UNIVERZITET U ZENICI

Politehnički fakultet

Građevinarstvo

Organizacija i ekonomika

Nejra Mulić

KALKULACIJE U GRAĐEVINSKIM PREDUZEĆIMA

Individualni rad

Mentor:

Van. prof. dr. Suvad Isaković

Zenica, 2022.
BIBLIOGRAFSKA KARTICA RADA

NAUČNO PODRUČJE RADA: Tehničke nauke

NAUČNO POLJE RADA: Građevinarstvo

USTANOVA U KOJOJ JE IZRAĐEN RAD: Univerzitet u Zenici, Politehnički fakultet

MENTOR RADA: Van. prof. dr. Suvad Isaković

BROJ STRANICA: 24

BROJ SLIKA: 4

BROJ TABELA: 3

DATUM ODBRANE RADA:

2
SAŽETAK

Jedan od najvažnijih segmenata u toku izrade projekata su kalkulacije. Kalkulacije u

građevinskim preduzećima podrazumijevaju postupak izračunavanja cijene proizvoda ili
usluge. Što nas dalje vodi do zaključka, da ako ne posvetimo dovoljno vremena i pažnje ovom
dijelu ili ga rade osobe koje nisu dovoljno stručne, to može odvesti preduzeće u propast.
Naravno, cijena proizvoda ili usluge zavisi od mnogih faktora koji će biti obrađeni u sklopu
ovog rada. U radu je prikazan i primjer izrade kalkulacije u jednog dijela građevinskog projekta
te će se tako bolje dati uvid u proces kalkulacije.

Ključne riječi: građevinsko preduzeće, kalkulacije, metode izrade kalkulacija

ABSTRACT

Calculations are one of the most crucial parts of project development. Calculations in
construction business refer to the process of determining a product's or service's price. That
leads us to our conclusion: if we don't pay enough time and attention to this section, or if we
hire people with insufficient experience, the company will suffer.

However, the price of the product or service is determined by a number of factors, which will
be discussed in this paper. An example of calculations in one of the construction companies is
provided in this paper for a better understanding of the calculation process.

Keywords: construction company, calculations, methods of making calculations

3
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................................... 5
2. GRAĐEVINSKA KALKULACIJA I ELEMENTI KALKULACIJE ............................ 6
2.1. Građevinska kalkulacija ............................................................................................... 6
2.2. Elementi kalkulacije ...................................................................................................... 7
2.3. Potrebna dokumentacija za izradu kalkulacije .......................................................... 8
3. VRSTE I KARAKTERISTIKE KALKULACIJE ............................................................ 9
3.1. Vrste kalkulacija ............................................................................................................ 9
3.1.1. Diviziona kalkulacija ............................................................................................ 10
3.1.2. Kalkulacija vezanih (kuplovanih) proizvoda ..................................................... 11
3.1.3. Kalkulacija ekvivalentnih brojeva ...................................................................... 12
3.1.4. Dodatna kalkulacija .............................................................................................. 13
3.1.5. Direct costing kalkulacija ..................................................................................... 13
3.2. Karakteristike kalkulacije .......................................................................................... 14
4. METODE IZRADE KALKULACIJE ............................................................................. 15
4.1. Metod izrade kalkulacije primjenom obračunskog faktora .................................... 15
4.2. Metod izrade kalkulacije primjenom cijene prodajne satnice ................................ 16
5. PRIMJERI .......................................................................................................................... 17
5.1. Primjer I ....................................................................................................................... 17
5.2. Primjer II...................................................................................................................... 22
6. PROCJENA RIZIKA ........................................................................................................ 24
7. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 25
8. LITERATURA ................................................................................................................... 26

4
1. UVOD

Kako je građevinarstvo1 jedno od najstarijih djelatnosti kojima se čovjek bavi, tako se

stvarala potreba za što detaljnijim i preciznijim kako statičkim proračunima tako i financijskim
kalkulacijama. Riječ kalkulacija vodi porijeklo od latinske riječi calculus što znači kamenčić.
Naravno, cilj svakog poslovanja se ogleda u tome da se postignu pozitivni ekonomski rezultati
za sve sudionike tog poslovanja. Ali treba imati na umu da nekad u građevinarstvu
najjednostavnije rješenje ne predstavlja i najekonomičnije, te se inženjeri nalaze onda u
situaciji da trebaju nalaziti ravnotežu između to dvoje. Svaki projekat određen je sljedećim
veličinama: vrijeme, kvalitet i trošak.

Građevinska kalkulacija u odnosu na opću kalkulaciju i kalkulaciju drugih privrednih

grana može imati i ima čitav niz specifičnosti koje se ne smiju zanemariti. Cijena koštanja
projekta uveliko zavisi od niza faktora, dok je na neke faktore moguće utjecati, na druge nije.
Na građenje uveliko utiču vremenske prilike, na kakvom tlu se želi graditi, da li izvođač ima
svu potrebnu mašineriju ili će je iznajmljivati, da li su svi radnici obućeni za potrebne poslove
i još mnogo drugih detalja utiču na vrijeme izvedbe projekta. Ono što je bitno istaći da se ne
smije zanemariti kvaliteta građenja radi vremena izvedbe.

Izvor: Kalkulacije u graditeljstvu kao osnova za planiranje i realizaciju proizvodnje, str. 1 .

Slika 1. Odnos glavnih sudionika u gradnji objekta prema zajedničkom cilju

1
Građevinarstvo - gospodarska djelatnost koja obuhvata istraživanje, projektiranje i izgradnju građevina
visokogradnje i niskogradnje.

5
2. GRAĐEVINSKA KALKULACIJA I ELEMENTI KALKULACIJE

2.1. Građevinska kalkulacija

Građevinska kalkulacija je računski postupak za utvrđivanje i obračun troškova

građenja, koji se može izvoditi do nivoa:

 cijene koštanja proizvoda, svođenje ukupnih troškova nabavke na jedinicu nabavljene

robe i tu ubrajamo: troškovi materijala za izradu, troškovi pomoćnih i potrošnih
materijala, troškovi rada i sredstava rada,
 prodajne cijene proizvoda, pored gore navedenih troškova, prodajna cijena proizvoda
ide zajedno s PDV-om2, koji se obavezno uračunava propisanoj stopi u prodajnu cijenu
robe i naplaćuje od kupca.

Od savremene građevinske kalkulacije se traži da ona obuhvati troškove građenja i da

omogući njihovu kontrolu za vrijeme gradnje objekta. U organizacijskoj strukturi preduzeća,
kalkulacija treba da omogući tačno kalkulisanje troškova svih njenih organizacijskih dijelova
koji sudjeluju u građenju objekta i da tokom rada osigura praćenje kretanja njihovih troškova,
te da po završetku rada omogući pravilnu raspodjelu stečenog dohotka među svim sudionicima
u njegovoj gradnji.

U Leksikonu građevinarstva (V. Simović i autori) stoji:

˝S aspekta primjene kalkulacije u građevinarstvu postoje dvije osnovne vrste kalkulacije od

kojih su:

 Kalkulacije cijene za potrebe nastupa na tržištu: i tu ubrajamo projektantska

kalkulacija predračunske cijene i kalkulacija pogodbene cijene.
 kalkulacije cijena za interne upotrebe, ove kalkulacije su kalkulacije dogovorenih
cijena - interne cijene, koje se utvrđuju unutar izvođačke tvrtke za raspodjelu
ugovorenih cijena radova za sve sudionike u izvođenju.˝ 3

2
PDV- Porez na dodanu vrijednost je sistem oporezivanja prometa roba i usluga u svijetu.
3
Simonović, V., Leksikon građevinarstva, str 236.

6
Cijena koštanja formira se u preduzeću na temelju izračuna utrošenih elemenata proizvodnje za
vlastite proizvedene gotove učinke. U cijeni koštanja sadržani su svi troškovi vezani za
proizvodnju učinka, odnosno proizvodnju samog proizvoda.4

Prodajna cijena predstavlja cijenu pod kojom se neki proizvod prodaje na tržištu. Gubitak se
događa kada je prodajna cijena manja od cijene koštanja, naravno to nikako nije u interesu
preduzeća. A dobitak dolazi u slučaju kada je prodajna cijena viša od cijene koštanja samog
proizvoda ili usluge.

2.2. Elementi kalkulacije

Struktura kalkulacije sastoji se od elemenata i ovisno o tome koja se cijena izračunava

razlikujemo: elementi strukture cijene koštanja, elementi strukture prodajne cijene, elementi
strukture nabavne cijene itd.

„Prilikom izrade kalkulacije cijene koštanja proizvoda ili usluga nastali troškovi dodjeljuju se
elementima koji čine strukturu kalkulacije od kojih su:

1. direktni troškovi materijala za izradu, pomoćnog i potrošnog materijala,

2. direktni troškovi sredstava rada koji se utvrđuju na osnovu amortizacione stope
korištenih sredstava rada,
3. direktni troškovi rada, bruto plaće radnika u neposrednoj proizvodnji,
4. indirektni troškovi stvaranja učinaka, amortizaciona stopa infrastrukturnih objekata u
kojima se odvija proces proizvodnje,
5. indirektni troškovi, režijski troškovi uprave, administracije, troškovi zaposlenika po
osnovu Zakona o radu od kojih su: godišnji odmor, bolovanje, otpremnine, jubilarne
nagrade i sl,
6. profit ili marža preduzeća,
7. porez na dodanu vrijednost – PDV.

Navedeni elementi predstavljaju strukturu kalkulacije, koja se razvrstava: prema vremenu

izrade i načinu izrade.“5

4
Dostupno na: http://struna.ihjj.hr/naziv/cijena-kostanja/17855/, (pristupljeno 06.06.2022.)
5
Isaković, S., Osnove organizacije i ekonomike preduzeća, str. 208-209.

7
Bitniji utjecaji na elemente kalkulacije mogu biti unutrašnji i vanjski.

Unutrašnji jesu: stručnost i sposobnost kalkulanta i rukovodioca, broj i kvaliteta stručnog kadra
na budućem gradilištu, broj i kvaliteta radnika, raspoloživa mehanizacija i vozni park,
financijska stabilnost i sređenost preduzeća u organizacijskom pogledu.

Vanjski utjecaji su: položaj objekta, blizina osnovnog materijala i vode, mogućnost dobijanja
radne snage iz neposredne blizine, udaljenost prometnica i trgovačkih središta, vrsta i cijene
pogonske energije za pogon mehanizacije, olakšice za smještaj radnika na gradilištu, uspješnost
rada investitora i nadzornog organa, tačnost i potpunost tehničke dokumentacije.

2.3. Potrebna dokumentacija za izradu kalkulacije

Za izradu kalkulacije potrebna je sljedeća dokumentacija:

 tehnička dokumentacija koja sadrži: tehnički opis (izvještaj), odobrene nacrte (1:100),
statički račun, dokaznicu mjera, troškovnik, izvedbene nacrte (1:50) i ostale detaljne
nacrte;
 ugovorna dokumentacija: opći i tehnički uvjeti, i po mogućnosti tekst ugovora,
 prethodna dokumentacija izvođača: projekt organizacije građenja sa shemom uređenja
gradilišta, vremenski plan građenja objekta, opće smjernice organa upravljanja i cilj
izvođenja rada, faktore za pokriće općih i ostalih troškova, jedinične cijene materijala,
prijevoznih usluga, visine osobnih dohodaka radnika koji će sudjelovati u građenju,
obavijest o visini ugovornih i zakonskih obaveza koje treba uračunati i slično,
 ostala opća dokumentacija: normativi rada i utroška materijala, učinci strojeva i njihovi
normativi utroška rada i materijala te ostalo što je potrebno.

8
3. VRSTE I KARAKTERISTIKE KALKULACIJE

3.1. Vrste kalkulacija

Kako bi se kalkulacija napravila, za svaki nastali trošak mora postojati odgovarajući

dokument. Kalkulacija treba obuhvatiti sve troškove, razvrstane po vrstama, mjestu i nositelju
troškova. Troškovi trebaju biti tačni i usklađeni s tehnološkim procesom. Bitno je istaknuti kako
se kalkulacija razlikuje u trgovačkoj, proizvodnoj i uslužnoj djelatnosti.

˝Kriterij za definiranje kalkulacije prema vrsti je vrijeme. S obzirom na vrijeme,

razlikuju se:

1. Prethodna kalkulacija,
2. Planska kalukacija,
3. Međukalkulacija,
4. Naknadna kalkulacija.˝6

Prethodna kalkulacija se koristi u proizvodnom procesu kako bi izračunali cijenu koštanja

jednog građevinskog projekta npr. izgradnja stambenog objekta. Prethodna kalkulacija, kako
joj samo ime govori izrađuje se prije početka izrade projekta.

Planska kalkulacija primjenjuje se prilikom izrade plana poslovanja preduzeća kao npr.
izračunavanje planske cijene za jedan proizvod. Planska kalkulacija se može raditi za jedan ili
više gotovih proizvoda. Izrada ove kalkulacije se zasniva na pretpostavljenoj količini
proizvoda, koja se želi proizvesti u jednom vremenskom periodu. Također ove kalkulacije se
koriste i prilikom analize troškova stvarno proizvedene količine s ciljem usklađivanja planskih
i stvarnih troškova.

Međukalkulacija se koristi u toku proizvodnje s ciljem kontrole nastalih troškova te

uspoređivanja ostvarenih i planiranih troškova. Ova vrsta kalkulacije se može primjeniti u
faznoj gradnji stambenog objekta kao što je izračunavanje cijene armirano-betonske ploče,
stolarije, završnih radova itd.

Naknadna ili stvarna kalkulacija koristi se nakon završetka proizvodnje ili nakon izgradnje
stambenog objekta i ukazuje koliko proizvod stvarno košta. Njome se utvrđuje ostvaruje li se
proizvodnjom određenog proizvoda dobitak, odnosno gubitak za preduzeće.

6
Grubišić, D., Poslovna ekonomija, str. 223.

9
 „Način na koji se izrađuju kalkulacije, odnosno raspoređuju troškovi poslovanja,
predstavlja osnov podjele kalkulacija kako slijedi:

1. diviziona kalkulacija,
2. kalkulacija vezanih (kuplovanih) proizvoda,
3. kalkulacije ekvivalentnih brojeva,
4. dodatna kalkulacija,
5. direct costing kalkulacije.“ 7

Sve gore navedene kalkulacije imaju mjesto primjene u praksi, te je preduzeće to koje bira koja
će kalkulacija biti primjenjena.

3.1.1. Diviziona kalkulacija

Diviziona kalkulacija se primjenjuje u slučajevima proizvodnje samo jedne vrste

proizvoda ili homogene proizvodnje. Troškovi za čitavu proizvedenu količinu dobijaju se
jednostavnim sabiranjem svih troškova preduzeća, koji se zatim podijele proizvedenom
količinom proizvoda, kako bi se dobila cijena koštanja proizvoda.

𝑇𝑚𝑖 +𝑇𝑠𝑟 +𝑇1

𝑇𝑞 = (1)
𝑄

Gdje je:

𝑇𝑞 - troškovi po jedinici proizvoda

𝑇𝑚𝑖 - troškovi materijala za izradu

𝑇𝑠𝑟 - troškovi sredstava rada

𝑇1 - troškovi rada,

𝑄 - ukupno proizvedena količina

7
Isaković, S., Osnove organizacije i ekonomike preduzeća, str. 210.

10
Diviziona kalkulacija se primjenjuje kod industrijskih preduzeća sa masovnom proizvodnjom
jednog proizvoda. Ova kalkulacija ima primjenu i u poljoprivredi kod proizvodnje ratarskih,
stočarskih, voćarskih i drugih kultura.

Diviziona kalkulacija se javlja kao:

1. obična diviziona kalkulacija i

2. višefazna diviziona kalkulacija.

Obična diviziona kalkulacija - primjenjuje se u preduzećima koja proizvode jednu vrstu

proizvoda koji se proizvode u serijskoj prozvodnji. Ova vrste divizione kalkulacije primjenjuje
se kod proizvođača uglja, čelika, aluminija, i drugih proizvoda koji imaju iste osobine.

Višefazna diviziona kalkulacija - primjenjuje se u istim preduzećima kao i prethodno navedena

kalkulacija, ali troškovi u toj kalkulaciji utvrđuju se po fazama procesa proizvodnje, po
nastanku učinka ili po elementima strukture cijene. Ovakva kalkulacija pruža bolji uvid u
ekonomiziranje radnih procesa, to jest omogućava preduzeću da upravlja troškovima
proizvodnje.

3.1.2. Kalkulacija vezanih (kuplovanih) proizvoda

Ovu kalkulaciju primjenjujemo kada se iz jedne sirovine dobija više proizvoda kao
rezultat jedinstvenog tehnološkog procesa. Rješenje nalazimo u tome da jedan proizvod
odredimo kao glavni tj. kao cilj proizvodnje čiju cijenu koštanja treba izračunati. Cilj ovakve
kalkulacije je utvrditi cijenu koštanja glavnog proizvoda tako da se utvrdi vrijednost
proizvodnje. Raspored troškova vrši se prema procjeni na glavni proizvod i nusproizvode, a
onda se dodijeljeni troškovi raspoređuju na ukupno proizvedenu količinu kako glavnog
proizvoda tako i nus proizvoda. Cijena koštanja glavnog proizvoda dobije se tako što se ukupni
troškovi T umanje za pretpostavljene troškove nusproizvoda Q2, Q3, Q4 i dobijeni iznos
podijeli sa ukupnom količinom proizvedenih glavnih proizvoda. Ovaj metod nije precizan i
primjenjuje se u mlinarstvu, industriji šećera, rafineriji nafte itd. U industriji šećera,
proizvodnjom šećera nastaju kao nusproizvod šećera suhi briketirani repini rezanci koji se
koriste za stočnu hranu, te su sporedni proizvod u navedenoj industriji. Kod prozvodnje
električne energije kao nus proizvod javljaju se proizvodi kao što je pepeo koji koriste
cementare.

11
Za izradu kalkulacije vezanih proizvoda koristimo formulu u nastavku:

𝑇−(𝑄2 ∗𝐶𝑞2 +𝑄3 ∗𝐶𝑞3 +⋯ )

𝑇𝑞1 = (2)
𝑄1

Gdje je:

𝑇𝑞1 - cijena koštanja glavnog proizvoda,

𝑄1 , 𝑄2, 𝑄3 … - količina nus proizvoda,

𝐶𝑞2 , 𝐶𝑞3 ... - prodajna cijena nus proizvoda.

3.1.3. Kalkulacija ekvivalentnih brojeva

Primjenjuje se u preduzećima koja proizvode nekoliko proizvoda od istog materijala i

istim tehnološkim postupkom, kao na primjer proizvodnja obuće ili odjeće. Upraksi ovaj metod
se primjenjuje u proizvodnji: odjeće, obuće, limova, alata, motora, cigle, crijepa i slično. Ova
vrsta kalkulacije polazi od činjenice da su troškovi materijala za izradu i troškovi pomoćnog
materijala poznati u cijelom obimu za svaki proizvod, međutim indirektni troškovi kao što su
na primjer amortizacija infrastrukturnih objekata, režijski troškovi administracije ne mogu se s
jasnom preciznošću razvrstati na proizvode prema stvarnoj pripadnosti.

Zbog toga se ukupni indirektni troškovi raspoređuju prema iskustvenoj metodi ili normativima
ukoliko postoje, nakon čega se definiše koeficijent pripadnosti indirektnih troškova svakom
proizvodu. Nakon utvrđivanja koeficijenta, iznos direktnih troškova utvrđuje se tako što se
ukupni troškovi proizvodnje podijele s ukupnim brojem proizvedenih proizvoda u cilju
svođenja na ekvivalentni broj. Dobijeni ekvivalentni broj množi se s dodijeljenim koeficijentom
nakon čega se dobijaju direktni troškovi po jedinici svakog proizvoda.

Ekvivalentni brojevi, su u stvari prozvod koeficijenta, koji pokazuje srazmjeru u učešću

pojedinih srodnih vrsta proizvoda u ukupnim indirektnim troškovima. Za proizvod koji
apsolutno ili relativno dominira u strukturi proizvodnje dodjeljuje se koeficijent 1.

12
3.1.4. Dodatna kalkulacija

Koristi se u preduzećima koja proizvode dvije ili više vrsta različitih proizvoda. Pri toj
kalkulaciji troškovi se razvrstavaju na direktne i indirektne, upravo zato što se radi nekoliko
različitih projekata. Prilikom izrade dodatne kalkulacije prvo se utvrđuju direktni troškovi za
svaku vrstu proizvoda, a zatim se dodaju indirektni troškovi na osnovu definisanih
koeficijenata.

Ovu vrstu kalkulacije često koriste građevinska preduzeća upravo zbog toga što građevinska
preduzeća često rade više građevinskih projekata istovremeno.

Direktni se troškovi odnose na ugrađeni i pomoćni materijal i na radnu snagu. Njihova je

karakterisitka je da se mogu izračunati na jedinicu mjere svake stavke troškovnika.

Indirektni troškovi u koje se svrstavaju troškovi: plaće režijskog osoblja, amortizacije sredstava
rada, investiociono održavanje sredstava rada, tekuće održavanje sredstava rada, troškovi
pripremnih radova, troškove zaposlenika po osnovu prava iz Zakona o radu od kojih su prevoz
radnika, bolovanje, godišnji odmor, jubilarne nagrade i otpremnine, terenski dodatak i slično.

Po načinu kako se troškovi raspoređuju postoje dva oblika dodatnih kalkulacija, a to su:

1. metod obračunskog faktora,

2. metod prodajne satnice.

3.1.5. Direct costing kalkulacija

„U SAD se razvio novi tip kalkulacije (metoda izravnih troškova). Ona je razvijena u
industriji, sve se više primjenjuje, npr. u zapadnim zemljama, jer je pogodna za računanje
troškova u nestabilnim uvjetima tržišta. Njena je primjena u građevinarstvu u fazi
proučavanja.“8
Ova kalkulacija koristi se u preduzećima koja utvrđuju cijenu prozvoda na osnovu tržišnih
cijena, a u cijenu koštanja uključeni su samo direktni troškovi dok se indirektni troškovi
raspoređuju na ostvarenu razliku između prodajne tržišne cijene i cijene koštanja utvrđene na
osnovu direktnih troškova.

8
Građevinsko planiranje-Građevinska kalkulacija, str. 207.

13
3.2. Karakteristike kalkulacije

Da bi kalkulacija uspješno ispunila svrhe koje se od nje očekuju treba se temeljiti na

određenim pravilima, a to su:

1. princip tačnosti,
2. princip pravovremosti evidentiranja troškova,
3. princip sveobuhvatnosti,
4. princip diferenciranja,
5. princip preglednosti,
6. princip efektivnosti i efikasnosti,
7. princip uporedivosti,
8. princip ekonomičnosti.9

Pravilo tačnosti govori nam kako se trebaju utvrditi tačni i potpuni troškovi koji se odnose na
svaku jedinicu mjere i cijenu koštanja.

Pravilo pravovremosti pojašnjava kako svaki trošak treba imati svoj pisani dokument prema
mjestu i vremenu nastanka te se dodijeliti nositelju troška.

Pravilo sveobuhvatnosti karakterizira obuhvatanje svih troškova koje uzrokuje izrada

proizvoda bez obzira na vrijeme i mjesto.

Pravilo diferenciranja objašnjava kako se troškovi razvrstavaju prema vrstama i raspoređuju po

mjestima i nositeljima troškova.

Prema pravilu preglednosti sadržaj kalkulacije treba biti lako uočljiv.

Pravilo efektivnosti i efikasnosti se provodi korištenjem stvarnih troškova i na najefikasniji

način njihovog evidentiranja i uključivanja u kalkulaciju.

Prema pravilu uporedivosti mora postojati mogućnost uporedivosti s prethodnim i naknadnim

kalkulacijama.

Pravilo ekonomičnosti nam pojašnjava kako izrada same kalkulacije ne bi smjela koštati više
nego što su koristi koje ta kalkulacija donosi.

9
Lončarić, L., Organizacija izvedbe graditeljskih projekata, str. 154.

14
4. METODE IZRADE KALKULACIJE

4.1. Metod izrade kalkulacije primjenom obračunskog faktora

Za izračunavanje cijene koštanja primjenom obračunskog faktora u građevinskim preduzećima

primjenjuje se sljedeći obrazac:

Ck = Tmi + Bpr * F (3)

-gdje su:

 Ck – cijena koštanja,
 Tmi – ukupni troškovi materijala za izradu i troškovi pomoćnog i potrošnog materijala,
 Bpr – bruto plaće proizvodnih radika,
 F – faktor preduzeća.

Faktor preduzeća predstavlja koeficijent u okviru kojeg se nalaze svi indirektni troškovi
preduzeća tokom godišnjeg obračunskog perioda i izračunava se sljedećim obrascem:

𝑇𝑖𝑛
F =1+ 𝑇 (4)
𝑚𝑖 +𝐵𝑝𝑟

gdje su:

 Tin – indirektni ukupni troškovi preduzeća,

 Tmi – ukupni troškovi materijala za izradu i troškovi pomoćnog i potrošnog materijala,
 Bpr – brutto plaće proizvodnih radnika.

Prilikom izrade kalkulacije prodajne cijene, u građevinskim preduzećima putem obračunskog

faktora, primjenjuje se sljedeći obrazac:

Pc = Tmi + Bpr * F * D (5)

gdje su:

 Pc – prodajna cijena,
 Tmi – ukupni troškovi materijala za izradu i troškovi pomoćnog i potrošnog materijala,
 Bpr – brutto plaće proizvodnih radnika,
 F – faktor preduzeća,
 D – planirana dobit procentualno iskazana.

15
Dakle, prilikom izrade kalkulacije pojedinih faza radova, kao što su na primjer armirano-
betonski radovi, izračunavaju se ukupni troškovi materijala za izradu, troškovi pomoćnog i
potrošnog materijala, na koje se dodaju bruto plaće proizvodnih radnika. Ovi troškovi množe
se s faktorom preduzeća čime se dobija cijena koštanja Ck.

4.2. Metod izrade kalkulacije primjenom cijene prodajne satnice

Izračunavanje cijene koštanja primjenom cijene prodajne satnice norma sata izračunava se
sljedećim obrascem:

Ck = Tdi + (N *Ps) (6)

gdje su:

 Ck – cijena koštanja po jedinici proizvoda,

 Tdi – direktni troškovi: materijal za izradu, pomoćnog materijala, potrošnog materijala,
i brutto plaća proizvodnih radnika,
 N – broj norma sati potrebnih za izradu pojedinačnog proizvoda, određen prema
građevinskim normativima ili na bazi iskustvene metode.

Prodajna satnica norma sata izračunava se sljedećim obrascem:

( 𝑇𝑖𝑛 + 𝐵𝑝𝑟 )
Ps = = KM n/h (7)
𝑁

gdje su:

 Ps – prodajna satnica norme sata,

 Tin – ukupni indirektni troškovi,
 Bpr – brutto plaće proizvodnih radnika,
 N – broj radnih sati proizvodnih radnika u toku godine 90.000 N/h.

16
5. PRIMJERI

5.1. Primjer I

U nastavku je prikazan primjer građevinske kalkulacije za projekat mosta „FOČA 7“.

Predmjer radova je urađen u programu Excel 2013, te će se prikazati primjer radnog učinka
bagera i kamiona za POZ 7 – Zemljani radovi.

Slika 2. Predmjer radova za projekat most „FOČA 7“

POZ 7: Površinski iskop plodnog tla, mašinski sa utovaranjem (iskop humusa i prijevoz na
privremenu deponiju).

Količina po predmjeru: V = 528,09 [m3]

Građevinska norma: GN - 200-507 - 8.2

Normativ vremena: 0,038 [nč/m3]

IZRAČUNAVANJE RADNOG UČINKA BAGERA

Karakteristike bagera i korekcioni koeficijenti:

- snaga: P = 82 [kW],
- zapremina dubinske kašike: q = 0,95 [m3],
- ugao okretanja ruke pri istovaru: 90°,
- trajanje jednog ciklusa bagera: tc = 26 [s],

17
 - koeficijent ovisan o vrsti materijala: Km = 1,00,
- koeficijent uslova rada: Ku = 0,93,
- koeficijent ovisan o organizaciji gradilišta: Kp = 0,80,
- koeficijent rastresitosti materijala: Kr = 1,13.

Matematički izraz za izračunavanje radnog učinka bagera – Up:

q∗T
Up = ∗ Km ∗ Ku ∗ Ko
tc

Teoretski učinak bagera:

q∙T 0,95 ∙ 3600 m3

Ut = = = 131,54 [ ]
tc 26 h

T = 3600 [s] = 1 [h] – interval za koji se traži učinak

Praktični učinak bagera:

Up = Ut*Km*Ku*Ko = 131,54*1,00*0,93*0,8*= 97,86 [m3/h]

Up = 97,86 [m3/h]

Dnevni učinak bagera:

Up,dn = 97,86*8,0 = 782,91 [m3]

Vrijeme potrebno za iskop:

V 528,09
t= = = 5,39 [h]
Up 97,86

Jedan bager može obaviti posao za jedan dan ukoliko se pretpostavi da radi 6 [h] dnevno.

IZRAČUNAVANJE NORMA VREMENA BAGERA

1h
N= = 1/97,86 = 0,01021 h/m3
Up

Norma vremena za bager: N – 0,01021 h/m3

18
UČINAK KAMIONA

Radni učinak kamiona je zasnovan na „Radnom ciklusu“.

Izvor: https://suvadisakovic.ba/knjige/osnove-organizacije-i-ekonomike-preduzeca.pdf, str. 235.

(Pristupljeno: 20. 06. 2022. )

Slika 3. Šema ciklusa radnog vremena kamiona

Vrijeme jednog radnog ciklusa kamiona - tc, izračunava se matematičkim izrazom:

tc = tut+tvp+tis+tvpr

gdje je:

 tut - vrijeme utovara, uzima se vrijeme trajanja procesa rada bagera na utovaru
materijala,

 tvp - vrijeme vožnje punog vozila,

 tis - vrijeme istovara s manevrom prosječno 1-3 min,
 tvpr - vrijeme vožnje praznog vozila.

Karakteristike kamiona kipera:

- zapremina sanduka: q = 12 [m3],

- snaga: P = 320 [kW],
- maksimalna brzina kamiona: vmax = 80 [km/h],
- brzina punog kamiona: vpu = 65 [km/h],
- brzina praznog kamiona: vpr = 71 [km/h].

19
 Trajanje ciklusa rada jednog kamiona kipera:

tc = tu+ tvp + tis + tp

Vrijeme utovara:

q 12 [m3 ]
tu = = = 0,122 [h] = 439,2 [s]
Up,bag m3
97,86 [ h ]

Vrijeme vožnje punog kamiona:

L 14 [km]
tvp = = = 0,215 [h] = 775,38 [s]
vpu 65 [km]
h

L = 14 [km] – pretpostavljena udaljenost do najbližeg odlagališta

Vrijeme istovara sa manevrom: tis = 5 [min] = 300 [s]

Vrijeme povratka:

L 14 [km]
tp = = = 0,197 [h] = 709,86 [s]
vpr 71 [km]
h

tc = 439,2+775,38+300+709,86 = 2224,44 [s]

Učinak kamiona:

T∙q
Up,kam = ∙Km ∙Ku ∙K0
tc

Koeficijenti korekcije:

- zavistan od vrste materijala: Km = 1,0

- zavistan od uslova rada: Ku = 0,9
- zavistan od organizacijskih uslova: K0 = 0,8 (zadovoljavajući)

1 [h]∙12[m3 ]
Up,kam = ∙1,0∙0,9∙0,8 = 13,98[m3 ] − za 1 radni sat
0,618 [h]

8 [h]∙12[m3 ]
Up,kam = ∙1,0∙0,9∙0,8 = 111,84 [m3 ] − za 8 radnih sati
0,618 [h]

20
Potreban broj kamiona za ujednačen rad:

Up,bag 782,91
n= = = 7,00
Up,kam 111,84

potrebno je 7 kamiona za kontinuirani rad, trajanja 1 dan.

IZRAČUNAVANJE NORMA VREMENA KAMIONA

1h
N= = 1/13,98 = 0,07153 h/m3
Up

Norma vremena za kamion: N – 0,07153 h/m3

21
5.2. Primjer II

Primjer izrade kalkulacije primjenom obračunskog faktora preduzeća

Tabela 1: Indirektni troškovi

Indirektni troškovi Tin

Vrsta indirektnihh troškova Tin Vrijednost Tin
 Amortizacija 175.148,25
 Troškovi bruto plaća režije 105.658,21
 Investiciono održavanje sredstava rada 89.441,39
 Tekuće održavanje sredstava rada 41.651,25
 Troškovi pripremnih radova 58.444,59
 Troškovi zaposlenika po osnovu prava iz Zakona o radu 98.347,65
 Opći troškovi, grijanje, telefon, takse i sl. 130.785,41
Ukupni indirektni troškovi 699.476,75

Tabela 2: Direktni troškovi

Direktni troškovi Tdi

Vrsta direktnih troškova Tdi Vrijednost Tdi
 Troškovi materijala za izradu 1.594.114,25
 Troškovi pomoćnog materijala 25.145,00
 Troškovi potrošnog materijala 41.324,25
 Troškovi bruto plaća proizvodnih radnika 340.120,00
Ukupni direktni troškovi 2.000.703,5

Prvi korak je računanje faktora preduzeća prema formuli:

𝑇𝑖𝑛
F =1+ 𝑇
𝑚𝑖 +𝐵𝑝𝑟

22
 699.476,75
𝐹 =1+ =1,349
1.660.583,5+340.120,00

Tabela 3: Izrada prodajne cijene primjenom faktora preduzeća

Izrada prodajne cijene za armirano-betonske radove primjenom faktora preduzeća

Pc = Tmi + Bpr * F * D

Vrsta Tdi Količina Cijena Ukupno F Cijena Planirana Prodajna

(KM) (KM) koštanja dobit cijena

Beton 27 m3 137 3699,00

Betonski 4.125 kg 2.90 11.965,5

čelik

Paljena žica 36 kg 1,91 68,80

Žileti 950 kom 0,74 703,00

Oplatol 18 l 1,21 21,80

Bruto plaće

prozvodnih 350 n/h 7,00 2.450,00

radnika

18.908,10 1,349 19.765,60 10% 21.742,16

Ukupna prodajna cijena armirano betonskih radova bez PDV-a 21.742,16

Vrijednost PDV-a 17 % 3.696,16

Ukupna prodajna cijena armirano betonskih radova sa PDV-om 25.438,40

23
6. PROCJENA RIZIKA

Pri identifikaciji rizika u građevinskim projektima potrebno je napraviti kontrolne tačke

u kojima će se specificirati mogući uzroci - izvori rizika, njihova vjerojatnost i jačina njihovog
utjecaja na pojedinu komponentu cijene projekta. Jedna od podjela izvora rizika jest na vanjske
izvore rizika (pravni, politički, ekonomski, socijalni, prirodni) i unutrašnje izvore rizika
(upravljanje, tehnička dokumentacija, ljudski faktor, ugovaranje). Svaki od izvora rizika će na
različite načine i s različitom vjerojatnošću utjecati na pojedinu grupu poslovnih i projektnih
procesa u različitim vrstama. Da bismo sa dovoljno sigurnosti mogli usvojiti odgovarajuću
raspodjelu vjerojatnosti povećanja pojedinog dijela cijene projekta potrebno je provoditi
kontinuirana istraživanja (ankete) na više projekata unutar različitih poslovnih sistema. Izvori
rizika mogu se utvrditi na temelju velikog iskustva te usvajati okvirne očekivane granične
vrijednosti.

Rizik u odnosu prema veličini vrijednosti projekta ima suprotnu krivulju, tj. projekti male
vrijednosti imaju mali rizik ( krivulja 1 ), a projekti velike vrijednosti imaju veliki rizik
( krivulja 2). Kako krivulje (1) i (2) imaju obrnuto razmjerni odnos, sjecište tih krivulja,
odnosno područje bliže tom sjecištu („Ci”) je zanimljivo za procjenu rizika, i unutar njega
trebale bi skretati vrijednosti ponuda.

Izvor: Kalkulacije u građevinarstvu kao osnova za plainiranje i realizaciju proizvodnje, str. 32.

Slika 4. Dijagram rizika

24
7. ZAKLJUČAK

U ovom individualnom radu cilj mi je bio da ukažem na važnost građevinskih kalkulacija u

građevinarstvu, jer su osnova za planiranje i realizaciju projekta. Smisao kalkulacije ogleda se
u tome da je kalkulacija računski postupak (metoda) kojim se obračunavaju troškovi i utvrđuje
cijena učinka (proizvoda i usluga).

U sklopu rada obradila sam neke od osnovnih podnaslova vezanih za kalkulacije kao što su:

 kalkulacije i njeni elementi gdje se navodi struktura same kalkulacije,

 kalkulacija i knjigovodstvo objašnjava povezanost kalkulacija sa knjigovostvom,
 vrste i karakteristike kalkulacija – diviziona, kalulacija vezanih i ekvivalentnih brojeva,
dodatna kalkulacija i direct costing kalkulacija,
 metode kalkulacija u građevinarstvu,
 i na kraju da trebamo uzeti u obzir i rizik koji se može javiti.

U sklopu rada obrađena su i dva primjera kao pokazatelji kako se radi građevinska kalkulacija
i to, dio kalkulacija za most „FOČA 7“ i metoda izrade kalkulacije primjenom obračunskog
faktora preduzeća.

25
8. LITERATURA

Knjige

1. Badanjak, S., Osnove inženjeringa u izgradnji, Energetika marketing, Zagreb, 1996.

2. Bahtijarević – Šiber. F., Organizacijska teorija, Informator, Zagreb, 2021.
3. Belak, V., Računovodstvo proizvodnje: II.dopunsko izdanje. Zagreb: RRiF plus, 2009.
4. Benić, Đ., Mikroekonomija: menadžerski pristup, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
5. Bučar, G., Normativi i cijene u graditeljstvu, Ergomatic, Omišalj, 2003.
6. Crnković, L., Martinović, J., Financijsko računovodstvo, Ekonomski fakultet u Osijeku,
Osijek, 1999.
7. Đukan, P., Standardna kalkulacija, Građevinar, Zagreb, 1986.
8. Grubišić, D., Poslovna ekonomija - Treće izdanje, Split, 2013.
9. Isaković, S., Osnove organizacije i ekonomike preduzeća, Zenica: Institut za privredni
inženjering d.o.o., 2021.
10. Jelaš, M., Primjena kalkulacije cijene koštanja u proizvodnom poduzeću, Požega, 2015.
11. Ladislav, B., Postupak građevinske kalkulacije u informacijskom sustavu projekta,
magistarski rad, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2004.
12. Lončarić, L., Organizacija izvedbe graditeljskih projekata, Hrvatsko društvo
građevinskih inženjera, Zagreb, 1995.
13. Marušić, J., Organizacija građenja, FS Zagreb, 1994.
14. Pavić, I., Benić, Đ., Hashi, I., Mikroekonomija, Ekonomski fakultet, Split, 2009.
15. Pejović, T., Izvori i struktura rizika kod planiranja građevinskih projekata, magistarski
rad, 1997.
16. Radujković, M.: Voditelj projekta, Građevinar 52, 2000.
17. Radujković, M.: Upravljanje rizikom kod graditeljskih projekata, Građevinar, 1997.
18. Savić, S., Kalkulacije u građevinarstvu, Zagreb, 2007.
19. Sikavica, P., Poslovna organizacija. Zagreb: Informator, 1999.
20. Simonović, V., Leksikon građevinarstva, Masmedia, Zagreb, 2022.

26
Web stranice:

1. http://struna.ihjj.hr/naziv/cijena-kostanja/17855/, (Pristupljeno 06.06.2022.)

2. https://kagor.hr/koja-je-razlika-izmedu-racunovodstva-i-knjigovodstva/, (Pristupljeno
10.06.2022.)
3. https://suvadisakovic.ba/knjige/osnove-organizacije-i-ekonomike-preduzeca.pdf,
(Pristupljeno 20.06.2022.)

27