - Atlas Florae Europaeae (manuscript) 15 Helsinki 2009.)
Ruta divaricata Ten., Fl. Napol. Prodr.: xxiv 1811. Takson sa „status unresol-
ved“. Navodi se za Jastrebicu (Adamović, 1913: 21), Krivošije (Rohlena 1922:
6), Sutomore (Šmarda, 1968: 101), Lepetane (Tommasini, 1835: 25).
Saxifraga facchinii W. D. J. Koch, in Flora 25: 624. 1842. Rohlena (1942:

133) ovu vrstu navodi sa znakom pitanja (« ? »), za Šljeme na Durmitoru i Ri-
kavac u Kučima (Rohlena, 1942: 133). Areal ove vrste je vezan za Apeninsko
poluostvro.
Saxifraga spruneri Boiss., Diagn. Pl. Orient. 1(3): 18. 1843. Ovaj južnobalkan-
ski endem se u literaturi navodi za područje Komova (Rohlena, 1942: 135;
Wraber 1986: 42). Vuksanović (2016: 330) sugeriše da se on ukloni sa liste va-
skularih biljaka Crne Gore. Takođe, Euro+ Med Plantbase ne navodi ovu vrs-
tu za teritoriju Crne Gore.
Trifolium balcanicum Velen., Sitzb. Boehm Ges. Wiss. 1894(29): 7 1895.

Euro+Med ne prepoznaje takson sa ovim nazivom. The Plant list ga tretira
kao „unresolved name“. Rudski (1949: 7) ga navodi za Žljeb.
Vicia albescens Sagorski, Oesterr. Bot. Z. 54: 366 1904. Takson sa „status
unresolved“. Navodi za Njeguše i Kotor (Sagorski, 1904: 366).
Viola alpina Jacq., Enum. Stirp. Vindob. 159. 1762. Rohlena (1942: 102) navo-
di ovu vrstu za Mali Durmitor, ali sa znakom « ? ». Po Flori Europaea njen aeral
ne obuhvata Balkansko poluostrvo, već Austriju, Češku, Poljsku i Ruminiju.
Viola latisepala Wettst., Biblioth. Bot. 26: 27 1892. Euro+Med ne prepoznaje

takson sa ovim nazivom. The Plant list ga tretira kao „unresolved name“. Ovaj
takson Rudksi navodi za Mokra gora (1949: 28), Štedin (1937: 105), Žljeb
(1949: 10).
Viola silvatica Fr. ex C.Hartm., Bot. Not. 1841: 81 1841. - Nomenklaturno ne-
razjašnjen takson. Po Flori Evrope, vrsta se smatra za sinonim od V. reiche-
nbachiana. Za floru Crne Gore, Virpazar je navodi Šmarda (1968: 123), a za
Hum Orahovski Beck et Szyszylowicz (1888: 75).
Viola gracilis Sibth. & Sm., Fl. Graec. Prodr. 1: 146 1806. (= 1Viola gracilis S.S.
var. lutea Boiss.). Rohlena (1942: 102) ovaj takson navodi sa znakom pitanja.
Vuksanović (2016: 330) sugeriše da se takson ukloni sa liste vaskularih bilja-
ka Crne Gore, kao i Viola košaninii (Deg.) Hay. i Viola orphanidis Boiss. subsp.
orphanidis.
ZAHVALNICA
Izradu Kataloga finansirala je CANU.
Autori izražavaju zahvalnost:
Melaniji Vračar iz Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju,
na dragocjenoj pomoći u pribavljanju literature; Ivanki Simonović na izradi geograf
ske podloge za kartiranje i na klasifikaciji spornih lokaliteta; recenzentu dr Sloboda-
nu Jovanoviću.
Posebnu zahvalnost iskazujemo našem profesoru, akademiku Gordanu Karama-
nu, na svesrdnom zalaganju da se započne realizacija projekta Katalog vaskularne flo-
re Crne Gore. Svojom nesebičnom podrškom i britkim opažanjima umnogome je do-
prinio kvalitetu ovog djela.
LITERATURA
AALTO, M., HAMET-AHTI, L., RAUUHIJARVI, R., SUOMINEN, J., TAARNA, K.,
UOTILA, M., UOTILA, P., VITIKAINEN, O. (1972): Jugoslavian retki 11.-25- VI
1971. (Botanical excursion to western Yugoslavia in 11.-25-VI 1971, including a
list of the collected vascular plants), Helsingin yliopiston kasvimuseon monistei-
ta, 5: 46 pp.
ABADŽIĆ, S., ŠILIĆ, Č. (1982): Horologija, ekologija i fitocenološka pripadnost vrste
Slavia brachyodon Vandas u flori Jugoslavije, Glasnik Zavoda za zaštitu Prirode-
Prirodnjačkog Muzeja, 15: 125–131, Titograd
ADAM, P., BIRKS, H. J. B. WALTERS, S. M. (1971): A Contribution to the study of the
Flora and Vegetation of the Budva area, Montenegro, Glasnik Zavoda za zaštitu
Prirode- Prirodnjačkog Muzeja, 4: 41–72, Titograd.
ADAMOVIĆ, L. (1913): Građa za floru Kraljevine Crne Gore, Rad JAZU, 195: 1 – 96,
Zagreb.
ASCHERSON, P. (1868): Berg Orjen an den Bocche di Cattaro, Zeitschrift der Gese-
llschaft für Erkunde 3: 139–336. Berlin
ASCHERSON, P. (1869): Beitrag zur Flora Dalmatiens, Österreichische Botanische
Zeitschrift, 19: 65–70. Wien
BALDACCI, A. (1891): Cenni ed appunti intorno alla flora del Montenegro IV, Malpi-
ghia 5(1–2): 61–81, Genova.
BALDACCI, A. (1900): Contributo alla conoscenza della flora confine montenegrino-
albanese, Mem. Acad. Sci (Bologna): 1–43.
BARRETT, G. E. (1969): Land of the Black Mountain, Bulletin of the Alpine Garden
Society of Great Britain, 37: 141–153, Oxford.
BECK, G., SZYSZYLOWICZ, I. (1888): Plantae a Dr. Ign. Szyszylowicz in itinere per
Cernagoram et in Albania adjacente anno 1886 lectae, Cracoviae.
BECK-MANNAGETTA, G. (1920): Flora Bosne, Hercegovine i bivšeg Sandžaka No-

vog Pazara 2, Glasnik Zemaljskog Muzeja Bosne Hercegovine Sarajevu Prir Nau-
ke, 32: 395–410, Sarajevo.
BECK-MANNAGETTA, G. (1923): Flora Bosne i Hercegovine i Novopazarskog San-
džaka, Glasnik Zemaljskog Muzeja Bosne i Hercegovine, 35: 49–74, Sarajevo.
BERGER, R. (1914): Nachtrag zu den Beiträgen zur Kenntnis der Flora von Süddalma-
tien, Allgemeine Botanische Zeirschrift, XX: 82—87, Karlsruhe.
BEŠIĆ, LJ. (1978): Flora i vegetacija Bjelopavlićke ravnice u Crnoj Gori. Magistarski
rad, Sveučilište u Zagrebu, Centar za postdiplomske studije, 1–86, Zagreb.
BIRKS, H.J.B, WALTERS, S.M. (1972/73): The flora and vegetation of Barno jezero,
Durmitor, Montenegro, Glasnik Zavoda za zaštitu Prirode- Prirodnjačkog Muze-
ja, 5: 5–23, Titograd.
BJELČIĆ, Ž. (1956): Prilog poznavanju flore nekih bosanskih i crnogorskih planina,
Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, 9(1–2): 141–152, Sarajevo.
BJELČIĆ, Ž., ŠILIĆ, Č., LAKUŠIĆ, R., KUTLEŠA, LJ., GRGIĆ, P. (1969): Neke rijet-
ke i interesantne vrste biljaka na području planina Maglića, Volujaka i Zelengore,
ANUBiH, Posebno Izdanje, 11(1): 91–106, Sarajevo.
BLAU, O. (1877): Reisen in Bosnien und der Herzegowina- Tipographische und Pflan-
zengeographische aufzeichnungen, Verlag von Dietrich Reimer, Berlin.
BLEČIĆ, V. & TATIĆ, B. (1967): Association du Cynosure à crètes dans les prairies de
hautes vallées de Montenegro. Glasnik Botaničkog zavoda i bašte Univerziteta u
Beogradu 2(1–4): 131–140.
BLEČIĆ, V. (1953): Prilog poznavanju flore sjeverne Crne Gore, Glasnik Prirodnjačkog
Muzeja Srpske Zemlje, B(5–6): 21–28, Beograd.
BLEČIĆ, V. (1957a): Prilog poznavanju šumske vegetacije planine Ljubišnje, Glasnik
Prirodnjačkog Muzeja Srpske Zemlje, B(10): 25–42, Beograd.
BLEČIĆ, V. (1957b): Šume molike u Crnoj Gori (Pinetum peucis montenegrinum),
Glasnik Prirodnjačkog Muzeja Srpske Zemlje, B(10): 43–53, Beograd.
BLEČIĆ, V. (1958b): Šumska vegetacija stena i točila doline reke Pive, Glasn. Prir.
Muz., B(11): 1–108, Beograd.
BLEČIĆ, V. (1959): Die Panzerföhrenwälder der nördlischen Prokletija, Glasnik Bota-
ničkog zavoda i bašte Univerziteta u Beogradu, 1(1): 1–8, Beograd.
BLEČIĆ, V. (1960a): Der Weisserlenwald und der Sauerklee (Oxali-Alnetum incanae)

im Quellgebiet der Flüsse Tara und Lim, Glasnik Botaničkog zavoda i bašte Uni-
verziteta u Beogradu 1(V) 2: 101–108, Beograd.
BLEČIĆ, V. (1960b): Beitrag zur Kenntniss der Weidenvegetation des gebirges Bjelasi-
ca, Glasnik Botaničkog zavoda i bašte Univerziteta u Beogradu, I (V) 2: 109–118,
Beograd.
BLEČIĆ, V. (1964): Beitrag zur kenntnis der Fichtenwälder aus montenegrinischen
Prokletija, Glasnik Botaničkog zavoda i bašte Univerziteta u Beogradu, 1(3): 227–
236, Beograd.
BLEČIĆ, V., LAKUŠIĆ, R. (1969): Šume munike (Pinus heldreichii Christ.) na Štitio-
vu i Bjelasici u Crnoj Gori, Glasnik Zavoda za zaštitu Prirode- Prirodnjačkog Mu-
zeja, 2: 5–10, Titograd.
BLEČIĆ, V., LAKUŠIĆ, R. (1970): Der Urwald Biogradska Gora in Gebirge Bjelasica in
Montenegro, ANUBiH, Posebna izdanja, 16(4): 131–140, Sarajevo.
BLEČIĆ, V., PULEVIĆ, V. (1979): Neki novi podaci iz flore Crne Gore, Glasnik Zavoda
za zaštitu Prirode- Prirodnjačkog muzeja, 12: 189–193, Titograd.
BLEČIĆ, V., TATIĆ, B. (1957): Šuma molike u Crnoj Gori (Pinetum peucis montenegri-
num). Glasnik Prirodnjačkog Muzeja Srpske Zemlje, B10: 43–53, Beograd.
BLEČIĆ, V., TATIĆ, B. (1962–1964): Association du Cynosure à crtètes dans les prai-
ries de hautes vallées de Montenegro, Glasnik Botaničkog zavoda i bašte Univer-
ziteta u Beogradu 2(1–4): 131–140.
BLEČIĆ, V., TATIĆ, B. (1964): Acidofilne livade i pašnjaci na planini Goliji. Glasnik
Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, B(19): 89–94, Beograd.
BLEČIĆ, V., TATIĆ, B. & KRASNIĆI F. (1968): Kratak prilog flori Jugoslavije, Glasnik
Botaničkog zavoda i bašte Univerziteta u Beogradu, 3(1–4): 227–232, Beograd.
BLEČIĆ, V., TATIĆ, B. (1962): Prilog poznavanju smrčevih šuma Golije planine, Gla-
snik Prirodnjačkog muzeja u Beogradu B18: 39–47, Beograd.
BORNMÜLLER, J. (1887): Rhamnus orbiculata Bornmllr., n.sp., Österreische Bota-
nische Zeitschrift, 39: 333–337, Wien.
BORNMÜLLER, J. (1889): Beitrag zur Flora Dalmatien, Österreische Botanische
Zeitschrift, 7: 225–227, Wien.
BORNMÜLLER, J. (1889): Beitrag zur Flora Dalmatien, Österreische Botanische
Zeitschrift, 39: 333–337, Wien.
BORNMÜLLER, J. (1912): Reise nach Dalmatien, Mitt. Thuer.Bot.Ver. 29: 62–65.

BORNMÜLLER, J. (1933): Zur Flora Montenegro, Albanien und Mazedonien,
Magyar Botanikai Lapok, 32: 109–142, Budapest.
BOŠNJAK K. (1935): Prilog poznavanju durmitorske vegetacije, Acta Botanica Insti-
tuti Botanici Universitatis Zagrebensis, 10: 12–33, Zagreb.
BOŠNJAK, K. (1938): Nekoliko novosti iz flore gornjeg Ibra i alpa Prokletija, Glasnik
Hrvatskog Prirodoslovnog Društva, 49/50: 22–28, Zagreb.
BOŽOVIĆ, M, KNEŽEVIĆ, B. & STEŠEVIĆ, D. (2006): Flora of the southern part of
Piperi (Montenegro), Proceedings of II Interanational Symposium of Ecologist of
the Republic of Montenegro, p. 101–112.
BUBANJA, N. (2004): Flora vlažnih i vodenih staništa Nikšićke Župe, Specialistički
rad, Biološki fakultet, 1–86, manuskript, Beograd.
BUBANJA, N. (2008): Flora vlažnih i vodenih staništa okoline Nikšića. Magistarski
rad, Biološki fakultet, 1–99, manuskript, Beograd.
BUBANJA, N. (2016): Geobotanička karakterizacija vaskularne flore Velike ulcinjske
plaže i njenog zaleđa u Crnoj Gori, Doktorski rad, Biološki fakultet, 1–406, manu-
skript, Beograd
BUDAK, P. V., MAČIĆ LJ. V., MAČIĆ, K. LJ., ANAČKOV, G. (2001): Endemic species
in flora of St. Ivan hill in the vicinity of the city of Kotor (Montenegro, Yugoslavia).
Zbornik Matice Srpske za Prirodne Nauke, 101: 85–94, 2001, Beograd.
BULIĆ, Z. (1989): Prilog flori kanjonske doline rijeke Tare, Glasnik Zavoda za zaštitu
BULIĆ, Z. (1994): Flora i vegetacija kanjona rijeke Cijevne u Crnoj Gori, ekološko-fito-
geografska studija, Magistarska teza, Biološki fakultet, 1–282, Beograd.
BULIĆ, Z. (2008): Vaskularna flora kanjona i klisura rijeke Morače u Crnoj Gori. Dok-
torska disertacija, Biološki fakultet, 1–372, Beograd.
BUNUŠEVAC, T., VUKIĆEVIĆ, E., MIJANOVIĆ, O. (1977): Dekorativne biljke Crno-
gorskog primorja u području Bar — Ulcinj, Glasnik Šumarskog Fakulteta, serija C,
Pejzažna arhitektura 51: 57–105.
BUORD, S., LESOUËF, J.Y. (2006): Consolidating Knowledge on Plant Species in
Need for Urgent Attention at European Level. Conservatoire Botanique National
de Brest, Brest.
CAKOVIĆ, D. (2014): Floristička studija Gradine kod Pljevalja. Diplomski rad, Uni-
verzitet Crne Gore, PMF, Studijski program Biologija.
CAKOVIĆ, D., STEŠEVIĆ, D., TOPALOVIĆ, A., KNEŽEVIĆ, M. (2016): Effect of diffe-
rent fertilization regimes on the weed community in swiss chard. Agriculture &
Forestry, 62(2): 173–191.
CAKOVIĆ, D., STEŠEVIĆ, D., JOVIĆEVIĆ, M. (2017): New chorological data for some
rare plants in Montenegro. Proceedings, ISEM7, October 4–7: 29–38.
CAKOVIĆ, D., FRAJMAN, B. (2020): Three Tertiary Euphorbia species persisted in
the forests of the Balkan Peninsula. Plant Systematics and Evolution, 306 (3): ar-
ticle 50.
CHRTEK, J., CHRTEK, A. (1983): Bemerkung zu eine balkanischen Oxytropis Arten,
Folia Geobotanica et Phytotaxonomica 18: 309–320.
ČERNJAVSKI, P. (1936–37): Zur Kenntnis der Glaziation und des Buchenwaldes bei
Biogradsko jezero in Montenegro, Glasnik Botaničkog zavoda i bašte Univerziteta
u Beogradu 4(1): 24–41, Beograd.
ČERNJAVSKI, P., GREBENŠČIKOV, O., PAVLOVIĆ, Z. (1949): O vegetaciji i flori Ska-
darskog područja. Glasnik Prirodnjačkog Muzeja Srpske zemlje, B (1–2): 4–91,
Beograd.
ČUROVIĆ, M., STEŠEVIĆ, D., MEDAREVIĆ, M., CVJETIĆANIN, R., PANTIĆ, D.
AND SPALEVIĆ, V. (2011): Ecological and structural characteristics of monodo-
minant montane beech forests in the national park Biogradska gora, Montenegro
Archives of Biological Sciences, 63 (2), 429–440.
ĐAKONOVIĆ, F. (1977): Ekološke karakteristike priobalnog dela unutrašnjeg Boko-
kotorskog zaliva, Glasnik Šumarskog fakulteta u Beogradu 52: 221–234, Beograd.
ĐAKONOVIĆ, F. (1978): Dendroflora prioblanog dijela unutrašnjeg Bokokotorskog
zaliva, Glasnik Zavoda za zaštitu Prirode - Prirodnjačkog Muzeja, 11: 99–132,
Titograd.
EBEL, W. (1844): Zwölf Tage in Montenegro und ein Blick auf Dalmatien. Königsberg,
1844, (S. I-Iv, 1–176 & I-XXXIX).
FUKAREK, P. (1963): Prilog poznavanju dendrogeografskih i fitocenoloških odnosa
planina sjeverozapadne Crne Gore, Radovi Naučnog Društva Bosne i Hercegovi-
ne, 22(6): 113–166, Sarajevo.
GODICL, L. (1981): The protection of rare plants in nature reserves and national par-
ks in Yugoslavia, 491–502, In: SYNGE H. (ed.): The Biological Aspects of Rare
Plant Conservation. John Wiley & Sons, London.
GOĐEVAC, D., PEJIN, B., ZDUNIĆ, G., SAVIKIN, K., STEŠEVIĆ, D., VAJIS, V., MI-
LOSAVLJEVIĆ, S. (2008): Flavonoids from the aerial parts of Onobrychis monta-
na subsp. scardica. Journal of the Serbian Chemical Society 73(5): 525–529.
GREBENSCHIKOV, O.S. (1960): The vegetation of the Kotor Bay seabord (Crna Go-
ra, Yugoslavia) and some comparative studies with the caucasan seaboard of the
Black sea, Bull. M.va. Isp. Prirodii. Otd. Biologiji 65(6): 99–108.
GREUTER W., BURDET H.M., LONG G. (eds.) (1984–1989): Med–Checklist. A Cri-
tical Inventory of the Vascular Plants of the Circum–Mediterranean Countries
1 (1984), 3 (1986), 4 (1989). – Genève: Conservatoire et Jardin botaniques de la
Ville de Genève; Berlin: Secrétariat Med–Checklist, Botanischer Garten und Bo-
tanisches Museum Berlin– Dahlem.
GREUTER, W., RAAB-STRAUBE, E. (2011): Euro+Med Notulae, 5, Willdenowia 41:
129–138.
GROSS, L., KNEUCKER, A. (1902): Unsere Reise nach Istrien, Dalmatien, Montene-
gro, der Herzegovina und Bosnien im Juli und August 1900, Algemeine Botanisc-
he Zeitschrift, 1: 5–7, 3/4: 49–56, Karlsruhe.
HADŽIABALHOVIĆ, S., REDŽIĆ, S., BULIĆ, Z., TRAKIĆ, S. (2011): Chorological
additions to the flora of Montenegro, Glasnik Republičkog Zavoda za Zaštitu Pri-
rode Crne Gore, 31–32: 95–100, Podgorica.
HADŽIABLAHOVIĆ, S. (2010): The vascular flora of Ćemovsko polje (Montenegro),
Natura Montenegrina, 9: 7–143, Podgorica.
HADZIABLAHOVIC, S. (2012): Vicia loiseleurii (M. B.) D. Litvinov (Leguminosae) in
the flora of Montenegro, Natura Montenegrina, 11(3): 425–431.
HALÁCSY, E. (1906): Aufzählung der von Herrn Prof. Dr. L. Adamović im Jahre
1905 auf der Balkanhalbinsel gesammelten Pflanzen, Österreische Botanische
Zeitschrift, 56: 205–212.
HAYEK, A. (1917): Beitrag zur Kenntnis der Flora des Albanisch-Montenegrinishen
Grenzgebietes (Bearbeitung der von I. Dörfler im Jahre 1914 auf einer im Auftra-
ge der Keiserlichen Akademie der Wissenschaften unternommenen Forschun-
gsreise gesammelten Farn- und Blütenphlanzen), Denkschriften der keiserlichen
Akademie der Wissenschaften, Mathematisch-naturwissenschaftlische Klasse,

94: 127–210, Wien.
HAYEK, A. (1924): Plantae novae orientalis, Feddes Repertorium, 19: 333–335.
HENDRYCH, R. (1993): Bemerkung zur Balkanischen Art Trifolium pseudommedi-
um, Preslia 65: 131–145.
HEYWOOD, V. (2009): The impacts of climate change on plant species in Europe -
Final version. Convention on the Conservation of European Wildlife and Natu-
ral Habitats, Standing Committee, T-PVS/Inf (2009) 9, 29th meeting Bern, 23–
26 November 2009.
HIRC, D. (1912): Iz bilinskoga svijeta Dalmacije, Oko Bokeljskoga zaliva i Orjen, Gla-
snik Hrvatskog Prirodoslovnog Društva, 24: 3–52, 94–109, 221–243, Zagreb.
HÖPFLINGER, F. (1964): Beträg zur Flora von Skutari (Nordalbanien), Mitteilungen
des Naturwissenschaften Vereines für Steirmark, 94: 92–106, Graz.
HORAK, B. (1900): Zweiter Beirtrag zur flora Montenegro’s, Österreichische Botanis-
che Zeitschrift, 50: 156–164 & 208–212, Wien.
HORVAT, I. (1934): Istraživanje vegetacije hercegovačkih i crnogorskih planina, Lje-
topis Jugoslovenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, 46: 101–113, Zagreb.
HORVATIĆ, S. (ed.) (1967–1973). Analitička flora Jugoslavije 1. Institut za botaniku
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
IVKOVIĆ, O. (1981): Rasprosranjenje adventivne vrste Lepidium virginisum u Jugo-
slaviji, Fragmenta Herbologica Jugoslavica, 19(2): 5–13.
JANCHEN, E. (1919): Beitrag zur Floristik von Ost-Montenegro, Österreichische Bo-
tanische Zeitschrift, 68: 77–98, 166–179, 254–286, 327–340, Wien.
JANKOVIĆ, M. (1962–1964 (1967): Peucedano-Pineetum heldreichii, nova zajednica
subendemičnog balkanskog bora na Orjenu, Glasnik Botaničkog zavoda i bašte
Univerziteta u Beogradu 2(1–4): 203–206.
JANKOVIĆ, M. (1965): Fritillario-Pinetum heldreichii, nova zajednica munike (Pinus
heldreichii) na Orjenu iznad Boke Kotorske, Arhiv Bioloških Nauka, 17(3): 17–18P,
Beograd.
JANKOVIĆ, M. (1966): Lauro-Castanetum sativae M. Jank., nova termofilna i eume-
diteranska zajednica pitomog kestena i lovora u Boki Kotorskoj i njena subasoci-
jacija ericetosum M. Jank. Kao degradacioni stupanj, Arhiv Bioloških Nauka, 18
(1): 9p-10p.
JANKOVIĆ, M. M., STEVANOVIĆ, V. (1983): Prilog poznavanju slatinske vegetacije

Boke Kotorske, Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina, Muzej grada Šibenika 10:
377–396, Šibenik.
JANKOVIĆ, M., BOGOJEVIĆ, R. (1962–1964 (1967)): Wulfenio-Pinetum mughi, no-
va zajednica planinskog bora i alpsko-prokletijske endemo-reliktne vrste Wulfe-
nia carinthiaca, Glasnik Botaničkog zavoda i bašte Univerziteta u Beogradu 2(1–
4): 95–130.
JANKOVIĆ, M., BOGOJEVIĆ, R. (1965): Robureto-Carpinetum orientalis, nova aso-
cijacija plavnih primorskih suma kod Ulcinja, Arhiv Bioloških Nauka, 17 (3): 15P-
16P, Beograd.
JASPRICA, N., RUŠČIĆ, M., KOVAČEVIĆ, S. (2007): The Chrysopogono grylli-Neri-
etum oleandri association in Croatia as compared to other Rubo ulmifolii-Neri-
on oleandri communities (Tamaricetalia, Nerio-Tamaricetea), Plant Biosystems
141(1): 40–50.
JOSIFOVIĆ, M. (ed.) (1970–1977): Flora SR Srbije, 1–9, SANU, Beograd.
JOVANČEVIĆ, R. (1982): Medonosna flora u Polimlju, Poljoprivreda i Šumarstvo,
XXVIII(3–4), 103–111, Titograd.
JOVANČEVIĆ, R., JOVANČEVIĆ, M., RAIČEVIĆ, S. (1990): Samoniklo korisno bilje
u slivovima Ćehotine, Lima i Tare, Poljoprivreda i Šumarstvo, XXXVI(3–4), 99–
111, Titograd.
JOVANOVIĆ, S., JAKOVLJEVIĆ, K., ĐORĐEVIĆ, V., VUKOJIČIĆ, S. (2013): Ruderal
flora and vegetation of the town of Žabljak, (Montenegro) – an overview for the
period 1990 – 1998, Botanica Serbica 37(1): 55–69.
KARAMAN V. (1997): Flora istočnog dela Bokokotorskog zaliva, Magistarski rad, Bi-
ološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, manuscript, Beograd.
KERNER, J. A. (1870): Beschreibung neuer Pflanzenarten der österreichischen Flora,
Österreichische Botanische Zeitschrift, 20: 8–10, Wien.
KUČERA J., MARHOLD K., LIHOVÁ J. (2010): Cardamine maritima Group (Brassi-
caceae) in the Amphi–Adriatic Area: AHotspot of Species Diversity Revealed by
DNA Sequences and Morphological Variation. – Taxon 59(1): 148–164.
KUŠAN, F. (1953): Prilog poznavanju flore crnogrsko-albanskih i makedonskih pla-
nina, Glasnik Biološke Sekcije Hrvatskog Prirodoslovnog Društva, 2(B): 178–190,
Zagreb.
LAKUŠIĆ R., KUTLEŠA LJ. & ŠOLJAN D. (1982): Specifičnosti flore i vegetacije dur-
mitorskog prostora, Glasnik Zavoda za zaštitu Prirode- Prirodnjačkog Muzeja, 15:
7–20, Titograd.
LAKUŠIĆ, D. (1993–94): Erico-Quercetum pubescentis ass. nova, nova šumska zajed-
nica sa područja Crnogorskog primorja, Ekologija 28(1–2)-29(1–2): 9–17, Beograd.
LAKUŠIĆ, D., STEVANOVIĆ, V. (1995): Draba bertiscea (D. sect. Aizopsis, Brassica-
ceae), a new species from. Montenegro (Yugoslavia), Willdeowia 25: 75–80.
LAKUŠIĆ, D., SURINA, B., NIKETIĆ, M., BARINA, Z. (2012): Distribution of Luna-
ria telekiana (Brassicaceae), a poorly known species of European concern, Botani-
ca Serbica 36 (2): (2012) 139 -144.
LAKUŠIĆ, R. (1966): Flora i ekosistemi planine Durmotora, In. Fauna Durmitora,
CANU, 18(11): 63–92.
LAKUŠIĆ, R. (1966): Vegetacija livada i pašnjaka na planini Bjelasici. Godišnjak Bio-
loškog Instituta, 19: 25–186, Sarajevo.
LAKUŠIĆ, R. (1968b): Planinska vegetacija jugoistočnih Dinarida, Glasnik Zavoda za
zaštitu Prirode- Prirodnjačkog Muzeja, 1: 9–75, Titograd.
LAKUŠIĆ, R. (1968a): Dvadeset novih vrsta u flori Crne Gore, Glasnik Muzeja Bosne
i Hercegovine 7: 231–235, Sarajevo.
LAKUŠIĆ, R. (1970): Florističke rijetkosti i vegetacijske zakonitosti planine Hajle,
Glasnik Zavoda za zaštitu Prirode- Prirodnjačkog Muzeja, 3: 49–66, Titograd.
LAKUŠIĆ, R. (1971/72): Specifičnosti flore i vegetacije crnogorskih kanjona, Glasnik
Zavoda za zaštitu Prirode- Prirodnjačkog Muzeja, 4: 157–169, Titograd.
LAKUŠIĆ, R. (1984): Flora i ekosistemi planine Durmitora. In. NONVEILLER, G.
„Fauna Durmitora“, I, CANU, 18(11): 63–92, Titograd.
LAKUŠIĆ, R. (1985): Novi rod i nove vrste za floru Crne Gore, Godišnjak Biološkog
Instituta, 38: 73–75, Sarajevo.
LAKUŠIĆ, R., BJELČIĆ, Ž., ŠILIĆ, Č., KUTLEŠA, LJ., MIŠIĆ, Lj. GRGIĆ, P. (1969): Pla-
ninska vegetacija Maglića, Volujaka i Zelengore, ANUBiH, Posebno Izdanje, 11(1):
171–188, Sarajevo.
LAKUŠIĆ, R., KUTLEŠA, LJ., ŠOLJAN, D. (1982): Specifičnosti flore i vegetacije Dur-
mitorskog područja. Glasnik Zavoda za zaštitu Prirode- Prirodnjačkog Muzeja,
15: 91–102, Titograd.
LAKUŠIĆ, R., MARKIŠIĆ, H. (1982): Nova vrsta roda Hedysarum L. na Prokltijama,

Glasnik Prirodnjačkog Muzeja Sarajevo, 21: 65–72.
LAKUŠIĆ, R., MILOJEVIĆ, B. (1972): Lekovito bilje na planinama Prokletija, Komo-
va i Bjelasice, Tokovi: 91–110, Ivangrad.
LAKUŠIĆ, R., MILOJEVIĆ, B. (1972): Lekovito bilje na planinama Prokletija, Komo-
va i Bjelasice, Tokovi: 91–110, Ivangrad.
LAKUŠIĆ, R., PAVLOVIĆ, D. (1976): Vegetacija Skadarskog jezera, Glasnik Zavoda za
zaštitu Prirode- Prirodnjačkog Muzeja, 9: 45–50, Titograd.
LAKUŠIĆ, R., PULEVIĆ, V. (1980): Rasporstranjenje i ekologija vrste Daphne malya-
na Blečić, Glasnik Zavoda za zaštitu Prirode- Prirodnjačkog Muzeja, 13: 23–27,
Titograd.
LAKUŠIĆ, R., REDŽIĆ S., MURATSPAHIĆ D. (1984): Zakonitosti singeneze vegetacije
na vertikalnom profilu Orjena, Bilten Društva ekologa BiH, 2:287–292, Sarajevo.
LAKUŠIĆ, R., REDŽIĆ, S. (1989): Flora i vegetacija vaskularnih biljaka u refugijal-
no-reliktnim ekosistemima kanjona rijeke Drine i njenih pritoka, CANU Glasnik
Odjeljenja za prirodne nauke, 7: 107–206, Titograd.
LAKUŠIĆ, R., VUČKOVIĆ, M., MARKIŠIĆ, H. (1985): Specifičnosti Prokletija, Zbor-
nik sa naučnog skup: Zaštita i unapređivanje plavskog dijela Prokletija, Plav 27–
28. VI, Plav.
LEUTE, G.H (1978): Ergebnisse einer botanischen Sammelreise durch das südliche
Jugoslawien im Jahre 1969, Annalen des Naturhistorischen Hofmuseum, 81: 75–
105, Wien.
LOVRIĆ, A.-Ž., RAC, M. (2006): Algal and hylophytic vegetation in Platamuni sea-
cliffs and related Montenegro coast, southeastern Adriatic. Periodicum Biologo-
rum, 108 (2): 189–202, Zagreb.
MARINKOVIĆ, P. (1996): Šume Nacionalnog Parka Durmitor, In: LJESEVIĆ M. (ed.):
Priroda Nacionalnog parka Durmitor, Geografski fakulet, Beograd.
MARKIŠIĆ, H. (1986): Prilog poznavanju flore Crne Gore, Glasnik Zavoda za zaštitu
MARKIŠIĆ, H. (2001): O nekim biljnim vrstama okoline Rožaja i sa Prokletija, Rožaj-
ski zbornik, 10: 323–335, Rožaje.
MARKIŠIĆ, H. (2002): Prilog poznavanju livadske vegetacije okoline Rožaja, Rožajski
zbornik, 11: 135–148, Rožaje.
MARKIŠIĆ, H. (2007): Medonosne biljke na planinama oko Rožaja, Rožajski Zbornik

13: 61–96, Centar za kulturu, Rožaje.
MARKIŠIĆ, H., MARTINOVIĆ, M. Ž. (1998): O nalazištu srpske ramondije (Ramon-
da serbica Panč.) u klisuri Bukovačke rijeke, Rožajski zbornik, 8: 203–225, Rožaje.
MARTINOVIĆ, Ž., MARKIŠIĆ, H. (2002): Priroda Rožaja, Centar za kulturu Roža-
je, Rožaje.
METHEW, B., GREY-WILSON C. (1971): Some flowers of Yugoslavia, Bulletin of the
Alpine Garden Society of Great Britain 39 (3): 190–201, Oxford.
MEREĎA, P. Jr., HODÁLOVÁ, I., KUČERA, J., ZOZOMOVÁ–LIHOVÁ, J., LETZ, R.
D., SLOVÁK, M. (2011): Genetic and Morphological Variation in Viola suavis s.l.
(Violaceae) in the Western Balkan Peninsula: Two Endemic Subspecies Revealed.
– Systematics and Biodiversity 9(3): 211–231.
MITRANOVIĆ, D. (1991(1913)): Nekoliko podataka o flori okoline Pljevalja, Biserka,
1: 4–8, Pljevlja.
MURAVJEV, N. (1935): Zur Kenntnis der Vegetation und Flora längs der Drina van
der Piva bis zum Lim, Zapiski Ruskogo Naučnogo Instituta, 12: 119–148, Beograd.
NIKETIĆ, M. (2000): Novi taksoni za floru Srbije u susedna područja, Zbornik rezi-
mea sa 6. SFES, p. 32–33.
NIKETIĆ, M., TOMOVIĆ, G., MELOVSKI, LJ., STEVANOVIĆ, V., MATEVSKI, V.
(2014): New species for the vascular flora of Republic of Macedonia and their dis-
tribution in the Balkan Peninsula, Botanica Serbica, 38(1): 57–67
OBRADOVIĆ, M. (1987): O ilirsko-mediteranskim endemima u flori okoline Herceg-
Novog, BOKA, 19: 261–273, Herceg-Novi.
OBRADOVIĆ, M. (1999): Endemi Dinarida u flori Herceg-Novog i šire okoline, BO-
KA, 21–22: 235–242, Herceg-Novi.
OBRADOVIĆ, M., BUDAK, V (1979): Prilog flori okoline Herceg Novog, BOKA 10/II:
107–121, Herceg-Novi.
OZINGA, W.A., SCHAMINÉE, J. H. J. (eds.) (2005): Target species – Species of Euro-
pean concern. Alterra-report 1119, Alterra, Wageningen.
PANČIĆ, J. (1875): Elenchus plantarum vascularium quas aestate a. 1873 in Crna
Gora legit. Dr. Jos. Pančić, Societas Erudita Serbica.
PANTOCSEK, J. (1873): Plantae novae quas aestate anni 1872 per Hercegovinam et
Montenegro collexit et descripsit (I-III), Österreichische Botanische Zeitschrift,
23: 4–6, 79–81, 265–268, Wien.
PANTOCSEK, J. (1874): Adnotationes ad floram et faunam Hercegovinae, Crnago-
rae et Dalmatiae, Verhandlungen des Vereins fure Naturkunde Neue Folge, Heft
II, 143 pp, Presburg.
PAROLLY, G. (1995). Ergänzungen zur Flora von Montenegro, Willdenowia, 25: 57-
74, Berlin.
PETROVIĆ, D. (2004): Floristička studija planine Sutorman, Magistarski rad, 1–153,
Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, manuskript, Beograd.
PETROVIĆ, D.(2011): Floristička i vegetacijska studija planinskog masiva Rumije,
Doktorka disertacija, PMF, Univerzitet Crne Gore, manuskript, Podgorica.
PETROVIĆ, D., STEŠEVIĆ, D. (2010a): Materials for the red book of vascular flora of
Montenegro (second contribution), Biologica Nyssana 1 (1–2): 27–34, Niš.
PETROVIĆ, D., STEŠEVIĆ, D. (2010b): Reports 151–155. In VLADIMIROV et al.:
New floristic records in the Balkans, Phytologia Balcanica, 14: 431–432, Sofia.
PETROVIĆ, D., STEŠEVIĆ, D., VUKSANOVIĆ, S. (2008): Materials for the Red book
of Montenegro. Natura Montenegrina 7: 605–631.
PETROVIĆ, D., STEŠEVIĆ, D., VUKSANOVIĆ, S. (2008): Materijals for the Red Book
of Montenegro, Natura Montenegrina 7(2): 605–631.
PITTONI, J. C. (1869): Tomas Pichler’s Reise nach Dalmatien und Montenegro,
Österreichische Botanische Zeitschrift, 19: 150–159, Wien.
PLOCEK, A. (1998): Three new species of Alchemilla in the Balkans. – Candollea 53:
309–320
POPOVIC, D. (1979): Savinska Dubrava kao prirodni resurs Herceg Novog, BOKA
10/II: 309–317, Herceg-Novi.
PULEVIĆ V. & LAKUŠIĆ R. (1983): Florističke zabilješke iz kanjona rijeke Cijevne,
Glasnik Zavoda za zaštitu Prirode- Prirodnjačkog muzeja, 16: 15–26. Titograd.
PULEVIĆ V., VINCEK D. (2004): Crna Gora vrata Balkana, Putopisi i zapisi evropskih
botaničara, Obod, Cetinje.
PULEVIĆ, V. (1966): Endemične i neke rijetke i prorijeđene vrste drveća u flori i vege-
taciji Crne Gore, Poljoprivreda i Šumarstvo 3: 81–97, Titograd.
PULEVIĆ, V. (1970): Euphorbia dendroides L., i Euphorbia wulfenii Hoppe u flori Cr-
ne Gore, Glasnik Zavoda za zaštitu Prirode- Prirodnjačkog Muzeja, 3: 67–69,
Titograd.
PULEVIĆ, V. (1973): Prilog flori Crne Gore, Glasnik Zavoda za zaštitu Prirode- Pri-
rodnjačkog muzeja, 6: 77–83, Titograd.
PULEVIĆ, V. (1976): Daphne laureola L.- rijetka vrsta u dendroflori Crne Gore, Poljo-
privreda i Šumarstvo, 22(4): 45–48.
PULEVIĆ, V. (1983): Zaštićene biljne vrste u Crnoj Gori, Glasnik Zavoda za zaštitu
Prirode- Prirodnjačkog muzeja, 16: 33–54, Titograd.
PULEVIĆ, V. (1984): Euphorbia prostrata Aiton, nova adventivna vrsta u flori Jugosla-
vije, Drugi kongres o korovima, Osijek 19–21. Jun 1984, p. 113–117.
PULEVIĆ, V. (2005): Građa za vaskularnu floru Crne Gore. Dopuna «Conspectus Flo-
rae Montenegrinae», Posebno izdanje Republikog zavoda za zaštitu prirode Crne
Gore, 218 pp, Podgorica.
PULEVIĆ, V. (2006): Botaničari i Crna Gora. Prirodnjački muzej Crne Gore, posebna
izdanja, knj. 2, 458 pp, Podgorica.
PULEVIĆ, V., BULIĆ, Z. (1990): Novosti iz flore Crne Gore, Bilten Društva ekologa
Bosne i Hercegovne, B (5): 85–88, Sarajevo.
PULEVIĆ, V., MIJUŠKOVIĆ, M. (1977): Korovska flora na nasipu željezničke pruge
preko Skadarskog jezera, Jugoslovensko Savjetovanje Primjene Herbicida na želje-
zničkim prugama i nasipima, 101–106, Zagreb.
PULEVIĆ, V., VINCEK, D. (2004): Crna Gora vrata Balkana– putopisi i zapisi evrop-
skih botaničara, 1–1058, Obod, Cetinje.
RECHINGER, K. H. (1935): Ergebnisse einer botanischen Reise in den Bertiscus
(Nordalbanische Alpen), Feddes Repertorium, 38: 127–152, 319–389, Berlin.
RECHINGER, K. H. (1953): Nachtäge und Berichtigungen zu „Ergebnise einer bota-
nischen Reise in den Bertiscus (Nordalbanische Alpen)“, Godišnjak Biološkog In-
stuta, 5(1–2), Sarajevo.
RISTIĆ, J., VIZI, O. (1981): Synoptic survey of the dominant macrophytes in Lake
Skadar, 117–125, In: KARAMAN, G., BEETON, A. M. (eds.): The Biota and Limno-
logy of lake Skadar, Titograd.
ROHLENA, J. (1902): Erster Beitrag zur Flora von Montenegro, Sitzungsberichte der
Böhmischen Gesselschaft der Wissenschaften, 1–26, Prag.
ROHLENA, J. (1903): Dritter Beitrag zur Flora von Montenegro, Sitzungsberichte der
Böhmischen Gesselschaft der Wissenschaften, 37: 1–71, Prag.
ROHLENA, J. (1903): Dritter Beitrag zur flora von Montenegro. Sitz.-Ber. Böhm. Ges.
Wiss. 1–71, Prag.
ROHLENA, J. (1907): Beitrag zur Flora von Montenegro, Magyar Botanikai Lapok,
6: 149–160, Budapest.
ROHLENA, J. (1911): Zwölter Beitrag zur flora von Montenegro. Sitz.-Ber. Böhm.
Ges. Wiss. 1–37, Prag.
ROHLENA, J. (1912): Fünfter Beitrag zur Flora von Montenegro, Sitzungsberichte
der Böhmischen Gesselschaft der Wissenschaften: 1–143, Prag.
ROHLENA, J. (1922): Addiamenta ad floram dalmaticam, Acta Botanica Bohemica,
1: 1–9, Prag.
ROHLENA, J. (1922): Addiamenta ad floram dalmaticam, Acta Botanica Bohemica,
1: 26–34, Prag.
ROHLENA J. (1931): Achter Beitrag zur Flora von Montenegro, Sitzungsberichte der
Böhmischen Gesselschaft der Wissenschaften, 35: 1–28, Prag.
ROHLENA, J. (1933): Neunter Beitrag zur Flora von Montenegro, Sitzungsberichte
der Böhmischen Gesselschaft der Wissenschaften: 1–20, Prag.
ROHLENA, J. (1936): Elfter Beitrag zur Flora von Montenegro und (Macedonien),
Sitzungsberichte der könig. Böchemischen Gesellschaft der Wissenschaften in
Prag, 1:21, Prag.
ROHLENA, J. (1942): Conspectus florae Montenegrinae, Preslia, XX-XXI: 1–506,
Prag.
ROMAN, D. (2009): A new species of the Sempervivum marmoreum group in Cen-
tral Europe. Preslia 81: 293–308.
RUDSKI, I. (1935): Botaničke znamenitosti Štedina u Crnoj Gori, Priroda, 25(4):
103–107, Zagreb.
RUDSKI, I. (1949): Ekskurzija na Žljeb i Mokru planinu, Prirodnjački Muzej Srpske
Zemlje, 23: 1–65, Beograd.
SAGORSKI, E. (1897): Mitteilungen üner die in Montenegro gesammelten Pflanzen,
Thüringer Botanischen Vereins, 11: 15–16, Jena.
SAGORSKI, E. (1904): Über Vicia ochrolouca Ten. und Vicia albescens n.sp., Österreic-
hische Botanische Zeitschrift, 53: 366–367, 463, Wien.
SAGORSKI, E. (1911): Über einiger Arten aus dem illyrischen Florenbezirk, Österreic-
hische Botanische Zeitschrift, 61: 11–21 & 88–96, Wien.
SAGORSKI, E. (1914): Vierter Beitrag zur illyrischen Flora, Allgemeine Botanische
Zeitscrift, 20: 33–36, 54–57 & 65–74, Karlsruhe.
SARIĆ, M., DIKLIĆ, N. (eds.) (1989): Flora SR Srbije, 10 (2), SANU, Beograd.
SARIĆ, M. (ed.) (1992): Flora Srbije, 1 (2 izd.). SANU. Beograd.
ŠATOVIĆ, F. (1988): Brnistra (Spartium junceum) celulozovlaknasta mediteranska
biljka, Poljoprivreda i Šumarstvo 34(2–3): 61–77.
SIEBER, F. W. (1822): Neue und seltene Gewächse, Flora, 5(1): 241–248, Regensburg.
ŠILIĆ ; Č., (1967): Oreoherzogia pumila (Turra.) Vent subsp. illyrica subsp. nova, no-
vi endemični takson zapadnog dijela Balkanskog poluostrva, Posebni otisak Gla-
snika Zemaljskog Muzeja, VI- Prirodne Nauke, 61–79.
ŠILIĆ, Č. (1971): Drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides L.) interesantna biljka li-
toralne zone Sredozemlja, Biološki list 3: 35–38.
SLUŽBENI LIST REPUBLIKE CRNE GORE 76/2006: Riješenje o stavljanju pod za-
štitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Službeni list Republike Crne Gore br.
76/2006.
SLUŽBENI LIST REPUBLIKE SRBIJE 5/2010: Strogo zaštićene divlje vrste, Prilog I.
Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka,
životinja i gljiva Službeni glasnik Republike Srbije 5/2010.
ŠMARDA, J. (1968): Výsledky biogeografických cest do Jugoslávie v letech 1964–
1967, (II Výsledky botanických cest), Československá akademie vêd,. Geograficky
Ústav, 9: 1–128, Brno.
STANKOVIĆ-TOMIĆ, K. (1970): Flora Lovćena I, Zbornik Filozofskog Fakulteta, 7:
1–39, Priština.
STANKOVIĆ-TOMIĆ, K. (1972): Flora Lovćena II, Zbornik Filozofskog Fakulteta, 8:
1–50, Priština.
STEFANOVIĆ, V. (1979): Fitocenoza javora i lipe (Aceri-Tilietum mixtum Stef. 1974) u
nekim kanjonima Dinarida, In: RAUŠ, Đ. (ed.): Drugi kongres ekologa Jugoslavije,
Savez Društava ekologa Jugoslavije, 1083–1112, Zagreb.
STEŠEVIĆ, D & JOGAN N. (2007): Additions to the flora of Montenegro: Setaria

verticilliformis Dumort., Setaria viridis (L.) PB. subsp. pycnocoma (Steud) Tzvel.,
Impatiens balsamina L. and Catalpa bignoniodes Walt., Natura Montenegrina 6,
153–160.
STEŠEVIĆ, D, JOVANOVIĆ S. (2005): Contribution to the knowledge of non indige-
nous flora of Montenegro, 65–79, In: TERZIĆ, S. (ed.): Book of Papers from Sci-
entific Meeting in honor of 25th Anniversary of Faculty of Sciences in Podgorica.
STEŠEVIĆ, D, JOVOVIĆ Z. (2002): The contribution to the knowledge of potato crop
flora near Pljevlja, Agriculture and Forestry, Vol. 48, 1–2, 45–57, Podgorica.
STEŠEVIĆ, D., JOVANOVIĆ, S. (2008): Flora of the city of Podgorica, Montenegro
(Taxonomic analysis), Arch. Biol. Sci.Belgrade, 60 (2):245–253
STEŠEVIĆ, D. (2001): Flora kraških polja u Piperskom kraju Crne Gore, Magistarska
teza, 1–95, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.
STEŠEVIĆ, D. (2009): Ekološko-fitogeografska studija flore šireg gradskog područ-
ja Podgorice. Doktorska teza, 1–335, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu,
Beograd.
STEŠEVIĆ, D., CAKOVIĆ, D. (2013): Katalog vaskularne flore Crne Gore, tom I. CA-
NU. Odjeljenje prirodnih nauka, Knjiga 7.
STEŠEVIĆ, D., CAKOVIĆ, D., JOVANOVIĆ, S. (2014): Urban flora of Podgorica (Mon-
tenegro), Ecologica Montenegrina 1(4): 1–171
STEŠEVIĆ, D., DRESCHER, A. (2010): Additions to the vascular flora of Montenegro
(new taxa and new records), Natura Montenegrina 10(1): 7–16.
STEŠEVIĆ, D., PETROVIĆ, D., BUBANJA, N., VUKSANOVIĆ, S. & BIBERDŽIĆ,
V. (2008): Contribution to the flora of montenegro (Supplementum to the ma-
terial for vascular flora of Montenegro), Natura Montenegrina, 7(3): 463–480,
Podgorica.
STEŠEVIĆ, D., PETROVIĆ, D. (2010): Preliminary list of plant invaders in Montene-
gro, Biologica Nyssana 1 (1–2): 35–42
STEVANOVIĆ V., LAKUŠIĆ, D. (1996): Florističke i florogenetske karakteristike vi-
sokoplaninske flore Durmitora, Geografski fakultet, Posebna izdanja 8: 206–219,
Beograd.
STEVANOVIC, B., STEVANOVIC, V. (1984). Morfo-anatomske karakteristike nekih
značajnih hazmofita subalpijske vegetacije stena na planini Orjen u Crnoj Gori.
Bull. Inst.Bot. Univ. Beograd, 18, 59–76.
STEVANOVIĆ, V. (1996): Sedum stellatum L., nova vrsta u flori Jugoslavije, Ekologi-
ja 31(2): 79–82
STEVANOVIĆ, V., LAKUŠIĆ, D. (1991): O rasprostranjenju vrste Geum reptans L. (Ro-
saceae) u Jugoslaviji, Glasnik Prirodnjačkog Muzeja u Beogradu, B (46): 39–46.
STEVANOVIĆ, V., NIKETIĆ, M., JOVANOVIĆ, S., LAKUŠIĆ, D. & BULIĆ, Z. 1990–
1991 (1993). Novi taksoni za vaskularnu floru Durmitora. - Bull. Inst. Bot. Univ.
(Beograd) 24–25: 97–104.
STEVANOVIĆ, V., NIKETIĆ, M., LAKUŠIĆ, D. (1991): Chorological additions to the
flora fo eastern Yugoslavi, Flora Mediterranea 1: 121–142.
STEVANOVIĆ, V., NIKETIĆ, M., LAKUŠIĆ, D. (2001): Pedicularis ernesti-mayeri (P.
subsect. Comosae, Scrophulariaceae), a new species from Mt Prokletije (Yugosla-
via). - Razprave IV. Razreda SAZU, XLII-2: 210–226.
STEVANOVIĆ, V., VASIĆ, V. (1995): Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od
međunarodnog značaja, Ecolibri, Beograd.
STUDNICZKA, C. (1890): Beitrage zur Flora von Suddalmatien, Verhandlungen des
Zoologisch– Botanisch Gesselschaft, 40: 55–84, Wien.
ŠKRIJELJ, I. (2013): Floristička studija Petnjice. Specijalistički rad. Univerzitet Crne
Gore, PMF, Studijski program Biologija.
TOMIĆ, Z. (1988): Šume kitnjaka i cera (Quercus petraeae- cerris Stef. 83) u Volvode-
ru, Poljoprivreda i Šumarstvo, 34 (1): 51–61, Podgorica.
TOMMASINI, M. (1835): Botanische Wanderungen im Kreise von Cattaro, Flora, 2:
1–59, Regensburg.
TOMOVIĆ G., NIKETIĆ M., LAZAREVIĆ M, MELOVSKI LJ. (2016): Taxonomic Re-
assessment of Viola aetolica and Viola elegantula (V. sect. Melanium, Violaceae),
with Descriptions of Two New Species from the Balkan Peninsula. Phytotaxa 253:
237–265.
TOMOVIĆ, I. & STEŠEVIĆ, D (2007): Duchesnea indica (Andr.) Focke, new alien spe-
cies in the flora of Montenegro, Natura Montenegrina vol. 6. 161–163
TPVS46A (2001): Convention on the Conservation of European Wildlife and Natu-
ral Habitats. Biennial reports (1999–2000). Standing Committee, 21st meeting
Strasbourg, T-PVS (2001) 46, 26–30 November 2001.
TRINAJSTIĆ, I. (ed.) (1973–1980): Analitička fl ora Jugoslavije 1, 2, Institut za bota-
niku Sveučilišta u Zagrebu.
TRINAJSTIĆ, I. (1989): Prilog poznavanju vegetacije priobalnih sprudova razreda

Ammophiletea Br.-Bl. Et Tx. 1943 u Crnogorskom primorju, CANU; Glasnik odje-
ljenja prirodnih nauka 7: 45–51.
TRINAJSTIĆ, I., PAVLETIĆ, Z. (1990): Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajstić
1973 u Crnogorskom primorju, Poljoprivreda i Šumarstvo, 34(3–4): 22–27.
VANDAS, K. (1888): Beiträge zur Kenntniss der Flora von Süd-Hercegovina, Österreic-
hische Botanische Zeitschrift, 38: 329–337, Wien.
VANDAS, K. (1892): Dalši prispěvky ku poznami kveteny Bosanské a Hercegovske,
Rozpravy České Akademie Cisarě Františka Josefa pro vědy, slovesnost auměni,
28: 4–43, Prag.
VANGJELI J., RUCI B. & MULLAJ A. (1995): Libri i Kuq, Tiranë.
VESELÝ, J. (1890): Ein Ausflug in die Krivošije und auf den Orjen, Wiener Illustrirte
Garten Zeitung, 15: 383–388, Wien.
VIERHAPPER, F. (1915): Beitraege zur Kenntnis der Flora Kretas, Öster.Bot.Zeischr,
65: 21–29.
VISIANI, R. (1829): Ergämgungsblätter zur Flora Plantae Rariore in Dalmatia recens
detectae, Flora oder Botanische Zeitschrift 12(1): 1–24, Regensburg.
VISIANI, R. (1829): Ergämgungsblätter zur Flora Plantae Rariore in Dalmatia recens
detectae, Flora oder Botanische Zeitschrift 12(1): 1–24, Regensburg.
VISIANI, R. (1830): Plantae dalmaticae nunc primum editae, Flora oder Botanische
Zeitschrift 14(1): 49–53, Regensburg.
VISIANI, R. (1842–1852): Flora Dalmatica, 1–3, Lipsiae.
VISIANI, R. (1872): Florae Dalmaticae supplementum, Memorie dell’i.r.Instituto Ve-
neto di Science, Lettere ed Arti, 16: 1–189, Venezia.
VISIANI, R. (1877–1882): Florae Dalmaticae supplementum alterum, adjectisplan-
tis in Bosnia, Hercegovina et Montenegro crescentibus, Pars I, II, Memorie
dell’i.r.Instituto Veneto di Science, Lettere ed Arti, 20–21, Venezia.
VUKIĆEVIĆ E., VUČKOVIĆ M. (1974): Dendroflora Cetinja. Zbornik radova sa Sim-
pozijuma povodom 100-godišnjice prve jugoslovenske dendrologije Josifa Panči-
ća. Naučni skupovi SANU, Knjiga 1: 111–124, Beograd.
VUKSANOVIĆ S., PETROVIĆ, D. (2007): The flora and vegetation of Salt works in Ul-
cinj, Natura Montenegrina 6: 53–61, Podgorica.
VUKSANOVIĆ, S. (2003): Flora planine Babji zub. Magistarski rad, 1–144. Biološki
fakultet, Univezitet u Beogradu, manuskript.
VUKSANOVIĆ, S: (2016): Rasprostranjenje, horološka struktura i centri diverziteta
balkanske endemične flore u Crnoj Gori, doktorska disertacija, p. 1–331, Biološki
fakultet, Univerzitet u Beogradu.
WEISS, E. (1866): Floristisches aus Istrien, Dalmatien und Albanien, Verhandlungen
des Zoologisch– Botanisch Gesselschaft, 16: 571–584
WEISS, E. (1867): Floristisches aus Istrien, Dalmatien und Albanien, Verhandlungen
des Zoologisch– Botanisch Gesselschaft, 16: 571–584, Wien.
WRABER, T. (1982): Eurphorbia pancicii G. Beck notula, Glasn. Republ. Zavoda.
Zašt. Prirode – Prirodnjačkog muzeja Titograd 15: 77–84.
WRABER, T. (1988a): The discovery of Dianthus nitidus Waldst. & Kit. N Montene-
gro (Yugoslavia), Biol. Vestnik 36(3): 93–106.
WRABER, T. (1988b): Zum Vorkommen von Centranthus longiflorus Steven auf der
Balkanhalbinsel, Biol. Vestnik 36(4): 95–102.
WRABER, T. (1989): Botanički izlet v gusinjske Prokletije, Proteus, 51: 291–297.
INDEX
Abutilon avicennae 427 Agrimonia eupatoria f.
Abutilon theophrasti 427 grossedentata 130
Acacia dealbata 233 Agrimonia eupatoria f. longifolia 130
Acacia julibrissin 233 Agrimonia eupatoria subsp. procera 131
Acetosella alba 353 Agrimonia glandulosa 131
Acetosella articulata 354 Agrimonia leroyi 131
Actaea dioica 145 Agrimonia procera 131
Adenolinum alpinum 373 Agrimonia robusta 131
Adenolinum angustifolium 374 Agrimonia suaveolens 131
Adenolinum austriacum 373 Agrimonoides stenantha 144
Andrachne telephioides 381
Adenolinum barbatulum 373
Andrachne asperula 381
Adenolinum marginatum 373
Andrachne cretica 381
Adenolinum perenne 378
Andrachne nummulariifolia 381
Adenolinum provinciale 373
Andrachne pojarkoviae 382
Adenolinum pyrenaicum 373
Andrachne rotundifolia 382
Aethionema banaticum 19 Andrachne virescens 382
Aethionema creticum 19 Andrachne vvedenskyi 382
Aethionema glaucescens 20 Anisophyllum humifusa 395
Aethionema graecum 20 Anisophyllum peplis 400
Aethionema longistylum 73 Anisophyllum prostratum 402
Aethionema saxatile Arkopoda luteola 100
subsp. saxatile 19 Aruncus vulgaris 145
Aethionema saxatile subsp. Alaternus angustifolia 422
graecum 20 Alaternus glabra 422
Agaloma marginata 397 Alaternus hispanicus 422
Agrimonia acutifolia 131 Alaternus variegata 422
Agrimonia agrimonoides 144 Albizia julibrissin 233
Agrimonia eupatoria 130 Alcea biennis 428
Alcea pallida 428 Alchemilla glareosa 134

Alcea rosea 428 Alchemilla glaucescens 135
Alchemilla acutangula 131 Alchemilla glaucescens var. serbica 135
Alchemilla acutiloba 131 Alchemilla glomerulans 136
Alchemilla alpina subsp. hoppeana 137 Alchemilla gorcensis 136
Alchemilla alpina var. hoppeana 137 Alchemilla gracilis 139
Alchemilla alpestris 134 Alchemilla gracillima 141
Alchemilla alpestris var. frigens 134 Alchemilla heterophylla 136
Alchemilla alpestris subsp. Alchemilla hoppeana 137
montana 133 Alchemilla hoppeana var.
Alchemilla alpestris var. montana angustifolia 137
Alchemilla amphiargyrea 132 Alchemilla hoppeana var. angustifolia
Alchemilla arvensis 143 subvar. conjuncta 137
Alchemilla bertiscea 132 Alchemilla hoppeana var. angustifolia
subvar. leptoclada 137
Alchemilla bulgarica 456
Alchemilla hoppeana var. angustifolia
Alchemilla catachnoa 132
subvar. sericea 137
Alchemilla cleistophylla 133
Alchemilla hoppeana var. angustifolia
Alchemilla colorata 132
subvar. velebitica 137
Alchemilla connivens 133
Alchemilla hungarica 139
Alchemilla coriacea subsp.
Alchemilla hybrida subsp. colorata 132
straminea 140
Alchemilla hybrida subsp. flabellata 135
Alchemilla cuatrecasasii 132 Alchemilla hybrida subsp.
Alchemilla delicatula 143 glaucescens 136
Alchemilla exigua 133 Alchemilla illyrica 132
Alchemilla fallax 134 Alchemilla incisa 137
Alchemilla fissa 135 Alchemilla ivonis 136
Alchemilla fissa subsp. pyrenaica 135 Alchemilla kotulae 141
Alchemilla flabellata 135 Alchemilla lanuginosa 138
Alchemilla flabellata subsp. Alchemilla libericola 134
colorata 132 Alchemilla lineata 138
Alchemilla frigens 134 Alchemilla micans 138
Alchemilla glaberrima 135 Alchemilla montana 133
Alchemilla glaberrima subsp. glabra 135 Alchemilla montenegrina 139
Alchemilla glaberrima subsp. incisa 137 Alchemilla monticola 139
Alchemilla glabra 134 Alchemilla opizii 138
Alchemilla glacialis 136 Alchemilla oskarssonii 136
Alchemilla gracilis 137 Alchemilla palmata subsp. micans 138
Alchemilla palmata subsp. Alchemilla vulgaris subsp. lineata 138

subcrenata 141 Alchemilla vulgaris subsp. micans 138
Alchemilla palmatifida 135 Alchemilla vulgaris subsp. montana 133
Alchemilla pampaniniana 141 Alchemilla vulgaris subsp. palmata 139
Alchemilla pascualis 139 Alchemilla vulgaris subsp.
Alchemilla polonica 139 pastoralis 139
Alchemilla pratensis 140 Alchemilla vulgaris subsp.
Alchemilla pseudoexigua 133 pyrenaica 135
Alchemilla pseudomicans 136 Alchemilla vulgaris subsp.
Alchemilla psilophylla 134 straminea 141
Alchemilla pubescens 135 Alchemilla vulgaris subsp.
Alchemilla pubescens var. subcrenata 141
glaucescens 135 Alchemilla vulgaris var. subsericea 135
Alchemilla pungentiflora 141 Alchemilla vulgaris subsp.
Alchemilla pusilla 133 xanthochlora 142
Alchemilla pyrenaica 135 Alchemilla xanthochlora 142
Alchemilla reniformis 140 Alliaria officinalis 20
Alchemilla rubidula 140 Althaea arborea 432
Alchemilla silvestris var. pastoralis 139 Althaea balearica 429
Alchemilla straminea 140 Althaea biennis 428
Alchemilla subconnivens 133 Althaea cannabina 429
Alchemilla subcrenata 141 Althaea hirsuta 429
Alchemilla submamillata 141 Althaea micrantha 430
Alchemilla subtatrica 141 Althaea narbonensis 429
Alchemilla suecica 134 Althaea kotschyi 429
Alchemilla sylvestris 139 Althaea officinalis 429
Alchemilla tatricola 141 Althaea officinalis subsp. micrantha 430
Alchemilla triformiloba 141 Althaea officinalis subf. mollis 429
Alchemilla truncata 134 Althaea officinalis subsp.
Alchemilla venosula 141 pseudoarmeniaca 430
Alchemilla vincekii 142 Althaea officinalis var.
Alchemilla vulgaris subsp. pseudoarmeniaca 430
acutangula 131 Althaea rosea 428
Alchemilla vulgaris subsp. alpestris 134 Althaea taurinensis 429
Alchemilla vulgaris subsp. Alliaria petiolata 20
connivens 133 Alyssanthus corymbosus 36
Alchemilla vulgaris subsp. glabra 134 Alyssanthus sinuatus 37
Alchemilla vulgaris var. glabra 135 Alyssoides bulgarica 21
Alyssoides graeca 21 Alyssum microcarpum 36

Alyssoides utriculata 21 Alyssum micropetalum 25
Alyssoides utriculata subsp. Alyssum minus 25
bulgarica 21 Alyssum murale subsp. murale 23
Alyssoides utriculata subsp. graeca 21 Alyssum murale f. pachyphyllum 23
Alyssoides utriculatum 21 Alyssum murale subsp. pichleri 23
Alyssum alyssoide 22 Alyssummutabile
Alyssum alyssoides var. perdurans 22 Alyssum nanum 25
Alyssum bosniacum 25 Alyssum obliquum 41
Alyssum calycinum 22 Alyssum ovirense 24
Alyssum campestre subsp. campestre 25 Alyssum parviflorum 25
Alyssum chalcidicum 23 Alyssum petraeum 36
Alyssum chlorocarpum 23 Alyssum petraeum Ard. var.
Alyssum collinum 25 edentulum 36
Alyssum corymbosum 35 Alyssum pichleri 23
Alyssum deltoideum 35 Alyssum pichlerif. stellulatum 23
Alyssum desertorum 22 Alyssum repens subsp. repens 24
Alyssum edentulum 36 Alyssum repens subsp.
Alyssum fastigiatum 23 transsilvanicum 24
Alyssum gemonense 36 Alyssum repens Baumg. subsp.
Alyssum gemonense subsp. petraeum 36 trichostachyum 24
Alyssumgintlii 39 Alyssum saxatile 36
Alyssum halimifolium 77 Alyssum saxatile L. subsp. arduinii 36
Alyssumincanum 39 Alyssum scardicum 25
Alyssum latifolium 25 Alyssum simplex 25
Alyssum litorale 23 Alyssum sinuatum 37
Alyssum maritimum 77 Alyssum trichostachyum 24
Alyysum micropetalum 25 Alyssum virescens 24
Alyssum minimum 22 Amelanchier ovalis 142
Alyssum minus 25 Amelanchier ovalis f. grandifolia 142
Alyssum montanum 23 Amelanchier ovalis f. grossedentata 142
Alyssum montanum var. graecum 23 Amelanchier ovalis f. macrophylla 142
Alyssum montanum subsp. graecum 23 Amelanchier vulgaris 142
Alyssum montanum subsp. pagense 23 Amelanchus ovalis 142
Alyssum montanum subsp. repens 24 Amonia agrimonoides 144
Alyssum montanum subsp. Amorpha fruticosa 233
scardicum 25 Amygdalus communis 184
Alyssum micranthum 25 Amygdalus dulcis 184
Amygdalus persica 186 Anthyllis vulneraria subsp.

Amygdalus prostrata 187 alpestris var. dinarica 236
Amygdalus salicifolia Anthyllis vulneraria var.
Amygdalus webbii 188 biebersteiniana 237
Anastatica syriaca 68 Anthyllis vulneraria subsp.
Anemone dodecaphylla 161 carpatica 236
Anisophyllum humifusum 395 Anthyllis vulneraria subsp.
Anisophyllum maculatum 396 corbierei 235
Ankylobus hamosus 243 Anthyllis vulneraria subsp.
Anthyllis albana 237 polyphylla 236
Anthyllis alpestris 236 Anthyllis vulneraria subsp.
Anthyllis aplestris var. dinarica 236 praepopera 238
Anthyllis arenaria 236 Anthyllis vulneraria subsp.
Anthyllis aurea 234 pulchella 237
Anthyllis aurea f. aurantiaca 234 Anthyllis vulneraria var. pulchella 237
Anthyllis biebersteiniana 237
Anthyllis vulneraria subsp.
Anthyllis carpatica 236
pulchella f. baldaccii 237
Anthyllis hermanniae 234
Anthyllis vulneraria subsp. pulchella
Antyllis illyrica 238
f. montenegrina 237
Anthyllis jacquinii 235
Anthyllis macrocephala 236
pulchella var. monticola 237
Anthyllis macrocephala var.
schiwereckii 237
pulchella var. scardica 237
Anthyllis montana subsp.
jacquinii 235 Anthyllis vulneraria subsp.
Anthyllis montana subsp. jacquinii rubriflora 238
f. atropurpurea 235 Anthyllis vulneraria var.
Anthyllis polyphylla 236 schiwereckii 237
Anthyllis praepropera 238 Anthyllis vulneraria subsp.
Anthyllis pulchella 237 spruneri 238
Anthyllis rosea 238 Anthyllis vulneraria subsp.
Anthyllis scardica 237 spruneri var. illyrica 238
Anthyllis schiwereckii 237 Anthyllis vulneraria subsp.
Anthyllis spruneri 238 spruneri f. praepropera 238
Anthyllis valesiaca 236 Anthyllis vulneraria subsp. vulgaris 236
Anthyllis vulneraria subsp. Anthyllis vulneraria subsp.
alpestris 236 vulneraria 235
Anthyllis vulneraria subsp. Arabis hirsuta f. cordata

vulneraria var. pseudovulneraria subf. subglabrata 30
f. cattarensis 235 Arabis hirsuta subsp. euhirsuta 30
Aphanes arvensis 143 Arabis hirsuta f. etrusca 30
Aplarina prostrata 402 Arabis hirsuta subsp. gerardii
Arabidopsis halleri subsp. Arabis hirsuta subsp. planisiliqua 31
ovirensis 26 Arabis hirsuta subsp. sagittata 32
Arabidopsisthaliana 26 Arabis hirsuta var. sagittata 32
Arabis abietina 33 Arabis hirsuta subsp. sessilifolia 30
Arabisalpinasubsp. alpine 27 Arabis hirsuta var. subalpestris 30
Arabisalpinasubsp. caucasica 27 Arabis janitrix 27
Arabisalpinavar. decalvans 27 Arabis lusitanica 31
Arabis alpina f. denudata 27 Arabis madonia 29
Arabis alpina subsp. eualpina 27 Arabis malinvaldiana 28
Arabis alpina subsp. flavescens 28 Arabis muralis 29
Arabis alpina var. flavescens 28 Arabis muralis subsp. collina 29
Arabis alpina var. glabrata 27 Arabis muralis var. genuine 29
Arabis alpina subsp. linnaeana 27 Arabis muricola 29
Arabis alpina var. maioriflora Arabis nivalis 32
Arabis arcuata 28 Arabis nemorensis subsp.
Arabis auriculata 28 planisiliqua 31
Arabis bosniaca 33 Arabis nova 31
Arabis brownii 30 Arabis ochroleuca 33
Arabis cadmea 28 Arabis ovate 30
Arabis caucásica 27 Arabis ovirensis 27
Arabis ciliata 28 Arabis perfoliata 29
Arabis collina 29 Arabis petiolata 20
Arabis collina subsp. muricola 29 Arabis planisiliqua 31
Arabis constricta 32 Arabis procurrens 32
Arabis corymbiflora 28 Arabis recta 28
Arabis corymbiflora f. Incana 28 Arabis reverchonii 31
Arabis crepidipoda 29 Arabis sagittata 32
Arabis crispata 27 Arabis sagittata subsp. lusitánica 31
Arabis flavescens 28 Arabis saxatilis 31
Arabis gerardii 31 Arabis serpillifolia 32
Arabis glabra 29 Arabis sinaica 28
Arabis glabra subsp. pseudoturritis 30 Arabis sudetica 32
Arabis hirsuta 30 Arabis tenella 29
Arabis thaliana 26 Astragalus australis 239

Arabis turrita 33 Astragalus australis subsp. gerardii 239
Arabis turrita f. lasiocarpa 33 Astragalus bonannii 240
Arabis verna 34 Astragalus borysthenicus 245
Aremonia agrimonoides 144 Astragalus brachyceras 243
Argentina anserina 145 Astragalus buceras 243
Argentina rupestris 154 Astragalus campestris 305
Argentina supina 179 Astragalus carniolicus 247
Argyrolobium argenteum 238 Astragalus chlorocarpus 245
Argyrolobium dalmaticum 238 Astragalus cicer 240
Argyrolobium linnaeanum 238 Astragalus circassicus 245
Argyrolobium zanonii 238 Astragalus dacicus 245
Aria chamaemespilus 229 Astragalus depressus 240
Aria crantzii 229 Astragalus depressus var. bonanni 240
Aria graeca 230 Astragalus depressus var.
helminthocarpus 240
Aria mougeotii var. austriaca 228
Astragalus depressus var. hirtus 240
Aria torminalis 231
Astragalus depressus var. ioleucus 240
Armoracia lapathifolia 34
Astragalus depressus f. leucophaeus 240
Armoracia rusticana 34
Astragalus depressus var. medius 241
Armoracia sativa 34
Astragalus depressus var.
Arthrolobium scorpioides 251
tasheliensis 241
Arthrolobium tauricum 251
Astragalus dorcoceras 243
Aronia amelanchier 142
Astragalus echinoides 239
Aronia chamaemespilus 229
Astragalus embergeri 243
Aruncus dioicus 145 Astragalus erinaceus 239
Aruncus sylvestris 145 Astragalus fiale 241
Aruncus vulgaris 145 Astragalus gerardii 239
Aspalthium bituminosum 247 Astragalus glycyphyllus 242
Astilbe aruncus 145 Astragalus glycyphyllus f. bosniacus 242
Asterosedum stellatum 111 Astragalus glycyphylloides subsp.
Astragalus aegyptiacus 243 glycyphylloides 241
Astragalus ancistron 243 Astragalus glycyphyllos subsp.
Astragalus angustifolius 239 glycyphylloides 242
Astragalus arenarius var. Astragalus glycyphylloides
multijugus 245 var. petrovici 242
Astragalus argenteus 246 Astragalus glycyphylloides
Astragalus arnoceras 243 subsp. serbicus 242
Astragalus glycyphylloides Astragalus mediterraneus 246

var. serbicus 242 Astragalus microphyllus 240
Astragalus gremlii 243 Astragalus monspessulanus
Astragalus halleri 456 subsp. illyricus 244
Astragalus hamosus 243 Astragalus montanus 307
Astragalus hamosus var. ancistron 244 Astragalus mucronatus 240
Astragalus hamosus subsp. Astragalus muelleri 246
brachyceras 244 Astragalus olympicus 239
Astragalus hamosus var. Astragalus oncocarpus 243
brachyceras 244 Astragalus onobrychis 245
Astragalus hamosus var. brevipes 244 Astragalus onobrychis var.
Astragalus hamosus var. brevipes 244 albiflorus 245
Astragalus hamosus var. buceras 244 Astragalus onobrychis var. alpinus 245
Astragalus hamosus subsp. Astragalus onobrychis var.
embergeri 244 banaticus 245
Astragalus hamosus var. Astragalus onobrychis var.
macrocarpus 244 brevifoliatus 245
microcarpus 244 chlorocapus 245
multiflorus 244 linearifolius 245
Astragalus hamosus var. pumilus 244 Astragalus onobrychis var.
Astragalus hamosus var. multijugus 245
subcurvatus 244 Astragalus onobrychis var. rigidus 245
Astragalus hamosus subsp. verus 244 Astragalus onobrychis var.
Astragalus hamosus var. rochelianus 245
volubilitanus 244 Astragalus onobrychis var. skorpili 245
Astragalus hedysaroides 265 Astragalus onobrychis var. sofianus 245
Astragalus helminthocarpus 240 Astragalus onobrychis var.
Astragalus helveticus 239 stenophyllus 245
Astragalus illyricus 244 Astragalus onobrychis var.
Astragalus illyricus var. dinaricus 244 varnensis 245
Astragalus illyricus var. wulfenii 244 Astragalus onobrychis var. wagneri 245
Astragalus jacquinii 307 Astragalus pancicii 245
Astragalus krajinae 239 Astragalus paui 243
Astragalus leucophaeus 240 Astragalus petroviccii 242
Astragalus leucophyllus 239 Astragalus pilosus 307
Astragalus linearifolius 245 Astragalus psedonobrychis 245
Astragalus pseudo-cicer 240 Aurinia petraea 36

Astragalus retusus 239 Aurinia saxatilis 36
Astragalus rochelianus 245 Aurinia sinuata 37
Astragalus serbicus 242 Azarolus chamaemespilus 229
Astragalus sesameus 246 Azarolus torminalis 231
Astragalus sesameus var. Barbarea arcuata 39
brachycarpus 246 Barbarea balcana 38
Astragalus skorpilii 245 Barbarea bracteosa 37
Astragalus sofianus 245 Barbarea hirsuta 38
Astragalus soyeri 244 Barbarea intermedia 38
Astragalus stribrnyi 243 Barbarea intermedia var. intermedia 38
Astragalus taeckholmianus 243 Barbarea intermedia var. gautieri 37
Astragalus taygeteus 239 Barbarea lepuznica 38
Astragalus trichocarpus 245 Barbarea macrophylla 38
Astragalus troizkii 245 Barbarea perennis 38
Astragalus varius 246 Barbarea prostrate 38
Astragalus varnensis 245 Barbarea pirenaica 38
Astragalus vegliensis 246 Barbarea rivularis 38
Astragalus vesicarius 240 Barbarea sicula var. prostrata 38
Astragalus vesicarius subsp. Barbarea silvestris 38
carniolicus 247 Barbarea stolonifera 38
Astragalus vesicarius var. Barbarea taurica 39
pastellianus 247 Barbarea vulgaris subsp. arcuata 39
Astragalus virgatus 246 Barbarea vulgaris var. arcuata
Astragalus volubilitanus 243 Barbarea vulgaris subsp. intermedia 38
Astragalus wulfenii 244 Barbarea vulgaris var. macrophylla 38
Astrolobium scorpioides 251 Barbarea vulgaris subsp. vulgaris 38
Aubrieta columnae subsp. croatica 35 Batidea idaea 218
Aubrieta croatica 35 Bernullia acaulis 160
Aubrieta deltoidea 35 Bernullia hybrida 161
Aubrieta deltoidea var. cithaeronea 35 Bernullia montana 160
Aubrieta deltoidea var. deltoidea 35 Bernullia reptans 160
Aubrieta deltoidea var. microphylla 35 Bernullia rivalis 161
Aubrieta deltoidea var. sícula 35 Berteroaascendens 40
Aubrieta integrifolia 35 Berteroa gintlii 39
Aubrieta intermedia subsp. falcate 35 Berteroaincana 39
Aurinia corymbosa 35 Berteroaincanasubsp. stricta 40
Aurinia microcarpa 36 Berteroa incana var. trichocarpa 39
Berteroamutabilis 40 Brassica fruticulosa 42

Berteroa mutabilis var. cyclocarpa 40 Brassica hispida 64
Berteroa mutabilis var. viridis 40 Brassica maritima 43
Berteroa obliqua 41 Brassica nigra 42
Berteroaprocumbens 40 Brassica nigra var. laevigata 42
Berteroastricta 40 Brassica oleracea 43
Berteroa stricta f. stricta Brassica oleracea var. acephala 43
Berteroaviridis 40 Brassica oleracea var. botrytis 43
Biscutella cichoriifolia 41 Brassica oleracea var. capitata 43
Biscutella cichoriifolia var. hispida 41 Brassica oleracea var. gemmifera 43
Biscutella dilatata 41 Brassica oleracea var. gongylodes 43
Biscutella glabra 41 Brassica oleracea var. oleracea 43
Biscutella hispida 41 Brassica oleracea var. sabauda 43
Biscutella laevigata 41 Brassica oleracea var. sylvestris 43
Biscutella laevigata subsp. Brassica orientalis 57
eulaevigata f. integrata 41 Brassica rapa 43
Biscutella laevigata subsp. Brassica rapa subsp. sylvestris
eulaevigata var. Glabra 41 Brassica subhastata 95
Biscutella laevigata subsp. Brassica sylvestris 43
montenegrina 41 Brassica vesicaria 64
Biscutella longifolia 42 Bunias arvensis 44
Biscutella lucida 42 Bunias aspera 44
Biscutella montenegrina 42 Bunias brachyptera 44
Bismalva alcea 431 Bunias cakile 44
Bismalva moschata 432 Bunias erucago 44
Bituminaria bituminosa 247 Bunias erucago subf. integrifolia 44
Bona serratifolia 350 Bunias erucago subsp. macroptera 44
Bonaveria securidaca 312 Bunias macroptera 44
Bonjeanea hirsuta 258 Bunias tricornis 44
Brachiolobos amphibious 91 Bursa pastoris 46
Brachiolobos pyrenaicus 92 Buxus angustifolia 426
Brassica asperifolia 43 Buxus arborescens 426
Brassica arvensis 82, 95 Buxus fruticosa 426
Brassica bracteolate 42 Buxus marginata 426
Brassica erysimoides 64 Buxus sempervirens 426
Brassica campestris 43 Buxus tenuifolia 426
Brassica campestris var. rapa 43 Buxus vulgaris 426
Brassica campestris subsp. sylvestris 44 Cakile aegyptiaca 45
Cakile aegyptica 45 Capsella gracilis 47

Cakile edentula 45 Capsella heegeri 46
Cakile hispánica 45 Capsella mediterránea 46
Cakile littoralis 45 Capsella patagónica 46
Cakile marítima 44 Capsella rubella 47
Cakile marítimassp. aegyptiaca 45 Capsella ruderalis 46
Calepina cochlearioides 45 Capsella treviorum 46
Calepina corvinii 45 Capsella turoniensis 46
Calepina irregularis 45 Cardamine acris 48
Calepina ruellii 45 Cardamine amara 48
Calicotome cretica 248 Cardamine bulbifera 48
Calicotome infesta 248 Cardamine bulbifera subf.
Calicotome infesta subsp. grandiflora 48
intermedia 248 Cardamine bulbifera f. pilosa 48
Calicotome spinosa subsp. villosa 248 Cardamine bulbifera f. ptarmicifolia 48
Calicotome villosa 248 Cardamine carnosa 49
Calicotome villosa var. cretica 249 Cardamine dentata 49
Camelina sativa 46 Cardamine digitata 54
Capparis orientalis 98 Cardamine enneaphyllos 50
Capparis rupestris 98 Cardamine glauca 50
Capparis spinosa 98 Cardamine glauca f. Longirostris 50
Capparis spinosavar. inermis 98 Cardamine glauca var. pancici 50
Capparis spinosa subsp. rupestris 98 Cardamine glauca var. scutariensis 50
Capparis spinosa var. rupestris 98 Cardamine glauca × maritima =
Capsella apetala 46 Cardamine rupestris 55
Capsella batavorum 46 Cardamine graeca 51
Capsella bursa-pastoris 46 Cardamine grandiflora 49
Capsella bursa-pastorisvar. alpicola 46 Cardamine halleri subsp. ovirensis 26
Capsella bursa-pastoris var. gracilis 46 Cardamine hayneana 53
Capsella bursa-pastoris var. Cardamine hirsuta 52
integrifolia 46 Cardamine impatiens 52
Capsella bursa-pastoris subsp. Cardamine lippizensis 92
occidentalis 46 Cardamine longirostris 51
Capsella bursa-pastoris Cardamine maglicensis 55
subsp. rubella 47 Cardamine maritima subsp.
Capsella bursa pastoris × rubella 48 maglicensis 55
Capsella bursa-pastoris subsp. typica 46 Cardamine maritima var. maglicensis 55
Capsella cóncava 46 Cardamine matthioli 53
Cardamine montenegrina 53 Cerasus acida 182

Cardamine multicaulis 52 Cerasus austera 182
Cardamine palustris 49 Cerasus avicularis 181
Cardamine pentaphyllos 54 Cerasus avium 181
Cardamine plumierii 54 Cerasus avium subsp. acida 183
Cardamine pratensis 54 Cerasus avium subsp. duracina 181
Cardamine pratensis var. apetala 53 Cerasus avium subsp. juliana 181
Cardamine pratensis subsp. dentate 49 Cerasus collina 183
Cardamine pratensis var. hayneana 53 Cerasus dulcis 181
Cardamine pratensis subsp. Cerasus duracina 181
matthioli 53 Cerasus fruticosa 184
Cardamine pratensis var. matthioli 53 Cerasus hortensis 181
Cardamine pratensis var. micrantha 53 Cerasus humilis 187
Cardamine pratensis subsp. paludosa 49 Cerasus juliana 181
Cardamine pratensis subsp. palustris 49 Cerasus laurocerasus 185
Cardamine pratensis var. palustris 53 Cerasus mahaleb 185
Cardamine pratensis var. parviflora 53 Cerasus mahaleb subsp. simonkaii 185
Cardamine pratensis var. Cerasus nigra 181
strictissima 53 Cerasus nigricans 181
Cardamine raphanifolia subsp. acris 48 Cerasus padus 186
Cardamine rocheliana 51 Cerasus prostrata 187
Cardamine serbica 55 Cerasus silvestris 181
Cardamine thalictroides 54 Cerasus varia 181
Cardaminopsis halleri subsp. Cerasus vulgaris 182
ovirensis 26 Cerasus vulgaris subsp. acida 183
Cardaminopsis ovirensis 26 Ceratonia siliqua 249
Cardaria draba 55 Cercis siliquastrum 249
Caryophyllata montana 160 Cervispina saxatilis 424
Caryophyllata reptans 160 Chabertia micrantha 204
Caryophyllata urbana 161 Chabertia sepium 190
Caryophyllata rivalis 161 Chamaecytisus austriacus 252
Cathartolinum agreste 374 Chamaecytisus ciliatus 254
Cathartolinum alternum 378 Chamaecytisus dalmaticus 238
Cathartolinum catharticum 375 Chamaecytisus danubialis 252
Cathartolinum corymbulosum 378 Chamaecytisus hirsutus 253
Cathartolinum gallicum 380 Chamaecytisus hirsutus
Cathartolinum strictum 379 subsp. polytrichus 255
Cathartolinum tenuifolium 379 Cytisus infestus 456
Cytisus kitaibelii 457 Chrozophora lepidocarpa 382

Chamaecytisus leucotrichus 254 Chrozophora obliqua 382
Chamaecytisus spinescens 255 Chrozophora sieberi 382
Chamaecytisus supinus 254 Chrozophora subplicata 382
Chamaecytisus supinus subsp. Chrozophora tinctoria 382
aggregatus 254 Chrozophora verbascifolia 382
Chamaecytisus tommasinii 256 Chrozophora warionii 382
Chamaemespilus alpina 229 Chrysaspis aurea 316
Chamaemespilus humilis 229 Chrysaspis badia 316
Chamaeplium officinale 96 Chrysaspis campestris 317
Chamaeplium polyceratium 96 Chrysaspis dubia 319
Chamaespartium sagittale 262 Chrysaspis velenovskyi
Chamaesyce humifusa 395 Chrysion biflorum 447
Chamaesyce jovetii 397 Chrysolinum strictum 379
Chamaesyce maculata 396 Chrysosplenium alternifolium 116
Chamaesyce malaca 402 Cicer arietinum 249
Chamaesyce maritima 400 Cicer ervoides 280
Chamaesyce peplis 400 Clypeola alyssoides 22
Chamaesyce prostrata 402 Clypeola gaudinii 56
Chamaesyce pseudonutans 397 Clypeola glabra 56
Chamaesyce supina 397 Clypeola hispida 56
Chamaesyce tracyi 397 Clypeola jonthlaspi 56
Chamaesyce villosior 402 Clypeola maritima 77
Characias amygdaloides 384 Cochlearia armoracia 34
Characias purpurea 386 Colutea arborescens 250
Cheiranthus cheiri 65 Colutea arborescens subsp. gallica 250
Cheiranthus coronopifolius 81 Colutea arborescens f. microphylla 250
Cheiranthus fenestralis 80 Colutea australis 240
Cheiranthus fruticulosus 81 Colutea glabra 240
Cheiranthus graecus 80 Conringia perfoliata 57
Cheiranthus incanus 80 Conringia austriaca 56
Cheiranthus sinuatus 80 Conringia orientalis 57
Cheiranthus tristis 81 Cochlearia decipiens 75
Cheiri murale 65 Cochlearia saxatilis 75
Chrozophora cordifolia 382 Comarum flavum 179
Chrozophora glabrata 382 Comarum palustre 146
Chrozophora hierosolymitana 382 Comarum supinum 179
Chrozophora integrifolia 382 Corniola tinctoria 264
Coronilla austriaca 267 Cotoneaster divaricatus 146

Coronilla coronata 251 Cotoneaster horizontalis 146
Coronilla cretica 311 Cotoneaster integerrimus 147
Coronilla elegans 311 Cotoneaster integerrimus
Coronilla emeroides 267 var. tomentosus 147
Coronilla emerus 267 Cotoneaster nebrodensis 147
Coronilla emerus subsp. emeroides 267 Cotoneaster orientalis 147
Coronilla latifolia 311 Cotoneaster pyracantha 189
Coronilla montana 251 Cotoneaster tomentosus 147
Coronilla scorpioides 251 Cotoneaster vulgaris 147
Coronilla securidaca 312 Cotoneaster vulgaris var. eriocarpus 147
Coronilla vaginalis 251 Cotoneaster vulgaris subsp.
Coronilla vaginalis f. aurantiaca 251 tomentosus 147
Coronilla varia 312 Cotoneaster vulgaris var.
Coronilla varia var. pauciflora 312 tomentosus 147
Coronilla varia f. recta 312 Cotyledon chlorantha 114
Coronilla valentina 252 Cotyledon horizontalis 114
Coronilla valentina subsp. glauca 252 Cotyledon parviflora 115
Coronilla valentina subsp. Cotyledon pendulina 115
pentaphylla 252 Cotyledon pendulinus 115
Coronilla valentina subsp. speciosa 252 Cotyledon tuberosa 115
Coronopus procumbens 57 Cotyledon umbilicus-veneris 115
Coronopus procumbens subsp. Cotyledon umbilicus-veneris
eu-verrucarius 57 subsp. pendulina 115
Coronopus ruellii 57 Cracca major 339
Coronopus squamatus 57 Cracca monanthos 338
Coronopus squamatus subsp. conradi 57 Cracca tenuifolia 350
Coronopus squamatus subsp. Cracca varia 352
eu-verrucarius 57 Crassula caespitosa 105
Coronopus verrucarius 57 Crataegus alpina 229
Corothamnus procumbens 255 Crataegus amelanchier 142
Cotinus coggygria 415 Crataegus aria 226
Cotinus coriarius 415 Crataegus aucuparia 227
Cotinus cotinus 415 Crataegus austera 230
Cotinus ellipticus 415 Crataegus bracteolaris 149
Cotinus velutinus 415 Crataegus brevispina 149
Cotoneaster coccineus 147 Crataegus chamaemespilus 229
Cotoneaster cotoneaster 147 Crataegus cotoneaster 147
Crataegus diversifolia 149 Crataegus monogyna subsp.

Crataegus dumosa 189 latiloba 149
Crataegus elegans 149 Crataegus monogyna subsp.
Crataegus germanica 148 leiomonogyna 149
Crataegus graeca 230 Crataegus monogyna subsp.
Crataegus hirsuta 149 monogyna 148
Crataegus humilis 229 Crataegus monogyna subsp. nordica 149
Crataegus inermis 149 Crataegus monogyna var. panachaica
Crataegus insegnae 149 Crataegus monogyna subsp.
Crataegus integerrima 149 plesivecensis 150
Crataegus intermedia 149 Crataegus monogyna subsp.
Crataegus jacquinii 149 polyacantha 150
Crataegus krima 149 Crataegus monogyna subsp.
Crataegus laevigata 151 tauscheri 150
Crataegus laevigata subsp. Crataegus monogyna var. typica 148
carnoviensis 151 Crataegus oxyacanthoides 151
Crataegus laevigata subsp. Crataegus oxyacantha subsp.
palmstruchi 151 monogyna 149
Crataegus laevigata subsp. vulgaris 151 Crataegus oxyacantha subsp.
Crataegus laevigata subsp. carnoviensis 151
walokochiana 151 Crataegus oxyacantha subsp.
Crataegus lasiocarpa 149 microphylla 152
Crataegus monogyna subsp. aegeiga 149 Crataegus oxyacantha subsp.
Crataegus monogyna subsp. oxyacanthoides 152
aguilaris 149 Crataegus oxyacantha subsp.
Crataegus monogynasubsp. polygyna 152
azarella 149 Crataegus oxyacantha subsp.
Crataegus monogyna var. azarella 149 vernicosa 152
Crataegus monogyna subsp. Crataegus palmstruchii 151
brevispina 149 Crataegus palmstruchii
Crataegus monogyna subsp. subsp. rhenana 152
inermis 149 Crataegus parvifolia 150
Crataegus monogyna subsp. Crataegus pauciflora 189
insegnae 149 Crataegus paucifoliata 150
Crataegus monogyna subsp. Crataegus pentagyna 456
intermedia 149 Crataegus petiolulata 150
Crataegus monogyna subsp. Crataegus popovii 150
jacquinii 149 Crataegus pulchella 150
Crataegus pyracantha 189 Cytisus candicans 261

Crataegus serotina 152 Cytisus capitatus 254
Crataegus subinermis 151 Cytisus ciliatus 254
Crataegus stevenii 150 Cytisus danubialis 252
Crataegus torminalis 231 Cytisus decumbens 253
Crataegus transalpina 150 Cytisus diffusus 253
Crataegus transalpinavar. Cytisus diffusus f. adpresse-pilosus 253
dasycarpa 149 Cytisus diffusus subf. glabricalyx 253
Crataegus umbellata 226 Cytisus dorycnioides 256
Crepinia andegavensis 194 Cytisus falcatus 254
Crepinia canina 194 Cytisus gallicus 254
Crepinia corymbifera 198 Cytisus hirsutissimus 254
Crepinia obtusifolia 198 Cytisus hirsutus subsp. ciliatus 253
Crepinia platyphylla 198 Cytisus hirsutus subsp. leucotrichus 253
Crepinia squarrosa 194 Cytisus hirsutus subsp.
polytrichus 255
Crepinia tomentella 193
Cytisus hirsutus subsp. ponticus 254
Croton obliquus 383
Cytisus hirsutus subsp. ciliatus
Croton patulus 383
var. alpestris 253
Croton tinctorius 382
Cytisus hirsutus subsp. hirsutus 253
Croton verbascifolius 383
Cytisus hirsutus subsp. leucotrichus 253
Cydonia communis 152
Cytisus infestus 457
Cydonia europaea 152
Cytisus kitaibelii 457
Cydonia lusitanica 152
Cytisus kunzeanus 261
Cydonia maliformis 152 Cytisus laburnum 278
Cydonia oblonga 152 Cytisus leucotrichus 254
Cydonia oblonga subsp. maliformis 153 Cytisus monspessulanus 260
Cydonia oblonga subsp. pyriformis 153 Cytisus nigricans 279
Cydonia sylvestris 152 Cytisus nigricans var. australis 279
Cydonia vulgaris 152 Cytisus nigricans var.
Cylactis saxatilis 220 mediterraneus 279
Cynocrambe prostrata 409 Cytisus nigricans var. sericeus 279
Cystium cicer 240 Cytisus pindicola 252
Cytisanthus radiatus 261 Cytisus polytrichus 255
Cytisus alpestris 254 Cytisus polytrichus var. demissus 255
Cytisus argenteus 238 Cytisus prostratus 254
Cytisus austriacus 252 Cytisus procumbens 255
Cytisus austriacus var. pauciflorus 252 Cytisus procumbens f. glabricalyx 255
Cytisus procumbens f. Dictamnus albus 409

interscendens 255 Dictamnus albus var. macedonicus 409
Cytisus pseudoprocumbens 253 Dictamnus fraxinella 409
Cytisus pumilus 254 Dictamnus macedonicus 409
Cytisus ramentaceus 308 Diopogon heuffelii 111
Cytisus sagittalis 262 Diplocyathium capitulatum 385
Cytisus spinescens 255 Diplotaxis muralis 58
Cytisus supinus 254 Diplotaxis scaposa 58
Cytisus tommasinii 256 Diplotaxis tenuifolia 58
Cytisus weldeni 457 Diplotaxis virgata subsp. platystylis 58
Cytisus zanonii 238 Dischidium biflorum 447
Dactylophyllum anserina 145 Dorycnium germanicum 256
Dactylophyllum ehrhartii 158 Dorycnium germanicum f. sericeum 256
Dactylophyllum fragaria 156 Dorycnium herbaceum 257
Daphne alpina 437 Dorycnium herbaceum f.
Daphne alpina subsp. alpina heterophyllum 257
f. glabrescens 437 Dorycnium herbaceum var.
Daphne alpina subsp. oleoides illyricum 257
var. glandulosa 440 Dorycnium herbaceum subsp.
Daphne alpina subsp. oleoides intermedium var. illyricum 257
f. pseudojasminea 440 Dorycnium hirsutum 258
Daphne blagayana 438 Dorycnium hirsutum var. hirtum 258
Daphne cneorum 438 Dorycnium hirsutum var. italicum 258
Daphne gnidium 438 Dorycnium intermedium 257
Daphne laureola 439 Dorycnium jordanii var.
Daphne malyana 439 germanicum 256
Daphne mezereum 440 Dorycnium pentaphyllum
Daphne oleoides 440 subsp. germanicum 256
Daphne passerina 441 Dorycnium pentaphyllum
Dasiphora anserina 145 subsp. herbaceum 257
Dasiphora reptans 177 Dorycnium strictum 258
Dentaria bulbifera 48 Dorycnium suffruticosum subsp.
Dentaria digitata 54 germanicum 256
Dentaria enneaphyllos 50 Draba affinis 61
Dentaria pentaphyllos 54 Draba aizoides 59
Descurainia sophia 58 Draba aizoides var. scardica 62
Dichrophyllum marginatum 397 Draba aizoon 61
Dichrophyllum variegatum 397 Draba aspera 59
Draba athoa 61 Dryas alpina 153

Draba balcanica var. skrivanekii 61 Dryas babingtoniana 153
Draba bertiscea 60 Dryas caucasica 153
Draba bosniaca 61 Dryas chamaedryfolia 153
Draba boueana 60 Dryas depressa 153
Draba doerfleri 94 Dryas eriopoda 153
Draba elongata 60 Dryas lanata 153
Draba elongata subsp. balcanica 60 Dryas lepida 153
Draba elongata subsp. balcanica Dryas montana 153
var. skrivanekii 60 Dryas octopetala 153
Draba elongatasubsp. balcanicaf. Dryas octopetala subsp. punctata 153
subaizoides 61 Dryas octopetala subsp. subincisa 154
Draba elongata f. semiglabra 60 Dryas pentaphyllea 153
Draba glabrescens 63 Dryas punctata 153
Draba lasiocarpa subsp. elongata 61 Dryas subincisa 153
Draba skrivanekii 61 Dryas vagans 153
Draba korabensis 60 Drymocallis rupestris 154
Draba kuemmerlei 60 Duchesnea indica 174
Draba lasiocarpa 60 Endoisila myrsinites 398
Draba lasiocarpa 62 Epurga lathyris 396
Draba longirostra 59 Eraclissa hexagyna 382
Draba longirostris var. capsularis 59 Eresda alba 98
Draba longirostrisvar. eriocarpa 59 Erodium aethiopicum 357
Draba longirostris var. erioscapa 59 Erodium althaeoides 358
Draba muralis 61 Erodium arenarium 357
Draba obconica 63 Erodium ballii 357
Draba parnassica 457 Erodium bipinnatum 357
Draba scardica 62 Erodium bocconei 359
Draba skrivanekii 61 Erodium botrys 356
Draba verna 62 Erodium chaerophyllum 357
Draba verna subsp. glabrescens 63 Erodium ciconium 356
Draba verna subsp. obconica 62 Erodium cicutarium 357
Draba verna subsp. praecox 63 Erodium cicutarium f. triviale 357
Draba verna subsp. spathulata 63 Erodium cicutarium f. triviale
Draba verna subsp. stenocarpa 63 subf. leucanthum 357
Druparia avium 181 Erodium cyconioides 356
Druparia mahaleb 185 Erodium danicum 357
Dryadea octopetala 153 Erodium gasparrinii 357
Erodium glutinosum 357 Eruca vesicaria subsp. longirostris 64

Erodium jacquinianum 357 Eruca vesicaria subsp. pinnatifida 64
Erodium malacoides 358 Eruca vesicaria subsp. sativa 64
Erodium malacoides var. Ervum ervoides 280
malvaceum 358 Ervum gracile 340
Erodium malvaceum 358 Ervum hirsutum 342
Erodium marcuccii 357 Ervum hirsutum var. leiocarpum 343
Erodium maritimum Ervum lathyroides 342
Erodium microphyllum Ervum lens 280
Erodium moschatum 359 Ervum loiseleurii 343
Erodium pilosum 357 Ervum nigricans 281
Erodium pimpinellifolium 357 Ervum pubescens 347
Erodium praecox 357 Ervum pubescens var. leiocarpum 343
Erodium primulaceum 357 Ervum sardoum 343
Erodium salzmannii 357 Ervum sylvaticum 281
Erodium staphylinum 357 Ervum terronii 343
Erodium sublyratum 357 Ervum tetraspermum 352
Erodium subtrilobum 358 Erysimum alliaria 20
Erodium tenuisectum 357 Erysimum arcuatum 39
Erodium tocranum 357 Erysimum barbarea 38
Erophila praecox 63 Erysimum boryanum 457
Erophila praecox subsp. glabrescens 63 Erysimum carniolicum 65
Erophila praecox subsp. subnitens 63 Erysimum canescens 66
Erophila spathulata 63 Erysimum cheiri 65
Erophila vernasubsp. verna 62 Erysimum comperianum 67
Erophila verna subsp. praecox 63 Erysimum diffusum 66
Erophila verna subsp. spathulata 64 Erysimum erysimoides
Erophila verna subsp. stenocarpa 64 Erysimum erysimoides var.
Eruca aurea 64 carniolicum 65
Eruca lanceolata 64 Erysimum erysimoides var.
Eruca longirostris 64 pannonicum 65
Eruca sativa 64 Erysimum erysimoidesf. Pantocsekii 65
Eruca sativa var. longirostris 64 Erysimum graecum 457
Eruca sativa subsp. longirostris 64 Erysimum helveticum 65
Eruca sativa subsp. pinnatifida 64 Erysimum janchenii 66
Eruca sativa subsp. vesicaria 64 Erysimum linariifolium 66
Eruca pinnatifida 64 Erysimum microstylum 67
Eruca vesicaria 64 Erysimum odoratum 67
Erysimum officinale 96 Esula virgata 391

Erysimum orientale 57 Euclidium syriacum 68
Erysimum pallescens 67 Euphorbia affinis 407
Erysimum pannonicum 67 Euphorbia agraria 383
Erysimum pannonicum Euphorbia agraria var. subhastata 383
var. sinuatum 65 Euphorbia agraria var. thyrsiflora 383
Erysimum patens 67 Euphorbia agrarius 383
Erysimum pectinatum 457 Euphorbia ambigua 385
Erysimum pseudocheiri 65 Euphorbia amygdaloides 384
Erysimum pusillum 457 Euphorbia amygdaloides var.
Erysimum pusillum subsp. chaixiana f. pachyphylla 384
microstylum 67 Euphorbia amygdaloides var.
Erysimum ramosissimum 67 fissicornis 384
Erysimum rigidum 67 Euphorbia amygdaloides var.
Erysimum repandum 67 glaberrima 384
Erysimum suffruticosum 65 Euphorbia amygdaloides var.
Erysimum sylvestre 68 pachyphylla 384
Erysimum sylvestre subsp. cheiranthus Euphorbia barrelieri subsp.
subvar. dinaricum 67 hercegovina 385
Erysimum sylvestre subsp. Euphorbia biglandulosa 403
cheiranthus 67 Euphorbia bonae 394
Erysimum sylvestre subsp. cheiranthus Euphorbia bupleuroides
subvar. pumilum 67 subsp. luteola 399
Erysimum sylvestre subsp. Euphorbia canescens 386
linariifolium 66 Euphorbia capitulata 385
Esula amygdaloides 384 Euphorbia carniolica 385
Esula cupressina 388 Euphorbia carniolica f. strictior 385
Esula cyparissias 387 Euphorbia chamaesyce 386
Esula dendroides 388 Euphorbia characias f. canescens 386
Esula exigua 392 Euphorbia characias subsp.
Esula falcata 392 characias 386
Esula paralias 400 Euphorbia characias subsp. veneta 386
Esula peplus 401 Euphorbia characias subsp.
Esula provincialis 407 wulfenii 387
Esula segetalis 403 Euphorbia costata 395
Esula taurinensis 406 Euphorbia cretica 386
Esula terracina 406 Euphorbia crispata 394
Esula valentina 407 Euphorbia cuatrecasasii 386
Euphorbia cyparissias 387 Euphorbia exigua var. truncata 392

Euphorbia cyparissias f. aurea 387 Euphorbia expansa 385
Euphorbia cyparissias var. aurea Euphorbia falcata 392
x Euphorbia esula 387 Euphorbia fragifera 393
Euphorbia dalmatica 406 Euphorbia gerardiana 404
Euphorbia decussata 396 Euphorbia glabriflora 393
Euphorbia degenerata 388 Euphorbia graeca 406
Euphorbia dendroides 388 Euphorbia graeca subsp. dalmatica 406
Euphorbia depressa 397 Euphorbia graminifolia subsp.
Euphorbia dichotoma 400 tommasiniana 391
Euphorbia distincta 395 Euphorbia gussoneana 394
Euphorbia divaricata 388 Euphorbia halacsyi 407
Euphorbia dominii 393 Euphorbia helioscopia 393
Euphorbia dulcis 389 Euphorbia helioscopia var.
Euphorbia epithymoides 389 perramosa 393
Euphorbia epithymoides Euphorbia hirsuta 394
var. fragifera 393 Euphorbia hirsuta 394, 395
Euphorbia epithymoides f. Euphorbia humifusa 395
glabrescens 390 Euphorbia illirica 395
Euphorbia epithymoides Euphorbia imperatifolia 390
var. jacquinii 389 Euphorbia incana 403
Euphorbia epithymoides Euphorbia italica 407
subsp. lingulata 396 Euphorbia jovetii 397
Euphorbia epithymoides var. Euphorbia laeta 388
polychroma 390 Euphorbia lathyris 396
Euphorbia epithymoides var. Euphorbia leiosperma 407
serratifolia 398 Euphorbia leucotricha 394
Euphorbia eriocarpa 386 Euphorbia linaria 407
Euphorbia esula subsp. esula 390 Euphorbia lingulata 396
Euphorbia esula f. colorata 390 Euphorbia luteola 399
Euphorbia esula subsp. Euphorbia lycia 387
maglicensis 391 Euphorbia maculata 396
Euphorbia esula var. malićensis 391 Euphorbia maglicensis 391
Euphorbia esula subsp. Euphorbia malaca 402
tommasiniana 391 Euphorbia malacitana 400
Euphorbia esuloides 388 Euphorbia marginata 397
Euphorbia euboea 383 Euphorbia mehadiensis 385
Euphorbia exigua 392 Euphorbia melapetala 387
Euphorbia micrantha 405 Euphorbia polychroma 389

Euphorbia microsperma 389 Euphorbia polychroma f.
Euphorbia mollis 395 denticulata 389
Euphorbia montenegrina 398 Euphorbia polychroma subsp.
Euphorbia myrsinites 398 lingulata 396
Euphorbia neapolitana 407 Euphorbia polychroma f. longifolia 389
Euphorbia nicaeensis var. coarctata 399 Euphorbia polychroma var.
Euphorbia nicaeensis subsp. microsperma 389
hispanica 399 Euphorbia polychroma subsp.
Euphorbia nicaeensis var. microsperma 389
lasiocarpa 399 Euphorbia prostrata 402
Euphorbia nicaeensis subsp. Euphorbia orjeni 402
nicaeensis 399 Euphorbia provincialis 407
Euphorbia nicaeensis var. obovata 399 Euphorbia pubescens 394
Euphorbia niciciana 404 Euphorbia pubescens var.
Euphorbia nitens 383 glabriflora 393
Euphorbia nutans 399 Euphorbia reichenbachiana 395
Euphorbia nuda 400 Euphorbia rigida 403
Euphorbia obtusifolia 407 Euphorbia rubens 386
Euphorbia pallida 403 Euphorbia rubescens 400
Euphorbia palustris 400 Euphorbia rumelica 405
Euphorbia pancicii 390 Euphorbia salicifolia 403
Euphorbia paralias 400 Euphorbia segetalis 403, 404
Euphorbia paralias 457 Euphorbia segetalis subsp. pinea 403
Euphorbia peplis 400 Euphorbia segetalis var. pinea 404
Euphorbia peplus 401 Euphorbia segetalis subsp. pinea
Euphorbia peplus var. peploides 401 var. ragusana 403
Euphorbia perforata 402 Euphorbia seguieriana
Euphorbia phlomos 403 subsp. niciciana 404
Euphorbia pilosa var. illirica 395 Euphorbia seguieriana var.
Euphorbia pilosa subsp. villosa 395 niciciana 404
Euphorbia pinea 404 Euphorbia seguieriana subsp.
Euphorbia platyphyllos 401 seguieriana 404
Euphorbia platyphyllos var. literata 401 Euphorbia serbica 406
Euphorbia platyphyllos var. Euphorbia serotina 399
serrulata 406 Euphorbia serrulata 406
Euphorbia platyphyllos var. stricta 405 Euphorbia sibthorpii 387
Euphorbia platyphyllos f. subciliata 401 Euphorbia spinosa 405
Euphorbia spinosa f. intercedens 405 Filipendula pubescens 155

Euphorbia spongiosa 396 Filipendula ulmaria 155
Euphorbia stricta 405 Filipendula ulmariaf. denudata 154
Euphorbia stricta subsp. micrantha 405 Filipendula vulgaris 154
Euphorbia subcordata 395 Fraga micrantha 175
Euphorbia subhastata 383 Fraga sterilis 179
Euphorbia suffruticosa 403 Fragaria argentea 166
Euphorbia supina 396 Fragaria alpina 156
Euphorbia taurinensis 406 Fragaria anserina 145
Euphorbia tenella 402 Fragaria aurea 167
Euphorbia terracina 406 Fragaria breviscapa 175
Euphorbia thyrsiflora 383 Fragaria campana 158
Euphorbia tommasiniana 391 Fragaria caulescens 168
Euphorbia transsilvanica 383 Fragaria collina 157
Euphorbia trichogona 402 Fragaria crantzii 169
Euphorbia vahliana 394 Fragaria dumetorum 158
Euphorbia vahlii 394 Fragaria elatior 156
Euphorbia valentina 407 Fragaria grandiflora 156
Euphorbia velenovskyi 400 Fragaria heterophila 158
Euphorbia veneta 386 Fragaria hortensis 156
Euphorbia verrucosa var. Fragaria micrantha 175
montenegrina 398 Fragaria nigra 158
Euphorbia villosa 395 Fragaria hortensis 156
Euphorbia virgata 391 Fragaria indica 174
Euphorbia virgata subsp. Fragaria minor 156
tommasiniana 391 Fragaria monophylla 157
Euphorbia wulfenii 387 Fragaria moschata 156
Euphorbion dendroideum Fragaria multiplex 157
Euphorbion esulum 390 Fragaria muricata 156
Euphorbion helioscopium 394 Fragaria nemoralis 157
Euphorbion lathyrum 396 Fragaria nigra 158
Euphorbion myrsinitum 398 Fragaria nuda 157
Euphorbion paralium 400 Fragaria palustris 146
Euphorbion peplum 401 Fragaria pentaphylla 178
Faba vulgaris 340 Fragaria pratensis 156
Farsetiaincana 39 Fragaria recta 176
Feuilleea julibrissin 233 Fragaria reptans 177
Filipendula hexapetala 155 Fragaria rubens 172
Fragaria rubricaulis 158 Galarhoeus palustris 400

Fragaria rupestris 154 Galarhoeus paralias 400
Fragaria silvulicola 158 Galarhoeus peplus 401
Fragaria soyieriana 158 Galarhoeus platyphyllus 401
Fragaria sterilis 179 Galarhoeus pubescens 394
Fragaria suecica 158 Galarhoeus rigidus 403
Fragaria supina 179 Galarhoeus salicifolius 403
Fragaria sylvestris 157 Galarhoeus seguierianus 404
Fragaria thomasiana 158 Galarhoeus spinosus 405
Fragaria tormentilla 171 Galarhoeus strictus 405
Fragaria vesca 156 Galarhoeus villosus 395
Fragaria vesca subsp. elatior 156 Galarhoeus virgatus 391
Fragaria viridis 157 Galega bicolor 259
Fragaria vulgaris 157 Galega officinalis 259
Fragaria breviscapa Galega officinalis f. laxiflora 259
Fragariastrum caulescens 168 Galega patula 259
Fragariastrum clusianum 168 Galega persica 259
Fragariastrum micranthum 175 Galega vulgaris 259
Fragariastrum sterile 179 Genista anxantica 264
Frangula alnus 419 Genista candicans 261
Frangula rupestris 420 Genista capitata 254
Frangula saxatilis 424 Genista csikii 457
Frangula wulfenii 420 Genista dalmatica 263
Fraxinella alba 409 Genista decumbens 261
Fraxinella dictamnus 410 Genista delarbrei 264
Galarhoeus carniolicus 385 Genista delphinensis 262
Galarhoeus creticus 386 Genista depressa 259
Galarhoeus cyparissias 388 Genista elatior 264
Galarhoeus decussatus 396 Genista friwaldskyi 264
Galarhoeus dulcis 389 Genista germanica 260
Galarhoeus epithymoides 390 Genista hassertiana 458
Galarhoeus esula 390 Genista heterocantha 260
Galarhoeus falcatus 392 Genista hirta subsp. elongata 254
Galarhoeus helioscopius 394 Genista humilis 264
Galarhoeus lathyris 396 Genista hungarica 264
Galarhoeus micranthus 406 Genista insubrica 264
Galarhoeus myrsinites 398 Genista januensis 260
Galarhoeus nudus 400 Genista lasiocarpa 264
Genista mantica 264 Genista tinctoria subsp. insubrica 264

Genista mayeri 264 Genista tinctoria subsp. ovata 264
Genista monspessulana 260 Genista triangularis 260
Genista nervosa 264 Genista villarsi 261
Genista ovata 264 Genista virgata 264
Genista patula 264 Genistella sagittalis 262
Genista pedunculata subsp. diffusa 253 Genistella sagittalis subsp.
Genista pedunculata subsp. delphinensis 262
pedunculata 254 Genista scariosa 260
Genista pedunculata subsp. Genistoides elata 264
procumbens 255 Genistoides tinctoria 264
Genista perreymondii 264 Genistoides tuberculata 261
Genista pilosa 261 Geranium abortivum 363
Genista procumbens 255
Geranium acknerianum 365
Genista prostrata 253
Geranium aconitifolium
Genista ptilophylla 264
subsp. venosum 371
Genista pulchella 261
Geranium aethiopicum 357
Genista radiata 261
Geranium alpestre 370
Genista repens 261
Geranium alpinum 365
Genista sagitalis 262
Geranium angulatum 371
Genista scariosa 260
Geranium argenteum 371
Genista sericea 262
Geranium asphodeloides
Genista sericea f. brevifolia 262
subsp. oreades 360
Genista sericea var. rigida 262
Geranium balkanum 362
Genista silvestris subsp. innocua 458
Geranium batrachioides 365, 371
Genista spinosa 260
Genista supina 254 Geranium baumgartenianum 361
Genista sylvestris subsp. Geranium bohemicum 359
dalmatica 263 Geranium bohemicum 361
Genista sylvestris subsp. dalmatica Geranium botrys 356
f. parce-pilosa 263 Geranium briceanum 368
Genista sylvestris subsp. Geranium brutium 363
sylvestris 263 Geranium caeruleum 369
Genista tenuifolia 264 Geranium caroli-principis 371
Genista tetragona 264 Geranium ciconium 356
Genista tinctoria 264 Geranium cicutarium 357
Genista tinctoria var. decumbens 259 Geranium cicutarium var.
Genista tinctoria var. depressa 259 moschatum 359
Geranium cinereum subsp. Geranium lividum 364

macedonicum 372 Geranium losae 371
Geranium cinereum subsp. Geranium lucens 362
subcaulescens 372 Geranium lucidum 361
Geranium circinatum 366 Geranium lugubre 362
Geranium coelestinum 359 Geranium macrorhizum subsp.
Geranium coeruleatum 359 macrorhizum 362
Geranium columbinum 360 Geranium macrorrhizum var.
Geranium core 369 microrhizon 360
Geranium dalmaticum 360 Geranium macrorhizum f.
Geranium delicatulum 366 perrugosum 362
Geranium depilatum 367 Geranium malacoides 358
Geranium dissectum 361 Geranium malvaceum 369
Geranium divaricatum 361 Geranium malvifolium 369
Geranium dubium 366 Geranium mariae 365
Geranium eglandulosum 371 Geranium maritimum 359
Geranium elamellatum 366 Geranium mediterraneum 366
Geranium elbursense 367 Geranium minae 367
Geranium eriophorum 368 Geranium minutiflorum 366
Geranium eugeniae 364 Geranium modestum 366
Geranium fastigiatum 371 Geranium molle 363
Geranium finitimum 365 Geranium molle subsp. brutium 363
Geranium freyeri 364 Geranium molle var. grandiflora 363
Geranium furcatum 361 Geranium molle subsp. pollinense 363
Geranium fuscum 364 Geranium molle subsp. sinjaricum 363
Geranium graveolens 368 Geranium molle subsp. stipulare 363
Geranium haussknechtii 366 Geranium molloides 368
Geranium humile 366 Geranium montanum 364, 365
Geranium hybridum 367 Geranium moschatum 359
Geranium intricatum 366 Geranium napellifolium 365
Geranium kemulariae 365 Geranium neapolitanum 365
Geranium kikianum 362 Geranium nodosum 364
Geranium knollii 371 Geranium nodosum subsp. eugeniae 364
Geranium krylovii 371 Geranium oreades 360
Geranium laevigatum 361 Geranium pallidum 360
Geranium lancastriense 370 Geranium palmatisectum 368
Geranium leiocaulon 363 Geranium parviflorum 367
Geranium lemanianum 371 Geranium patulum 365
Geranium perenne 367 Geranium stipulare 363

Geranium phaeum 364 Geranium subcaulescens 372
Geranium phaeum subsp. Geranium subcoeruleum 365
austriacum 365 Geranium subrotundum 369
Geranium phaeum subsp. lividum 365 Geranium sylvaticum 370
Geranium phaeum var. lividum 365 Geranium sylvaticum subsp.
Geranium phaeum subsp. reflexum 368 caeruleatum 359
Geranium pilosum 357 Geranium sylvaticum var.
Geranium planipetalum 365 eglandulosum 370
Geranium potentilloides 369 Geranium sylvaticum subsp.
Geranium praealpinum 371 lemanianum 371
Geranium praecox 357 Geranium sylvaticum f. parviflorum 370
Geranium propinquum 369 Geranium sylvaticum f. roseum 370
Geranium prostratum 370 Geranium sylvestre 371
Geranium pratense 365 Geranium transsylvanicum 360
Geranium pratense subsp. Geranium umbrosum 367
sylvaticum 370 Geranium uralense 371
Geranium pseudopusillum 367 Geranium valdepilosum 365
Geranium purpureum 366 Geranium variegatum 365
Geranium pusillum 366 Geranium villosum 363
Geranium pusillum 361 Geranium viscidulum 369
Geranium pyrenaicum 367 Geranium viscosum 369
Geranium pyrenaicum subsp. Geum alpinum 160
villosum 363 Geum bulgaricum 158
Geranium raii 362 Geum coccineum 159
Geranium reflexum 368 Geum gasparrinii 159
Geranium robertianum 368 Geum grandiflorum 159
Geranium robertianum subsp. Geum hederifolium 161
purpureum 366 Geum hirtum 161
Geranium rotundifolium 369 Geum hybridum 161
Geranium rovirae 365 Geum hyrcanum 161
Geranium sanguineiforme 370 Geum ibericum 161
Geranium sanguineum 370 Geum macedonicum 159
Geranium sanguineum var. Geum molle 159
latipartitum 370 Geum molle x rivale=Geum
Geranium sanguineum var. villosum 370 pseudomolle 159
Geranium saxatile 362 Geum montanum 160
Geranium semiorbiculare 369 Geum nitidostylum 159
Geum octopetalum Hesperisdauriensis 69

Geum pallidum 161 Hesperisdegeniana 69
Geum reptans 160 Hesperisdinarica 69
Geum rivale 161 Hesperisglutinosa 69
Geum rivaleurbanum 161 Hesperisglutinosaf. montenegrina 69
Geum robustum 161 Hesperisglutinosasubsp. scabricarpa 69
Geum rubifolium 161 Hesperis glutinosa subsp.
Geum sadleri 159 secundiflora 69
Geum urbanum 161 Hesperis glutinosa var. secundiflora 69
Geum urbanum f. glandulosum 161 Hesperis glutinosa var. visianii 69
Ghinia pratensis 54 Hesperis laciniatasubsp. laciniata 69
Girtanneria saxatilis 424 Hesperis laciniata subsp.
Glaux astragaloides 240 secundiflora 69
Gleditsia triacanthos 265 Hesperis lapsanifolia 71
Glycine sinensis 353 Hesperis matronalis subsp.
Goniolobium austriacum 56 candida 70
Grossularia reclinata 117 Hesperis matronalis subsp.
Gymnopyrenium pyracantha 189 cladotricha 70
Gymnopyrenium tomentosum 147 Hesperis matronalis subsp.
Hahnia aria 226 matronalis 70
Hahnia chamaemespilus 229 Hesperis matronalis subsp.
Hahnia torminalis 231 cladotricha f. glanduligera 71
Hamosa astragalus 243 Hesperis matronalis subsp.
Hamosa glycyphyllos 242 cladotricha var. lapsanifolia 71
Haplophyllum coronatum 410 Hesperis matronalis subsp. cladotricha
Haplophyllum patavinum 411 var. lapsanifoliaf. glanduligera 71
Hedyphylla glycyphylla 242 Hesperis matronalis subsp.
Hedyphylla recta 242 cladotricha f. psilocalyx 70
Hedyphylla vulgaris 242 Hesperis matronalis var. adenopoda 70
Hedysarum aequidentatum 298 Hesperis matronalis subsp.
Hedysarum album 298 eumatronalis 70
Hedysarum caput-galli 300 Hesperis matronalis var. lapsanifolia 70
Hedysarum hedysaroides 265 Hesperis matronalis subsp.
Hedysarum onobrychis 301 moniliformis 70
Hedysarum silicii 265 Hesperis matronalis subsp. nivea 70
Hesperiscandida 70 Hesperis matronalis subsp. sibirica 70
Hesperiscladotricha 71 Hesperis matronalis subsp.
Hesperisdalmatica 69 vrableyiana 70
Hesperis nivea 70 Hymenocarpos circinnatus 268

Hesperis obtusa 71 Hymenocarpos nummularius 268
Hesperis runcinata 71 Hypericum acutum 446
Hesperis secundiflora 69 Hypericum acutum subsp. corsicum 446
Hesperis sylvestris 71 Hypericum acutum subsp.
Hesperis silvestris var. tetrapterum 446
siliquo-glandulosa 71 Hypericum alpigenum 445
Hesperis villosa 69 Hypericum alpinum 445
Hesperis visianii 69 Hypericum alpinum f. latifolium 445
Hesperis verna 34 Hypericum anagallidioides 446
Hesperis vrabelyiana 70 Hypericum balcanicum 445
Hibiscus syriacus 430 Hypericum barbatum 441
Hibiscus ternatus 430 Hypericum barbatum subvar.
Hibiscus trionum 430 epirotum 441
Hypericum barbatum subvar.
Hippocrepis biflora 266
pindicolum 441
Hippocrepis ciliata 266
Hypericum barbatum var.
Hippocrepis comosa subsp.
trichanthum 441
comosa 266
Hypericum ciliatum 443
Hippocrepis comosa subsp. glauca 268
Hypericum corsicum 446
Hippocrepis dicarpa 266
Hypericum elegantissimum 442
Hippocrepis emerus subsp.
Hypericum fallax subsp.
emeroides 267
immaculatum 442
Hippocrepis emeroides 267
Hypericum glandulosum 442
Hippocrepis glauca 268 Hypericum grisebachii 445
Hippocrepis multisiliquosa Hypericum grisebachii var.
subsp. ciliata 266 quadristylum 445
Hippocrepis unisiliquosa 266 Hypericum grisebachii var.
Hippocrepis unisiliquosa quinquestylum 445
subsp. biflora 266 Hypericum heldreichii 443
Hornungia petraea 72 Hypericum hirsutum 442
Hutchinsia affinis 88 Hypericum immaculatum 442
Hutchinsia alpina 88 Hypericum lineolatum 443
Hutchinsia alpina subsp. brevicaulis 88 Hypericum maculatum subsp.
Hutchinsia brevicaulis 88 immaculatum 442
Hutchinsia petraea 72 Hypericum maculatum subsp.
Hylotelephium maximum 101 quadrangulum 446
Hylotelephium sieboldii 101 Hypericum montanum 442
Hypericum montanum var. Hypericum tetrapterum 446

maculatanthera 442 Hypericum tetrapterum
Hypericum neapolitanum 446 subsp. corsicum 446
Hypericum officinarum 443 Hypericum trichanthum 441
Hypericum perfoliatum 443 Hypericum transsilvanicum 445
Hypericum perfoliatum var. Hypericum umbellatum 446
richterianum 443 Hypericum veronense 444
Hypericum perforatum subsp. Hypericum veronense subsp.
angustifolium 444 angustifolium 444
Hypericum perforatum var. Hypericum vulgare 443
angustifolium 444 Iberis affinis 72
Hypericum perforatum subsp. Iberis amara 72
perforatum 443 Iberis amara subsp. affinis 72
Hypericum perforatum subsp. Iberis amara subsp. forestieri 72
latifolium 444 Iberis carnosa 458
Hypericum perforatum var. Iberis ceratophylla 72
latifolium 444 Iberis crenata 72
Hypericum perforatum var. Iberis forestieri 72
microphyllum 444 Iberis garrexiana 73
Hypericum perfoliatum var. Iberis intermedia subsp. prostii 73
richterianum 443 Iberis intermedia subsp. timeroyi 73
Hypericum perforatum Iberis linifolia 73
subsp. veronense 444 Iberis linifolia subsp. boppardensis 73
Hypericum perforatum var. Iberis linifolia subsp. grenieri 74
veronense 444 Iberis linifolia subsp. prostii 73
Hypericum perforatum Iberis linifolia subsp. timeroyi 73
subsp. vulgare 443 Iberis pinetorum 72
Hypericum quadrangulum 446 Iberis prostii 73
Hypericum quadrangulum subsp. Iberis pruitii 458
immaculatum 442 Iberis roseopurpurea 74
Hypericum quadrangulum var. Iberis sempervirens 73
immaculatum 442 Iberis serrulata 73
Hypericum richeri subsp. Iberis timeroyi 73
alpigenum 445 Iberis umbellata 74
Hypericum richeri subsp. Iberis umbellata subsp. grenieri 74
grisebachii 445 Iberis umbellatavar. tenuifolia 74
Hypericum stenophyllum 444 Iberis umbellata var. tenuifolia
Hypericum tenellum 446 f. roseo-purpurea 74
Ilex aquifolium 419 Lathyrus aphaca f. biflorus 269

Ilex aquifolium f. heterophylla 419 Lathyrus binatus 270
Ilex balearica 419 Lathyrus bithynicus 338
Impatiens balsamina 418 Lathyrus canescens 271
Impatiens noli-tangere 418 Lathyrus cicera 270
Impatiens parviflora 419 Lathyrus clymenum 270
Isatis campestris 75 Lathyrus coccineus 276
Isatiscanescens 75 Lathyrus digitatus 271
Isatis praecox 74 Lathyrus erectus 272
Isatis tinctoria 75 Lathyrus filiformis 271
Isatis tinctoriasubsp. canescens 75 Lathyrus filiformis var.
Isatis tinctoriasubsp. praecox 74 ensifolius f. nicolai 271
Isatis tinctoria var. vulgaris 75 Lathyrus filiformis subsp.
Isatisvillarsii 75 numidicus 271
Jacea tricolor 455 Lathyrus hirsutus 272
Jondrabacichoriifolia 41 Lathyrus hispidulus 272
Jovibarba heuffelii 111 Lathyrus inconspicuus 272
Keraselma cyparissias 388 Lathyrus inconspicuus var. stans 272
Keraselma esula 390 Lathyrus laevigatus subsp.
Keraselma exigua 392 occidentalis 272
Keraselma falcata 392 Lathyrus latifolius 273
Keraselma lathyris 396 Lathyrus linifolius 273
Keraselma pallida 403 Lathyrus linifolius var. montanus 273
Keraselma peplus 401 Lathyrus luteus var. laevigatus 272
Keraselma provinciale 407 Lathyrus macrorrhizus 274
Keraselma segetale 404 Lathyrus megalanthus 273
Keraselma virgata 391 Lathyrus megalanthus var.
Kernera saxatilis 75 obtusifolius 273
Kitaibela vitifolia 431 Lathyrus membranaceus 273
Koniga maritima 77 Lathyrus montanus 274
Laburnum anagyroides 279 Lathyrus niger 274
Laeliairregularis 45 Lathyrus niger f. longipes 274
Lathyrus aegaeus 270 Lathyrus niger f. protensus 274
Lathyrus albus 275 Lathyrus nigricans 281
Lathyrus annuus 269 Lathyrus nissolia 274
Lathyrus annus subf. luxurians 269 Lathyrus nissolia var. gramineus 274
Lathyrus aphaca 269 Lathyrus ochraceus 272
Lathyrus aphaca f. affinis 269 Lathyrus ochrus 275
Lathyrus oleraceus 309 Leiolobiumaustriacum 91

Lathyrus pannonicus 275 Lembotropis nigricans 279
Lathyrus pannonicus var. versicolor Lens culinaris 280
Lathyrus pratensis 275 Lens culinaris subsp. nigricans 281
Lathyrus pratensis f. velutinus 275 Lens ervoides 280
Lathyrus sativus 276 Lens esculenta subsp. nigricans 281
Lathyrus sessilifolius 271 Lens lenticula 280
Lathyrus setifolius 276 Lens nigricans 281
Lathyrus sphaericus 276 Lens nigricans subsp. ervoides 280
Lathyrus sylvestris 278 Lentiscus vulgaris 416
Lathyrus sylvestris subsp. latifolius 273 Lepidium alpinum 88
Lathyrus trachyspermus 269 Lepidium ambiguum 76
Lathyrus tuberosus 277 Lepidium campestre 75
Lathyrus variegatus 277 Lepidiumdraba 55
Lathyrus venetus 277 Lepidium graminifolium 76
Lathyrus venetus f. acutifolius 277 Lepidium graminifolium
Lathyrus venetusvar. longipes 277 subsp. iberideum 76
Lathyrus vernus 278 Lepidium graminifolium subsp.
Lathyrus viciodes 276 suffruticosum 76
Laureola gnidium 438 Lepidium iberis 76
Laurocerasus officinalis 185 Lepidium petraeum 72
Laurocerasus otinii 185 Lepidium ruderale 76
Laurocerasus vulgaris 185 Lepidium squamatum
Lavatera ambigua 436 Lepidiumstylosum 92
Lavatera arborea 432 Lepidium suffruticosum 76
Lavatera cavanillesii 433 Lepidium virginicum 77
Lavatera cretica 433 Leucolinum tenuifolium 379
Lavatera muricata 436 Leucosinapis alba 94
Lavatera punctata 434 Ligia passerina 440
Lavatera salvitellensis 436 Lygia passerina f. pilifera 441
Lavatera thuringiaca 436 Linum alpinum subsp. alpinum 373
Lavatera thuringiaca subsp. Linum alpinum subsp. laeve 373
ambigua 436 Linum angustifolium 374
Lavatera thuringiaca var. bulgarica 436 Linum angustifolium f.
Lavatera thuringiaca subf. protensa 436 imperforatum 374
Lazarolus aria 226 Linum aureum 380
Lazarolus chamaemespilus 229 Linum austriacum 373
Lazarolus torminalis 231 Linum bienne 374
Linum capitatum 374 Linum usitatissimum subsp. bienne 374

Linum catharticum 375 Lithoplis saxatilis 424
Linum catharticum var. subalpinum 375 Lobularia maritima 77
Linum catharticum subsp. suecicum 375 Lobularia strigulosa 77
Linum corymbulosum 375 Lophobios terracina 407
Linum crepitans 381 Lotus allionii 283
Linum elegans 376 Lotus ambiguus 282
Linum extraaxillare 376 Lotus angustifolius 281
Linum flavum 376 Lotus angustissimus 281
Linum gallicum 380 Lotus angustissimus var.
Linum goulimyi 376 macrorrhyzus 281
Linum hologynum 377 Lotus angustissimus var.
Linum humile 381 praetermissus 281
Linum indehiscens 381 Lotus arvensis 282
Linum liburnicum 375 Lotus balticus 282
Linum maritimum 377 Lotus caucasicus 282
Linum montanum 373 Lotus corniculatus var. alpinus 282
Linum narbonense 377 Lotus corniculatus f. ciliatus 282
Linum nodiflorum 378 Lotus corniculatus subsp.
Linum nodiflorum f. longicalycinum 378 corniculatus 282
Linum luteolum 378 Lotus corniculatus f. grandiflorus 282
Linum perenne 378 Lotus corniculatus f. hirsutus 282
Linum perenne subsp. alpinum 373 Lotus corniculatus var. speciosus 282
Linum perenne subsp. austriacum 373 Lotus corniculatus var. stenodon 284
Linum perenne subsp. extraaxillare 376 Lotus corniculatus L. subsp.
Linum radiola 381 tenuifolius 284
Linum rhodopeum 380 Lotus corniculatus subsp. tenuis 284
Linum sibiricum 378 Lotus creticus subsp. cytisoides 283
Linum strictum 378 Lotus cytisoides 283
Linum strictum subsp. Lotus dorycnium 256
corymbulosum 375 Lotus edulis 283
Linum strictum var. spicatum Lotus glaber 284
Linum tenuifolium 379 Lotus hirsutus 258
Linum tenuifolium f. pubescens 379 Lotus komarovii 282
Linum thracicum 380 Lotus olgae 282
Linum trigynum 380 Lotus ornithopodioides 283
Linum turcicum 380 Lotus orphanidis 284
Linum usitatissimum 381 Lotus praetermissus 281
Lotus rostellatus 284 Malus domestica 162

Lotus ruprechtii 282 Malus domestica subsp. pumila 162
Lotus stenodon 284 Malus frutescens 162
Lotus strictus 258 Malus paradisiaca 162
Lotus strictus var. albus 259 Malus pumila 162
Lotus tauricus 282 Malus sativa 162
Lotus tenuis 284 Malus silvestris 163
Lotus thessalus 281 Malus sorbus 230
Lotus zhegulensis 282 Malus sylvestris 162
Lunaria alpina 78 Malus sylvestris subsp. mitis 162
Lunaria pachyrhiza 78 Malus sylvestris subsp. paradisiaca 162
Lunaria annua subsp. corcyrea 78 Malus torminalis 231
Lunaria annua subsp. pachyrhiza 78 Malva abulensis 431
Lunaria rediviva 78 Malva alcea 431
Lunaria telekiana 79 Malva ambigua 434
Lupinus albus subsp. albus 285 Malva arborea 432
Lupinus albus subsp. graecus 285 Malva bismalva 431
Lupinus graecus 285 Malva borealis 434
Lupinus hirsutus 285 Malva colmeiroi 435
Lupinus micranthus 285 Malva cyrillii 436
Lupinus termis 285 Malva dendromorpha 432
Luteola resedoides 100 Malva erecta 435
Luteola tinctoria 100 Malva erevaniana 435
Malcolmia angulifolia 79 Malva fastigiata 431
Malcolmia cimbalaria 79 Malva geraniifolia 432
Malcolmia illyrica 79 Malva hirsuta 435
Malcolmia maritima var. serbica 79 Malva itálica 431
Malcolmia orsinianasubsp. Malva laciniata 432
orsiniana 80 Malva lagascae 431
Malcolmia orsiniana subsp. Malva meluca 437
angulifolia 79 Malva mohileviensis 437
Malcolmia pancicii 79 Malva montana 437
Malcolmia serbica 79 Malva morenii 431
Malope malacoides 431 Malva moschata 432
Malope malacoides var. trifida 431 Malva moschata f. laciniata 432
Malus aria 226 Malva moschata subsp.
Malus communis subsp. sylvestris 163 tournefortiana 435
Malus dioica 162 Malva multiflora 433
Malva neglecta 433 Matthiola tristis 81

Malva nicaeensis 434 Matthiola tristis var. itálica 81
Malva pseudolavatera 433 Medicago agrestis 293
Malva punctata 434 Medicago apiculata 291
Malva pusilla 434 Medicago applanata 291
Malva ribifolia 432 Medicago arabica 286
Malva silvestris f. eriocarpa 434 Medicago arenaria 288
Malva silvestris f. hispidula 434 Medicago biancae 291
Malva silvestris var. incanescens 434 Medicago carstiensis 286
Malva stipulacea 435 Medicago cinerascens 293
Malva sylvestris 434 Medicago circinnata 268
Malva sylvestris subsp. ambigua 434 Medicago coronata 286
Malva sylvestris subsp. erecta 434 Medicago cuneata 291
Malva sylvestris subsp. vivianiana 435 Medicago cupaniana 288
Malva thuringiaca subsp. Medicago cylindracea 288
thuringiaca 436 Medicago declinata 292
Malva thuringiaca subsp. Medicago denticulata 291
ambigua 436 Medicago depressa 293
Malva tomentella 435 Medicago disciformis 287
Malva tournefortiana 435 Medicago falcata 287
Malva verticillata 437 Medicago falcata subsp. glandulosa 287
Malva vulgaris 433 Medicago falcata f. glutinosa 287
Matthiola carnica 81 Medicago falcata var. romanica 287
Matthiola coronopifolia 81 Medicago falcata subsp.
Matthiola fruticulosa 81 tenderiensis 287
Matthiola glabra 80 Medicago falcata subsp. urumovii 287
Matthiola glabrata 80 Medicago falcata var. viscosa 287
Matthiola glandulosa 81 Medicago falcata × Medicago
Matthiola incana 80 sativa = Medicago varia 288
Matthiola incana subsp. cyrenaica 81 Medicago gerardi 293
Matthiola italica 81 Medicago germana 293
Matthiola lunata subsp. leroyi 81 Medicago glandulosa 287
Matthiola sinuata 80 Medicago hirsuta 289
Matthiola sinuata subsp. glandulosa 80 Medicago hispida 291
Matthiola sinuata f. ligurica 81 Medicago hispida var. confinus 292
Matthiola sinuata subsp. ligurica 81 Medicago hispida var. denticulata 291
Matthiola stenopetala 81 Medicago hispida var. lappacea 291
Matthiola telum 81 Medicago hispida var. nigra 291, 292
Medicago lappacea 291 Medicago polymorpha var. nigra 292

Medicago littoralis 288 Medicago polymorpha var.
Medicago littoralis var. breviseta 288 orbicularis 291
Medicago littoralis var. longiseta 288 Medicago polymorpha var. rigidula 293
Medicago loretii 291 Medicago polymorpha var.
Medicago lupulina 288 scutellata 294
Medicago lupulina f. glandulosa 288 Medicago polymorpha var.
Medicago maculata 286 turbinata 294
Medicago marginata 291 Medicago procumbens 287
Medicago marina 289 Medicago prostrata 292
Medicago minima 289 Medicago prostrata f. declinata 292
Medicago minima var. longiseta 289 Medicago prostrata f. glandulifera 292
Medicago minima subsp. longissima 289 Medicago pulchella 290
Medicago minima f. mollissima 289 Medicago recta 290
Medicago mollissima 289 Medicago reticulata 292
Medicago monspeliaca 290 Medicago rigidula 293
Medicago morisiana 293 Medicago rigidula subsp. agrestis 293
Medicago nigra 291 Medicago rigidula subsp.
Medicago nigra subsp. microcarpa 292 cinerascens 293
Medicago nigra var. nigra Medicago romanica 287
Medicago ononidea 290 Medicago sativa 294
Medicago orbicularis 291 Medicago sativa subsp. falcata 287
Medicago pentacycla 291 Medicago sativa var. falcata 287
Medicago polycarpa 292 Medicago sativa subsp. glandulosa 287
Medicago polycarpa subsp. Medicago scutellata 294
polymorpha 292 Medicago subinermis 288
Medicago polycarpa subsp. Medicago tenderiensis 287
reticulata 292 Medicago timeroyi 293
Medicago polymorpha 291 Medicago tricycla 288
Medicago polymorpha var. Medicago tuberculata 294
apiculata 292 Medicago turbinata 294
Medicago polymorpha var. arabica 286 Medicago vermicularis 286
Medicago polymorpha var. coronata 286 Melilotus adriaticus 295
Medicago polymorpha Melilotus albus 295
subsp. hispida 292 Melilotus altissimus 295
Medicago polymorpha subsp. Melilotus arenarius 297
lappacea 292 Melilotus argutus 295
Medicago polymorpha var. minima 289 Melilotus arvensis 297
Melilotus bonplandii 296 Mespilus aucuparia 227

Melilotus compactus 297 Mespilus chamaemespilus 229
Melilotus indicus 296 Mespilus coccinea 148
Melilotus indicus subsp. permixtus 296 Mespilus cotoneaster 147
Melilotus indicus var. permixtus 296 Mespilus domestica 230
Melilotus italicus 296 Mespilus germanica 148
Melilotus leucanthus 295 Mespilus intermedia 151
Melilotus linearis 295 Mespilus laevigata 151
Melilotus macrorhizus 295 Mespilus monogyna 150
Melilotus melilotus-italicus 296 Mespilus oxyacanthoides 151
Melilotus neapolitanus 296 Mespilus oxyacantha subsp.
Melilotus neglectus 297 monogyna 150
Melilotus officinalis 297 Mespilus pauciflora 189
Melilotus officinalis subsp. albus 295 Mespilus pyracantha 189
Melilotus palustris 295 Mespilus sylvestris 148
Melilotus parviflorus 296 Mespilus tomentosa 147
Melilotus permixtus 296 Mespilus torminalis 231
Melilotus petitpierreanus 297 Microcerasus prostrata 187
Melilotus sulcate 297 Microthlaspi perfoliatum 82
Melilotus sulcatus subsp. Millegrana radiola 381
aschersonii 298 Millettia chinensis 353
Melilotus spicatus 296 Mimosa julibrissin 233
Melilotus tommasinii 296 Mnemion arvense 447
Mercurialis ambigua 407 Mnemion tricolor 455
Mercurialis annua 407 Moricandiaarvensis 82
Mercurialis ciliata 407 Moricandialongirostris 82
Mercurialis ladanum 407 Mullaghera variabilis 281
Mercurialis livida 408 Murtekias myrsinites 398
Mercurialis monoica 407 Myagrumirregular 45
Mercurialis ovata 408 Myagrum orientale 90
Mercurialis ovata var. livida 408 Mygrumpaniculatum 83
Mercurialis perennis 408 Myagrumperfoliatum 83
Mercurialis perennis subsp. ovata 408 Myagrumprostratum 94
Mercurialis perennis var. ovata 408 Myagrum rugosum 90
Mercurialis perennis f. saxicola 408 Myagrum sativum 46
Mercurialis pinnatifida 408 Myagrum venosum 90
Mercurialis tarraconensis 408 Nasturtium anceps 94
Mespilus amelanchier 142 Nasturtium amphibium 91
Nasturtium aquaticum 83 Onobrychis arenaria subsp.

Nasturtiumarmoracia 34 lasiostachya 299
Nasturtiumaustriacum 91 Onobrychis arenaria subsp.
Nasturtiumfluviatile 91 miniata 299
Nasturtium fontanum 83 Onobrychis arenaria subsp. sibirica 299
Nasturtiumhispanicum 93 Onobrychis arenaria subsp. taurerica
Nasturtiumlippizense 92 Onobrychis bertiscea 300
Nasturtium officinale 83 Onobrychis caput-galli 300
Nasturtium officinalevar. Onobrychis cretica 298
asarifolium 83 Onobrychis depressa 300
Nasturtium proliferum 92 Onobrychis foveolata 298
Nasturtium pyrenaicum 93 Onobrychis laconica 298
Nasturtium rivulare 93 Onobrychis montana subsp.
montana 300
Nasturtium siifolium 83
Onobrychis montana subsp.
Nasturtium sylvestre 93
scardica 301
Neslia paniculata 83
Onobrychis ocellata 299
Nezera cathartica 375
Onobrychis onobrychis 301
Noccaea alpina 88
Onobrychis oxyodonta 301
Noccaea brachypetala 84
Onobrychis oxyodonta subsp.
Noccaea brevicaulis 88 bithynica 301
Noccaea crantzii 84 Onobrychis pentelica 299
Noccaea dacica subsp. montenegrina 97 Onobrychis sativa 301
Noccaea goesingensis 84 Onobrychis scardica 301
Noccaea kovatsii 85 Onobrychis tommasinii 299
Noccaea montana 85 Onobrychis viciifolia 301
Noccaea ochroleuca 86 Onobrychis viciifolia subsp. sativa 301
Noccaea praecox 86 Onobrychis vulgaris 301
Novosieversia reptans 160 Ononis ambigua 302
Onobrychis aequidentata 298 Ononis antiquorum 303
Onobrychis aequidentata Ononis antiquorum var. pungens 303
subsp. foveolata 298 Ononis arvensis 304
Onobrychis alba subsp. alba 298 Ononis brachyantha 302
Onobrychis alba subsp. laconica 298 Ononis breviflora 305
Onobrychis arenaria 299 Ononis columnae 302
Onobrychis arenaria subsp. Ononis natrix 302
tommasinii 299 Ononis hircina 304
Onobrychis arenaria subsp. cana 299 Ononis hircina var. spinescens 304
Ononis hircina var. spinescens Ornithopus scorpioides 251

f. spino-hircina 304 Orobus albus 275
Ononis maritima 305 Orobus aphaca 269
Ononis procurrens 304 Orobus canescens 271
Ononis pseudohircina 304 Orobus digitatus 271
Ononis pusilla 302 Orobus filiformis 271
Ononis reclinata 302 Orobus linifolius 273
Ononis reclinata var. mollis 302 Orobus luteus var. occidentalis 272
Ononis repens 304 Orobus nicolai 271
Ononis repens subsp. antiquorum 304 Orobus niger 274
Ononis repenssubsp. arvensis 304 Orobus occidentalis 272
Ononis repens subsp. spinosa 303 Orobus pannonicus 275
Ononis semihircina 304 Orobus sessilifolius 271
Ononis spinescens 304 Orobus sessilifolius var. coeruleus 271
Ononis spinosa subsp. Orobus sphaericus 276
antiquorum 303 Orobus variegatus 277
Ononis spinosa subsp. arvensis 304 Orobus venetus 277
Ononis spinosa subsp. hircina 304 Orobus vernus 278
Ononis spinosa subsp. maritima 305 Ostinia cotoneaster 147
Ononis spinosasubsp. spinosa 303 Oxalis acetosella 353
Ononis spinosa subsp. Oxalis articulata 354
spinosiformis 304 Oxalis corniculata 355
Ononis spinosa subsp. Oxalis corniculata var. dillenii 356
procurrens 304 Oxalis corniculata var. stricta 355
Ononis spinosiformis 304 Oxalis corniculata var. villosa 355
Ononis viscosa subsp. breviflora 305 Oxalis dillenii 356
Oreogeum bulgaricum 158 Oxalis europaea 355
Oreogeum montanum 160 Oxalis fontana 355
Oreoherzogia fallax 422 Oxalis longiflora 353
Oreoherzogia pumila 424 Oxalis minima 355
Oreoherzogia pumila subsp. illyrica 424 Oxalis montana 354
Oreoherzogia pumila subsp. Oxalis parvifolia 355
velutina 424 Oxalis procumbens 355
Oreosedum album 103 Oxalis purpurata 356
Oreosedum dasyphyllum 105 Oxalis rubra 354
Oreosedum magellense 109 Oxalis stricta 355
Oreosedum serpentini 103 Oxalis vulgaris 354
Ornithopus compressus 305 Oxyacantha amygdalifolia 189
Oxyacantha monogyna 150 Parnassia palustris 116

Oxyacantha obtusata 151 Parnassia palustrissubsp.
Oxyacantha vulgaris 151 obtusiflora 116
Oxys acetosella 354 Pectanisia phyteuma 100
Oxys corniculata 355 Peltaria alliacea 87
Oxys vulgaris 354 Peltaria alliacea f. Brevipedicellata 87
Oxytropis campestris 305 Peltaria perennis 87
Oxytropis campestris subsp. Pentaphyllum argenteum 166
dinarica 306 Pentaphyllum rectum 176
Oxytropis dinarica 306 Persica laevis 186
Oxytropis dinarica var. macrocarpa 306 Persica nucipersica 186
Oxytropis halleri subsp. Persica vulgaris 186
korabensis 306 Persica vulgaris subsp. laevis 186
Oxytropis halleri var. prenja 307 Petrosedum anopetalum 108
Oxytropis jacquinii 307 Petrosedum reflexum 110
Oxytropis montana 307 Petteria ramentacea 308
Oxytropis montana subsp. jaquinii 307 Phaca australis 239
Oxytropis pilosa 307 Phaca gerardii 240
Oxytropis prenja 307 Phaca glabra 240
Ozanonia alpina 207 Phaca halleri 240
Ozanonia reuteri 200 Phaseolus vulgaris 309
Padellus mahaleb 185 Pimpinella minor 221
Padellus mahaleb subsp. simonkaii 185 Pimpinella officinalis 224
Padus asiatica 186 Pimpinella sanguisorba 222
Padus avium 186 Pistacia lentiscus 416
Padus laurocerasus 185 Pistacia terebinthus 417
Padus mahaleb 185 Pisum biflorum 309
Padus racemosa 182 Pisum elatius 309
Paliurus aculeatus 421 Pisum humile 309
Paliurus australis 421 Pisum ochrus 275
Paliurus microcarpus 421 Pisum sativum subsp. arvense 309
Paliurus spina-christi 421 Pisum sativum subsp. hortense 309
Paliurus spina-christi f. Pisum sativum subsp. humile 309
macrocarpus 421 Pisum sativum subsp. sativum 309
Parageum bulgaricum 158 Pisum sativum subsp. elatius 309
Parageum montanum 160 Polygala alpestris subsp.
Parageum reptans 160 alpestris 412
Parnassia obtusiflora 116 Polygala alpestris subsp. croatica 412
Polygala amara 411 Potentilla anomala 178

Polygala andrachnoides 414 Potentilla anserina 145
Polygala comosa 412 Potentilla apennina 165
Polygala comosa var. hybrida 412 Potentilla apennina subsp.
Polygala cretacea 414 stojanovii 165
Polygala croatica 412 Potentilla arenaria subsp.
Polygala hybrida 412 tommasiniana 180
Polygala major 413 Potentilla argentata 166
Polygala major subf. azurea 413 Potentilla argentea 166
Polygala major var. bosniaca 413 Potentilla argentea f. incanescens 166
Polygala moldavica 413 Potentilla argentea subsp.
Polygala monspeliaca 413 inclinata 166, 173
Polygala nicaensis subsp. Potentilla argentea f. latisecta 166
mediterranea 414 Potentilla argentea f. multifida 166
Polygala nicaensis subsp. Potentilla argentea var.
mediterranea f. flaviflora 414 pseudocalabra 166
Polygala nicaensis subsp. Potentilla argentea f. tenuiloba 166
mediterranea var. kerneri 414 Potentilla argentea f. typica 166
Polygala nicaeensis subsp. Potentilla assurgens subsp.
nicaeensis 414 inclinata 173
Polygala oxyptera 415 Potentilla argentea x canescens
Polygala supina 414 = Potentilla x kerneri 180
Polygala supina var. bosniaca 414 Potentilla canescens x hirta
Polygala vulgaris subsp. oxyptera 415 var. pedata 181
Polygala vulgaris subsp. tempskyana 458 Potentilla aurea supsp. aurea 167
Polygala vulgaris subsp. vulgaris 415 Potentilla aurea subsp.
Potentilla absinthifolia 166 chrysocraspeda 167
Potentilla abyssinica 178 Potentilla aurea ×crantzii
Potentilla acaulis subsp. var. superaurea 181
tommasiniana 180 Potentilla aurea subsp. ternata 167
Potentilla acutifida 166 Potentilla aurea f. piperorum 167
Potentilla adriatica 165 Potentilla australis 173
Potentilla adscendens 169 Potentilla australis f. dinarica 173
Potentilla affinis 169 Potentilla australis f. pygmaea 173
Potentilla albovillosa 166 Potentilla baeniczkyi 154
Potentilla alpestris 169 Potentilla balcanica 177
Potentilla alpestris subsp. baldensis 170 Potentilla baldensis 169
Potentilla alpestris subsp. gelida 170 Potentilla banatica 154
Potentilla bithynica 169 Potentilla crantzii var. stricticaulis 169

Potentilla bocconei 165 Potentilla crantzii var. tridentata 169
Potentilla bohemica 173 Potentilla curvidens 173
Potentilla brauneana 458 Potentilla dacica 171
Potentilla breviscapa 175 Potentilla debilis 169
Potentilla cacerensis 178 Potentilla decora 166
Potentilla cana 166 Potentilla decumbens 166
Potentilla candicans 166 Potentilla demissa 166
Potentilla canescens 173 Potentilla dissecta 166
Potentilla canescens × hirta Potentilla divergens 171
var. pedata 181 Potentilla dubia 172
Potentilla canescens f. incisoserrata 173 Potentilla erecta 171
Potentilla canescens f. oligodonata 173 Potentilla erecta subsp. strictissima 172
Potentilla canescens f. typica 173 Potentilla favratii 171
Potentilla canescens f. virescens 173 Potentilla filiformis 169
Potentilla caulescens 168 Potentilla fissidens 174
Potentilla caulescens f. persiciana 168 Potentilla foliosa 154
Potentilla chrysantha subsp. Potentilla fragaria 175
gentilis 172 Potentilla fragariastrum 179
Potentilla chrysocraspeda 167 Potentilla fragariastrum
Potentilla cicutariifolia 180 subsp. micrantha 175
Potentilla cinerea 166 Potentilla fragariifolia 179
Potentilla cinerea subsp. Potentilla friesiana 169
tommasiniana 180 Potentilla gardae 169
Potentilla clusiana 168 Potentilla gelida subsp.
Potentilla clusiana subsp. triphylla 168 boreo-asiatica 170
Potentilla confinis 166 Potentilla gentilis 172
Potentilla crantzii 169 Potentilla grandiceps 166
Potentilla crantzii var. baldensis 169 Potentilla grandiflora 180
Potentilla crantzii subsp. Potentilla gunneri 179
boreo-asiatica 170 Potentilla heptaphylla
Potentilla crantzii subsp. gelida 170 subsp. australis 173
Potentilla crantzii var. gracilior 169 Potentilla heptaphylla subsp.
Potentilla crantzii subsp. heptaphylla 172
latestipula 170 Potentilla heptaphylla
Potentilla crantzii subsp. saxatilis 170 subsp. rubens 172
Potentilla crantzii subsp. serpentini 170 Potentilla hirta subsp. adriatica 165
Potentilla crantzii f. subsericea 169 Potenrilla hirta subsp. recta 176
Potentilla hirta var. laeta 176 Potentilla officinalis 171

Potentilla hirta var. pedata 176 Potentilla opaca subsp. saxatilis 170
Potentilla hirta var. pinnatifida Potentilla palustris 146
f. hirsuta 176 Potentilla parviflora 175
Potentilla hungarica 174 Potentilla pilosa 177
Potentilla huteri 181 Potentilla pinnatifida 178
Potentilla hyparctica subsp. gelida 170 Potentilla podolica 174
Potentilla impolita 174 Potentilla polyodonta 174
Potentilla impolita subsp. Potentilla praeruptorum 169
pseudocalabra 166 Potentilla prostrata 179, 180
Potentilla incanescens 166 Potentilla pseudofrigida 167
Potentilla inclinata 173 Potentilla pseudoserpentini 169
Potentilla indica 174 Potentilla pubescens 171
Potentilla jankaeana 174 Potentilla recta subsp. auriflora 177
Potentilla jurana 169 Potentilla recta var. balcanica 176
Potentilla laeta 171 Potentilla recta f. hirsutior 176
Potentilla lanata 178 Potentilla recta var. obscura 176
Potentilla langeana 169 Potentilla recta f. pejovićii 176
Potentilla macedonica 177 Potentilla recta subsp. pilosa 177
Potentilla macrocalyx 154 Potentilla recta subsp. recta 176
Potentilla micrantha 175 Potentilla recta var. sulphurea 176
Potentilla micrantha subsp. Potentilla recta f. viridis 176
breviscapa 175 Potentilla recta subvar. vlasicensis 176
Potentilla microphylla 178 Potentilla reducta 171
Potentilla minuta 166 Potentilla repens 178
Potentilla montenegrina 174 Potentilla reptans 177
Potentilla montenegrina f. Potentilla reptans f. microphylla 177
jankaeana 174 Potentilla rotundifolia 169
Potentilla moschata 156 Potentilla rubens 154, 169, 172
Potentilla nitida 165 Potentilla rupestris 154
Potentilla neglecta 166 Potentilla sabauda 169
Potentilla obovata 180 Potentilla salisburgensis 169
Potentilla obtusifolia 169 Potentilla salisburgensis
Potentilla oficinarum 171 subsp. saxatilis 169
Potentilla opaca 172 Potentilla saxatilis 169
Potentilla opaca subsp. australis 173 Potentilla scandica 170
Potentilla opaca subsp. saxatilis 170 Potentilla serpentini 170
Potentilla opaca var. subalpina 172 Potentilla sessilis 178
Potentilla speciosa subsp. illyrica 178 Poterium balearicum 223

Potentilla speciosa f. concolor 178 Poterium boreale 224
Potentilla speciosa subvar. elatior 178 Poterium ceretanum 223
Potentilla stenantha 144 Poterium cinctum 223
Potentilla sterilis 179 Poterium collinum 222
Potentilla stipularis 170 Poterium delortii 223
Potentilla strictissima 171 Poterium garganicum 223
Potentilla subpedata 178 Poterium hybridum 223
Potentilla subrecta 174 Poterium minus 222
Potentilla supina 179 Poterium muricatum 223
Potentilla supina subsp. aegyptiaca 180 Poterium obscurum 223
Potentilla supina subsp. arabica 180 Poterium officinale 224
Potentilla supina subsp. caspica 180 Poterium platylophum 223
Potentilla supina subsp. costata 180 Poterium polygamum 223
Potentilla supina subsp. paradoxa 180 Poterium rhodopaeum 223
Potentilla supina subsp. supina 180 Poterium sanguisorba 221
Potentilla supina subsp. tunetica 180 Poterium sanguisorba subsp.
Potentilla sylvestris 171 muricatum 223
Potentilla tenuiloba 166 Poterium sanguisorba subsp.
Potentilla ternata 167 obscurum 223
Potentilla tetrapetala 171 Poterium sanguisorba subsp.
Potentilla tineoi 175 polygamum 223
Potentilla tommasiniana 180 Poterium spachianum subsp.
Potentilla tommasiniana f. quinata 180 balearicum 222
Potentilla tormentilla 171 Poterium stenolophum 223
Potentilla tormentilla subsp. Poterium vulgare 222
divergens 172 Pritzelago alpina 88
Potentilla transsilvanica 167 Pritzelago alpina subsp.
Potentilla tridentina 170 brevicaulis 88
Potentilla trifoliata 180 Prunus acacia 187
Potentilla verna subsp. alpestris 170 Prunus acida 183
Potentilla verna subsp. baldensis 170 Prunus amygdaliformis 187
Potentilla verna subsp. opaca 172 Prunus amygdaliformis var. triloba 187
Potentilla vesca 156 Prunus asiatica 186
Potentilla villosa 170, 179 Prunus avium 181
Potentilla viridis 158 Prunus avium subsp. duracina 181
Poterium alveolatum 223 Prunus avium subsp. juliana 181
Poterium alveolosum 223 Prunus avium subsp. sylvestris 182
Prunus caproniana 183 Prunus podolica 187

Prunus caspica 182 Prunus praecox 187
Prunus cerasifera 182 Prunus prostrata 187
Prunus cerasus 182 Prunus prostrata subsp. discolor 187
Prunus cerasus subsp. acida 183 Prunus prostrata subsp. humilis 187
Prunus cerasus subsp. avium 181 Prunus pseudarmeniaca 183
Prunus cerasus var. avium 181 Prunus racemosa 182
Prunus chamaecerasus 184 Prunus sorbus 230
Prunus cocomilia 183 Prunus spinosa 187
Prunus communis 183, 184 Prunus spinosa subsp. dasyphylla 188
Prunus communis subsp. domestica 183 Prunus spinosa subsp. fechtneri 188
Prunus communis subsp. insititia 184 Prunus spinosa subsp. insititioides 188
Prunus communis subsp. spinosa 187 Prunus spinosa subsp. megalocarpa 188
Prunus daemonifuga 186 Prunus spinosa subsp. moravica 188
Prunus divaricata 182 Prunus spinosa f. ovata 187
Prunus divaricata subsp. ursina 183 Prunus spinosa subsp.
Prunus domestica 183 ovoideo-globosa 187
Prunus domestica subsp. cerasifera 182 Prunus subvillosa 187
Prunus domestica subsp. Prunus ursina 183
insititia 183, 184 Prunus varia 181
Prunus domestica subsp. prisca 183 Prunus webbii 188
Prunus dulcis 184 Pseudoturritis turrrita 33
Prunus duracina 181 Psoralea bituminosa 247
Prunus fauriei 186 Psoralea bituminosa f. ovata 247
Prunus fruticosa 184 Psoralea bituminosa var. plumosa 247
Prunus grandifolia 185 Psoralea palaestina 247
Prunus humilis 187 Psoralea plumosa 247
Prunus insititia 184 Pteroneurum cupanii 51
Prunus juliana 181 Pteroneurum graecum 51
Prunus laurocerasus 185 Pteroneurum rochelianum 51
Prunus mahaleb 185 Pterospartum sagittale 262
Prunus monticola 182 Ptilotrichum strigulosum 77
Prunus myrobalana 182 Ptilotum octopetalum 153
Prunus nigricans 181 Pyracantha coccinea 189
Prunus odorata 185 Pyracantha lucida 189
Prunus padus 186 Pyracantha pauciflora 189
Prunus persica 186 Pyracantha spinosa 189
Prunus persica subsp. nucipersica 186 Pyracantha vulgaris 189
Pyrenia amelanchier 142 Pyrus paradisiaca 162

Pyrenia aria 226 Pyrus parviflora 164
Pyrenia aucuparia 227 Pyrus pohuashanensis 227
Pyrenia chamaemespilus 229 Pyrus pumila 162
Pyrus septiloba 231 Pyrus pyrainus 165
Pyrenia sorbus 230 Pyrus pyraster 164
Pyrenia torminalis 231 Pyrus sativa 163
Pyrus alpina 229 Pyrus septiloba 231
Pyrus amelanchier 142 Pyrus sorbus 230
Pyrus amygdaliformis 164 Pyrus spinosa 164
Pyrus angustifolia 164 Pyrus sylvestris 162, 164
Pyrus aria 226 Pyrus torminalis 231
Pyrus aucuparia 227 Pythius dulcis 389
Pyrus chamaemespilus 229 Pythius epithymoides 390
Pyrus communis subsp. Radiola linoides 381
amygdaliformis 164 Raphanistrum arvense 88
Pyrus communis subsp. Raphanistrum gayanum 89
communis 163 Raphanus landra 89
Pyrus communis subsp. pyraster 164 Raphanus maritimus 89
Pyrus communis var. pyraster 164 Raphanus maritimus subsp. landra 89
Pyrus communis subsp. sativa 163 Raphanus maritimus subsp. littoralis 89
Pyrus cotoneaster 147 Raphanus niger 89
Pyrus cuneifolia 164 Raphanus raphanistrumsubsp.
Pyrus cydonia 152 raphinastrum 88
Pyrus cydonia subsp. lusitanica 153 Raphanus raphanistrum
Pyrus cydonia subsp. maliformis 153 subsp. maritimus 89
Pyrus domestica 163, 231 Raphanus raphanistrum
Pyrus dioica 162 subsp. landra 89
Pyrus germanica 148 Raphanus raphanistrum
Pyrus lusitanica 152 subsp. sativus 89
Pyrus maliformis 153 Raphanus raphanistrum
Pyrus malus subsp. hortensis 162 subsp. segetum 88
Pyrus malus subsp. mitis 162 Raphanus rotundus 89
Pyrus malus var. paradisiaca 162 Raphanus sativus 89
Pyrus malus subsp. sylvestris 163 Raphanus sativus subsp. landra 89
Pyrus malus var. sylvestris 163 Raphanus sativus subsp. niger 89
Pyrus oblonga 152 Raphanus sylvestris 88
Pyrus oblongifolia 164 Rapistrum clavatum 90
Rapistrum confusum 90 Rhamnus albanica 420

Rapistrum hirsutum 90 Rhamnus alpina subsp. fallax 422
Rapistrum hirtum 90 Rhamnus australis 421
Rapistrum hispanicum 90 Rhamnus cathartica 423
Rapistrum hispidum 90 Rhamnus fallax 422
Rapistrum linnaeanum 90 Rhamnus fallax var. montenegrinus 422
Rapistrum microcarpum 90 Rhamnus frangula 419
Rapistrum orientale 90 Rhamnus frangula f. subrotunda 420
Rapistrum rugosum 90 Rhamnus infectoria 458
Rapistrum rugosum subsp. Rhamnus × intermedia 423
microcarpum 90 Rhamnus nicolae 420
Rapistrum rugosum subsp. Rhamnus orbiculata f. elliptica 423
nemausense 90 Rhamnus orbiculatus 423
Rapistrum rugosumsubsp. orientale 90 Rhamnus paliurus 421
Rehsonia sinensis 353 Rhamnus pumila 424
Reseda alba 98 Rhamnus rupestris 420
Reseda biaui 100 Rhamnus rumeliacea 420
Reseda crispa 99 Rhamnus rupestris f. maior 420
Reseda crispata 100 Rhamnus sagorskii 458
Reseda dimerocarpa 100 Rhamnus saxatilis 424
Reseda gracilis 99 Rhamnus saxatilis subsp. infectoria 458
Reseda gussonei 100 Rhus coriaria 418
Reseda inodora 99 Rhus coriaria f. maritima 418
Reseda lutea 99 Rhus cotinus 415
Reseda lutea subf. crispa 99 Rhus velutina 415
Reseda lutea f. ad var. gracilis 99 Ribes alpinum 117
Reseda lutea subf. mucronulata 99 Ribes alpinum var. pallidigemmum 117
Reseda lutea var. stricta 99 Ribes grossularia 117
Reseda luteola 100 Ribes lucidum 117
Reseda luteola subsp. dimerocarpa 100 Ribes multiflorum 118
Reseda luteola subsp. gussonei 100 Ribes petraeum 118
Reseda luteola subsp. eu-luteola 100 Ribes reclinatum 117
Reseda mucronulata 99 Ribes rubrum 118
Reseda phyteuma 100 Ribes rubrum subsp. sylvestre 119
Reseda pseudovirens 100 Ribes sylvestre 118
Reseda virescens 100 Ribes uva-crispa 117
Reseda vulgaris 99 Ribes uva-crispa subsp.
Rhamnus alaternus 422 austroeuropaeum 117
Ribes uva-crispa subsp. grossularia 117 Rosa afzeliana 194

Ribes uva-crispa subsp. Rosa afzeliana subsp. vosagiaca 201
lasiocarpum 118 Rosa agraria 194
Ribes uva-crispa subsp. reclinatum 118 Rosa agrestis 190
Ribes uva-crispa var. reclinatum 118 Rosa agrestis var. gizelae 190
Ribes vulgare 118 Rosa agrestis var. inodora 190
Ricinoides tinctoria 382 Rosa agrestis var. lasiopoda 190
Ripartia repens 192 Rosa agrestis var. milenae 190
Ripartia sempervirens 211 Rosa agrestis subsp. pubescens 191
Robinia pseudacacia 310 Rosa agrestis var. schulzei 190
Rorippa amphibia f. aquatica 91 Rosa agrestis subsp. sicula 209
Rorippa amphibia 90 Rosa agustiana 212
Rorippa amphibia × sylvestris 94 Rosa albiflora 190
Rorippa armoracia 34 Rosa allionii 193
Rorippa austriaca 91 Rosa alpicola 215
Rorippa austriaca f. scarbida 91 Rosa alpina 207
Rorippa barbaraeoides 94 Rosa alpina subsp. pyrenaica 207
Rorippa hispanica 93 Rosa alpiniformis 207
Rorippa islandica 91 Rosa alpiphila 200
Rorippa lippizensis 92 Rosa amansii 211
Rorippa nasturtium-aquaticum 83 Rosa ambigua 194
Rorippa prolifera 92 Rosa amblyphylla 198
Rorippa × prostrata 94 Rosa amicii 211
Rorippa pyrenaica 92 Rosa analoga 194
Rorippa pyrenaica subsp. lippizensis 92 Rosa andegavensis 194
Rorippa rivularis 93 Rosa andegavensis x Rosa
Rorippa rusticana 34 canina x Rosa gallica 191
Rorippa stylosa 92 Rosa andegavensis var. biharensis 194
Rorippa sylvestris 94 Rosa andegavensis var. rupivaga 194
Rosa abscondita 190 Rosa apricorum 210
Rosa acanthina 198 Rosa arcadiensis 204
Rosa aciphylla 194 Rosa arduennensis 215
Rosa aciphylloides 194, 200 Rosa arguta 198
Rosa adenocalyx 194 Rosa arvatica 190
Rosa adenodonta 193 Rosa arvensis 191
Rosa adenophora 207 Rosa arvensis f. baldaccii 191
Rosa affinis 207 Rosa arvensis var. carstigena 191
Rosa affinita 198 Rosa arvensis var. pilifolia 191
Rosa arvensis subsp. repens 192 Rosa candida 204

Rosa arvina 202 Rosa canescens 193
Rosa asperifolia 200 Rosa canina 193
Rosa assimilis 202 Rosa canina subsp. andegavensis 196
Rosa atropurpurea 202 Rosa canina subsp. cariotii 196
Rosa atrovirens 211 Rosa canina subsp. catalaunica 196
Rosa attenuata 213 Rosa canina subsp. dumalis 200
Rosa australis 215 Rosa canina subsp. dumalis
Rosa austriaca 202 var. dissimilis 200
Rosa baldensis 192 Rosa canina subsp. dumalis
Rosa balearica 211 f. glaberrimam 200
Rosa balsamea 207 Rosa canina subsp. dumalis
Rosa balsamica 193 var. glaucina 200
Rosa barcensis 213 Rosa canina subsp. dumetorum 199
Rosa beatricis 193 Rosa canina subsp. glauca 201
Rosa belgica 202 Rosa canina subsp. globularis 196
Rosa belgradensis 194 Rosa canina var. insubrica 194
Rosa beylei 190 Rosa canina subsp. lutetiana 193
Rosa biebersteiniana 194 Rosa canina subsp. lutetiana
Rosa billietii 210 f. pallens 193
Rosa blomii 200 Rosa canina subsp. nitens
Rosa bohemica 190 var. suburmula 194
Rosa bordzilowskii 210 Rosa canina subsp. obtusifolia 199
Rosa borealis 212 Rosa canina subsp. senticosa 196
Rosa borhekiana 190 Rosa canina subsp. spuria 197
Rosa borissovae 215 Rosa canina subsp. squarrosa 197
Rosa brachiata 208 Rosa canina var. subfirmula 194
Rosa brandisii 207 Rosa canina var. transitoria 194
Rosa brilonensis 198 Rosa canina subsp. virens 201
Rosa brippii 192 Rosa canina subsp. vulgaris 196
Rosa britannica 213 Rosa capreolata 192
Rosa burnatii 198 Rosa carbonariensis 213
Rosa caesia subsp. glauca 201 Rosa cardanica 213
Rosa caesia subsp. glaucophylla 201 Rosa carionii 193
Rosa caesia subsp. vosagiaca 201 Rosa catalaunica 194
Rosa calabrica 209 Rosa caucasea 194
Rosa caloacantha 210 Rosa caucasica 194
Rosa calycina 194 Rosa cetica 213
Rosa chamaerhodon 212 Rosa densa 210

Rosa chionistrae 190 Rosa densiflora 190
Rosa chomutoviensis 210 Rosa denudata 190
Rosa ciliatopetala 215 Rosa deseglisei 198
Rosa cineracea 213 Rosa deseglisei f. ornata 198
Rosa cineracens 198, 213 Rosa didoensis 194
Rosa cinerosa 198 Rosa dilucida 194
Rosa cinnamomea 207 Rosa diminuta 204
Rosa coccialba 207 Rosa dimorphacantha 210
Rosa cognata 215 Rosa diplacantha 207
Rosa columnifera 210 Rosa discreta 200
Rosa commiserata 192 Rosa dolorosa 210
Rosa communis subsp. canina 197 Rosa dorica 204
Rosa communis subsp. glauca 201 Rosa drosophora 210
Rosa commutata 200 Rosa druentica 190
Rosa comosa 210 Rosa dubitabilis 206
Rosa comosella 210 Rosa dumalis 200
Rosa complicata 200 Rosa dumalis subsp. afzeliana 197, 201
Rosa concinna 193 Rosa dalmatica 208
Rosa condensata 194 Rosa dalmatica f. minor 208
Rosa consimilis 212 Rosa dumalis subsp. afzeliana
Rosa controversa 194 Rosa dumetorum 197, 198
Rosa cordata 202 Rosa dumetorum var. aemoniana 198
Rosa cordifolia 202 Rosa dumetorum var. cinerosa 198
Rosa coriifolia subsp. vosagiaca 201 Rosa dumetorum subsp.
Rosa corymbifera 197 dumetorum 197
Rosa corymbifera subsp. deseglisei 199 Rosa dumetorum var. leptotricha 198
Rosa crenatula 202 Rosa dumetorum var. platyphylla 197
Rosa crepiniana 200 Rosa dumetorum var. thuillieri 197
Rosa crepinii 200 Rosa dumetorum subsp. uncinella 198
Rosa cuspidata 213 Rosa dumetorum subsp. uncinella
Rosa delphinensis 204 f. subviolaceae 198
Rosa didoensis 194 Rosa dumetorum var. valdefoliosa 197
Rosa dicksonii 215 Rosa dumosa 194, 213
Rosa dilucida 195 Rosa echinocarpa 210
Rosa diminuta 204 Rosa edita 194
Rosa dimorpha 213 Rosa eglanteria 210, 215
Rosa dimorphacantha Rosa elatior 190
Rosa eriostyla 194 Rosa gizellae 190

Rosa erronea 192 Rosa glaberrima 195
Rosa erythrantha 198 Rosa glandulosa 207
Rosa eulanceolata 198 Rosa glauca 203
Rosa exilis 194 Rosa glauca 192, 195, 200
Rosa fallax 194 Rosa glauca var. caninaeformis 203
Rosa fallens 194 Rosa glauca var. glaucescens 203
Rosa farinosa 213 Rosa glauca var. praerupticola 203
Rosa fastigiata 192 Rosa glauca var. rohlenae 203
Rosa ferociformis 204 Rosa glauca var. subbiserata 203
Rosa firma 194 Rosa glauca subsp. transiens 201
Rosa firmula 195 Rosa glauca var. typica 203
Rosa fissispina 195 Rosa glaucifolia 200
Rosa flagellaris 210 Rosa glaucina 195
Rosa flavidifolia 195 Rosa glaucescens 203
Rosa flexibilis 195 Rosa glaucophylla 200
Rosa floribunda 190 Rosa globata 198
Rosa foetida 210, 213 Rosa globularis 195
Rosa forsteri 198 Rosa glutinosa 208, 209, 215
Rosa fraxinoides 195 Rosa glutinosa subsp. dalmatica 209
Rosa friburgensis 215 Rosa glutinosa var. dalmatica 208
Rosa frondosa 195 Rosa glutinosa f. minor 208
Rosa frutetorum 198 Rosa glutinosa f. minor f. baldaccii 208
Rosa fugax 200 Rosa glutinosa subsp. sicula 209
Rosa fusca 211 Rosa glutinosa subsp. thuretii 209
Rosa gabrielis 198 Rosa granatensis 212
Rosa gallica 202 Rosa grandiflora 202, 212
Rosa gallica subsp. austriaca 203 Rosa graveolens subsp. eriophora 191
Rosa gallica var. haplodonta 202 Rosa graveolens subsp. nuda 191
Rosa gallica subsp. leiostyla 203 Rosa gremlii 210
Rosa gallica var. leiostyla 202 Rosa gussenbaueri 214
Rosa gallica var. liophylla 202 Rosa gutensteinensis 203
Rosa gallica subsp. pumila 203 Rosa haberiana 200
Rosa gallica var. pumila 202 Rosa halacsyi 193
Rosa gandogeriana 211 Rosa halleri 192
Rosa gaudinii 215 Rosa haringiana 190
Rosa generalis 195 Rosa heldreichii 206
Rosa gentilis 212 Rosa hemitricha 198
Rosa henkeri-schulzei 210 Rosa lanceolata 198

Rosa herculis 214 Rosa lapidosa 198
Rosa herporhodon 192 Rosa laxifolia 195
Rosa hirciana 204 Rosa lantoscana 205
Rosa hirsuta 195 Rosa leucantha 193
Rosa hirta 198 Rosa leiostyla 195
Rosa hirtella 195 Rosa lactiflora 205
Rosa hispida 202, 212, 215 Rosa lagenaria 207
Rosa hispidula 198 Rosa lanuginosa 214
Rosa histrix 204 Rosa lemanii 205
Rosa holosericea 202 Rosa libertiana 205
Rosa homoacantha 202 Rosa litigiosa 195
Rosa homologa 200 Rosa livescens 202
Rosa horridula 195 Rosa livida 204
Rosa humensis 212 Rosa longituba 195
Rosa humilis 202 Rosa lucandiana 193
Rosa hungarica 204 Rosa lupulina 200
Rosa huteri 206 Rosa lusseri 205
Rosa ilseana 204 Rosa lurida 204
Rosa imitata 198 Rosa lutescens 212
Rosa implexa 200 Rosa lutetiana 194
Rosa incerta 198 Rosa lutetiana subsp. dumetorum 199
Rosa inclinita 214 Rosa macroacantha 195
Rosa inconspicua 195 Rosa macrodonta 200
Rosa insidiosa 214 Rosa macropoda 212
Rosa intercedens 195 Rosa macrostylis 192, 195
Rosa intricata 200 Rosa maginae 209
Rosa javorkae 214 Rosa martinii 200
Rosa jenensis 210 Rosa mayeri 200
Rosa kitaibelii 206 Rosa mediata 195
Rosa klukii 193 Rosa melanocarpa 212
Rosa kosopoljanskii 198 Rosa melvinii 211
Rosa koslowskii 190 Rosa mentita 190
Rosa kossii 209 Rosa meridionalis 205
Rosa kostrakiewiczii 190 Rosa micans 214
Rosa kurganica 210 Rosa micrantha 204
Rosa lactiflora 205 Rosa micrantha x Rosa agrestis x Rosa
Rosa lagenaria 207 glutinosa = Rosa novákii 206
Rosa micrantha subsp. lemanii 205 Rosa ovata 192

Rosa micrantha f. polyacantha 204 Rosa pallidiflora 214
Rosa micrantha subsp. septicola 205 Rosa parviuscula 202
Rosa micranthoides 190 Rosa parvula 205
Rosa microcarpa 212 Rosa pendula 207
Rosa minuscula 210 Rosa pendulina 206
Rosa minuta 215 Rosa pendulina var. bosniaca
Rosa mirogojana 202 f. setacea 207
Rosa mollis 206 Rosa pendulina subsp. ebelii 207
Rosa mollis var. montenegrina 206 Rosa pendulina var. ebelii 207
Rosa mollis var. szyszylowiczii 206 Rosa pendulina subsp. mediterranea
Rosa mollissima 206 Rosa pendulina subsp. mediterranea
Rosa montana 198 var. biserrata 207
Rosa montana subsp. caballicensis 201 Rosa pendulina subsp. mediterranea
Rosa moutinii 210 var. subuniserrata 207
Rosa mucronulata 195 Rosa pendulina var. levis 207
Rosa multiflora 205 Rosa pendulina var.
Rosa myriacantha 212 pseudorupestris 207
Rosa myrtilloides 195 Rosa pendulina var. pubescens 206
Rosa nemoralis 205 Rosa pendulina var. pyrenaica 206
Rosa nemorosa 205 Rosa pendulina var. setosa 206
Rosa nervulosa 195 Rosa permixta 205
Rosa nisamii 209 Rosa perparva 205
Rosa nitens 195 Rosa phalacropoda 192
Rosa novella 195 Rosa pinnatifida 202
Rosa oblonga 195 Rosa pimpinellifolia 212
Rosa oblongata 195 Rosa pimpinellifolia subsp. alpina 207
Rosa oblongicalyx 205 Rosa pimpinellifolia subsp. gentilis 212
Rosa obscura 198 Rosa pimpinellifolia subsp.
Rosa obtusifolia 199 myriacantha 212
Rosa obversa 190 Rosa spinosissima subsp.
Rosa odoratissima 207 pimpinellifolia 212
Rosa oelandica 193 Rosa pimpinellifolia subsp. rubella 212
Rosa oligacantha 202 Rosa platyphylla 199
Rosa olympica 202 Rosa polonica 214
Rosa oncophylla 193 Rosa polyacantha 205
Rosa opaca 199 Rosa polyodon 195
Rosa operta 205 Rosa pomifera 215
Rosa pomifera var. engadinensis 215 Rosa resinosa 205, 215

Rosa pomifera subsp. glandulosa 215 Rosa retusa 196
Rosa pomifera subsp. mollis 206 Rosa reversa 207
Rosa pomifera var. recondita 215 Rosa reuteri 201
Rosa pomifera subsp. recondita 216 Rosa rhodanii 202
Rosa pomifera subsp. resinosa 216 Rosa richteri 199
Rosa pomifera var. resinosa 215 Rosa rivularis 199
Rosa pomifera var. typica 215 Rosa rotundifolia 210
Rosa properata 214 Rosa rubelliflora 196
Rosa prostrata 211 Rosa rubella 212
Rosa prutensis 195 Rosa rubescens 196
Rosa psammophila 193 Rosa rubicunda 204
Rosa pseudocaryophyllacea 214 Rosa rubiginosa 210
Rosa pseudocuspidata 214 Rosa rubiginosa subsp. agrestis 190
Rosa pseudofarinosa 214 Rosa rubiginosa subsp. columnifera 210
Rosa pseudomontana 200 Rosa rubiginosa subsp. comosa 210
Rosa pseudosepium 190 Rosa rubiginosa subsp. micrantha 204
Rosa pseudotomentosa 214 Rosa rubiginosa subsp. sepium 191
Rosa psilophylla 195 Rosa rubiginosa subsp. sicula 209
Rosa pubescens 190 Rosa rubiginosa subsp. thuretii 209
Rosa pubescens subsp. Rosa rubiginosa subsp. umbellata 210
kostrakiewiczi 191 Rosa rubra 202
Rosa pulchella 206, 212 Rosa rubrifolia var. praerupticola 203
Rosa pulverulenta 208 Rosa rupestris 207
Rosa pumila 202 Rosa rupincola 212
Rosa pustulosa 209 Rosa ruprechtii 206
Rosa pycnocephala 193 Rosa ruralis 202
Rosa pygmaea 202 Rosa salvanensis 205
Rosa pyrenaica 207 Rosa sancti-andreae 215
Rosa pyriformis 199 Rosa sarmentacea 196
Rosa racemosa 202 Rosa saxatilis 196
Rosa radiolifera 201 Rosa scabrata 196, 202
Rosa rammiorum 199 Rosa scandens 192, 211
Rosa ramosissima 195 Rosa sclerophylla 193
Rosa recognita 201 Rosa schlosseri 191
Rosa recondita 215 Rosa schulzei 191
Rosa reptans 192 Rosa scotica 212
Rosa repens 192, 202 Rosa semiglabra 199
Rosa semiglandulosa 196 Rosa spinosissima subsp.

Rosa semisepium 191 pimpinellifolia 213
Rosa semisimplex 207 Rosa spuria 196
Rosa sempervirens 211 Rosa spuria var. aprica 194
Rosa sempervirens subsp. arvensis 192 Rosa spuria var. cernaegorae 194
Rosa sempervirens subsp. Rosa squarrosa 196
microphylla 211 Rosa stenocarpa 196
Rosa sempervirens subsp. scandens 211 Rosa stenodonta 207
Rosa sendtneri 214 Rosa stephanocarpa 201
Rosa senticosa 196 Rosa stipularis 196
Rosa separabilis 196 Rosa subafzeliana 201
Rosa seperina 192 Rosa subcristata 201
Rosa sepioides 191 Rosa subpomifera 214
Rosa sepium 191 Rosa subpygmaea 203
Rosa sepium subsp. agrestis 190 Rosa subsessiliflora 209
Rosa sepium subsp. klukii 193 Rosa subspoliata 205
Rosa sepium subsp. mentita 191 Rosa superba 196
Rosa sepium subsp. micrantha 204 Rosa sylvatica 203
Rosa sepium subsp. rubiginosa 211 Rosa sylvestris 192
Rosa septicola 205 Rosa sylvularum 196
Rosa septicoloides 205 Rosa syntrichostyla 196
Rosa serafinii subsp. ligustica 209 Rosa systylomorpha 196
Rosa serpens 192 Rosa tauriae 203
Rosa setulosa 214 Rosa taurica 199
Rosa sibirica 212 Rosa tenuiflora 207
Rosa sicula 209 Rosa tesquicola 199
Rosa sicula subsp. ligustica 209 Rosa thuretii 209
Rosa similata 193 Rosa thuringiaca 214
Rosa slobodjanii 196 Rosa timbaliana 196
Rosa solstitialis 199 Rosa tirolensis 193
Rosa spathulifolia 191 Rosa tomentella 193
Rosa sphaerica 196 Rosa tomentella subsp.
Rosa sphaerocarpa 199 blondeauana 197
Rosa sphaeroidea 196, 199 Rosa tomentella subsp. borreri 193
Rosa sphaerophora 205 Rosa tomentella subsp. sclerophylla 193
Rosa spinetorum 199 Rosa tomentosa 213
Rosa spinosissima 212 Rosa tomentosa subsp. cinerascens
Rosa spinosissima f. pyrifera 212 Rosa tomentosa var. cinerascens 213
Rosa tomentosa var. cuspidatoides 213 Rosa vinealis 196

Rosa tomentosa var. dumosa 213 Rosa vinetorum 196
Rosa tomentosa subsp. farinosa 214 Rosa vinodora 191
Rosa tomentosa subsp. foetida 214 Rosa virescens 203
Rosa tomentosa subsp. glandulosa 214 Rosa virgultorum 191
Rosa tomentosa var. Rosa viscaria subsp. agrestis 191
setoglandulosum 213 Rosa viscaria subsp. micrantha 205
Rosa tomentosa var. subglobosa 213 Rosa viscaria subsp. rubiginosa 211
Rosa tomentosus × ulmifolius Rosa viscaria subsp. sicula 209
subsp. rusticanus = Rosa Rosa viscida 205
baldaccianus Borb. 215 Rosa viscosa 214
Rosa tortuosa 199 Rosa vistulana 191
Rosa transiens 201 Rosa vosagiaca 201
Rosa transsilvanica 196 Rosa wettsteinii 196
Rosa trichoidea 199 Rosa wittmannii 199
Rosa trinacriae 205 Rosa zabelii 214
Rosa tyraica 196 Rosa zamensis 205, 210
Rosa ucenensis 209 Rosa zakatalensis 206
Rosa ucrainica 203 Rosa zamensis 210
Rosa umbellata 193 Rosa zasljensis 209
Rosa umbrosa 203 Rubus aetneus 220
Rosa uncinella 199 Rubus albescens 220
Rosa uncinelloides 199 Rubus albicans 217
Rosa urbica 199 Rubus argenteus 217
Rosa vaillantiana 205 Rubus australis 217
Rosa vaulxiana 199 Rubus bellidiflorus 220
Rosa venosa 196, 201 Rubus bifrons 216
Rosa velutina 203, 214 Rubus bujedanus 220
Rosa velutinaeflora 203 Rubus caesius 216
Rosa verlotii 196 Rubus caesius subsp. aquaticus 217
Rosa villarsii 207 Rubus caesisus var. meridionalis
Rosa villosa 215 f. aquaticus 216
Rosa villosa subsp. alpicola 216 Rubus caesisus var. meridionalis
Rosa villosa subsp. mollis 206 f. mollifolium 216
Rosa villosa subsp. pomifera 216 Rubus caesisus var.
Rosa villosa subsp. tomentosa pseudo-dunensis 216
Rosa villosula 193 Rubus canescens 217
Rosa vinacea 196 Rubus canescens subsp. lloydianus 217
Rubus castellanus 220 Rubus minutiflorus 221

Rubus cistoides 217 Rubus mitissimus 217
Rubus cocullotinus 220 Rubus pantocsekii 459
Rubus crispulus 220 Rubus praecox 218
Rubus discolor 220 Rubus praecox subsp. macrostemon 219
Rubus discolor subsp. rusticanus 221 Rubus procerus 219
Rubus discolor subsp. speciosus 216 Rubus pubescens subsp.
Rubus discolor subsp. ulmifolius 221 macrostemon 219
Rubus × divergens = Rubus Rubus rivalis 217
divergens f. firmior 458 Rubus robustus 219
Rubus fortis 216 Rubus rohlenae 459
Rubus fragrans 219 Rubus sabulosus 217
Rubus frambaesianus 219 Rubus saxatilis 220
Rubus fruticosus subsp. caesius 216 Rubus saxatilis f. crenatus 220
Rubus fruticosus subsp. discolor 221 Rubus speciosus 216
Rubus gerundensis 220 Rubus tomentosus 217
Rubus hedycarpus 219 Rubus tomentosus var. canescens 217
Rubus hedycarpus subsp. dynatos 219 Rubus tomentosus f. cinereus 217
Rubus hedycarpus subsp. Rubus tomentosus var. glabratus 217
macrostemon 219 Rubus tomentosus subsp. lloydianus 217
Rubus hedycarpus subsp. praecox 219 Rubus tomentosus f.
Rubus hedycarpus subsp. procerus 219 setoso-glandulosus 217
Rubus hirtus 218 Rubus trachypus 459
Rubus hirtus var. montenegrinus 218 Rubus triphyllus 217
Rubus hispanicus 220 Rubus ulmifolius 220
Rubus hrubyi 218 Rubus ulmifolius subsp. dalmatinus 220
Rubus humilis 216 Rubus ulmifolius subsp. rusticanus 221
Rubus hypoleucus 217 Rubus villicaulis subsp. discolor 221
Rubus ibericus 217 Ruta bracteosa 410
Rubus ideus 218 Ruta chalepensis 410
Rubus ideus var. maritimus f. Ruta chalepensis var. bracteosa 410
armatipedicellatus 218 Ruta coronata 410
Rubus legioniensis 221 Ruta divaricata 459
Rubus lejeunei 221 Ruta fumariifolia 410
Rubus ligerinus 216 Ruta graveolens 411
Rubus lloydianus 217 Ruta graveolens var. divaricata 411
Rubus longipetiolatus 221 Ruta graveolens f. latisecta 411
Rubus macrostemon 219 Ruta patavina 411
R. andegavensis × R. Sanguisorba polygama 223, 225

caninca × R. gallica Sanguisorba poterium 222
Sanguisorba altissima 224 Sanguisorba praecox 225
Sanguisorba alveolosa 223 Sanguisorba rectispica 225
Sanguisorba andersonii 224 Sanguisorba rhodopaea 223
Sanguisorba auriculata 224 Sanguisorba rubra 225
Sanguisorba bracteosa 224 Sanguisorba sabauda 225
Sanguisorba carnea 224 Sanguisorba sanguisorba
Sanguisorba cordifolia 224 subsp. muricata 224
Sanguisorba cylindrica 224 Sanguisorba serotina 225
Sanguisorba formosana 224 Sanguisorba serpentina 225
Sanguisorba gaillardotii 223 Sanguisorba stenolopha 223
Sanguisorba garganica 223 Sanguisorba taurica 225
Sanguisorba glandulosa 224 Sanguisorba vulgaris 222
Sanguisorba hispanica 224 Saxifraga adenophora 122
Sanguisorba komaroviana 225 Saxifraga adscendens 119
Sanguisorba longifolia 225 Saxifraga adscendens subsp. blavii 119
Sanguisorba major 225 Saxifraga adscendens var. blavii 119
Sanguisorba media 225 Saxifraga adscendens subsp.
Sanguisorba menziesii 225 blavii f. minor 119
Sanguisorba microcephala 225 Saxifraga adscendens subsp.
Sanguisorba minor subsp. alveolosa 223 parnassica 120
Sanguisorba minor subsp. Saxifraga aizoides 120
balearica 222 Saxifraga aizoon 126
Sanguisorba minor subsp. cerebralis 223 Saxifraga aizoon var. alpicola 126
Sanguisorba minor subsp. minor 221 Saxifraga aizoon var. brevifolia 126
Sanguisorba minor subsp. muricata 223 Saxifraga aizoon var. malyi 126
Sanguisorba minor subsp. polygama 224 Saxifraga aizoon f. moesiaca 126
Sanguisorba montana 225 Saxifraga aizoon var. recta 126
Sanguisorba muricata 223 Saxifraga blavii 119
Sanguisorba nudicaulis 225 Saxifraga bulbifera 120
Sanguisorba officinalis 224 Saxifraga caesia 121
Sanguisorba officinalis subsp. Saxifraga carpathica
microcephala 225 Saxifraga carpatica 121
Sanguisorba officinalis subsp. Saxifraga carpetana
montana 225 subsp. graeca 123
Sanguisorba pimpinella 222 Saxifraga cartilaginea 126
Sanguisorba platylopha 223 Saxifraga controversa 119
Saxifraga coryophylla 121 Saxifraga paniculata subsp.

Saxifraga crustata 121 stabiana 126
Saxifraga cymosa 127 Saxifraga parnassica 120
Saxifraga exarata 122 Saxifraga pedemontana
Saxifraga exarata subsp. subsp. cymosa 127
adenophora 122 Saxifraga planifolia 125
Saxifraga exarata subsp. moschata 125 Saxifraga porophylla var.
Saxifraga exarata subsp. montenegrina 123
pseudoexarata 125 Saxifraga porophylla var.
Saxifraga exarata subsp. villarsi 122 sibthorpiana 123
Saxifraga facchinii 459 Saxifraga prenja 128
Saxifraga federici-augustii 123 Saxifraga rocheliana 124
Saxifraga rochelianavar. bubákii 124
Saxifraga fruticulosa subsp.
taygetea 129 Saxifraga rochelianaf. grandis 124
Saxifraga rocheliana var. rubescens 124
Saxifraga glabella 122
Saxifraga rotundifolia 127
Saxifraga graeca 123
Saxifraga rotundifolia var. geoides 127
Saxifraga granulata 124
Saxifraga rotundifoliavar. hirsuta 127
Saxifraga grisebachiisubsp.
Saxifraga rotundifolia var.
montenegrina 123
lasiophylla 127
Saxifraga heucherifolia 127
Saxifraga rotundifolia subsp.
Saxifraga karadzicensis 124
repanda 127
Saxifraga marginata 124 Saxifraga rotundifolia subsp.
Saxifraga marginata f. bubakii 124 taygetea 129
Saxifraga marginata var. Saxifraga rotundifolia var. vulgaris 127
cariophylla 124 Saxifraga scardica 128
Saxifraga marginata var. rocheliana 124 Saxifraga sedoides 129
Saxifraga marginata f. rubescens 124 Saxifraga sedoides subsp. prenja 128
Saxifraga marginata f. subuniflora 124 Saxifraga spruneri 459
Saxifraga moschata 125 Saxifraga stellaris 129
Saxifraga moschata f. compacta 125 Saxifraga taygetea 129
Saxifraga muscoides 122 Saxifraga tridactylites 129
Saxifraga oppositifolia 125 Saxifraga tridactylites f. exilis 129
Saxifraga opositifoliavar. Scorpiurus echinatus 310
meridionalis 125 Scorpiurus laevigatus 310
Saxifraga paniculata 126 Scorpiurus muricatus 310
Saxifraga paniculata subsp. Scorpiurus muricatus subsp.
cartilaginea 126 laevigatus 310
Scorpiurus muricatus subsp. Sedum cepaea 105

subvillosus 311 Sedum clusianum 103
Scorpiurus muricatus subsp. Sedum dasyphyllum 105
sulcatus 311 Sedum erythraeum 104
Scorpiurus oliverii 310 Sedum erythrocarpum 105
Scorpiurus subvillosus 310 Sedum flexuosum 107
Scorpiurus subvillosus subsp. Sedum gallioides 105
sulcatus 311 Sedum glaucum 106
Scorpius spinosa 260 Sedum glaucum var. buxbaumi 106
Scorpiurus sulcatus 310 Sedum glaucum f. glabrum 106
Securigera coronilla 312 Sedum glabrum var. pallidum 106
Securigera cretica 311 Sedum grisebachii subsp.
Securigera elegans 311 grisebachii 107
Securigera securidaca 312 Sedum grisebachii subsp.
Securigera varia 312 flexuosum 107
Sedum acre 102 Sedum hispanicum 106
Sedum acre subsp. neglectum 102 Sedum horakii 107
Sedum acrevar. neglectum 102 Sedum litoreum 107
Sedum acre subsp. rohlenae 102 Sedum magellense subsp.
Sedum albescens 110 magellense 109
Sedum album subsp. teretifolium 103 Sedum magellense f. macrostylum 109
Sedum album 103 Sedum magellense subsp.
Sedum album subsp. athoum 103 olympicum 109
Sedum album subsp. micranthum 103 Sedum maximum 101
Sedum album subsp. teretifolium 103 Sedum micranthum 103
Sedum alpestre 104 Sedum nebrodense 105
Sedum alpestre var. horákii 107 Sedum neglectum 102
Sedum amani 105 Sedum ochroleucum 108
Sedum annuum 104 Sedum olympicum 109
Sedum anopetalum 108 Sedum praesidis 107
Sedum anopetalum f. candidum 108 Sedum pulligerum 105
Sedum atratum 104 Sedum racemiferum 107
Sedum boissieri 106 Sedum reflexum 110
Sedum boloniense 110 Sedum reflexum subsp. albescens 110
Sedum boloniense var Sedum repens 104
montenegrinum 110 Sedum rubens 110
Sedum burnatii 105 Sedum rubrum 105
Sedum caespitosum 105 Sedum rupestre 110
Sedum rupestre subsp. albescens 110 Sempervivum marmoreumsubsp.

Sedum rupestre subsp. anopetalum 108 blandum 113
Sedum sarmentosum 110 Sempervivum marmoreumvar.
Sedum serpentini 103 dinaricum 113
Sedum sexangulare 110 Sempervivum mettenianum 114
Sedum sexangulare subsp. Sempervivum michaelis-borsii 113
montenegrinum 111 Sempervivum patens 111
Sedum sexfidum 106 Sempervivum rubicundum 113
Sedum sieboldii 101 Sempervivum schlehanii 113
Sedum stellatum 111 Sempervivum schlehaniif.
Sedum telephium 101 brunneifolium 113
Sedum telephium subsp. maximum 101 Sempervivum schlehaniivar.
Sedum teretifolium 103 dinaricum 113
Sedum tetraphyllum 105 Sempervivum schottii 113
Sedum rhytidocalyx 107 Sempervivum tectorum 113
Sedum verlotii 108 Sempervivum tectorum
Sedum vermiculifolium 103 subsp. schottii 114
Sedum zollikoferi 104 Senebiera coronopus 57
Selnorition caesium 216 Sericandra julibrissin 233
Selnorition saxatilis 220 Schivereckia doerfleri 94
Sempervivum acuminatum 113 Schivereckia korabensis 60
Sempervivum alpinum 113 Sida abutilon 427
Sempervivum andreanum 113 Sieversia bulgarica 158
Sempervivum arvernense 113 Sieversia montana 160
Sempervivum assimile 113 Sieversia reptans 160
Sempervivum ballsii 113 Sinapis alba 94
Sempervivum banaticum 112, 113 Sinapis arvensis 95
Sempervivum blandum 112, 113 Sinapis arvensis f. orientalis 95
Sempervivum boutignyanum 114 Sinapis arvensis f. schkuhriana 95
Sempervivum brunneifolium 113 Sinapis nigra 42
Sempervivum clusianum 114 Sisymbrium alliaria 20
Sempervivum glaucum 113 Sisymbrium amphibium 90
Sempervivum heuffelii 111 Sisymbrium columnae 95
Sempervivum heuffelii var. glabrum 111 Sisymbrium islandicum 91
Sempervivum heuffelii var. Sisymbrium lippizense 92
semiglabrum 111 Sisymbrium loeselii 95
Sempervivum košanini 112 Sisymbrium nasturtium-aquaticum 83
Sempervivum marmoreum 112 Sisymbrium murale 58
Sisymbrium officinale 96 Sorbus boissieri 227

Sisymbrium officinale var. Sorbus cerasoides 229
leiocarpum 96 Sorbus chamaemespilus 229
Sisymbrium orientale 95 Sorbus cydonia 153
Sisymbrium persicum 58 Sorbus dentosa 229
Sisymbrium polyceratium 96 Sorbus domestica 230
Sisymbrium sophia 58 Sorbus glaberrima 231
Sisymbrium stoloniferum 91 Sorbus gorodkovii 227
Sisymbrium subhastatum 96 Sorbus graeca 230
Sisymbrium sylvestre 93 Sorbus malus 162
Sisymbrium tenuifolium 58 Sorbus meridionalis 230
Sisymbrium thalianum 26 Sorbus meridionalis var. cretica 230
Sorbus adscharica 227 Sorbus mougeotii subsp. austriaca 228
Sorbus amelanchier 142 Sorbus orientalis 231
Sorbus amurensis 227 Sorbus perincisa 231
Sorbus aria 225 Sorbus pilosula 229
Sorbus aria subsp. austriaca 228 Sorbus pohuashanensis 227
Sorbus aria var. cyclophylla 226 Sorbus purpurea 229
Sorbus aria subsp. graeca 230 Sorbus syrmiensis 230
Sorbus aria f. lanigera 225 Sorbus torminalis 231
Sorbus aria var. typica f. Sorbus umbellate 226
obtusidens 225 Sorbus umbellata var. baldaccii 228
Sorbus aria subsp. umbellata 226 Spallanzania agrimonoides 144
Sorbus aria subsp. umbellata Spartium decumbens 253
var. cretica 226 Spartium infestum 248
Sorbus aucuparia 227 Spartium junceum 313
Sorbus aucuparia var. glabrata 227 Spartium radiatum 261
Sorbus aucuparia subsp. gorodkovii 227 Spartium villosum 248
Sorbus aucuparia f. incisa 227 Spiraea argentea 232
Sorbus aucuparia subsp. Spiraea aruncus 145
pohuashanensis 227 Spiraea banatica 231
Sorbus austriaca 228 Spiraea belgica 232
Sorbus austriaca subsp. croatica 228 Spiraea chamaedryfolia 231
Sorbus austriaca subsp. Spiraea confusa 232
hazslinszkyana 228 Spiraea filipendula 155
Sorbus austriaca subsp. serpentini 228 Spiraea flexuosa 232
Sorbus bachmarensis 227 Spiraea foliosa 232
Sorbus baldaccii 228 Spiraea media 232
Spiraea media var. mollis 232 Thlaspi cuneifolium var.

Spiraea media var. oblongifolia 232 durmitoreum 86
Spiraea oblongata 232 Thlaspi erraticum 82
Spiraea oblongifolia 232 Thlaspi dacicum subsp.
Spiraea paniculata montenegrinum 97
Spiraea prostrata 232 Thlaspi goesingense 84
Spiraea pubescens 155 Thlaspi goesingense subsp. avalanum 85
Spiraea sericea 232 Thlaspigoesingense f. truncatum 85
Spiraea ulmaria 154 Thlaspi heterochroum 86
Spiraea ulmifolia 231 Thlaspi kovatsii 85
Spiraea × vanhouttei 232 Thlaspi kovatsii subsp. schudichii 85
Stellera passerina 440 Thlaspi montanum 85
Stenophragmathalianum 26 Thlaspi neglectum 82
Thlaspi ochroleucum 86
Synema annuum 408
Thlaspi perfoliatum 82
Telephioides procumbens 382
Thlaspi praecox 86
Telinaria pilosa 261
Thlaspi praecox subsp. cuneifolium 86
Teline monspessulana 260
Thlaspi praecoxsubf. viridisepalum 86
Terebinthus communis 417
Thlaspi rotundifolium 82
Terebinthus lentiscus 416
Thlaspi saxatile 19
Terebinthus vulgaris 417
Thymelaea passerina 441
Tereianthes alba 98
Tillaea rubra 105
Theligonum alsinoideum 409
Tilia argentea 427
Theligonum cynocramble 409 Tilia cordata 426
Theligonum dalmaticum 409 Tilia platyphyllos 427
Theligonum parvum 409 Tilia officinarum subsp.
Thlaspi alliaceum 97 platyphyllos 427
Thlaspi alpestre 84 Tilia officinarum subsp.
Thlaspi alpestre subsp. platyphyllos f. bosniaca 427
brachypetalum 84 Tilia tomentosa 427
Thlaspi alpinum 84 Timbalia pyracantha 189
Thlaspi arvense 97 Tithymalus acicularis 388
Thlaspi avalanum 85 Tithymalus agrarius 383
Thlaspi balcanicum 86 Tithymalus arboreus 388
Thlaspi brachypetalum 84 Tithymalus auriculatus 401
Thlaspibursa-pastoris 46 Tithymalus barrelieri subsp.
Thlaspi campestre 75 hercegovinus 385
Thlaspi cuneifolium 86 Tithymalus biglandulosus 403
Tithymalus caesalpini 394 Tithymalus purpureus 386

Tithymalus capitulatus 385 Tithymalus rigidus 403
Tithymalus carniolicus 385 Tithymalus salicifolius 403
Tithymalus cyparissias 388 Tithymalus segetalis 404
Tithymalus dendroides 388 Tithymalus seguierianus 404
Tithymalus epithymoides 390 Tithymalus seguierianus
Tithymalus epithymoides var. subsp. nicicianus 404
microspermus 390 Tithymalus serotina 386
Tithymalus esula 390 Tithymalus serrulatus 406
Tithymalus exiguus 392 Tithymalus sibthorpii 387
Tithymalus falcatus 392 Tithymalus spinosus 405
Tithymalus fragifer 390 Tithymalus strictus 405
Tithymalus glabriflorus 393 Tithymalus taurinensis 406
Tithymalus graecus 406 Tithymalus terracinus 407
Tithymalus graminifolius subsp. Tithymalus tommasinianus 391
tommasiniana 391 Tithymalus variegatus 397
Tithymalus helioscopius 394 Tithymalus velenovskyi 400
Tithymalus hirsutus 395 Tithymalus venetus 386
Tithymalus humifusus 395 Tithymalus wulfenii 387
Tithymalus laetus 388 Tormentilla adstringens 171
Tithymalus lathyris 396 Tormentilla alpina 171
Tithymalus lingulatus 396 Tormentilla anserina 145
Tithymalus maculatus 397 Tormentilla dissecta 171
Tithymalus marginatus 397 Tormentilla divergens 171
Tithymalus maritimus 400 Tormentilla erecta 171
Tithymalus melapetalus 387 Tormentilla ericetorum 171
Tithymalus micranthus 406 Tormentilla gracilis 171
Tithymalus montenegrinus 398 Tormentilla montana 171
Tithymalus myrsinites 398 Tormentilla nodosa 171
Tithymalus nicaeensis 399 Tormentilla officinalis 171
Tithymalus nicicianus 404 Tormentilla officinarum 171
Tithymalus nudus 400 Tormentilla parviflora 171
Tithymalus paralias 400 Tormentilla recta 171
Tithymalus peplus 401 Tormentilla reptans 178
Tithymalus peplis 400 Tormentilla sessilifolia 171
Tithymalus platyphyllos 401 Tormentilla sylvestris 171
Tithymalus prostratus 402 Tormentilla vulgaris 171
Tithymalus pubescens 394 Tournesol obliqua 383
Tournesol tinctoria 382 Trifolium campestre f. minus 317

Tournesol verbascifolia 383 Trifolium campestre var. pratense 317
Tournesol warionii 383 Trifolium capitulatum 315
Toxicodendron coriaria 418 Trifolium celtibericum 323
Tragacantha brachyceras 243 Trifolium cherleri 318
Tragacantha buceras 243 Trifolium cinctum 318
Tragacantha cicer 240 Trifolium curvisepalum 336
Tragacantha hamosa 243 Trifolium dalmaticum 318
Tragacantha onobrychis 245 Trifolium desvauxii 329
Tribulus lanuginosus 372 Trifolium diffusum 319
Tribulus saharae 372 Trifolium dipsaceum 333
Tribulus terrestris 372 Trifolium dubium 319
Tricholophus monspeliacus 413 Trifolium echinatum 320
Trichothalamus caulescens 168 Trifolium erythranthum 317
Tridophyllum supinum 179 Trifolium filicaule 318
Trifolium agrestinum 315 Trifolium filiforme 323
Trifolium alpestre 314 Trifolium filiforme subsp. dubium 319
Trifolium alpestre var. durmitoreum 314 Trifolium fistulosum 321
Trifolium alpestre f. monostachyum 314 Trifolium flexuosum 322
Trifolium angustifolium 314 Trifolium fragiferum 320
Trifolium angustifolium subsp. Trifolium glomeratum 320
purpureum 329 Trifolium gracile 315
Trifolium arenivagum 315 Trifolium hybridum 321
Trifolium arvense 315 Trifolium incarnatum subsp.
Trifolium arvense subsp. gracile 315 incarnatum 321
Trifolium aureum 316 Trifolium incarnatum var. elatius 321
Trifolium badium 316 Trifolium incarnatum var. molineri 321
Trifolium badium subsp. Trifolium incarnatum f. roseum 321
pseudobadium 316 Trifolium incarnatum subsp.
Trifolium balcanicum 460 molineri 321
Trifolium biasolettii 331 Trifolium incarnatum var. molinerii 321
Trifolium bocconei 317 Trifolium indicum 296
Trifolium bocconei var. tenuifolium 335 Trifolium italicum 296
Trifolium borysthenicum 328 Trifolium laevigatum 334
Trifolium brachyodon 315 Trifolium lagrangei 317
Trifolium brittingeri 315 Trifolium lappaceum 322
Trifolium bracteatum 328 Trifolium longisetum 315
Trifolium campestre 317 Trifolium maritimum 333
Trifolium maritimum subsp. Trifolium pratense var. zetae 328

cinctum 318 Trifolium praticola 319
Trifolium medium subsp. Trifolium procerum 320
balcanicum 323 Trifolium procumbens 317
Trifolium medium subsp. flexuosum 322 Trifolium pseudobadium 316
Trifolium medium subsp. medium 322 Trifolium pseudo-medium 323
Trifolium micranthum 323 Trifolium pseudoprocumbens 317
Trifolium minus 319 Trifolium pumilum 317
Trifolium molinerii 321 Trifolium purpureum 329
Trifolium montanum 323 Trifolium reclinatum 320
Trifolium multistriatum 332 Trifolium repens f. minus 330
Trifolium nigrescens 324 Trifolium repens var. ochranthum 330
Trifolium nigrescens f. prostratum 324 Trifolium repens subsp.
Trifolium noricum 324 prostratum 331
Trifolium noricum subf. biceps 324 Trifolium repens subsp. repens 330
Trifolium noricum f. maior 324 Trifolium resupinatum 331
Trifolium occidentale 331 Trifolium resupinatum f. cruentum 331
Trifolium ochroleucon 325 Trifolium resupinatum var. maius 331
Trifolium officinale 297 Trifolium retusum 331
Trifolium palescens 326 Trifolium roseum 325
Trifolium pallidulum 325 Trifolium rubens 332
Trifolium pallidum 326 Trifolium rumelicum 332
Trifolium pannonicum 325 Trifolium rytidosemium 316
Trifolium panormitanum 333 Trifolium scabrum 332
Trifolium parviflorum 331 Trifolium scabrum f. subvillosum 332
Trifolium patens 326 Trifolium scabrum var. maius 332
Trifolium patens f. maximum 326 Trifolium setiferum 332
Trifolium patens var. zetae 326 Trifolium spicatum f. subvillosum
Trifolium patulum 327 Trifolium squarrosum 333
Trifolium physodes 327 Trifolium squamosum 333
Trifolium pignantii 328 Trifolium stellatum 333
Trifolium pignantii f. piligerum 328 Trifolium stellatum f. xanthinoides 333
Trifolium pratense 328 Trifolium stramineum 321
Trifolium pratense f. heterophyllum 328 Trifolium strepens 316
Trifolium pratense f. minus 328 Trifolium striatum 334
Trifolium pratense var. nivale 328 Trifolium striatum var. elatum 334
Trifolium pratense var. sativum Trifolium strictum 334
f. flavicans 328 Trifolium subterraneum 335
Trifolium subterraneum f. longipes 335 Umbilicus pendulinus var.

Trifolium suffoccatum 335 velenovskỳi 115
Trifolium supinum 320 Umbilicus rupestris 115
Trifolium tenuifolium 335 Vesicaria graeca 21
Trifolium thionanthum 317 Vesicaria microcarpa 36
Trifolium tomentosum 336 Vesicaria utriculata 21
Trifolium velenovskýi 336 Vesicaria utriculata subsp. bulgarica 21
Trifolium vesiculosum 336 Velleruca longistyla 64
Trifolium xanthinum 333 Vicia abbreviata 337
Trigonella corniculata 337 Vicia angustifolia 348
Trigonella corniculata subsp. Vicia angustifolia subsp.
occidentalis 337 heterophylla 349
Trigonella elatior 336 Vicia angustifolia subsp. pusilla 348
Trigonella esculenta 336 Vicia angustifolia subsp. segetalis 349
Trigonella foenum-graecum Vicia angustifolia var. uncinata 349
subsp. gladiata 337 Vicia antiqua 350
Trigonella gladiata 337 Vicia alba 347
Trigonella monspeliaca 290 Vicia albescens
Trigonella monspeliaca f. leiocarpa 290 Vicia articulata 338
Trigonella monspeliaca subsp. Vicia asiatica 351
subacaulis 290 Vicia basilei 349
Tubopadus prostrata 187 Vicia biebersteinii 341
Turritis glabra 29 Vicia bithynica 338
Turritis glabra subsp. pseudoturritis 30 Vicia bobartii 348
Turritis hirsuta 30 Vicia boissieri 351
Turritis planisiliqua 31 Vicia brachytropis 351
Turritis pseudoturritis 29 Vicia cassubica 338
Turritis sagittata 32 Vicia cassubica var. adriatica 338
Ulmaria aruncus 145 Vicia ciliata 343
Ulmaria filipendula 155 Vicia cordata 348
Umbilicus chloranthus 114 Vicia cracca f. canescens 339
Umbilicus deflexus 115 Vicia cracca subsp. cracca 339
Umbilicus horizontalis 114 Vicia cracca subsp. gerardi 339
Umbilicus parviflorus Vicia cracca subsp. incana 339
Umbilicus patulus 115 Vicia cracca subsp. stenophylla 351
Umbilicus pendulinus 115 Vicia cracca subsp. tenuifolia 351
Umbilicus pendulinus var. Vicia cracca var. tenuifolia 339
horizontalis 114 Vicia cracca. subsp. vulgaris 339
Vicia cracca. subsp. vulgaris Vicia litvinovii 343

f. oxyphylla 339 Vicia loiseleurii 343
Vicia cuneata 348 Vicia lutea 343
Vicia dalmatica 351 Vicia lutea var. hirta 343
Vicia dasycarpa 352 Vicia maculata 348
Vicia dasycarpa var. glabrescens 352 Vicia marschallii 281
Vicia dasycarpa var. malisorica 352 Vicia megalosperma 347
Vicia debilis 348 Vicia meyeri 343
Vicia dinara 345 Vicia melanops 344
Vicia dumetorum 340 Vicia monanthos 338
Vicia elegans 351 Vicia montenegrina 344
Vicia ervoides 280 Vicia multifida 338
Vicia faba 340 Vicia narbonensis 344
Vicia galloprovincialis 339 Vicia narbonensis subsp.
Vicia glabrescens 352 serratifolia 350
Vicia globosa 348 Vicia narbonensis var. serratifolia 350
Vicia gracilis 340 Vicia nigricans 281
Vicia grandiflora 341 Vicia ochroleuca subsp. dinara 345
Vicia grandiflora var. kitaibeliana 341 Vicia ochroleuca var. dinara 345
Vicia grandiflora var. rotunda 341 Vicia ochroleuca var. dinara
Vicia grandiflora var. rotunda subf. angustana 345
f. polychroma 341 Vicia ochroleuca var. dinara
Vicia grandiflora var. rotunda f. nigropunctata 345
Subvar. serrata 341 Vicia ochroleuca subsp.
Vicia grandiflora subsp. rotundata 341 ochroleuca 345
Vicia grandiflora var. scopoliana 341 Vicia onobrychioides 345
Vicia heracleotica 351 Vicia olbiensis 342
Vicia heterophylla 348 Vicia orbelica 344
Vicia hirsuta 342 Vicia oroboides 346
Vicia hirsuta var. lejocarpa 343 Vicia pannonica f. ochroleuca 346
Vicia hirsuta var. sardoa 343 Vicia pannonica subsp.
Vicia hirsuta var. terronii 343 pannonica 346
Vicia hybrida 342 Vicia pannonica subsp.
Vicia incana 339 purpurascens 346
Vicia lanciformis 348 Vicia pannonica subsp. striata 346
Vicia lathyroides 342 Vicia parviflora 340
Vicia laxiflora 341 Vicia peregrina 347
Vicia lenticula 280 Vicia pichleri 344
Vicia pilosa 348 Vicia terronii 343

Vicia pisiformis 347 Vicia tetrasperma 352
Vicia polyphylla 352 Vicia tetrasperma subsp. gracilis 341
Vicia pubescens 347 Vicia tetrasperma subsp. pubescens 347
Vicia purpurascens 346 Vicia tetrasperma var. pubescens 341
Vicia sativa subsp. angustifolia 349 Vicia tetrasperma var. tenuissima 341
Vicia sativa var. angustifolia 349 Vicia triflora 338
Vicia sativa var. minor 348 Vicia varia 352
Vicia sativa subsp. angustifolia Vicia varia var. grandiflora 352
var. segetalis 348 Vicia villosa 352
Vicia sativa subsp. angustifolia Vicia villosa subsp. dasycarpa 352
f. variifolia 348 Vicia villosa var. glabrescens 352
Vicia sativa subsp. consobrina 349 Vicia villosa subsp. varia 352
Vicia sativa subsp. cordata 348 Vicia vulgaris 340
Vicia sativa subsp. cordata 349 Viola aetolica 452
Vicia sativa subsp. cuneata 349 Viola alba 447
Vicia sativa subsp. heterophylla 349 Viola albescens 460
Vicia sativa var. linearis 348 Viola alpestris 456
Vicia sativa subsp. nigra 348 Viola alpestris subsp. aetolica 452
Vicia sativa var. nigra 348 Viola alpestris subsp. macedonica 455
Vicia sativa subsp. notata 347 Viola alpina 460
Vicia sativa subsp. sativa 347 Viola arvensis 447
Vicia segatalis 348 Viola arvensis subsp. kitaibeliana 451
Vicia sepium 349 Viola biflora 447
Vicia serratifolia 350 Viola brachysepala 451
Vicia sibthorpii 350 Viola calcarata subsp. zoysii 448
Vicia smyrnaea 338 Viola canina subsp. canina 449
Vicia spuria 343 Viola canina subsp. montana 449
Vicia stenophylla 351 Viola canina var. montana 449
Vicia striata 346 Viola chelmea subsp.
Vicia sylvatica 350 vratnikensis 448
Vicia tenuifolia subsp. boissieri 351 Viola declinata 449
Vicia tenuifolia subsp. dalmatica 351 Viola declinata var. lutea 459
Vicia tenuifolia subsp. stenophylla 351 Viola elegantula 450
Vicia tenuifolia subsp. tenuifolia 350 Viola gracilis 460
Vicia tenuifolia subsp. tenuifolia Viola gracilis var. lutea 460
f. luxurians 350 Viola grisebachiana 450
Vicia (Ervum) tenuissima 340 Viola hirta 450
Viola hirta var. revoluta 450 Viola tricolor subsp. subalpina 456

Viola hirta × odorata 456 Viola tricolor subsp. tricolor 455
Viola košaninii 460 Viola vilaensis 448
Viola kitaibeliana 451 Viola zoysii 448
Viola latisepala 460 Viola zoysii f. lilacina 448
Viola luteola 455 Viola zoysii f. oblongifolia 448
Viola macedonica 455 Viola zoysii f. semicoerulea 448
Viola macedonica subsp. bosniaca 455 Vogelia apiculata 84
Viola mirabilis 451 Voglera germanica 260
Viola montana 449 Vogelia paniculata 84
Viola montana var. elatior 449 Voglera spinosa 260
Viola nemausensis 455 Wilckia angulifolia 79
Viola nicolai 452 Wisteria chinensis 353
Viola nicolai f. brevicorum 452 Wisteria praecox 353
Viola nicolai f. glabriuscula 452 Wisteria sinensis 353
Viola odorata 451 Xamesike depressa 397
Viola orphanidis subsp. nicolai 452 Xamesike littoralis 397
Viola orphanidis subsp. orphanidis 460 Xamesike maculata 397
Viola pseudaetolica 452 Xantholinum capitatum 374
Viola pumila 453 Xantholinum flavum 376
Viola reichenbachiana 453 Xantholinum nodiflorum 378
Viola riviniana 453 Xanthoxalis corniculata 355
Viola saxatilis subsp. aetolica 452 Xanthoxalis dillenii 356
Viola saxatilis subsp. macedonica 455 Xanthoxalis europaea 355
Viola silvatica 460 Xanthoxalis fontana 355
Viola silvestris 453 Xanthoxalis stricta 355
Viola silvestris f. lilacina 453 Ziziphus spina-christi 421
Viola speciosa 454 Ziziphus spina-christi var.
Viola suavis subsp. microphylla 421
austrodalmatica 454 Zizyphus jujuba 425
Viola tricolor var. arvensis 447 Ziziphus lotus 425
Viola tricolor var. alpestris 456 Zizyphus sativa 425
Viola tricolor subsp. alpestris 456 Ziziphus vulgaris 425
Viola tricolor subsp. macedónica 455
Danka Caković, Danijela Stešević,

KATALOG VASKULARNE FLORE CRNE GORE
TOM II
Priprema za štampu
Bojan R. Popović
Medeon — Podgorica
Tiraž
150 primjeraka
Štampa
Golbi print
Podgorica
2021.
CIP — Каталогизација у публикацији

Национална библиотека Црне Горе, Цетиње
ISBN
COBISS.CG-ID
View publication stats

Katalog Vaskularne Flore Crne Gore Tom II

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Katalog Vaskularne Flore Crne Gore Tom II

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

Katalog vaskularne ﬂore tom II

Book · December 2020

Danka Caković Danijela Stešević

SEE PROFILE SEE PROFILE

Catalog of the vascular flora of Montenegro View project

The user has requested enhancement of the downloaded file.

Danka Caković, Danijela Stešević

KATALOG VASKULARNE FLORE CRNE GORE

The Section of Natural Sciences

DANKA CAKOVIĆ, DANIJELA STEŠEVIĆ

Odjeljenje prirodnih nauka

DANKA CAKOVIĆ, DANIJELA STEŠEVIĆ

Genus: Cydonia. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152

Genus: Genista. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259

Genus: Tribulus .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372

Genus: Abutilon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 427

Pregled taksona koji su nomenklaturno

Drugim tomom Kataloga obrađene su 23 porodice dikotiledonih cvjetnica, obje-

U okviru porodica, taksoni koji su nomenklaturno i arealom opredijeljeni, navede-

Karta 1. Geografska rejonizacija Crne Gore

Genus: Aethionema W. T. Aiton

Basionym: Thlaspi saxatile L., Sp. Pl., ed. 1: 646. 1753

Aethionema saxatile R.Br. subsp. graecum (Boiss. Heldr.) Hay.

Genus: Alliaria Fabr.

Basionym: Arabis petiolata M. Bieb., Fl. Taur.-Caucas. 2: 126. 1808

Genus: Alyssoides Mill.

Basionym: Clypeola alyssoides L., Sp. Pl.: 652. 1753

Alyssum desertorum Stapf

Alyssum murale Waldst. & Kit. subsp. murale

= 1 Alyssum murale W.K. f. pachyphyllum Beck

Alyssum murale subsp. pichleri (Velen.) Stoj. & Stef.

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: N – Durmitor (Lakušić R., 1984: 79), Krivi do

Alyssum ovirense A. Kern.

Stanište: Planinska točila.

Alyssum repens Baumg. subsp. repens

Alyssum repens Baumg. subsp. trichostachyum (Rupr.) Hayek

Stanište: Suvi travnjaci i kamenjari planinskih predjela.

Alyssum scardicum Wettst.

Alyssum simplex Rudolphi

= Alyssum collinum Brot., Phytogr. Lusit. Select., ed. 2, 2: 209. 1827

Rasprostranjenje u Crnoj Gori: E – Mokra planina (Rudski, 1949: 50), Me –

Genus: Arabidopsis Heynh.

Basionym: Arabis ovirensis Wulfen, Collecteana 1: 196. 1787

Arabidopsis thaliana (L.) Heynh.

Basionym: Arabis thaliana L., Sp. Pl., ed. 1: 665. 1753

Arabis alpina subsp. caucasica (Willd.) Briq.

Basionym: 1 Arabis caucasica Willd., Enum. Pl. Suppl.: 45 1814.

Arabis auriculata Lam.

Arabis ciliata Clairv.

Arabis collina Ten.

Arabis glabra (L.) Bernh.

Basionym: 1Turritis glabra L., Sp. Pl., ed. 1: 666. 1753

Arabis hirsuta (L.) Scop.

Basionym: 1Turritis hirsuta L., Sp. Pl., ed. 1: 666. 1753

sjeveroistočne padine Štirovnika (Stanković-Tomić, 1970: 18), Martinići (Bešić,

Arabis nova Vill.

Arabis planisiliqua (Pers.) Rchb.

Basionym: Turritis planisiliqua Pers., Syn. Pl. 2: 205. 1806

Arabis procurrens Waldst. & Kit.

Stanište: Kamenita mjesta.

Arabis sagittata (Bertol.) DC.

Basionym: Turritis sagittata Bertol., Pl. Genuenses: 89. 1804