VLADIMIR NAZOR-POEZIJE

- njegovo je stvaralaštvo obilježeno žanrovskom, tematskom i stilskom raznolikošću

- javlja se u razdoblju moderne, nastavlja djelovati između dva svjetska rata pa sve do razdoblja
suvremene hrvatske književnosti

- dijalektni pjesnik – isticao je potrebu pisanja na sva tri hrvatska dijalekta

- u najranijem razdoblju stvara poeziju s mitološkim motivima slavenskih i klasičnih mitova, legendi i
priča (Slavenske legende (1900.), ep Živana (1902.))

 u njima pjeva o snazi života i sunca

- poezijom povijesno-domoljubne tematike veliča likove hrvatskih kraljeva i banova (Knjiga o

kraljevima hrvatskijem (1904.), Hrvatski kraljevi (1912.))

 kasnije će istim postupkom stvoriti i Legende o drugu Titu (1946.)

- Cvrćak, Maslina, Dionizijske pjesme – njima dominira vitalistički pogled na svijet i opijenost
ljepotom prirode

MIROSLAV KRLEŽA, GOSPODA GLEMBAJEVI

- nakon iskustva s bojišta u I. svjetskom ratu uređuje, u avangardističkom duhu, s A. Cesarcem

časopis Plamen

- časopisom Danas (Beograd) izaziva reakciju poznatu pod nazivom sukob na književnoj ljevici

 oštro kritizira lijeve, dogmatske tendencije

- za vrijeme II. svjetskog rata ne prihvaća zahtjeve za suradnjom ni s ustaškim ni s partizanskim

pokretom

- tema drame je propadanje zagrebačke patricijske obitelji u razdoblju od 1913. do 1925. godine

- propadanje se prikazuje na tri plana:

 društvenom - bankrot tvrtke Glembay Ltd.

 psihološkom - unutrašnji sukob glavnog lika oko glembajevskog u sebi
 moralnom - degradacija obitelji koja je do društvene moći došla ubijanjem i prijevarama
 također naglašena biološka motivacija – nasljeđe glembajevske krvi

- realistična psihološka salonska drama s elementima nordijskog naturalizma

- dramska napetost razvija se u sukobima među likovima, ali i svakom liku zasebno

 negativna glembajevska krv (Ignjat Glembay) nasuprot pozitivnoj danijelijevskoj krvi (Irena
Glembay i časna sestra Angelika)

- Kočija barunice Glembay pregazila je na ulici star ženu čija siromašna obitelj pokušava dobiti
sudsku odštetu, ali ne uspijeva. Snaha pregažene starice počini samoubojstvo skočivši kroz prozor s
djetetom u naruču. Otac Ignjat Glembay i sin Leone Glembay raspravljaju o časti i baruničinoj
nevjeri. Ignjat Glembay umire od zastoja sca. Na Ignjatovu odru se sukobljavaju Leone i barunica
koja bezočno pokazuje koristoljublje. Leone joj, u napadu bijesa, probije prsa škarama. Time se i u
njemu razotkriva glembajevska krv kojoj se cijelog života suprotstavija.

RANKO MARINKOVIĆ, KIKLOP

- za vrijeme rata interniran je u logor Farramonte u Italiji, zatim se prebacuje u Bari i sinajski zbjeg El
Shatt

- direktor je Drame HNK u Zagrebu od 1946. do 1950. godine

- svoje kazališne kritike objavljuje u Obzoru, a kraća prozna djela u Krležinom Pečatu

- U središnjem, zrelom razdoblju njegova stvaralaštva nastaje roman Kiklop (1965.)

- roman prikazuje atmosferu zagrebačkog stanovništva uoči II. svjetskog rata

- roman odlikuje razgranata pripovjedna, stilski vrlo bogata, romaneskna struktura prepuna asocijacija
na druga književna djela (intertekstualnost)

- rečenice su prepune višeznačnih izraza u kojima se isprepliću sarkazam, groteska, mitološka

simbolika, dvosmislenost, igre riječima i kontrast

- u središnjem djelu su intelektualci i poluintelektualci zagrebačke sredine

- Glavni junak, Melkior Tresić opsjednut je strahom od rata u kojem sluti posvemašnju
dehumanizaciju svijeta

- vojnu obvezu nastoji izbjeći izgladnjivanjem poput Odiseja koji se također izgladnjivao kako ne bi
postao hranom jednookom Kiklopu

- Melkiorova "lutanja" obuhvaćaju posjete redakciji, zagrebačkim kavanama punim

čudnih i bizarnih likova (Maestro, Ugo, itd.), bogatoj i razmaženoj ljubavnici Enki. Njegov strah i
dezorijentiranost očituju se na svakom koraku, osobito u odnosu prema Viviani u koju je beznadno
zaljubljen, a ona je bila jubavnica večini njegovih znanaca. Unatoč izgladnjivanju ipak je mobiliziran.
Dospijeva u vojarnu u kojoj se nakon svega nekoliko dana slomi uslijed nehumanosti vojnoga režima.
Završava u bolnici, a potom u ludnici nakon koje ga razrješuju vojne obveze. Maestro, njegov
kavanski prijatelj počini samoubojstvo, a Melkior, potpuno izgubljen, odlazi u rat. Početkom
bombardiranja, koje simbolizira početak rata, Melkior četveronoške otpuže u Zoopolis - grad
životinja u kojem su životinje humanije od ljudi.