Izradio:DejanHren

www.hren.hr

2009

Monetarna teorija i politika Prvi dio: Monetarna teorija

Monetarnateorijauuemsmislu,bavisetehnikomstranomnovca,auiremsmislu,ulogomnovca uekonomijiidrutvu.Otkrivajuikakokoliinanovcauoptjecajudeterminirarazinucijenaiukupne proizvodnjerobaiusluga(agregatnogproizvoda)ulazimousloentijekodnosaivarijablautjecaja novcauekonomiji.Monetarnateorijasebavistudijemtihodnosa,priemusukoliinanovcau optjecajuipotranjanovcadvijevanesastavnice.

1. Odrednice monetarne teorije

Monetarnateorijadajemonetarnojanaliziokvireistraivanjaimeseutemeljujeimonetarnapolitika gledepraktinogreguliranjakoliinenovcauoptjecajuitokovaemisijeprimarnognovcasredinje banke.Smotritapotranjenovcamonetarnateorijapruauvidudeterminanteponaanjapojedinih imateljagledenjihovihodlukadadioimovinedreumonetarnomobliku. Monetarnateorijapruamonetarnojanalizirazloenustrukturuvarijablaifunkcionalnihodnosa tijekommonetarnoguravnoteenja,dabiovamoglaizabratiprikladnevarijableiloginoihpovezati tijekomistraivanjarelevantnihpojavatemeljemkojihseizabireprikladnamonetarnapolitika. Smotritauegiiregtretiranjamonetarneteorijeievolucijutijekanjenograzvojamoemopratitis dvamotrita: a) evolucijemonetarnogsustavai b) evolucijemonetarneteorije. Tijekomdefiniranjamonetarnihagregatautvrenojedaukoliininovcauoptjecajuporedgotovine spadaidepozitninovac,tojestonidepozitiubankama,skojimasemoeplaati.

1.1. Monetarna teorija kao dio ekonomske teorije

Temekojeinepredmetmonetarneteorijeodredilesunjenomjestouekonomskojteorijiinjen relativnikarakter.Ekonomsketeorijekaosistematiziranoznanjeopojedinimekonomskimpojavama dajuobriseintegralneekonomsketeorijenatemeljimadisperzijeispecijalizacije.Timesenastoji istraitiiodreditiponaanjepojedinihsektora(vertikalnipristupistraivanju)gledepotranjenovca, emisijenovcaiutjecajpojedinihsektoranaviakilimanjaknovca.Istodobnojenunoiistraivanje funkcionalnihodnosaizmeuukupnekoliinenovca,ukupnepotranjenovca,potranjerobaiusluga, tednjeiinvesticija(horizontalnipristupistraivanju).

1.2. Relativnost monetarne teorije

Relativnostmonetarneteorijeograniavajuijeimbenikopihnaelaipristupa,tozahtijevaprikaz pojedinihteorijavodeiraunaonjihovojvrijednosnojocjenismotritakonkretnihdrutvenihprilika. Relativnostmonetarneteorijeinjenapovezanostsostalimekonomskimteorijama,upuujena potrebusagledavanjamonetarneteorijekaodijelaekonomsketeorije,dabisepojedinamonetarna teorijamoglaocijenitismotritaprikladnostiekonomskimidrutvenimprilikama,odnosnoocijeniti njenadrutvenarelativnost.

1.3. Metodoloki pristup monetarnoj ekonomiji

Metodolokipristupi: pozitivanpristup,tretirajuipojavekakvejesu,imazaciljrazlaganjepostojeihpojava,kako biseocjenilonjihovobuduekretanjetesukladnotomeiodredileodgovarajueekonomske mjerekojebitrebaledovestidoeljenihciljevaekonomskepolitike, normativniprituptretirajuipojavesmotritakakvebitrebalebiti,polazioddanihciljeva odreujuipostojeestanjeiodnosegledeodreenihpojavasmotritaizabranihciljeva ekonomskepolitikekaoinunekorektivnemjerekakobisepostojeestanjeuskladilos danimciljevima.

Monetarnateorijasmotritapozitivnogpristupatretiraistemonetarnepojavesciljemdefiniranja, predvianjairegulacijesukladnociljevimaekonomskepolitike.Pozitivanmetodolokipristup dopunjavasenormativnimpristupom(uepromatrannormativanpristup)kakobiseuspostavljanjem pravnenormeodrediloponaanjemonetarnihpojavasukladnonjihovojveojuinkovitostikao instrumentaekonomskepolitike.irepromatran,normativanpristuppodrazumijevautemeljenost pravnihnormanamoralnim,socijalnimipolitikimvrijednostimapojedinogdrutva.Pozitivanpristup podrazumijevauporabuempirijskihistraivanja,doksuzanormativanpristupempirijskaistraivanja sporedna. Polazeiodspomenutihmetodolokihmonetarnihpristuparazlikujusemonetarneteorijepolazeiod razvijenostipojedineekonomijeidrutva.Urazvijenimekonomijamapozitivanmetodolokipristupje estodovoljan.

2. Evolucija monetarne teorije

2.1. Odrednice evolucije monetarne teorije
Razvijenostekonomijeisveveameunarodnaintegracijapojedinihekonomijajebitnadeterminanta razliitostimonetarnihteorija.Empirijskaistraivanjauprednjemsmislurazvijajuseiudrugim ekonomskimteorijama,imesestvarajuobrisiintegralneekonomsketeorije.Natajnain,monetarna teorijakaodiofinancijsketeorije,praenajerazvojemteorijarealnihekonomskihpojava,kojeutjeu nadiferenciranjemonetarnihteorija.Stogarazlauievolucijumonetarneteorijekaointegralnog dijelaekonomsketeorije,razlaemoistodobnoirazvojostalihekonomskihteorija. Monetarnateorijakaointegralnidioekonomsketeorije,evolucijskislijedirazvojekonomsketeorije, poeviodklasineekonomsketeorije,prekoneoklasineteorije,keynesijansketeorije,neoklasinih sinteza,neokeynezijanskesintezedosuvremeneekonomskeimonetarneteorije.

 Uvoenjeveliineistruktureimovineumjestotokovastvorilojemogunostizaobjedinjavanje monetarneteorijesteorijomkapitala.Smotritaintegracijskogtijekanovi,imovinskipristup monetarnojteorijiteiojepovezivanjumonetarneifiskalneteorijeujedinstvenucjelinu.

2.2. Predklasina teorija vrijednosti novca

Poelasupriblino1650.g.saW.Pettyem,kojusukasnijedopunjavaliLockeiCantilionikojajetrajala svedosmrtiHumeaiintelektualnogsvitanjaobjavljivanjemSmithoveknjige1776.g.Pettyevai Lockeovateorijasezasnivalanakoliinigotovognovca,aCantilionovanabrzinikolanjanovca. Determinanterazvojaidiferenciranjamonetarneteorijesuujednoideterminantekojemonetarnu teorijukaorelativnukategoriju,otkrivajukaozavisnu,uprvomreduoddrutvenihiekonomskih prilika. Uzimajuidajeporastcijenarezultatpriljevazlata,odnosnodaoparazinacijenazavisiododnosa koliinenovcauoptjecajuMsikoliinerobanatrituQ,prosjenaserazinacijenaPmoeutvrditi kaoP=Ms/Q,odnosnokakojekupovnamonovca1/Ptojekupovnamonovcajednaka1/P=Q/M.

2.3. Klasina monetarna teorija

PoinjesmruHumeaipojavomSmithovadjelaBogatstvonaroda1776.itrajedosmrtiMilla1873. A.Smithjeiriosvojeidejeotomedasuzabogatstvovaniprirodnookruenjeteradovjekakoji oplemenjujeprirodnadobra.Dobrakojanudenajveuizvjesnostgledeprotekavremenasutrajna, rijetkaipoeljna. J.B.Saysmatraojedajepotencijalnaproizvodnjaekonomijeodreenaveliinomradnesnagei kapitalnihdobara,kojisuuuvjetimaravnoteeponudeipotranjerobeupotpunostiuporabljeni,pa seekonomijauprilikamaslobodnogtrita,stalnonalaziustanjupuneuporabekapacitetairadne snage. Relanakretanjasuodreenaimbenicimaproizvodnjeidjelovanjemkamatnjaka. KvantitativnajednadbaJ.Lockea:MsVT=PQ.Porastkoliinenovcauoptjecajujejednakporastuope razinecijena.Ukolikosekoliinanovcauoptjecajuudvostrui,ravnoteaseuspostavlja udvostruenjemoperazinecijena.Modelklasinekvantitativnemonetarneteorijepojavljujeseu pojednostavljenomobliku,polazeiodtransakcijaurazmjeni.

2.4. Neoklasina monetarna teorija

Klasinimodeljeprvisustavnipokuajrazlaganjaodrednicaagregatnih,ekonomskihvarijablakaoto surazinacijenairazinaproizvodnje,zaposlenostiipotronje,polazeiodnjihovemeusobne zavisnostiipovezanostiskoliinomnovcauoptjecaju. PoJ.S.Millutrinecijeneodreenesuzakonomponudeipotranje. I.FisheriA.C.Pigoupodravalisuzlatnistandardkovanognovcajersesmatraosamoregulacijskim.

3. Kvantitativna monetarna ekonomija

Trirazdobljauevolucijimonetarneteorije: 1. Razdobljerazdobljeklasineineoklasinemonetarneteorijeokonanojetijekomtridesetih godinadvadesetogstoljea. 2. Razdobljeukojemjeklasinakvantitativnateorijazamijenjenadohodovnommonetarnom teorijomJ.Keynesa,apoelasumutridesetihgodinadvadesetogstoljea. 3. Razdobljepoinjetijekompedesetihgodinasmonetaristikomteorijomiimopvinskom teorijom. Monetarneteorijenastaletijekomdvadesetogstoljeauobiajnosupojednostavljenoidijelenadvije grupe:monetaristiipostkeynesijanci.

3.1. Transkcijska kvantitativna monetarna teorija

Premaklasinojkvantitativnojmonetarnojteoriji,promjenekoliinenovcamoeizazvatisamouinke gledepromjenaoperazinecijena.Spadauklasineineoklasinetorije. KvantitativnamonetarnateorijaizvodiprosjenurazinucijenarobaPodnosnokupovnumonovca 1/PizkoliinenovcauoptjecajuMs. Novacstalnomijenjavlasnikatijekomrazmjene,tonazivamomonetarnipromet,abrzinukojomse mijenjavlasnikbrzinommonetarnogprometa,brzinakolanjanovcailiprometnombrzinomnovca. StatinikvantitativniodnosJ.BodinaiB.Davanzatia>Ms=PQ. Kvantitativniodnos>MsVt=PQ Brzinakolanjanovcajeuzbrojtransakcijadrugivaanimbenikpotrebitekoliinenovcauekonomiji. Abrojtransakcijanovcaotkrivanamnjegovubrzinukolanja.Koeficijentodnosarazinetransakcija premapostojeojkoliininovcauoptjecajunazivasetransakcijska,prometnailijednostavnobrzina kolanjanovca,topiemokaoVt=PT/Ms. Transakcijskajednadba>MsVt=PT. UkvantitaivnojjednadbiMsVt=PTlijevastranapredstavljamonetarni,adesnarobnipromet. ProsjenarazinacijenaP,odnosnokupovnamonovca1/Pzavisitakoodtriimbenika: a) KoliinenovcauprometuMs b) Brzinekolanjanovca,tojestVt c) Koliinerobe,kojadolaziirazmjenjujesenatritu,tojestT

3.2. Dohodovna kvantitativna monetarna teorija

Funkcijenovcatretiranesuimajuiuvidu,najednojstrani,koliinurobeinadrugojstraniraspoloivu koliinunovcaitednjuumonetarnomoblikuilinovackaorezervuvrijednosti.imimamostabilnost cijenaimamoiaktivnumonetarnupolitikuprekokojemonetarnisustavrabisvojeovlasti,panovac nijeneutralan. Ekonomskianalitiarirabedohodovnipristup,kojiuklanjakoliinunovcauoptjecajukaouzrok promjenerazinecijenainanjenomjestostavljadohodak. Uinakkoliinenovcauoptjecajunarazinucijenaostajeneodreensvedokseneutvrditkojedobio dodatnukoliinunovcauvidudohotkaitojeuiniosnjom. MsVy=POjednadbanastalaobjedinjavanjemteorijakojerabedohodovnubrzinuiteorijakoje rabenominalnukoliinurobnogprometa 3.2.1. Schumpeterova dohodovna monetarna teorija Dohodovnateorijapolaziodtogadapojedinaczasvojradprimanominalnidohodak,akoliinarobe kojumoekupitizatajdohodakjenjegovrealnidohodak,odnosnorealnidohodakjekupovnamo nominalnogdohotka. Ukupnatrinacijenarealnog,naturalnognetodomaegproizvodajednakajezbrojusvihmonetarnih dohodaka,autvrdimojenanaindanaturalnukoliinunetodomaegproizvodapomnoimo njegovomprosjenomcijenom,tojeA.AftalionizraziosjednadbomYn=PO. PoetnioblikkvantitativnejednadbeJ.LockeaMsVt=PQpredstavljaojeslikupotranjeiponudena tritu,priemujeQkoliinarobekojasenalazinatritu.UkupnapotronjaMsVtjednakajeukupnoj vrijednostirobanatritu.UkupnapotronjaMsVtjednakajeukupnojvrijednostirobanatrituPQ, tomoemopisatiikaoMsVt=PYr. Proizvodnisektorimaetirivertikalnopovezanegrupejedinica:Atrgovina,Bproizvoakisektor, Cpreraivairobnesirovine,Dproizvoairobnesirovine,Esektorkonanihpotroaa. TransakcijskabrzinakolanjanovcaVtnamkae,kolikoplaanjausveziskupovinomrobeizvri prosjenonovacunekomrazdoblju(tjednu,mjesecu,tromjeseju,godini). Sobziromnaiznijeto,determinantepotrebitekoliinenovca,relativnogledenadomaidohodak,su: a) BrojjedinicauvertikalnojdrutvenojpodjeliradaHt, b) Trajanjerazdobljaplaanjapt, c) Stupanjusklaenostiplaanjauvertikalnojpodjeliradag.

 3.2.2. Teorija realnog salda PojamrealnogsaldaizraenjeveliinomkO,anominalnogsaldaveliinomkPOilikYn.UjednadbiMs predstavljaraspoloivukoliinunovcauoptjecaju;Yrrealnidomaidohodakuekonomiji;ikoeficijent kdioukupnognominalnogdohotkakojipojedincieleimatiugotovini. RealniblagajnikisaldomoemoizrazitikaoP=kYr/Ms,priemuje:Yrnaturalnirealnidomai dohodak;Mskoliinanovcauoptjecaju;koeficijentkdionaturalnogdomaegdohotkaiPcijena novcaizraenaurobi.KakojePcijenanovcaizraenaurobitojekodA.C.PigouazapravoPkupovna monovcakojusmoranijeizraavalikao1/P. Pojedincidiodohotkapotroezarealnidohodak,adiozadravajuunovcuzapotrebetekueg poslovanjaizanepredvieneizdatke.Timezadravajuapstraktnopravopotraivanja(monetarnioblik potraivanja). Troakdranjanovca,tojestkamatnjak>k=1/Vy. Uobjevarijantepotranjanovcanijenitadrugonegoponudarobe,aponudanovcapotranjarobe. Zatopromjenakoeficijentakmoraimatiistismisaokaopromjenabrzinakolanjanovca. DomaidohodakjefunkcijaMs/ktopiemokaoYn=f(Ms/k).Akakojek=1/Vytomoemo pisatidajeY=f(MsVy),toznaidavrijednostdomaegdohotkazavisiodkoliinenovcauoptjecajui brzinekolanjanovcauraspodjelidohotka.

3.3. Klasina ekonomija i ekonomska ravnotea

Klasinaekonomijajesmatraladasepromjenamacijenaponudaipotranjaautomatskidovodeu ravnoteu,priemusutednjaiinvesticijedeterminantekamatnjaka.Klasiniekonomistipolazeod togadasediskrepancaizmeuplaniranetednjeiplaniranihinvesticijaotklanjaprekopromjene kamatnjaka. Klasinakvantitativnamonetarnateorijajeotkriladasetemeljemzakonaponudeipotranjene oblikujusamorelativnerobnecijeneveioparazinacijena,tojestapsolutnarazinarobnihcijena.Pri tomekoliinanovcauoptjecajupomnoenanjezinombrzinomkolanjainipotranju,akoliinaroba natrituponudu. Slabastranaklasinekvantitativnemonetarneteorijeikvantitativnejednadbejedanamkausamo uvjetekojimorajubitiispunjenidaseoparazinacijenamoemijenjati,alinamnitanekaeo ekonomskimrazlozimatihpromjena,kaonitiomoguimutjecajimarazliitihmonetarnihsustavana tepromjene. 3.3.1. Kvantitativna monetarna teorija i vrijednost novca Nazivkvantitativnamonetarnateorijadolaziotudtorazlaevrijednostnovca,neusmislunjegove apsolutnevrijednosti,tojesttoininjegovuvrijednost,veusmislukvantitativnogodreenjai promjenanjegovevrijednostitijekomrazmjenenatritu. UtransakcijeTjemogueuvrstiti: a) Samorobnetransakcijeizaliheroba b) Robnetransakcije,zaliherobatetransakcijeusvezisfinancijskimoblicima

 Klasiantransakcijskipristuppotranjinovcafokusiranjenakonceptnovcakaomonetarnogagregata kojisluiutransakcijamarazmjene. Transakcijskiklasianpristuppotranjinovca,polazeiodnovcakaooblikarazmjene,smatrada pojedinciiekonomskejedinicenemajudrugograzlogadratinovacosimzbogusklaivanjaprimitakai izdatakaunovcu. Brzinakolanjanovcaodreenajetehnolokimiinstitucionalnimimbenicimapajezatorelativno stabilna.Uklasinojteorijibrzinakolanjanovcajeodnosmonetarnihtransakcijailidohotkaprema koliininovcauoptjecaju. Kamatnjakomoguavaravnoteuinvesticijaitednjekodrazinedomaegproizvodapripunoj zaposlenosti. Monetarnaravnotea>Ms=1/VyPO. Dakle,koliinanovcauoptjecajuegzogenojeodreena,tojestodstranesredinjebanke,apotranja novcajeodreenatransakcijskimnamjenamanovca. 3.3.2. Kvantitativna monetarna teorija i monetarni sustavi Razlikeizmeumonetarnihsustavavezaneislobodnevalutesuvanezaodnoseizmeukoliine novcauoptjecajuMsioperazinecijenaP.Radiseotemeljnompitanjugledetogajelikoliinanovca uoptjecajuegzogenailiendogenavarijabla.Akosredinjabankamoe/nemoeprekoposlovnih banakamijenjatikoliinunovcauoptjecajunezavisnoodpromjenadomaegproizvodaodnosno dohotkaikamatnjaka,koliinanovcauoptjecajujeegzogena/endogenavarijabla. Umonetarnomsustavuszlatnicimauoptjecajuislobodomkovanja,kovnicasamotehnikiproizvodi novac,pautomsluajunevrijedetvrdnjekvantitativnemonetarneteorijeoegzogenostikoliine novcauoptjecaju. Ukraemrazdobljusredinjabankamoesmanjenjempokrianovcauzlatupoveatikoliinunovcau optjecaju(iznosnovcauoptjecajujeutolikoegzogenavarijabla),posebnoakouzimamouobziri depozitninovacposlovnihbanaka.Naduiroktonevrijedi,jerkodzlatnevaluteosnovicakoliine novcauoptjecajujezlatoijaserelativnacijenautvrujenasvjetskomtritu(pojedinadrava uvrujesamoslubenucijenuzlataunacionalnojvaluti),pamoedoiupojedinojdravisamodo kratkotrajnogodstupanjarelativnecijenezlataodsvjetskecijenezlata. Akoimamopapirnuvalutu,iznosnovcauoptjecajujeegzogenavarijablaikvantitativnamonetarna teorijajedonekleprikladna,akoizostavimopostranikonvertibilannovacsvrstimdeviznimteajemi slobodnimkretanjemkapitala.

 3.3.3. Novac u klasinoj monetarnoj teoriji PremaSayovuzakonuponudastvaravlastitupotranju,tojetonoubarterekonomijiukojojje uvijekagregatnaponudarobaiuslugajednakaagregatnojpotranjizanjima,priemusemoe mijenjatistrukturaroba. DabiSayovzakonbioprimjenjenumonetarnojekonomijinunoje: a) Dasuagregatnitrokoviproizvodnjedomaegproizvodnjedomaegproizvodajednaki vrijednostiagregatnihimbenikautijekuproizvodnjetogproizvoda, b) Dajeagregatnavrijednostimbenikaproizvodnjejednakaagregatnojpotronji(potranji)u ekonomiji. Klasinamonetarnateorija,zapostavljajuiutjecajpromjenekoliinenovcauoptjecajunarealne tokoveuekonomiji,zapostavilajeimogunostdasekoliinanovcauoptjecajurabikaoinstrument ekonomskepolitikeuupravljanjuproizvodnjomizaposlenosti.

4. Keynesijanska ekonomija i monetarna teorija

Smisaoekonomskeznanostijeusvezisprouavanjemkakopukiviirazmiljausvakodnevnim poslovnimodnosima.Ekonomisteinteresirakakoegzogenevarijable(koliinanovcauoptjecaju,javna potronja,investicije,razinacijena)utjeunaendogenevarijable(dohodak,domaiproizvod, kamatnjak,osobnapotronja).Nekemeuegzogenimvarijablamazatopretvarajuuendogene (investicije)iliihkaorazinucijena,kratkoronoaproksimiraju.

4.1. Keynesijanska ekonomija

Klasinamonetarnateorijajesmatraladapromjenakoliinenovcauoptjecajunedjelujenarealne tokove,vesamonaopurazinucijena. Stavoviklasinekvantitativnetransakcijeskemonetarneteorijeouincimapromjenekoliinenovca uoptjecajunaekonomskitijekrezultiralisustatinouinstrumenataekonomskepolitikei pojednostavljenomstrukturommodelaklasinekvantitativnemonetarneteorije,tekratkoronim promatranjempojava.Ekonomskakrizatridesetihgodinadvadesetogstoljeanametnulajenunim preispitivanjetakvogstavatojedovelodointegracijemonetarnihirealnihvarijablaidinaminog promatranjaekonosmkihvarijabla,tedinamineanalizetransakcijskihidohodovnihkvantitativnih jednadba.Taanalizaotkrivadajekupovnamonovcaovisnaodkoliinenovcauoptjecaju,brzine kolanjanovca(odnosnokoeficijentak)ikoliinedomaegproizvodaodnosnodohotka.Napromjenu domaegproizvodaodnosnodohotkamoeseutjecatipromjenamacijenai/ilipromjenamakoliine proizvedenihroba. Kvantitativnamonetarnateorijauzimadasenovacrabisamozatransakcijskunamjenu,tekojenai meunjenimzagovornicimatvrdnjudakoliinanovcauoptjecajuslijediproporcionalnupromjenu razinecijena.

 4.1.1. Od klasine do Keynesove monetarne teorije Razloenevarijantedohodovnekvantitativnemonetarneteorije(incomeapproach)pokazalesu putovekojimasenastojalopovezatidomaidohodakikupovnumonovcatekupovnumonadnica pojedinaca.Iznosnovcakojipojedinacprimizasvojradjenjegovamonetarnanadnica,akoliinaroba kojumoekupitizatunadnicujenjegovastvarna,relnanadnica.Realnanadnicajekupovnamo njegovemonetarnenadnice.Kupovnumomonetarnejedinicenjegovenadniceinikoliinarobe kojumoekupitizatumonetarnujedinicu. Keynessmatravanimtajtransakcijskimotiv(transactionsmotive)glededranjaimovineu monetarnomobliku,aliganesmatrajedinimimbenikompotranjenovca. Pojedincidreimovinuumonetarnomobliku,polazeiiodtogadarealnuimovinunemogupo potrebibrzokonvertiratiumonetarnioblik(percuationarymotive).Dranjenovcaizoprezajeuz transakcijskimotiv,vaanimbenikkoliinenovcauoptjecaju,paKeynespotranjunovcastimusvezi dijelinadohodovniiposlovninovac.Tadvaimbenikaodreenasurazinomdohodakapojedinca. TreiKeynesovimbenikjespekulativnimotiv(speculativemotive),odreenkamatnjakom. 4.1.2. Keynesova dohodovna monetarna teorija Keynesovuinakseodnosinauinakcijenanarealnukoliinunovcauoptjecaju.Kadacijenepadnu 20%postojeakoliinanovcauoptjecajujeveaodpotranjenovcagledenjihovihmonetarnih transakcija.Smanjujuipotrebezamonetarnimtransakcijamaljudikupujuvrijednosnicepoveavajui cijeneobveznicaismanjujuinjihovekamatnjake.Tosmanjenjekamatnjakazaobveznicestimulira potronjurobaiusluga,tojestloginopoveavaagregatnupotranju.IztogloginogslijedaKeynesje zakljuiodabirecesijatrebalasamasebeizlijeiti.Nekolikojerazlogazatoetajtijekpotrajatidue vrijemeprvo,cijeneimonetarnenadnicenepadajubrzo,adrugiKeynesovargumentdueg trajanjarecesijejetajtosesmanjenjemnominalnihirealnihmonetarnihnadnicapoveava zaposlenostsamoakonepadaagregatnapotranja.Treirazlogtrajanjarecesijejetotijekom depresijekamatnjakimamaliutjecajnainvesticijskupotronju,avienapotranjupotronihroba. etvrtirazlogdugogtrajanjaekonomskerecesijeJ.M.Keynesrazlaetimetotijekomdepresijeopa razinacijenaneepastibrzo,padeflacijskaoekivanjamogureduciratipotronju. Keynesunjegovojanalizinaglaavavanostdrutvenestruktureiinstitucionalnogureenjadrutvau rjeavanjudrutvenihiekonomskihproblema. 4.1.3. Keynesova kupovna mo novca Kupovnamonovcajerecipronavrijednostcijenapriemuseradioponudiipotranjinarobnom tritu,anovacjepotraivanjerobanatomistomtritu. Zarazlikuodmonetarneteorije,keynesijanskamonetarnateorijaumjestoponudeipotranjena robnomtriturabiponuduipotranjunafinancijskom(monetarnom)tritu,postavljajuina prioritetnomjestopotranjunovcainemonetarnihfinancijskihoblika,prekokojihsemijenjaponudai potranjanarobnomtritu.Stogasenovacneuzimakaokupovnamonegokaozalihavrijednosti (storeofvalue)ioblikimovine.Potranjanovcaodreenajeodlukompojedinacaiekonomskih jedinicaodranjumonetarneimovine,akoliinanovcauoptjecajuodreenajeemisijomnovca.

 4.1.4. Keynesova radna mo novca Keynesvrijednostnovcamjerinesamojedinicomkupovnemoi,negoijedinicomradnemoinovca (labourofmoney).Sobziromdajedinicaradnesnagemoinovca1/Wpredstavljarecipronu vrijednostprosjenemonetarnejediniceW,ajedinicakupovnemoinovca1/Precipronuvrijednost prosjekarobnihcijenaP,odnosnodajejedinicaradnemoinovcanekakoliinurada,ajedinica kupovnemoinekakoliinarobe,teseveliinemoguizjednaitiakopromijenimoiliradnekoliineu robneilirobneuradne. Wprosjenamonetarnanadnica. Nkoliinaradauekonomiji. Prosjenarobnacijenaproizvedenihrobanatritu>P=NW/QodnosnoP=W(N/O). Koliinarobezamonetarnujedinicu,tj.kupovnamo>1/P,kao1/P=O/NW,odnosno1/P=(1/W)(O/N). O/N>predstavljaproizvodnostradauodreenojekonomiji. PO>drutveniproizvod. 4.1.5. Keynesova kupovna mo novca u otvorenoj ekonomiji Meunarodnerobneimonetarnetransakcijeutjeunakupovnumonovca,prekoizvozaiuvoza,to jeukeynesovojanaliziobuhvaenokrozuvjetetrineravnoteeuotvorenojekonomiji. Uzatvorenojekonomijisvajerobaproizvedenaudomaojprivrediirazmijenjenanatritu kuanstvima,dokjeuotvorenojekonomijimoguedasezboguvozaiizvozavieilimanjeprodana domaemtritunegotoseproizvedeudomaojprivredi. Uvozom/izvozomnakreditmijenjaseraspoloividomaiproizvod.Uvozomnakreditkupovnamo novcasepoveadoktrajuzaliheuvezenerobeaotplatomkreditasmanjujesekupovnamodomaeg novca. Sredinjabankamoeprivremenoutjecatipromjenamakoliinenovcauoptjecajunakupovnumo novcaprekopromjenamonetarnihnadnicaimonetarnihdohodaka,alitrajnepromjenekupovne moinastajunemonetarnim,egzogenimimbenicima,okojimasredinjabankavodiraunatijekom mjeramonetarnepolitike.

4.2. Keynesova monetarna teorija i potranja novca

Dreiodreenukoliinuimovineumonetarnomoblikupojedinciiekonomskejediniceutjeuna potranjunovca.Unatotometodranjenovcapodrazumijevaoportunitetnitroakmnogipojedinci iekonomskejediniceimajuustrukturinjihoveimovinemonetarneoblikeiiznadnjihovih transakcijskihpotrebaipotrebagledeopreznosti,sigurnosti. Iakosukamatnjakidohodakvaneodrednicepotranjenovca,ipaknjihovuulogugledepotranje novcamoguejesagledatinjihovimpovezivanjemsprinosom,rizikom,likvidnostiiobavijestima.

 4.2.1. Sklonost likvidnosti i potranja novca NegiranjeutjecajapromjenakoliinenovcauoptjecajunijetemeljnakarakteristikaKeynesove dohodovnemonetarneteorije,veteorijskimoguisluajrazlaganjapovezanostipromjenakoliine novcauoptjecaju,potranjenovca,domaegproizvodaodnosnodohotkaikamatnjaka.Utusvrhu smovebilinavelidvijefunkcijelikvidnosti. FunkcijalikvidnostiL1odgovaradohotkukojijeodreujuizakoliinunovcauoptjecajuMs1,aL2je funkcijalikvidnostikojaodgovarakamatnjakuodreujuemzakoliinunovcauoptjecajuMs2.Pri tomejevanoutvrditikakopromjenekoliinenovcauoptjecajuutjeunadohodakikamatnjak,ikoje suodredniceoblikafunkcijaL1iL2. KeynesuzimadadohodovnabrzinakolanjanovcajeodreenaodnosomY/Ms1,pajeL1(Y)=(Y/Vy)Ms1. Sklonostlikvidnostijekoliinaimovine,izraenaunovcukojiseelizadratiumonetarnomoblikuu razliitimuvjetima. Krivuljalikvidnostikojapovezujekoliinunovcauoptjecajuikamatnjakjeglatkakrivuljaikaenamda kamatnjakpadakadasekoliinanovcauoptjecajupoveava,tojestpotranjanovcazaspekulativne namjenejeunegativnomodnosuskamatnjakom. 4.2.2. Kamatnjak i keynesijanska potranja novca Uklasinojekonomijikamatnjaksetretirakaodeterminantaponudeipotranjezajmovnihfondova. Kamatnjakjecijenakojadovodiuravnoteueljudranjaimovineumonetarnomoblikus raspoloivomkoliinomnovcauoptjecaju,topodrazumijevadakadabikamatnjakdovoljnonisko pao,ukupnabikoliinanovcakojubipojedincieljeliposjedovatibilaveaodraspoloivekoliine novcauoptjecaju(ponudenovca),akadabikamatnjakporastao,postojaobiviaknovca,kojinitkone bieliodrati. Neizvjesnostkamatnjakajeuvjetbezkojegnebipostojalasklonostlikvidnostikaooblikudranja imovine. Poveanje/smanjenjekamatnjakanatritunovcapoveava/smanjujeoportunitetnitroakdranja novcazatransakcijskenamjene,papojedinciiekonomskejedinicesmanjuju/poveavajunjegovu koliinupoveavajui/smanjujuibrzinukolanjanovca. Premasquarerootjednadbipotranjanovcajeupozitivnomodnosusdohotkomitransakcijskim trokovimainegativnomodnosuskamatnjakom. Jedanodtemeljnihfunkcionalnihodnosaukeynesijanskommodeluekonomijejekrivuljapreferencije likvidnosti,kojajeinverzanodnosizmeuravnotenepotranjenovcaikamatnjaka. Dranjemonetarneinemonetarneimovinejeusvezisprihodimaioportunitetnimtrokom kamatnjaka.

4.3. Keynesijanska ekonomija i ekonomska ravnotea

>akosemijenjanominalnidomaiproizvodilidohodak,morasemijenjatiilikoliinanovcau optjecajui/ilibrzinakolanjanovca< Kamatnjakuravnoteujeinvesticijeitednjukodrazinedomaegproizvodailidohotkapripunoj zaposlenosti.Timejekrugotokdohotkastabilaniuvijeknaistojrazini.Akakojetednjaodljev,a investicijepriljevgledekrugotokadohotka,svakopoveanjetednjeizazivaprekokamatnjaka odgovarajuupromjenuinvesticija. Utrivanamotritakeynesijanskaekonomijaserazlikujeodklasineekonomije: 1. Keynesijanskaekonomijaodbacujekvantitativnumonetarnuteorijucijeneidapojedincii ekonomskejedinicenedredobrovoljnonekamatnumonetarnuimovinuakizbogmotiva opreznosti, 2. Keynesijanskateorijaodbacujeperfektnosttritaradacijeneidapostojanjemonopolana trituradaimareducirajuiuinaknafleksibilnostmonetarnihnadnicaupadajuemsmjeru, 3. KeynesijanskaekonomijaodbacujeSayovzakondaponudastvaravlastitupotranjucijenei dasuodlukeotednjiiinvesticijamauinjeneodrazliitihpojedinacaiekonomskihjedinicai zbognjihovihrazliitihmotivapasusamosluajnojednake. Kakobismodolidopovezanostidomaegproizvoda,razinecijenaizaposlenostiukeynesijanskoj ekonomijinuanjepovratakkeynesijanskojponudiipotranjinovca,prekokojeemodoidoISLM analizeimonetarneravnotee. 4.3.1. Keynesijanska ponuda i potranja novca Jednadbakvantitativnemonetarneteorije>1/P=kO/Ms UKeynesijanskojmonetarnojteorijicjelokupnapotranjanovcadijelisena: TekuidioL1zakojusmovekazalidajefunkcijadomaegdohotka DiozaspekulativnenakaneL2storevalue

Kamatnjaknavrijednosnice,kakojevenavedeno,moraiznositibaremtolikodanadoknadismanjenu likvidnostimovinekonverzijomizmonetarnogunemonetarnifinancijskioblik,rizikkojisetime pojavljuje,kaoitrokoveusvezistransakcijamakupovineiprodaje. Viaktransakcijskognovcauodnosunadomaiproizvodidohodakbidoveodopoveanihizdatakai kodstalnekoliinenovcauoptjecaju,dopoveanjadomaegproizvodaprekopoveanjarazinecijena i/iliproizvodnje.

 4.3.2. Krivulja LM i monetarna ravnotea Uravnoteenjepoinjeneravnoteomnamonetarnomtritupapojedinciiekonomskejedinice pokuavajuuskladitinjihovumonetarnufinancijskuaktivuimeutjeunakamatnjak. Ravnotenikamatnjakjeonajkodkojegsupojedinciiekonomskejedinicezadovoljninjihovom strukturomfinancijskeimovine. Koeficijentdohotkak/k'kaetoodreujedajeLMkrivuljastrmijailipoloenija.Kadajekoeficijentk nizakLMkrivuljajepoloena,akadajekoeficijentk'nizakkrivuljajerelativnostrma. Poveanje/smanjenjebilokojekomponentepotranjenovcapremjetaLMkrivuljuulijevo/udesno. Poveanje/smanjenjekoliinenovcauoptjecajupremjetaLMkrivuljuudesno/ulijevo.Smotrita monetarneravnoteepoveanje/smanjenjekoliinenovcauoptjecajuanalognojesmanjenju/ poveanjupotranjenovca. IspadadasuusveziLMkrivuljeteorijskupanjugledeuinkovitostimonetarnepolitikeprivukle krajnostikojeimajumalupraktinuvrijednost.Zatojeidaljepraktinopitanjegdjejestvarna,ane samopotencijalnamonetarnaravnotea.KakobismotosaznalimoramodefiniratiISkrivuljukojajeu svezisravnoteomnarobnomtritu. 4.3.3. Krivulja IS i robna ravnotea Dohodakjejednakzbrojuosobnepotronje,investicijskepotronjeijavnepotronje,priemu jednadbuY=C+I+GmoemopisatikaoY=(+sY)+I+G. SamousjecitukrivuljaISiLMjestabilnaravnotea,priemujeiravnoteainvesticijaitednje.Time jeISLMmodelcjelovitsnjegovedvijejednadbe: a) JednadbaISkaoY={1[1s(1t)]}(+I+G), b) JednadbaLMkaoMs=L(Y,i). KaoizadrugemodeleizaISLMmodelvaljaimatiuvidunjegovaogranienja,osobitotoseodnosi nakratkoronefluktuacijepajevieprikladanzapedagokiprikazravnotenogstanjanegotodovodi dozadovoljavajuegodgovoraoneravnoteiuekonomiji. KrivuljeISiLMrazlaukakopromjeneegzogenihvarijabla(javnapotronja,porezi,koliinanovcau optjecaju)utjeunaendogenevarijable(kamatnjak,domaiproizvod),tekakookovinatrituroba (ISkrivulja)inamonetarnomtritu(LMkrivulja)kratkoronoutjeunakamatnjakidomaiproizvod odnosnodohodak,kadajerazinacijenastabilna.KrivuljeISiLModreujukrivuljuagregatne potranje,kojajesastvanicamodelaagregatnepotranjeiponude,kojegseuobiajnorabiza razlaganjekratkoronihfluktuacijauekonomiji.

 4.3.4. Novac u Keynesijanskoj monetarnoj teoriji UKeynesijanskomtransmisijskommehanizmupromjenekoliinenovcauoptjecajukaoposljedica promjeneinstrumenatamonetarnepolitikeutjeunaravnotenidomaidohodakprekodvakanala: 1. Prvo,promjenominstrumenatamonetarnepolitikedolazidopromjenekoliinenovcau optjecaju,todovededouinkalikvidnostinarazinukamatnjakausuprotnomsmjeruod promjenekoliinenovcauoptjecaju, 2. Drugo,promjenakamatnjakadovodidopromjeneeljenihinvesticijaiagregatnepotronjeu suprotnomsmjeruodpromjenekamatnjaka. Rezultatnavedneihpromjenajepozitivanodnospromjenedomaegdohotkaikoliinenovcau optjecaju. Sobziromnatomijenjaliseilinemijenjadomaiproizvodspromjenamakoliinenovcauoptjecaju ekonomistisusepodijeliliutrigrupe: a) Ekonomistirelanihciklusa, b) Noviklasiniekonomisti, c) NoviKeynesijanci. Slauseokotogada,kratkoronogledano,monetarnapolitikaizazivapromjeneuagregatnoj potranjiitakoutjeenadomaiproizvod.Meutim,razliitogledajunaimplementaciju stabilizacijskepolitike.

5. Neoklasino keynesijanske sinteze monetarne teorije

Temeljineoklasinokeynesijanskesintezemonetarneteorijesuusvezispitanjemtojepravaili potrebitakoliinanovcauoptjecaju? Nezaposlenostseuanalizamaveeuzrazinudomaegproizvodaiopirastcijena,priemuseteite analizapremjetasnezaposlenostinadomaiproizvodkojijeodreujuizarazinuzaposlenosti, odnosnorazinazaposlenostiirazinadomaegproizvodasudvijestranejednogteistogekonomskog tijeka. JednostavnavezijaISLMmodelapodrazumijevatritrita(tritejedinstvenerobe,monetarnotrite itriteobveznica)priemusudanemonetarnenadniceicijenejedinstvenerobe.

5.1. Keynesijanske sinteze monetarne teorije

Keynesijanskapolitikajebilaprimjerenanakanamaekonomskepolitikekojeuvijekodreuju politiari,apodravajunjimaskloniekonomisti. Tijekometrdesetihgodinaprologstoljeakonsenzusumonetarnojteorijibiojeokodvavjerovanja. Prvo,dasuodlukepojedinacaiekonomskihjedinicaznakovitoracionalneikaotakvepogodneza studijekonomskihproblemauzuporabustandardnihmikroekonomskihmetoda.Drugo,suglasnostje bilautomedasecijeneinadniceneusklaujubrzodabiuravnoteiletritetogainipotpuno konkurentnim.

 Neoklasinasintezajeteilaekonomskojteorijiutemeljenojnasintezimikroneoklasinihteorija valorizacijeimbenikaproizvodnjeimakroekonomskogmodelakeynesijansketeorije,priemusu monetarnevarijablevaniimbenici. Keynesijancismatrajudasemonetarnaneravnoteauveojmjeriotklanjaspromjenomkamatnjaka, amanjespromjenomdomaegdohotka. 5.1.1. Dohodovna monetarna teorija F. Modiglianija FrancoModiglianijekaovodeiekonomistumakroekonomijinakondrugogsvjetskogratasnano utjecaonarazvojkeynesijanskeekonomijeuempirijskomtestiranjuiekonomskommodeliranju. Istodobno,snanojeutjecaoinarazvojdinancijsketeorijeiznanostiupravljanja. Modiglianijevmakromodelmoemoizrazitisimultanimjednadbama,kakoslijedi: 1. ISodnos:Y=C(Y)+I(i);Cy>0,Ii<0 2. LModnos:Ms/P=L(Y,i);Ly>0,Li<0 3. Funkcijaproizvodnje:Y=f(N);fN>0,mppL<0 4. Funkcijapotranjerada:Nd=f(W/P);f<0 5. Funkcijaponuderada:Ns=g(W/P);g>0 6. Ravnoteanatriturada:Ns=Nd=N Unavedenimjednadbamasudvijerealnevarijable(fiziki,stvarniproizvodiradnasnaga)idvije financijskevarijable(novaciobveznice,tojestfinancijskioblicisfiksnomnominalnomvrijednosti),to dajeetirioblikatrita(triteroba,triterada,monetarnotriteitriteobveznica).Akakosu cijeneizraeneunovcutopostojisamotrivrstecijena(roba,radaiobveznica). PotranjunovcaModiglianijeutvrdiokaopotranjunovcazatransakcijskepotrebe,ovisnuodohotku, ikaooblikaimovine,ovisnuokamatnjaku.DodajuiuISLMmodelutriterada,Modiglianije preokrenuoporedakpovezanostikojijeuspostavioKeynesuklasinupovezanost. Modiglianijevaanalizajeusmjerenanatriterada,odnosnoanalizufleksibilnihnominalnihnadnica, cijenaizaposlenosti. 5.1.2. Philipsova krivulja Poveanjezaposlenosti,odnosnosmanjenjenezaposlenosti,predstavljadrugidioKeynesoveteorijske analize,kojegjeempirijskirazradioA.W.Philips,ilustrirajuitradeoffizmeumonetarnihnadnica(na ordinati)inezaposlenosti(naapscisi),krivuljomkojastavljaekonomskupolitikuudilemu. Odnospromjenemonetarnihnadnicainezaposlenosti,kojegpredstavljaizvornaPhilipsovakrivulja ubrzojekonvertiranuodnospromjenerazinecijenainezaposlenostisobziromdasepromjene monetarnihnadnicaupotpunostireflektirajuupromjenamarazinecijenanakonpoveanja proizvodnostirada. IzmeuezdesetihisedamdesetihgodinaprologstoljeaanalizaPhilipsovekrivuljebilajeargument izmeuonihzakojejenezaposlenostbilastrukturalna(naprimjer,obuenostiiskustvozaposlenika,

 alokacijainvesticija)ionihkojisusmatralidajepovezanasagregatnompotranjomimoesepoticati veomagregatnompotronjom. KakosekratkoronaPhilipsovakrivuljatemeljinaoekivanojinflaciji,tokadainflacijarastekrivuljase premjetanavie. Ciklinitijek(devijacije)nezaposlenostiodnjeneprirodnerazinedovodidoniske/visoke nezaposlenosttopoveava/smanjujerazinuinflacije.Tojedemandpullinflation. 5.1.3. Monetarna teorija i potranja novca Zaklasinumonetarnuteorijukarakteristinojedapotranjunovcadeterminira,uprvomredu, koliinommonetarnihtransakcijaidasuzanjenuveliinuposebnovaniinstitucionalniuvijetiglede plaanjaivremenskograsporedaprimanjaiizdavanjapojedinihekonomskihjedinica.Brzinakolanja novcajestalavarijabla.Dohodovnavarijantaklasinemonetarneteorijeuzimalajepotranjunovca kaodiodohotkakojipojedineekonomskejedinicedreuoblikunovcazatransakcijskusvrhuikao imovinu,pasuzanjuvanekakoinstitucionalnepriliketakoikamatnjak.Keynesijanskamonetarna teorijajepotranjunovca,prijesvega,tretiralasmotritasklonostilikvidnosti,priemusepolaziod shvaanjadavaljarazlikovatitransakcijskinovacodnovcakaooblikaimovine M.Friedmanovamonetarnateorijavidipotranjunovcakaoeljupojedincadadreodreenurealnu koliinunovcakaodiosvojeimovine. 5.1.4. Monetarna teorija D. Patkinsa Razvijajuiklasinukvantitativnumonetarnuteoriju,teorijaD.Patinkinapostavilajetemelje imovinskogpristupamonetarnimteorijama. D.Patinkinje,dopustiviklasinumonetarnuteoriju,ujednopostaviotemeljeimovinskihmonetarnih teorija,tojestprekoimovinskoguinkapromjenekoliinenovcauoptjecaju(promjenaveliinei struktureimovine)naponaanjeekonomskihjedinicadoaojedoimbenikagledekonverzije monetarneuostalu,nemonetarnuimovinu. Potranjanovcase,dakle,nesvodisamonapotranjuodreenekoliinenovcavenapotranju odreenekoliineistruktureimovine,aravnoteanastajeakokoliinaimovineodgovaraeljama pojedincaiekonomskihjedinica.

 5.1.5. Monetarna teorija J. Tobina IzvoriTobinovemonetarneteorijesuushvaanjudapojedinciiekonomskejedinicedrenovackako zamonetarnetransakcijetakoizatotojeponekadsigurnijedratiimovinuumonetarnomobliku negoudrugim,nemonetarnimoblicima.Natajnain,potranjanovcazavisikakoodkoliine monetarnihtransakcija,takoiodiznosaimovinepojedinacaiekonomskihjedinica. J.Tobinovaimovinskamonetarnateorija,premakojojekonomskejedinicedretolikomonetarne imovinedasenjenamarginalnakorisnostizjednaavasmarginalnomkorisnostimasvihdrugih financijskihinefinancijskihimovinskihoblika. Dakle,kodTobinauinkovitostmonetranepolitikedeterminiranajesdvijestopeprinosakapitala: 1. Jednastopaprinosakapitalajeoekivanamarginalnaproizvodnostkapitala,kojuodreuje tehnologija,ponudaproizvoaaioekivanjauekonomiji,pajestogaizvanneposredne kontroleonihkojiupravljajuemisijomnovcaiemisijomjavnogduga. 2. Drugastopaprinosakapitalajeonakodkojejejavnostvoljnaimatipostojeukoliinu kapitala.Zatotastopaprinosakapitalaujednaavastopupovratanavlastitikapitalicijenu ponudekapitala. PremaTobinurazinadiferencijacijeimovineovisiodinstitucionalnihprilikaimogunostipraktinog provoenjadiferencijacije,paseutolikorazlikegledediferenciranjavarijablausvezisrazvijenosti financijskogtrita.

5.2. Neokvantitativne sinteze monetarne teorije

Modigliani,jeutvrdionefleksibilnostnominalnihnadnicakaosluajkojidovodidonezaposlenosti. J.Tobin,znakovitojeunaprijediomonetarnuteorijugledepotranjenovca,vodeijeprema imovinskojteoriji.D.PatinkinjeKeynesovuteorijuukljuiouklasiniokvirekonomskeimonetarne teorije,imejepostavljenanalitikitemeljzamonetaristikemodele,kojinegirajuuinkovitost Keynesovepolitike,irazvojimovinskihmonetarnihteorija. UteorijiF.Modiglianijagledenezaposlenostisredinjemjestopripadanefleksibilnostinominalnih nadnica. Friedmanovamonetarnateorijaudaljilaseodkeynesovihmotivadranjanovca,polazeiodinjenice dapojedinciiekonomskejedinicedremonetarnuimovinu,pajeunjegovojanalizinaglasakna imbenicimakojiodreujukolikoimovinedre,tretirajuitakomonetarnuimovinukaoidrugeoblike imovine.ZatosenjegovateorijaizdvajaposobnouneoklasinojsinteziKeynesovemakroekonomske analizeiMarshalovemikroekonomskeanalize,kaoneokvantitativnasintezamonetarneteorije. 5.2.1. Agregatna ponuda i potranja, inflacija i monetarizam Karakteristikekratkoroneravnoteeagregatneponudeipotranjeuklasinojekonomijibitnose razlikujuodistihuISLMmodelukojemujedodanoutputinflationtradeoff.Uklasinojekonomijine razmatraseadekvatnostagregatnepotranjenititohoelidomaiproizvodbitikupljen,jerpolaziod Sayovogzakonadaproizvodnjastvaratolikurazinudohotkadatikojiihprimemogukupitisvetoje proizvedeno.Takoagregatnaponudastvarajednakuagregatnupotranju.Kratkoronepromjene agregatnepotranjesubezutjecajanaagregatnirealniproizvod.Samorazinacijenasemijenja promjenamaagregatnepotranje.

 5.2.2. Friedmanova monetarna teorija PremaM.Friedmanu,promjenekoliinenovcauoptjecajusuodluujuiimbenikrastanominalnog dohotka. M.FriedmanukriticikeynesijanskemonetarneteorijepoaojeodjednadbeMs=kPY,anejednadbe MsVt=PT,pretpostavljajuidajekoeficijentkstalanpasepromjenekoliinenovcauoptjecaju odravajuupromjenamadomaegdohotka. Friedmansmatradajepotranjanovcadeterminiranastopompovratanarazliituimovinu,a kvantitativnumonetarnuteorijupritomesmatrakaoprvustepenicuupotranjinovca,aneteorijom domaegproizvodailidohotkailirazinecijena. 5.2.3. Friedmanova monetarna teorija i keynesijanizam Jednagrupa(J.Tobin)smatradajenovacjednakovaankaoidrugiobliciimovinepajejednakovana potranjasvihoblikaimovine.Drugagrupa(M.Friedman)dajenovcuvanijuulogunadrugeoblike imovine,smatrajuipotranjunovcavanijomodpotranjedrugihoblikaimovine.Ranijerazloena teorijapotranjenovcaJ.Tobina,uzimaprinosimovinetemeljnomdeterminantompotranjenovca. M.Friedmansejepremadosadarazloenomoimovinskompristupu,prviradikalnoudaljiood dohodovneKeynesijansketeorije,iakorazlikenisutakvekakoproizlaziizmonetarstike kontrarevolucijekaointerpretacijereformuliranekvantitativnemonetarneteorije. M.Friedmansmatradaseuravnoteenjeobavljadijelompromjenamaoperazinecijena,adijelom promjenamaproizvodnjeizaposlenosti. M.Friedmanovamonetarnateorijapotranjenovcajejednostavnijipristupodpristupacambrideskih ekonomistaikeynesijansketeorije,alineulazidetaljnoumotivedranjanovca.M.Friedmanrabi teorijupotranjeimovinekakobipokazaodajepotranjanovcafunkcijapermanentnogdohotkai oekivanihprinosanaalternativneoblikeimovinerelativnopremaoekivanomprinosunovca. Njegovateorijajevieempirijskanegoteorijskakonstrukcija.

5.3. Monetarna teorija nakon Keynesianizma i monetarizma

Novaklasinamakroekonomija,nastalatijekomsedamdesetihgosinaprologstoljeaizortodoksne monetarsistikekole,zamijenilajeneoklasinokeynesijanskusintezukaonovamakroekonomska teorija.Tateorijaznakovitodijelipristupprvegeneracijemonetarista,apesimistinajeglede uinkovitostidravneintervencijeuekonomiji.Polaziodpretpostavka: a) Daekonomskejediniceipojedincirazboritoformirajusvojaoekivanja,rabeisvedostupne obavijesti, b) Dasetritastalnovraajuuravnoteumobilnousavrenofleksibilnihcijena. Zarazlikuodkeynesijanacaimonetarista,novikeynesijancidalisudrugaijitijekekonomske analize,kojisebaveanalizomtrinihnesavrenstvaodnosnoopenitokazano,situacijamakoje dovodedonedobrovoljnenezaposlenosti. Tradicionalnamonetarnateorijauzimakoliinunovcauoptjecajukaoegzogenupojavuurealnom sektoru,ovisnuosredinjojbanci,apostkeynesijanskamonetarnateorijakaoendogenupojavu, ovisnuokreditnojpoliticiposlovnihbanaka.

Drugi dio: Monetarna politika

Cjelokupnost mjera sredinje banke kojima ona obavlja postavljanje stratekih i taktikih ciljeva, planiranje, koordiniraje, obavjeivanje i nadzor u odnosu na postavljene planove i ciljeve. Usmjerena je na praktino ponaanje monetarnih institucija glede imbenika koji odreuju koliinu novca u optjecaju.

1. Ekonomska teorija i monetarna politika

Normativnateorijabaviseidentifikacijompreferencijaiciljevadrutvasobziromnadrutvene vrijednostiutemeljenenaetikimipolitikimshvaanjimajavnoginteresa!.Normativanpristupdaje osnovuzaskladekonomskepolitikespreferencijamadrutvaiinteresimapojedinaca,otkrivajui mogueproblemeradikojihjediniceekonomskepolitikeipoduzimajurazliitemjere.Vanaje nezavisnostsredinjebankekakobisemonetarnompolitiomafirmiraleistinskedrutvenevrijednosti, alisamoakojeznanstvenoutemeljenanamonteorijiimonanalizi.Izabiruiopiciljiliciljeve ekonomskapolitikaizabireioperativniciljilivieciljeva,kojiodreujuulogupojedinihpolitikacijena, fiskalne,monetarneiteaja.

1.1. Svrha monetarne politike

Veliinaakademskihekonomistaiekonomskihpraktiarasuglasnajedaseprekomonetarnepolitike moeutjecatinaekonomskoblagostanje.Razliitisunainiodreenjaekonomskogblagostanja. Uobiajnosepodtimpojmomimauvidurobeiuslugekojesupuanstvunaraspolaganjuu kvantitativnomikvalitativnomsmislu. eleipostiiodreenostanjeudrutvuprekokoliinenovcauoptjecaju,sredinjabankausmjerava ekonomskitijekpremajednomilivieciljeva,rabeisvojutjecajnaostalemonetarneinstitucijepreko koliineprimarnognovcai/ilimonetarnogmultiplikatora. 1.1.1. Integritet sustava plaanja Trajnostpravnihpravilaistabilnostmonetarnogsustavatijekomzlatnogstandardajamilaje konvertibilnostbanknotaupunovrijedninovac,odnosnomogunostkonvertiranjapotraivanjau monetarnomoblikuupunovrijedninovacbezgubitkaimovine. 1.1.2. Monetarna politika i povjerenje u novac Stogmotritapovjerenjeunovacsredinjebankei/ilinovacposlovnihbanakapodrazumijeva vjerovanjedasvidrugiudrutvuvjerujuiprihvaajuistapravilamonetarnogsustavaisustava plaanja,nakojimasetemeljipovjerenjeunovac.Povjerenjeunovacnepotvrujesesamo ekonomskimponaanjem,vejeistoartikulacijadjelovanjastrukturedrutvenemeuovisnosti pojedinca.

 1.1.3. Sredinja banka i legitimnost novca Povjerenjeunovaciautonomijasredinjebankesuutrajnojsvezi.Veepovjerenjeunovacdajeveu autonomijusredinjojbancigledemonetarnepolitike.Odravanjepovjerenjaunovacjezadaa monetarnepolitike.Monetarnanormakaojednaodnormautemeljujesustavplaanjakaosustav apstraktnihpravilakojajameuniverzalnostnovca,aliititevjerovanjepojedincauekonomskii nacionalnisuverenitet. Sredinjimbankamanijebilapotrebitapolitikasuglasnostzaautonomijudjelovanja,jerje automatizamzlatnekonvertibilnostijamiostabilnostnovcaisustavaplaanja,aliisupermaciju monetarnihjedinicapojedinihdrava. Autonomijadravagledeizboraciljevaimjeramonetarnepolitikevodilajeukonfliktneekonomske odnosemeudravama,pajeslijedomtogabilonunoustrojstvomeunarodnemonetarne institucije,kojanemazaciljustrojstvouniverzalnogmonetarnognaelaiprekonjegaogranienje autonomijenacionalnihpolitika,vepoveanjeuinkovitostnacionalnihekonomskihpolitikakroz uvoenjeuniverzalnihpravilaumeunarodnimfinancijskimtransakcijama.

1.2. Monetarna teorija i monetarna politika

Stabilannovacjepouzdanmostizmeusadanjeibuduevrijednostiimovineumonetarnomobliku. Novacmnogiuekonomskojteorijismatrajuneutralnimgledeekonomskeaktivnosti. Monetarnateorijapredstavljadioukupneekonomsketeorije,ikaotakvajerazliitimodnosima povezanasdrugimekonomskimteorijama,ineisnjimakonzistentnucjelinu.Utojcjelinimonetarna teorija,kaoifiskalnateorija,predstavljaviurazinunadgradnjeuodnosunaekonomsketeorije realnihekonomskihpojava.Stogajerazvojteorijarealnihekonomskihpojavapredstavljaoimbenik razvojaidiferenciranjamonetarneteorije.

1.3. Monetarna teorija i opa ravnotea

Razinuproizvodnje,atimeidomaegproizvodaidohotka,odreujeinterakcijaagregatneponudei potranje.Krivuljaagregatnepotranjejepadajua,jerkadapadarazinacijena,akoliinanovcau ekonomijijefiksna,kamatnjakpadadestimulirajuipotronju.Umikroekonomijijetakrivuljarastua jerpuanstvojednostavnopremjetasvojupotronjusjednogproizvodananekedrugeproizvode, kadasenjihoverelativnecijenemijenjaju.Umakroekonomijisuoperazinecijenapatakvezamjene nisumogue,odnosnopromjenerazinecijenamijenjajurazinurealneimovinepuanstva.

2. Monetarna politika u zatvorenoj ekonomiji

Uzatvorenojekonomiji,nemarazmjenerobaiuslugasinozemstvomnitifinancijskihtokovas inozemstvompajedomaiproizvodjednakiznosudomaepotronjeidomaihinvesticija.Proizvodii uslugekaodiotakoodreenogdomaegproizvodasudiopotronjeiliinvesticija.Razinainvesticijaje planiranaodstraneproraunaiekonomskihjedinicaikuanstva.Jednakouplaniranihiostvarenih investicijarobnotritejeuravnotei,pajedomaiproizvodjednakzbrojupotronjeiplaniranih investicija.Poveanjeinvesticijasobziromnapoveanjedomaegproizvoda(marginalnasklonost investicijama)tepoveanjepotronjesobziromnapoveanjedomaegproizvoda(marginalna sklonostpotronji)jeusvezisrazinomdohotka,odnosnodomaegproizvodaunacionalnom gospodarstvu.Tijekomproizvodnjedodanavrijednostjednakajezbrojudohodakasvihproizvodnih imbenikagospodarstva.

2.1. Monetarna politika i ekonomske varijable

Uzatvorenojekonomiji,zbrojsvihdohodakaproizvodnihimbenikainidomaidohodak,odnosno domaiproizvodY,jednakdomaojfinalnoj,agregatnojpotronji,tojestpotronjinamijenjenoj konanojuporabi. Domaidohodakjeodrednicatednjeipotronje,atimeiproizvodnjeuzatvorenojekonomiji. ImamoISLMFEmodel,kojiserazloekroztrikrivulje: a) KrivuljuISkojaizraavapotranjuzatekuimdomaimproizvodom, b) KrivuljuFEkojaizraavasklonostekonomskihjedinicaponuditekueproizvodnjerobai usluga, c) KrivuljuLMkojaizraavasklonostkuanstvaiekonomskihjedinicadranjuimovineu monetarniminemonetarnimfinancijskimoblicima. Kombinacijatetrikrivuljeopisujeekonomskuravnoteu,aliiimbenikenjenepromjene. Determinantenacionalnetednjesudomaiproizvododnosnodohodak,potronjakuanstva, potronjasektoraprivredeipotronjadrave,utekuemibuduemvremenu. Razinadananjetednjerastekadarastetekuiioekivanidomaiproizvod,apadakadaseisti proizvodsmanjuje. Ravnoteanamonetarnomtrituuspostavljasepadomrealnogkamatnjakakodnekerazine domaegproizvoda,dovodeiuravnoteutritenemonetarnihfinancijskihoblika.Poveanje oekivanestopeinflacijepremjetaLMkrivuljupremadoljeiudesnodorazineoekivanograstastope inflacije.OekivanosmanjenjeinflacijepremjetaLMkrivuljupremagoreiulijevodorazine oekivanogsmanjenjastopeinflacije.

2.2. Monetarna politika i ISLMFE model

KrivuljeuISLMFEmodelupredstavljajuponaanjakojimarazlaemo: a) Uinakpromjenekamatnjakanadomaiproizvod, b) Uinakpromjenedomaegproizvodanakamatnjak, c) Ponududomaegproizvoda. PromjenekamatnjakautjeuprekopremjetanjaISkrivuljenadomaiproizvod,apromjenedomaeg proizvodautjeunakamatnjakprekoLMkrivulje.FEkrivuljapredstavljaiznostekuegdomaeg proizvodakojijemogukodpunezaposlenostiekonomskihizvora.

2.3. ISLM model i ravnotee ekonomije

Kadasekrivuljapotranjepremjetapromjenamamonetarnogoptjecajatadajetostabilizacijska monetarnapolitika,akadasekrivuljapotranjepremjetapromjenamadravnepotronje(i(ili porezima)tadajetostabilizacijskafiskalnapolitika.Ijednojidrugojstabilizacijskojpoliticijezadaa odravanjestabilnosticijenaodravanjemagregatnepotranjenazadovoljavajuojraziniagregatne potronje,kodpunezaposlenosti.

2.4. Instrumenti stabilizacijske politike

Monetarnapolitikasredinjebankeimainstrumentekojimamijenjakoliinunovcauoptjecaju, kamatnjak,diskontnustopusredinjebanke,tefinancijskiikreditnipotencijalposlovnihbanaka. Instrumentifiskalnepolitikesuporeznestopeiproraunskapotronja. Monetarnaifisklanapolitikautjeunaekonomskitijekuglavnomprekokratkoronihuinakana agregatnupotranju,poznatimpolitikamapodnazivomdemandmanagementpolicies.Fiskalna politikamoeserabitiizaupravljanjeagregatnompotronjomkrozpolitikupoznatupodnazivom supplymanagement. Trajanjedjelovanjamonetarnepolitikejeodjednedodvijegodine. Stabilizacijskapolitikajekontraciklinapolitika,tojestovapolitikatrgovakiiliposlovniciklus rastavljananjegovaetiriciklusa:ekspanzija,pad,recesijaioporavak. 2.4.1. Uporaba monetarne i fiskalne politike Unutarnjaravnoteauspostavljasekombinacijommonetarneifiskalnepolitike,priemujeindikator monetarnepolitiketrinikamatnjak,afiskalnepolitikeproraunskisaldo.Vanjskaravnotea uspostavljaseizjednaavanjemsaldatekuegdijelabilanceplaanjasnetotokomkapitala,a indikatorjepromjenameunarodnihdeviznihrezerva. Trisumogunostimonetarnepolitikekaoodgovornapoveanjeporeza.Sredinjabankamoe: a) Koliinunovcauoptjecajuostavitinepromijenjenom, b) Smanjitikamatnjak, c) Sprijeitipoveanjeporezasmanjenjemdomaegproizvoda. Mjerefisklanepolitikeizazivajumjeremonetarnepolitikegledekoliinenovcauoptjecaju, kamatnjakaistalnostidomaegproizvoda,pauporabajednepolitikenunotraianalizunjenog utjecajanadrugupolitiku.ISLMmodelpokazujekakomonetarnaifisklanapolitikautjeuna ravnotenidomaiproizvod.Kadaekonomistianalizirajuodreenupolitikumorajuznatiosimkakoje istausmjerenaikolikojeirokanjenaprimjena. okovigledeISkrivuljedolazeodpromjenainvesticijaipotronje,agledeLMkrivuljeodpromjene koliinenovcauoptjecaju. 2.4.2. Monetarna politika kao stabilizacijska politika Dakle,uinkovitostmonetarnepolitikesemijenjasobziromnatokakoljudimijenjajusvojupotranju novcatijekompromjenarazinekamatnjaka.Kadaljudinemijenjaju/mijenjajusvojupotranjunovca znatnijekodpromjenerazinekamatnjakatadaLMkrivuljajerelativnostrma/poloena,monetarna politikajerelativnouinkovita/neuinkovita,afiskalnapolitikarealtivnoneuinkovita/uinkovitau promjenidomaegproizvoda.Uinkovitostmonetarnepolitikejevanauekonomiji,posebnozbog irinenjenihekonomskihposljedicaupromjenamarazinecijena,kamatnjakaidomaegproizvoda. Opeekonomskeprilikesemijenjaju,astimimjeremonetarnepolitiketoseodraavaina uinkovitostmonetarnepolitike.

 2.4.3. Fiskalna politika kao stabilizacijska politika Stabilizacijskapolitikajekratkorona,anjenazadaajeodravanjeagregatnepotranjenarazini zadovoljavajueagregatneponudekodpunezaposlenosti.Takvaravnoteasemoeuspostaviti monetarnomi/ilifiskalnompolitikom. Nepromjenjenamonetarnapolitikauzrokjepromjenakamatnjakaireduciranoguinkafiskalne politikenapromjenudomaegproizvoda. Fiskalnapolitikajenajuinkovitijatadaakojemonetarnapolitikapotpunoneuinkovita.Fiskalna politikajepotpunoneuinkovitakadajemonetarnapolitikanajuinkovitija. Uinkovitostfiskalnepolitikeovisi,dakle,odtogamoeliproraundoidoizvorafinanciranjasvojih poveanihulaganjanatemeljupoveanjabrzinekolanjanovcailitakodadionovcakaofinancijske aktiveoduzmedrugimauekonomiji. Fiskalnapolitikajeuinkovitijatoviedolaziproraundopotrebitihizvorafinanciranjapoveanih izdatakaprekoporastabrzinekolanjanovca.

2.5. Stabilizacijska politika i ekonomske fluktuacije

Gledeuinkastabilizacijskemonetarneifiskalnepolitikemiljenjaekonomistasurazliita.Njihove razlikedolazeodtogakadavaljarabitimonetarnu,akadafiskalnupolitikuzastabilizacijukratkoronih fluktuacija.UinkovitostmonetarnepolitikezavisiodelastinostiISkrivulje,auinkovitostfiskalne politikeodelastinostiLMkrivulje.Monetarnapolitikamoeuklonitifluktuacijetekuegproizvoda. Bezintervencijemonetarneilifiskalnepolitikeekonomijabisetekosamavratilauravnoteu. Stabilizacijskapolitikavodipremaveojrazinicijenanegotosuistebileprijemonetarneekspanzije. Zakanjelaimplementacijavodizaostajanjuuuinkupoduzetnihmjeramonetarnei/ilifiskalne politike. 2.5.1. Monetarna politika i fluktuacije kamatnjaka Financijskaaktivadijeliekonomskurazmjenu,analitikiuzevi,natriskupineodnosa: a) Kupovanjeiprodavanje(buyingandselling), b) Uzimanjeidavanje(takingandgiving), c) Pozajmljivnajeiuzajmljivanje(lendingandborroving). Konceptprinosapremadospijeuuekonomskomsmislurazlaepojamkamatnjakairazlikustope prinosanaprihodovnofiksnefinancijskeoblike(obveznice)uodnosunakamatnjak,kaoirazliku izmeurealnogkamatnjaka,korigiranogzapromjenurazinecijena,inominalnogkamatnjaka. Naglepromjenepotranjenovcamoguprekopromjenetednjeiinvesticijaprivremenootkloniti utjecajdrugihimbenikanaravnotenikamatnjak.Meutim,promjenepotranjeneslijedeucijelosti odgovarajuepromjenekoliinenovcauoptjecaju. Sredinjabankamjeramamonetarnepolitikeutjeenafinancijskiikreditnipotencijalposlovnih banaka,aprekotogainakratkoronuravnoteukamatnjaka,mijenjajuibudueodlukepojedinacai ekonomskihjedinicagledenjihoveimovineumonetarnomobliku.

 2.5.2. Monetarna politika i fluktuacije domaeg proizvoda Konceptneutralnostinovcapoalziodfleksibilnosticijena,tojedugoronogledano,mogue prihvatiti.Kratkoronogledano,fleksibilnostcijenanijerealnapretpostavka. Nekismatrajukoliinunovcauoptjecajudeterminiranompromjenamaproizvodnjedokdrugi smatrajudajepromjenakoliinenovcaprijeodraznegouzrokpromjenaproizvodnje.Stogmotrita imamoekonomistekojizastupaju: a)Modelrealnihposlovnihciklusa Modelrealnihposlovnihciklusapolaziodtogadasucijenefleksibilne,odnosnodaekonomske jedinicesvojecijeneusklaujuscijenamaproizvodnjei/ilipotranjom. b)Noviklasinimodel Smatradaekonomskijediniceupotpunostineusklaujucijenespromjenamakoliinenovcau optjecajujernemajupotpuneobavijestiopotrebitojrazinipromjenacijena. c)NoviKeynesijanksimodel Novikeynesijanskiekonomistivezupromjenedomaegproizvodaspromjenomkoliinenovcau optjecajurazlaunepotpunomfleksibilnosticijena.

3. Monetarna politika u otvorenoj ekonomiji

Unacionalnoj,zatovrenoj,ekonomijimoguejepotroitisamoonotojedomaomproizvodnjom stvoreno.Svetojestvorenonemanunorobnuvrijednostpanijeroba,vedobro.Vrijednostsvih robaiuslugakojesuproizvoaiiznijelinanacionalnotritezovesenacionalniproizvod,kojimje odreenanacionalnaponuda. Otvaranjemekonomijeukidajuseogranienjanatrimatritima:trituproizvodnihimbenika, triturobaiuslugaifinancijskomtritu. Natrituproizvodnihimbenikaekonomskejedinicemogubiratigdjeelociratiinvesticijska ulaganja,aradnicigdjeeraditi.Nastajusnanapovezivanjaekonomskihjedinicanasvjetskom tritu,smanjujuitrokoveproizvodnjeicijeneroba,aliimigracijezaposlenika,toimapolitikei monetarneimplikacije.Natriturobaiuslugapotroaiiinvestitorimogubiratiizmeudomaihi inozemnihrobaiusluga,doknafintrituinvestitoribirajuizmeudomaihiinozemnihfinaktiva.

3.1. Unutarnja i vanjska ravnotea i sustavi deviznog teaja

Deficitbilancetrgovinesredinjabankafinanciraprodajomdeviza,akodsuficitabilancetrgovine sredinjabankakupujedevize,tonaravnoimautjecajanakoliinunovcauoptjecaju. Ekonomijusemoenaiurazliitimsituacijama,pasupotrebitiirazliitipristupiuspostavljanju unutarnjeivanjskeravnotee.Kadaimamosuficitiinflaciju,potrebnojeaprecijacijomdomaevalute smanjitiizvozipoveanjemdomaeapsorpcijedoiuravnoteu,uemumoepomoimonetarnai fiskalnapolitika.Kadaimamosuficitirecesijupotrebnojepoveatidomauapsorpcijumjerama monetarnepolitiketedeprecijacijomdomaegnovcapripomoiuravnoteenje.Kadaimamodeficiti recesiju,ekspanzivnebimjeremonetarneifiskalnepolitikepovealedomauapsorpcijuizaposlenost

 uzrastdeficita,odnosnosmanjenjedeviznihrezervaikoliinenovcauoptjecaju,itimenakraju nezaposlenost.Toupuujedanijemogueimatistabilnuunutrarnjuravnoteuusituacijivanjske ravnotee.Deprecijacijanacionalnevalute,iakoneizbjena,neesamadovestidounutarnjeivanjske ravnotee,pasununeidrugemjerekojimaesepoveatikonkurentnostekonomije. Kadaimamodeficitubilanciplaanjaiinflaciju,restriktivnesumjerefiskalneimonetarnepolitike nuneistodobnokakobisedolodoravnotee. Usustavufiksnogdeviznogteajadevizniteajjeinstrumentpolitike,asredinjabankamijenjaisti zbogpolitikihodluka. Usustavuistogfluktuiranjateajemdevizniteajsemijenjauravnoteujuibilancuplaanja,doku sustavudirtyfloatingsredinjabankamanipulirateajemneobvezujuisezanitijednurazinu teaja.

3.2. Bilanca plaanja i tokovi kapitala

RazlikaSIjenetokapitalnitok(netoinozemneinvesticije),kojimoebitipozitivanS>Iilinegativan S<I.Akojepozitivantadajeodljevdomaegkapitalainozemstvu,aakojenegativnatadajepriljev inozemnogkapitalaudomauekonomiju. Kapitalnitokovimogufinanciratideficit/suficitbilancetrgovinepakrozravnoteutekuegi kapitalnogdijelabilanceplaanjauspostavljaseravnoteaeekonomiji,povezanasmonetarnom, fiskalnomideviznompolitikom. Deficitbilancetrgovinetrebabitipokrivenpriljevomkapitalaudomauekonomiju,pamoe kratkoronogledanootklonitiproblemeinterneieksterneravnotee.Prekopolitikekamatnjakamoe seutjecatinapriljevinozemnogkapitalaiprekotogavoditiekspanzivnudomauekonomskupolitiku bezulaenjauproblemebilanceplaanja. Usustavusfiksnimdeviznimteajemikapitalnommobilnourabimomonetarnupolitikudabismo uspostavilivanjskuravnoteuifiskalnupolitikudabismouspostavilipunuzaposlenost. Devalvacijaznaiodljevkapitalaizdomaeekonomije. Fiksnidevizniteajnijemogueodratiakodraverabeekonomskupolitikukojavodiurazliitestope inflacijeiakopostojislobodamobilnostikapitala.

3.3. Fluktuacije deviznog teaja i kamatnjaka

Devizniteajizmeudvijeekonomije,srazliitimekonomskimjedinicama,jecijenapokojojrezidenti tihekonomijameusobnotrguju.Cijenamonetarnejedinicegospodarstvauvoznikaprema monetarnojjedinicigospodarstvaizvoznikajenominalnidevizniteaj.Kaotakav,nominalnidevizni teajjerelativnacijenanovcadvijuekonomijaiindikatornjihovekonkurentnosti.Nominalnidevizni teajizmeusvijemonetarnejedinicemoesemjeritinadvanaina: a) Kaocijenadomaegnovcaizraenauinozemnomnovcu b) Kaocijenainozemnognovcaizraenaudomaemnovcu

 imbenicidugoronogtrendaponudeipotranjevalutasu:promjenacijena,promjeneproizvodnosti, preferencijeinvestitoraitrgovakebarijere. Teorijaparitetakupovnemoirazlaekretanjedeviznihteajevadvijuvalutakaoodnosnjihove kupovnemoi,tojestkaofunkcijuodnosadomaihiinozemnihcijena. Paritetnominalnogkamatnjakautvrdilismopolazeiodperfektnezamjenjivostidomaihiinozemnih vrijednosnica,tojepojednostavljenkoncept.Moemonapustititakvupretpostavkuuvodei imperfektnuzamjenjivostizmeudomaihiinozemnihvrijednosnicauparitetnominalnog kamatnjaka.

3.4. Bilanca plaanja, devizni teaj i mobilnost kapitala

Ubilanciplaanjasuiskazanetransakcijepotekuemraunuikapitalnetransakcije. Sustavdeviznihteajevaodreujejelikoliinanovcauoptjecajufunkcijadeviznogteajailijedevizni teajfunkcijakoliinenovcauoptjecaju.Usustavufiksnogdeviznogteajakoliinanovcauoptjecaju jefunkcijadeviznogteaja,ausustavufluktuirajuegdeviznogteajadevizniteajjefunkcijakoliine novcauoptjecaju,kojajeegzogenoodreena. Kodfiksnogdeviznogteajaiperfektnemobilnostikapitaladomaikamatnjakjejednakinozemnom kamatnjaku. Viakubilanciplaanjapoveavadeviznerezervesredinjebankei/iliposlovnihbanaka.Sredinja bankareagiranamanjak/viakubilanciplaanjasprodajom/kupovinomdevizanadeviznom tritu,iistodobnosteriliziramonetarneposljedice. Zbogpotpunemobilnostikapitlaiperfektnesupstitucijedomaihiinozemnihvrijednosnica poveanjemdomaegkamatnjaka,kojijetadaveiodinozemnogkamatnjaka,dolazidonetouvoza kapitala. Kodperfektnemobinostikapitalaiperfektnezamijenjivostiinozemnihidomaihvrijednosnicanuno jesmanjitikamatnjakzadomaeproraunskevrijednosnice,kakobisesmanjionetouvozkapitala. Promejeneuravnoteibilanceplaanjaimajuposljedicenesamonadevizniteaj,veina koliinunovcauoptjecaju,pajeitojedanodograniavajuihimbenikamonetarnepolitike.

3.5. Uravnoteenje bilance plaanja

Gledeizborapolitikeuravnoteenjabilanceplaanjaestojekonfliktizmeuciljevaunutarnjei vanjskeravnotee,paseraberazliitepolitikestabilizacije(monetarna,fiskalna,deviznogteaja), kojimaseutjeenaimbenikekratkoroneifundamentalneneravnoteebilanceplaanja.Ubilanci plaanjasutekueikapitalnetransakcijepajebilancaplaanjazbrojbilancetrgovineibilance kapitalatojestBP=BPt+BPc. Mehanizamautomatskoguravnoteenjajemoguutekuemikapitalnomdijelubilanceplaanja,iako setadvadijelanajeeposebnoanaliziraju,nastojeiodreditiimbenikekojisudeterminirajuiza neravnoteutekuegdijelabilanceplaanja,doksekapitalnouravnoteenjedovodiuvezus mobilnostikapitala.

 Usustavufiksnogdeviznogteajamehanizamuravnoteenjatekuegraunabilanceplaanjadjeluje automatskiprekodvamehanizma.Prvijepromjenacijenarobe,adrugipromjenadomaegproizvoda odnosnodohotka.Neravnoteadjelujenarealtivanodnosdomaihiinozemnihcijena,aprekoizvoza iuvozanadomaiproizvod. Osimtoautomatskimehanizamuravnoteenjadjelujeprekopromjenacijenaidomaegproizvoda,i samepromjeneodnosadomaihiinozemnihcijenaP/Pfidomaegproizvodautjeunauklanjanje vanjskeneravnotee.Pritomesedanasrabeirazliitemjereekonomskepolitike. 3.5.1. Promjena cijena Mehanizamautomatskoguravnoteenjabilanceplaanjapromjenamacijenarobadjelujeu uvjetimafiksnogdeviznogteaja. Uuvjetimafleksibilnogdeviznogteajadjelujemehanizamcijenanovca. PorstcijenanaruavarelativniodnoscijenaP/Pfstimulirajuiuvoz,adestimulirajuiizvoztojeuzrok deficitautekuemdijelubilanceplaanja. Usustavuslobodnogfluktuiranjadeviznogteajasuficit/deficitubilanciplaanjaautomatskise otklanjaaprecijacijom/deprecijacijomdomaegnovca. Stabilnodeviznotriteidovoljnaelastinostponudeipotranjeinozemnognovcasudvavana imbenikausustavudeviznogteajazadjelovanjeautomatskoguravnoteenjabilanceplaanjapreko aprecijacije/deprecijacijedomaegnovca. 3.5.2. Promjena domaeg proizvoda Poveanjeizvozaprekopoveanjadeviznihrezervakodsredinjebankenedovodisamodopoveanja koliinenovcauoptjecajunegoidopoveanjadomaegproizvodaprekomultiplikatora,atimei uvoza.Dopromjeneuvozapromjenadomaegproizvodadovodiprekopromjenesklonostiuvozu. NaruavanjemeksterneravnoteeEUnaruavaseiinternaravnoteaSIjerjeSI=EU. Poveanje/smanjenjedomaegproizvodamijenjarelativniodnosdomaihiinozemnihcijena,a promjenasaldaubilanciplaanjautjeenaaprecijaciju/deprecijacijudomaegnovcainapromjenu kamatnjaka,kojisemijenjazbogpromjenedeviznihrezervakojeizazivapromjenasaldaubilanci plaanja.Promjenadeviznihrezervadovodidopromjeneprimarnognovcakojiodreujerazinu kamatnjaka.

3.6. Ekonomska politika i ravnotea bilance plaanja

Ufluktuirajuemdeviznomsustavuukojemnemailisumaleintervencijepolitikevlastinadevizni teajnadeviznomtritu,devizniteajseuravnoteujesnagamatritanakojemsepotranjai ponudadevizapoveavajupoveanjemtransakcijasinozemstvom.Stogasevanjskaneravnotea domaeekonomijeneepojavitiufluktuacijamadomaebilanceplaanjaveupromjenideviznog teaja.Prirodnojestogadasuimjereekonomskepolitikeusmjerenenadevizniteaj,odnosno monetarnupolitikukaoimbenikadeviznogteaja,kaotojeprirodnodevizniteaj,odnosno monetarnupolitikukaoimbenikadeviznogteaja,kaotojeprirodnodevizniteajusustavu fleksibilnogdeviznogteajarazlagatismonetarnogmotrita.

 3.6.1. Pristup elastinosti Promjenavrijednostidomaegnovcautjeenaodnoscijenaizvoznedomaerobepremacijenama uvozneinozemnerobePE/PUtojedomaiTermsofTrade,kojegmoemoizrazitiikao(PEQE/PUQU),a kojisemijenjaprekopromjeneelastinostiizvoznepotranje(izvoza)ielastinostiuvoznepotranje (uvoza). Elastinostipotranjezaizvozomiuvozom,kojeukratkomrokumogubitiinula,sunajvanijiuzrok irokihfluktuacijadeviznogteaja.Dugoronogledanoelastinostipotranjezaizvozomiuvozom mogubitiznatne. Postojinekolikorazlogazatosukratkoronenieoddugoronihelastinosti.Naprimjer,polazeiod devalvacije,izvozniprihodiiuvoznapotronjasuodreeniugovorimapotpisanimprijedevalvacije,i obinoizraeniunovcuizvoznika,pajepotrebitoodreenovrijemezapromjeneponaanjaizvoznika iuvoznika. 3.6.2. Pristup apsorpciji Raspoloividomaiproizvodmoemouzetikaovrijednostapsorpcije(expenditure)A,tojestA=YBPt. KakojeY=A+BPt,tojeBPt=YA,odnosnoBPt=YA,odegapolaziapsorpcijski,keynesijanski pristup,premakojempromjenaekonomskepolitike,naprimjerdevalvacija,moepoboljatibilancu trgovinesamoakojepoveanjedomaegproizvodaveeodpoveanjaapsorpcijeveeodpoveanja apsorpcijeY>A.Nunojestogaosimsaldatekuegdijelabilancepalaanjarazmatratiisaldo tednjeiinvesticija,kakobismodolidodomaeapsorpcije. Premaapsorpcijskompristupunominalnidomaiproizvodjedeterminantaapsorpcije,aapsorpcijaje determinantatekuegraunabilanceplaanja.Neravnoteautekuemraunubilanceplaanjaje karakteristinapoexantedivergentnimkretanjimanominalnogdomaegproizvodaiagregatne domaepotornje(apsopcije).Apsorpcijskipristuppotpunoiskljuujemonposljedice,tetakoer otkrivamonprirodumanjkailivikaubilanciplaanja,kojusuekonomistisagledalikrozutjecaj bilanceplaanjanakolnovcauoptjecaju. 3.6.3. Monetarni pristup Monetarnipristupbilanciplaanjajereinkarnacijamonetarnogmehanizmapodeavanjauklasinoj monetarnojekonomijiitemeljisenaviestrukojpovezanostikoliinenovcauoptjecajuibilance plaanja. Monetarnipristupbilanciplaanjausmjerenjenapovezanostpromjenanatritunovcas promjenamaubilanciplaanja. Gledemonetarnogpristupanjegovakljunakarakteristikajeautomatizammehanizmapodeavanja bilanceplaanjapokojemseneravnoteaubilanciplaanjaotklanjaravnoteomkoliinenovcau optjecajuinjegovepotranjenamonetarnomtritu Monetarnipristupimadvakljunaelementa: 1. Prvi,neposrednupovezanostravnoteebilanceplaanjaiukupnekoliinenovcauoptjecaju Ms, 2. Drugi,stabilnostpotranjenovca.

 Monetarnipristupnaglaavajuiulogumonetarnekontroleitretirajuiproblemuravnoteenja bilanceplaanjaimonetarnogtritasdugoronogmotrita,ignorirarealneistrukturalneposljedice bilanceplaanja,odnosnozapostavljaznaajonihsastavnicabilanceplaanjakojesuvitalneza nacionalniinteresiuinkovitostekonomskepolitikeukratkomroku. Umonetarnojteoijisurazliititeorijskipristupiglededeterminiranjadeviznogteaja.Njihovo razlaganjeglededeterminiranjadeviznogteajaimapovijesnoevolucijskimslijed: a) FlemingMundellovpristuppolaziodtogadajerealnakoliinanovcauoptjecajuMs/P jednakapotranjinovcaodreenojkamatnjakomirealnimdomaimproizvodomL(i,Yr). b) Monetaristikiprituppolaziodtoga,dajedevizniteajdeterminirankoliinomnovcau optjecajuipotranjomnovca,papromjenemonetarnepolitikeutjeunaoekivanjausvezis buduimdeviznimteajem,dovodeidoirokihflukutacijateaja. c) R.Dornbuschovovershootingpristupakopostojisavrenafleksibilnostcijenakod monetarneekspanzijerealnakoliinanovcauoptjecajumoeostatinepromijenjena. d) Imovinskipristupodinjenicedajenovacfinancijskaimovina,loginoslijedidajedevizni teajodreendjelominoiliucjelostinatritufinancijskihaktivaprijenegonarobnom tritu.

4. Upravljanje monetarnom politikom

Monetarnasuverenostizraavaseprekosredinjebankekojapostavljaisprevodimonetarnupolitiku, odnosnoodluujeokoliininovcauoptjecaju,onemoguavajuiautonomijuposlovnihbanakana monetarnu,aomoguavatinakreditnompodruju,imeodravafikcijuohomogenostikoliinenovca uoptjecaju. Ogranienajeciljevimaekonomskepolitike,kojisuodreujuizaaktivnostmonetarnepolitike. Monetarnapolitikasobziromnanjenusvrhu,ciljeveizadatkejevanasastavnicaekonomskepolitike. Mjeremonetarnepolitikeodraavajusenaekonomskitijekusektoruprivredekakotijekom proizvodnjedobara,takoitijekomnjihovapretvaranjauroberazmjenomnatritu. Podudarnostmeupojedinimnjenimciljevimaomoguavamonetarnojpolitici,kaoidrugim politikama,izborrazliitihkombinacijaciljevailinjihovesupstitucije. Nerijetkopritomedolazidosupstitucijeciljeva.Naglaavanjemjednihzapostavljajusedrugi,toje ozbiljanproblemmonetarnepolitike. Monetarnasuverenoststogasepoklapasgranicamapolitikesuverenosti,unutarkojih monetizacijomdecentraliranipojedinciiekonomskejedinicedolazedonovcarazmjenomsvojih ekonomskihdobranatritu. Monetizacijakaonaindolaskadomonetarnihiznosamoesejavljatiurazliitimoblicimakaotosu punovrijedninovac,banknote,papirninovac,gotovnovacilidepozitninovac.

4.1. Varijable monetarne politike

Konaniciljmonetarnepolitikejedrutvenoblagostanje.dugoronogledano,stabilnostcijenaje temeljniciljemonetarnepolitike,konzistentansdrutvenimblagostanjem. Sredinjabankakaoopreativniciljusvojojpoliticimoeuzeti,naprimjer,izabratikoliinunovcau optjecaju,kamatnjakilikoliinubankarskihkredita.Akoseodluizakoliinunovcauoptjecaju, sredinjabankautjeenakreditnipotencijalposlovnihbanakaitakousmjeravapreameljenomcilju koliinunovcauoptjecaju,imemijenjaodnosizmeukoliinenovcauoptjecajuikoliinesvog primarnognovca. Sredinjabankasvojommonetarnompolitikommoeutjecatinapromjenukoliineprimarnognovca, monetarnogmultiplikatora,ilijednogidrugog. Opimilikvantitativniminstrumentimasredinjabankautjeenaiznoskreditnogpotencijala poslovnihbanakaiprekonjeganakoliinudepozitnognovcaposlovnihbanaka. Kodprimjenekvalitativnihinstrumenatasamostalnostposlovnihbanakagledekreditiranjaje ograniena,jersredinjabankaograniavanesamokoliinuemisijskihkredita,negoiuvjete kreditiranjaselekcijomvrstakreditaikorisnikatihkredita. Postojivrstavezaizmeuoperativnihikonanihciljevamonetarnepolitike,alibitnajerazlika.Ovi prvisusamoinstrumentprekokojegciljamonakonaneciljeveilinekeodciljeva. 4.1.1. Instrumenti monetarne politike Kakosredinjabankanarazinukoliinenovcauoptjecajuutjeeprekokoliineprimarnognovcai monetarnogmultiplikatora,instrumentemonetarnepolitikesmopodijelilinaonekojiutjeuna koliinuprimarnognovcainaonekojiutjeunamonetarnimultiplikator.Instrumentemonetarne politikejepraktinijedijelitinaonekojiutjeunanaindakvantitativnoograniavajukreditni potencijalposlovnihbanakainaonekojirazliitimmjeramaselekcionirajustrukturukreditnog potencijalaposlovnihbanaka,patakonaoperativannainograniavajuinjegovukvantitetu. Kvantitativniinstrumentimonetarnepolitikesutehnikiprikladnizapraktinuuporabu.Mogueje voditimonetarnupolitikunaraznenaineovisnooizborupojedinoginstrumentamonetarnepolitike. Diskontnapolitikautjeenakoliinunovcauoptjecajuutjeuinarazinudiskontnihkreditaipreko toganakoliinuprimarnognovcaikoliinenovcauoptjecaju. Politikaobveznihrezervajerelativnojednostavaniuinkovitinstrumentgledeutjecajanakreditni potencijalposlovnihbanaka.Malepromjenekoeficijentarezervaimajuvelikiuinaknakoliinukovca uoptjecaju,aliinaodnoseizmeumonetarnihinstitucijagledeemisijenovca. Kvalitativniinsrumentimonetarnepolitikedajumogunostsredinjojbancidaunjenojmonetarnoj politicinijeusmjerenasamonaveliinukreditnogpotencijalaposlovnihbanaka,negodautjeeina tokakoebitiuporabljenkreditnipotencijal.

 4.1.2. Indikatori i operativni ciljevi Sredinjabankaizabireoperativniciljprekokojegjemoguepostiikonaneciljeve.Temeljnanaela operativnogciljasu:konzistentnost,mjerljivost,pravodobnost,upravljivost. Operativniciljevisuposrednikevarijablenakojemonetarnevlastiutjeuvjerujuidasuodreujuei ustabilnomodnosusjednimiliviekonanihciljeva. Operativniciljevinaslonjenisunaindikatoremonetarnepolitike,skojimaineposrednikevarijable izmeuinstrumentalnihvarijablaikonanihciljevamonetarnepolitike. Snavedenommotritamonetarniindikatoritrebajuomoguitiodgovorgledetoga: a) Jesulipostojeemjeremonetarnepolitikerestriktivne,ekspanzivneilineutralne, b) Jesuliuincimonetarnepolitikenarealnakretanjarestriktivni,ekspanzivniilineutralni, c) Kakavseutjecajmonetarnepolitikemoeoekivatigledeciljevaekonomskepolitike. Monetarniindikatoriomoguavajudefiniranjemonetarnogtijekatenjegovuanalizuiplaniranje. Unatobrojnimmoguimoperativnimciljevima,ijeemouinkekasnijeirazloiti,uteorijiipraksi monetarnogtargetiranjakaooperativniciljeviprevledavajukoliinanovcauoptjecajuikamatnjak. Sredinjabankaeizabratizaoperativniciljmonetarnepolitikekoliinunovcauoptjecajuako prevladavajuokovinafinancijskomtritu(krivuljaLMjenestabilna). Problemizboraoperativnogciljaopenitonastajeusvezisrelativnomvanouutjecajarazliitih varijablagledenagibaISiLMkrivulja,atojeodreenostrukturnimparametrimauekonomiji.IS krivuljajeodreenainvesticijamaipotronjom,aLMkrivuljaodnosomkoliinenovcauoptjecajui potranjenovca.

4.2. Strategije targetiranja

Uporabanominalnogkamatnjakakaooperativnogciljainisejednostavnimprijedlogom.Taprividna jednostavnostdjelovanjananominalnikamatnjakuciljuostvarivanjaodreenevrijednostidomaeg proizvoda,jednajeodkljunihprednostitogpristupa,iakopostojeivanijeprednosti.Jednaodnjih, glavnaprednosttargetiranjanominlanogkamatnjaka,jeutomedasredinjabankatimeautomatski stabiliziradomaiproizvodkadapostojivarijabilnostpotranjenovca. Varijabilnostautonomijepotronje,investicija,proraunskepotronjeiporeza,initargetiranje kamatnjakaproblematinimtesejavljaproblemkamatnjakausvezisoekivanominflacijom. Monetaristi,smatrajuidamonetarnapolitikanemoeuporabitizautjecajenarealnevenominalne vrijednosti,kaotosucijenainominalnidomaiproizvod,tvrdedajekoliinanovcauoptjecaju primarnaodrednicapromjenadomaegproizvodaukratkom,acijenaudugomroku.Zatozagovaraju targetiranjekoliinenovcauoptjecaju,odnosnostopepromjenekoliinenovcauoptjecaju. Nedostataktargetiranjakoliinenovcauoptjecajujeununostidasredinjabankaizaberemonetarni agregat.

4.3. Uinak monetarne politike u ekonomiji

Brojnereformemonetarnepolitikeipovijesnaiskustva,sugerirajuizborrazliitihciljevai instrumenatamonetarnepolitikeskrajnjomnamjeromstabilizacijerazinecijena. Dvasuputarespektabilnagledetoga.Prviputseodnosinalegislativu,tojestzakonskoureenje nezavisnesredinjebankegledepolitikihinstitucijasnedvosmislenimmandatomstabilizacijeope razinecijena.Drugiputseodnosinatargetiranje,tojestnametanjesredinjojbanciizriitog targetiranjainflacije.Iovajputevoluiraojegledelegislativekojapoveavanezavisnostsredinje banke. Kakobisepostiglimakroekonomskiimikroekonomskizadaci,sredinjabankaimaustrojipotrebitu mogunostuporabevanihvarijablamonetarnepolitike.Normativanpristupmonetarnojpolitici podrazumijevarazumijevanjeustrojasredinjebankeinjeneoptimalneulogeuekonomiji,tootvara pitanjeadekvatneekonomskeipravneregulacije,odnosnoautonomijesredinjebankeglede monetarnepolitike(rules)iovlastisredinjebankebezkontrolnihpravnihogranienja(discretion). Diskrecijskapolitikaomoguavasredinjojbancioptimiziranjeinstrumenatamonetarnepolitikeod vremenadovremena,dokpravilapodrazumijevajustalnuuporabuinstrumenatamonetarnepolitike.

Novac i Bankarstvo Prvi dio: Znanost o novcu

1. Predmet znanosti o novcu
1.1. Novac i suverenitet
Nekefunkcijenovcasubilenekadmanje,nekadvienaglaeneivezaneuzpojedinepojavneoblike novca. Pitanjesuverenostiililegitimnostinovcajestoljeimakamenspoticajameuekonomistima. Utemeljiteljipolitikeekonomijenovcusudodijeliliuloguravnotenogizakonskogmjerilavrijednosti, tojeosobitodanasdolodoizraajaukontekstuglobalizacijefinancijskihtritainavodnenunosti slabljenjanacionalnihosjeajaljudi,kaoiulogenacionalnedraveuekonomskim,financijskimi monetarnimpitanjima. Filozofija,povijest,pravoipolitikeznanostiizvodelegitimitetnaelasuverenitetatemeljem vremenskeistrukturnepovezanostipolitikihidrutvenihinstitucijaiodnosa.Idejasuvereniteta,koja jeubitipolitikenaravi,iskljuenajeizsuvremeneekonomsketeorije,asamimtimeiizmonetarne teorije,izuzevkaopodinjenarazmjeni.

1.2. Svrha novca

Kaonovacopenitouzimamosvetojeopeprihvatljivouplaanjimazarobei/iliuslugei/iliotplati dugova.Asvetojeopeprihvatljivo,kakotijekompovijesti,takoidanas,imarazliitepojavneoblike. Novacomoguavadasevrijednostlakopretvarauzalihuvrijednosti.Akonerabimonaumonetarnu imovinuzaplaanjerobaiuslugadanas,moemoviakmonetarneimovinedratizabuduaplaanja. Novacjeimovinakojakaooblikvrijednostimoebitidiovlasnitva.Rijenovacrabisekaosinonim zabogatstvo,kojejeuglavnomunemonetarnim,realnimi/ilifinancijskimoblicima(kue,dionice, obvezniceislino). Standardni,konktretni,fizikiobliknovcajeapstraktnioblikkojizamjenjujevrijednostiunjihovom konkretnom,fizikomsmislu.Pojavnifizikiobliknovcapojavljujesekaoposrednikurazmjeni vrijednostinatritu. Novacjeoblikizraavanjapojedinanihcijenaurazmjenirobaiusluganatritu.Cijenenatritusu obraunskejediniceutvrenepremapravilimakojaprihvaajupojedinciurazmjenirobaiuslugaza novac. Dvijefunkcijenovca,funkcijuoblikaplaanjaifunkcijuoblikauvanjavrijednosti,tojestoblika tednje.Kodprvefunkcijeistieseopaprihvatljivostmovcakaofinancijskogoblika,akoddruge

 njegovasposobnostuvanjakupovnemoi,steeneumonetarnomoblikutijekomprodajerobai usluga. Uobiajnosutriizvora(vrste)novca:drava(kovaninovac),sredinjabanka(papirninovac)iposlovne banke(depozitninovac).Ovajredosljedodgovarainstitucionalnojsnazigledeemisijenovca.Koliina novcaikoliinanovcauoptjecajuNIJEisto.

2.Relevantnamotritanovca
Povijesnitijekrazvojanovcajesnoseprepoznajeusmisluprirodni,kulturnih,drutvenih,ekonomskih ipravnihodrednicaukojimajesudrutvenezajednice.

2.1. Novac kao kulturna pojava

Novackaokulturnupojavusteorijskogjemotritatekopovijesnorazlagatijerpojavnakonkretnost, tojestonotojest,neotkrivazatosunekeprirodnepojavetakvekakvejesuusvijetuprirodesluile kaonovac.Njihovaprirodnakonkretnostnijeodreujuazanjihovumonetarnuulogu.Kadbi prirodnakonkretnostbilaodreujua,tadabiusvakojprilicitakvepojavesluilekaonovac.Asamo sunekeprirodnepojaveiunekimprilikamasluilekaonovac.Bilojetoondakadsuiakosuobavljale nekumonetarnufunkciju,najeefunkcijuposrednikarazmjene.Udrugimprilikamaistepojavebile suonotojesuusvijetuprirode,odnosnoimalesuodreenuvoljomStvoriteljasvijetailinekesvrhe odreenevoljomovjeka.Uovomdrugomsluajuradiseouporabnimvrijednostima,priemuje svrhaposrednikaurazmjenisporedna.Uzdiuiprirodnepojaveizsvijetaprirodeusvijetkulture, ovjekodreujenjihovusvrhu.

2.2. Novac kao drutvena pojava

Novacjesilnostarakulturnapojava,alijekaopouzdanartefaktprihvaentekuvidubanknotaJ.Lawa (1671.1729.).Njegovkreditninovacuoblikubanknotauiniogajeoceminflacije.Tijekomevolucije drutvaevoluiralisuipojavnimonetarnioblici,uvijekusveziskonkretnimdrutvenimprilikama. Zadaanovcajejaanjeirazvijanjevrijednostidrutva.Suvremeninovacjeizrazdrutvakaocjeline, prekokojegseizraavastatusdrutvenepripadnosti. Evolucijomnovcaudrutvuserazvijajurazliitidrutveniiekonomskiodnosipojedincascjelinom drutva.Mijenjasepoloajpojedincanaljestvicidrutvenihvrijednosti,aliinjegovaekonomska autonomija. Drutvonijezbrojpojedinaca,negostrukturanaviojrazinikojaoblikujeponaanjepojedinaca, odnosno,drutvojeautoritetkojipodvrgavapojedincepovrijednosti,anepomoi.Drutvojezbroj legitimnihindividualnihocjenavrijednosti.Prekonovcapojedinacimaodnosscjelinomdrutva, birajuiskojimpojedincimaiukojemvremenueimatiodnosespojedinimsegmentimadrutva. Razvojtrgovineslabidrutvenevezejaajuiugovorneindividualneodnosesukladnoindividualnim interesima.

2.3. Novac kao ekonomska pojava

Novackaoekonomskiobjektureujeskupinudrutvenihodnosakvantitativneprirode,irei ekonomskuautonomijupojedincaugranicamadrutvenihvrijednosti. Novacjekulturnapojava,alispecifinakulturna,drutvenaiekonomskapojava,bezkojebiu ekonomijitroilopunovievremenanakupovineiprodaje,pabisesilnopovealitrokovirazmjene. Utrinojekonomijipovijesnosupoznatatrinainarazmjene: a) Neposrednai/iliposrednanaturalna, b) Posredovanjemdrave, c) Posredovanjemnovca. Kupovnamo,odnosnovrijednostnovcaizvedenaizkoliinerobakojesudionicimogupribavitina trituzajedinicunovca,vezanajeuzrazvojekonomije,odnosnouinkovitostnjenihekonomskih jedinica. Novaccrpisvojuvrijednostizkoliinerobakojesenatritumogukupitizanjegovujedinicu. Dabisestekaouviduekonomskuulogunovca,valjaanaliziratiekonomijukaotrinookruenje ocjenjujuiukojojmjerikonkretneprilikeodstupajuodpotpuneslobodekonkurencijesudionikana tritu,odnosnoodslobodneponudeipotranjerobaiusluga.

2.4. Novac kao pravna pojava

Razvojfunkcijanovcaudrutvenomokruenju,uroenompravnimpravilimauviduzakonskih propisa,sukladanjeikonanojsvrsipravauviduuspostavljanjapravednosti. Novacjedioimovineikaotakavuvijekusvezisupravljanjemidravnimposlovima,pajeijavno pravopovezanosekonomijom.Dravaposvojojprirodibrineoreduisigurnostiosobaiimovine. Regulirajuinovackaodrutvenupojavu,pravopolaziodnjegovefunkcijemjerevrijednostiiopeg posrednikarazmjene. 2.4.1. Novac i legitimnost monetarnih institucija Spravnogmotritanovacjepokretna,potrona,zamjenjivaiprocjenjivatjelesnastvarikaotakavje predmetpravaiobveza.Novacnemaznaajuimovinskomsmislustvari(pokretnost,potronost, generinost),veusmislunjegovihfunkcija,kaomjerilovrijednostiimjerilocijena.Kaomjerilo vrijednostinovacomoguavaizraavanjeobjekataimovinskopravnihodnosaunjihovumonetarnom ekvivalentutijekommonetarnogprometa.Vrijednoststvariizraenaumonetarnomoblikunazivase cijena.Gledeprocjenjivostistvari,uimovinskomsepravurazlikujeredovna,izvanrednaiafekcijska cijena. Usuvremenombankarskomsustavuimamotolikovrstadepozitnognovcakolikoimaposlovnih banakaunutarmonetarnogsustava.

 Novacjeiriodpojmatritaizahvaairokedrutveneodnose,pajeekonomskateorijanovca neodvojivaodiregdrutvenogmotritanovca. Nezavisnostsredinjebankejeinstitucionalnioblikmonetarnelegitimnosti.Pravnaiekonomska regulacijausunezavisnojsredinjojbancimeunarodnostandardizirani,tojeuvjetmeunarodnih monetarnihintegracija. 2.4.2. Pravno motrite novca Gledepravnogmotritanovca,razumljivjeisilanutjecajanglosaksonskogcommonlawai anglosaksonskesudskeprakse,vestogatosebauanglosaksonskojznanostirazvilamonetarna teorija,doneklerazliitaodeuropskokontinentalne,asdrugestranestogatojeanglosaksonsko sudstvokrozpojedinepresudedalovrijedandoprinospravnomrjeenjupojedinihmonetarnih pitanja. Danaspravoureujedrutveniivot,neposrednoiliposredno.Onotopravonereguliraneposredno, posrednojeregulirano. Ekonomskizakonikojimajenovackaoekonomskapojavapodloannederogirajupravnepropisekoji senanjegaodnose,stogatotizakonidjelujuujednomdrugom,odpravnogpodrujanezavisnom podruju.Naprimjer,umonetarnopravnompodrujugledetogajerelevantanprimjerdjelovanja zakonapokojemlonovacuklanjaizkolanjadobarnovac.Ubimetalistikomsustavujepropisom odreenvrijednosniodnosizmeuzlataisrebrainatojosnoviutvrenajebilakovnikastopaza kovanjemonetarnejedinice. 2.4.3. Pravno motrite evolucije novca Spravnogmotritanovacjepokretna,potrona,zamjenjiva,tjelesnastvar.Kaopokretnastvarnovac jeoblikrazmjenerobaiusluga,alisukaonovacsluileinepokretnestvari,naprimjer,kameninovac naotokuYapuPolineziji.Veurimskompravunovacjebioipotronomstvari,iakoseuporabomne troiusmislupotronepokretnestvariijasenamjenskauporabasastojiunjihovojpotronjiili otuivanju.Novacjeizamjenjivastvar.Zamjenjivestvarisedefinirajukaostvarikodkojihjepri ispunjenjuobvezauprvomreduvanavrsta,aistesumjerljive. Totopravosmatranovactjelesnomstvari,estostvarasumnjukodekonomistakoji zanesenisuvremenommonetarnomteorijomuobiajnopodnovcemmisleinadepozitni,iralni, skriptualni,knjigovodstveni,kreditninovac,kojijekaoobligacijskiodnos,pravnonetjelesnastvar(res incorporales)iliireuzeto,stvarkojasesastojiipravu(resquaeiniureconsistunt). Obliciposrednikaurazmjenikojikolajukaonovac,anisuzakonskiobliciplaanja,imajufiducijarni teaj. 2.4.4. Monetarne obveze i princip nominalizma Ponominalistikomprincipumonetarnidugjejednomzauvijekodreenbrojemmonetarnihjedinica. Monetarnajedinicajeidealnajedinica,odvojenaodstvarnevrijednosti. Nominalizamnijenitadrugonegojednapotrebnapretpostavkakaotemeljznanstvenogistraivanjai praktinogdjelovanja. Nominalistikiprincipvrijedikodsvihpojavakojeseizraavajuunovcu,prikojimasenovacjavljakao raunskajedinica.

Drugi dio: Smisao i pojavni oblici novca

1. Evolucija novca
Koristodspecijalizacijeuekonomijipoticalajeevolucijunainarazmjenenatrituodbarteraprema robnomnovcuiodrobnognovcapremasuvremenimmonetarnimoblicimafiducijarnognovca. Takakvtijekrazmjeneomoguavanampregledbrojnihprednostimonetarneuodnosuna nemonetarnuekonomiju. Povijestnemonetarneekonomijeuvjeravadanovacapsolutnonijenuan.Nemonetarnadrutvasu samasebidovoljna,aorganiziranasukaokomunailitotalitarnisustavkojiregulirarazmjenurobai usluga. Uporabnavrijednostjematerijalnioblikproizvedenihdobara,aposvompojavnomoblikujerazliitai nezavisnaodrutvenimprilikama.Krozuporabnuvrijednostrazliitadobrakaoproizvodiljudskog radaimajusvojfiziki,realnipojavnioblik,adrutvenuvrijednostimajuondakaduzuporabnu vrijednostimajuiprometnuvrijednost,tojestkadsurobanatritu.Akodobranisunatritu razmjenjiva,tada,unatonjihovojuporabnojvrijednosti,nemajuprometnuvrijednost,auloeni naporiunjihovuproizvodnjunisudrutvenokorisni.

2. Pojavni oblici novca

Dvatemeljnaoblikaproizvodakojejestvorioljudskirad: a) Proizvodimanunimzapodmirenjeljudskihpotreba,kojikaotakviimajuuporabnu vrijednost, b) Proizvodimakojiporedsvojekorisnosti(uporabnevrijednosti),tojestsposobnostida zadovoljeodreenuljudskupotrebu,imajuuprometnuvrijednost. Prve,tojestonekojeimajusamosvojuuporabnuvrijednost,nazivamodobra,adruge,koji,uz uporabnu,imajuiprometnuvrijednostnazivamorobe.Robeserazmjenjujutijekomtransakcijana tritu.

2.1. Stvarni novac

Novackaozakonitioblikplaanjaprodavatelji/ilikupactevjerovniki/iliduniknesmijuodbiti tijekomplaanja,dokopcijskinovacprodavatelji/ilikupactevjerovniki/ilidunikmogu,alinemoraju primitikaoisplatudugai/ilipotraivanjaopenito.Monetarnesurogatekojiobavljajufunkciju prometnogposrednikadanasemitirajurazliitefinancijskeinstitucijemijenjajuitemeljemtogasvoju aktivuipasivuuimovinksojbilanci,atimeimogunostiutjecajanapromjenukoliinenovcau optjecaju. Ukolikopostojisamokvantitativnaogranienostrobauprometubezkorisnosti,tadaimamoistu prometnuvrijednost.Tobibilazapravoapstraktna,apsolutnaroba,ijisesmisaoutjelovljujeu

 funkcijamanovca,kojiimasvojstvosvihoblikarobe,atojekvantitativnaogranienost,ikaotakav nikadaneprelaziupotronju,tojestpreuzimasvojuuporabnuvrijednost. Degeneracijauporabnihpredmetakaoposrednikarazmjenenijeznailaidegeneracijunovcakao takvog,venaprotiv,onajepredstavljalausavravanjenovca,tojedovelodosuvremenih monetarnihoblikafiducijarnognovca.

2.2. Robni novac

Robakojajeposalaiskljuivotransakcijskiposrednikurazmjeni,tojestnijedaljesluilausvojoj uporabnojvrijednosti,zarazlikuodtransakcijskogposrednikaunaturalnomoblikukojijeassluio kaoposrednikrazmjene,aaskaouporabnavrijednost(naprimjer,stoka),jepravirobninovac.

2.3. Kovani novac

Akoznamodajenovacnastaokadsenekarobapoelarabitikaoopiposrednikrazmjene,ondarobni novacnijebilosamozlato,veidrugevrsteroba(srebrojeuzzlatobilonajprikladnijezasvrhu novca).Zbogfizikihosobinazaposrednikarazmjenesvesuviesluilerazliitekovine.Uvidjeloseda kovineposjedujukljuneosobinerobnognovca.Prepoznatljivesuitrajne,lakosedijele,homogene su,umanjojkoliinijevelikavrijednostilakoseprenose.Plemenitekovine,zlatoisrebro,sobzirom dasuupriroditakvidaseiznjihrelativnolakomogaokovatinovacinjihovajekoliinskaogranienost zadovoljavajua,bilisunajeevrsterobnognovca. Istinajedasuuslijedfizikihikemijskihosobinasrebro,zlato,ibakartijekompovijestibilinajei oblikkovanognovca.Njihovamonetarnaulogarazvilasezahvaljujuinekolikoprednosti: Prenosivostitojestlakoseprenosezahvaljujuitometomalakoliinaimaveliku vrijednost,pajezahvaljujuitomebitnosmanjenaulogatrokovaurazmjeni; Trajnostitojestplamenitekovinetijekomvremenazadravajusvojeprirodnekarakteristike, pakaotakveslueuvremenskomiprostornomrazdvajanjukupnjeiprodaje,odnosno omoguavajutednjuumonetarnomobliku; Djeljivostiiistovrsnostitoznaidasezlatomoelakodijelitinamanjevrijednosti,alitime negubinasvojojvrijednosti.Zlatojeistovrsnobilogdjedajeproizvedenokaorobai uporabljenoumonetarnusvrhu,dokzarazlikuodzlatadijamantisvojimdijeljenjempostaju skorobezvrijedniinisuistekvaliteteusvimnalazitima; Nenadoknadivostitoznaidasuplemenitekovineusvomprirodnomoblikutakvih karakteristikadaihnijemoguekemijskimputemproizvoditidabiposluilemonetarnojsvrsi; Stalnojvrijednostikojaupuujedasuplemenitekovineogranieneuprirodi.

Akojeplaanjeteklotakodasusekovinevagaletadaseradiovaganom(penzatornom)nainu plaanja.Nainplaanjakovanimnovcemstandardnevrijednostibiojeznatnojednostavnijiuodnosu nakomadekovineuvaganomnainuplaanja.Tijekomrazmjenenovacsebrojao,pajetakavnain plaanjanazvannumerikimnainomplaanja.Postojaojeisitnikovaninovac(tokenmoney,small change,smallcoin),kojisenamjernokovaoutakvomomjerudamujenominalnavrijednostbila znatnoveaodrelanevrijednosti.

2.4. Fiducijarni novac

Usuvremenimmonetarnimsustavimasuuuporabikovanice,novaniceidepozitninovac.Svesuto monetarniobliciijajematerijalnavrijednostneznatnauodnosunanominalniiznosilipakuope nisumaterijalnenaravi,kaotojetosluajsdepozitnimnovcem. Kakojenominalnavrijednostfiducijarnognovcaodvojenaodvrijednostinjegoveproizvodnje,toe vrijednostrobaiuslugakojesemogunabavitizanominalnujedinicufiducijarnognovcaovisitio ponudiipotranjinovca. Sobziromnasvrhunovca,fiducijarninovacuglavnomjeboljitojebliinematerijalnojnaraviito njegovaproizvodnjanosinietrokove.Papirninovacjeupravozbogtogadugouuporabi. 2.4.1. Papirni novac Poelapapirnogfiducijarnognovcamoemorazloitipraksomzlatara,kojisu,titeipovjerenjeljudi, uinilipoetnekorakeubitnimpromjenamakojeeslijedititijekompapirnogvaenja.Veliko povjerenjeljudiuzlataredovelojedogomilanjastalnodeponiranogvalutnognovcakodzlatara(ljudi susvevieplaalipredajomindosiranjemuputnica,dokjezlatomirovalokodzlatara),akakosu deponentiplaalizlatarimanaknaduzadeponiranivalutninovac,tosuzlataripribaviliivelikeiznose vlastitognovcatemeljemtihnaknada. Dabizlatarmogaoraspolagatizlatom,moraojeutanaitisulagaempismenidogovorpokojem vlasnikzlatapostajezlatar.Timesedepositumregularepromjenioudepositumiregulare,tojest zlatarjemoraovratitineuloeni,veistovrsnidepozit,tojestdepozitjednakekoliineijednake vrijednosti.Prematome,postojaojestopostotnopokrieuputnicauvalutnomnovcu,kojegjevlasnik biodeponent. Zlataruvidjevidasesamopovremenodonosenaisplatuuputnicenazlatokojejekodnjega poloeno,zakljuiojedamoeizdatiivieuputnicanegotoimadeponiranogzlata.Zlatarjezapravo postaobankar,anote(certifikati)iliuputnicekojejeizdavaonisuvieimalesmislapodnazivom zlatareve,vebankarevenote.Otudapojambanknote(bank'snotes),kojajekombinacijavlastite mjeniceieka. Osimkrediteuvalutnomnovcubankarjepoeoizdavatiikrediteubanknotama,imejedodatno poveavaokoliinunovcauoptjecaju. Mijenjajuisvojupravnuprirodu,novanice,zarazlikuodbanknote,vienisuobveznicepokojimaje sredinjabankadunanjihovudonositeljuisplatitinavedeninominalniiznosuvalutnomnovcu. 2.4.4. Depozitni novac Velikesubileprednostibezgotovinskogplaanja.Poredtogatovienijebilopotrebitokontrolirati kvaliteturazliitihkovanica,nastalajeuvijekstabilnamonetarnajedinica.Depozitninovacnastaoje, dakle,kaoidrugioblicinovcaizrobnognovca.Usluajudepozitnognovcaradiloseupoeluo potraivanjunarobninovac. Reprezentativninovacubanknotamazamijenjenjereprezentativnimdepozitnimnovcemitotakoda susrednjovjekovnebankeulagaumonetarnekovineodobravaleujednakojvrijednostipotraivanjau bankarskimknjigama,kojimasemogloraspolagatibiloknjigovodstvenimputem,bilopodizanjemu gotovini.

 Kakojenastaodeponiranjemikakojestalnoraspoloivzaprijenos,tojestplaanjeponaloguklijenta, otudanazividepozitni,iralnji,knjigovodstveniiliskriptualninovac. Gledevisinelikvidnihiobveznihrezerva,istihposlovnebankemorajuimatinaraunimakodsredinje bankeupravoonolikokolikojepropisanoidasukaotakvenunezaposlovanjebanke.Zatoterezerve nazivamopotrebiterezerveRp. Alisobziromdaseiznosdepozitnognovcastalnomijenjanaraunimaposlovnihbanaka,apotrebite rezervesuutvreneuodnosunastanjedepozitnognovca,naprimjer,nazadnjidanumjesecu,iste mogustvarnoiznositivieilimanjeodpropisanih,tojestpotrebitihrezerva.Akoiznosevie,tada imamoviak,aakoiznosemanje,tadaimamomanjakpotrebitihrezerva.Maksimalnugranicu multiplikacijedepozitnognovcamoemopojednostavljenoutvrditikaoodnos:D=D(1/R)

3. Smisao novca
Novacjeintegralnidioljudskepovijesti,aliisuvremeneekonomije.Novacomoguavaekonomijivie uinkovitosti,aljudimaugodnijiivotnegotobiinaebiobeznovca. Triskupineekonomskihjedinica: a) Onekojeelenatritedonijetitonotolikovrijednostirobekolikojeeleiodnijetistrita, b) Onekojeelestritaodnijetimanjerobenegotojeelenatritedonijeti, c) Onekojeelestritaodnijetivierobenegotojeelenatritedonijeti.

3.1. Funkcionalni pristup novcu

Dvijefunkcijenovca(posrednikrazmjeneiobraunskajedinica)bileodreujueidovoljnezasvrhu novca. Novackojineobavljaifunkcijumjerevrijednostisvakakojelonovacili,boljekazano,novaculoim ekonomskimidrutvenimprilikama. Funkcijumjerevrijednostinovacobavljaiondakadsamnijeposrednikurazmjeni.Jednomprihvaen kaomjeravrijednosti,novacsluiutojsvojojfunkcijiikodmaterijalnihinematerijalnihvrijednosti. Aristotelkaekakojezbogtogaiuvedennovac,kaonekakvasredinakojasvemjeri. Novacjeioblikuvanjavrijednostiondakadsetijekrazmjene(R1MR2)prekinenakonrazmjenerobe iliuslugezanovac(R1M),daklekadprodavateljdoedonovca,azatimodloinovukupovinu. Sobziromnapristup,moeihserazvrstatipolazeisdvamotrita:robnevrijednostinovca,tojest kovineizkojejenovacuinjen(robneteorijenovca);inominalnevrijednostinovca,kojajeusvezisa dravnomregulacijomemisijenovca(pravnateorijanovca).

3.2. Robna teorija novca

Novacimarobnopodrijetlo.Nekarobasezbognjenihprirodnihosobinailizbogpovijesnihokolnosti poelaopenitorabitikaoposrednikurazmjeni.Kovinesubileosobitotomeprikladnepajebila prirodnanjihovauporabakaomonetarneosnove. PojammetalizamkaoibrojnedrugepojmoveskovaojeF.Knapp.Robna,metalistikateorija novcapovijesnuutemeljenostcrpiizinjenicedasenovacrazvioizrobe.Kaoteorija,metalizamje shvaanjepokojemjezanovacbitnodajerobnogoblikailipakdaimapokrieunekojrobi,takodaje izvorprometnevrijednostiilikupovnemoinovcaprometnavrijednostilikupovnamoterobe, nezavisnoodnjezinemonetarneuloge. Upraksimetalizampodrazumijevastalnostkupovnemoinovcauodnosunazlato,itonezavisnoo voljimonetarnevlasti.

3.3. Nominalistika teorija novca

Nominalnoodreivanjemonetarnejedinicepodrazumijevadajemonetarnaobvezajednomzauvijek odreenabrojemmonetarnihjedinica.Alinominalnoodreivanjeobveza,odnosnopotraivanja, jednomzauvijek,moguejebezobziranatokakoseodreujesamamonetarnajedinica. Nominalistikiprincipmonetarnihobvezamoebitiistotakopravilopraksekaoiteorijskonaelo. Zbogmogunostidasenovacodreujekaoimejedneidealnejedinice,anekaoodreena vrijednostkupovnemoi,nominalizamsenaaoiireminteresumonetarneteorije. Nominalnavrijednostjebrojemmonetarnihjedinicaizraenavrijednost.tosetiekoliine,onase odreujenominalnimiznosom. Prihvaajuinominalizam,prihvaaseifikcijadasesvepromjeneucijenama(iondakadsenijenja oparazinacijena,tojeznakdajepromjenavrijednostinastalakodnovca,anekodrobe)smatraju promjenamakojenastajuizuzrokakojileenastranirobe,anenastrninovca. Manipuliranavalutanemoesezamislitibeznominalistikogprincipa,uzpromjenljivukupovnumo monetarnejedinice.Boljaorganizacijaekonomijetrebadovestidosmanjenjacijenauproizvodnji roba,aliuzzadravanjerazineplaaidrugihprimanja,jerinaenebidolodopoveanjakupovne moinovca.

Trei dio: Evolucija monetarnih sustava

Danasjeuuporabisamofiducijarninovac,paseopravdanonameepotrebarazlaganjaloginim slijedomtijekaevolucijepravilakojaregulirajupitanjausvezisnovcem.

1. Evolucija monetarnih sustava

Drutvenazajednicaukojojdjelujeodreenimonetarnisustavinimonetarnoilivalutnopodruje,u kojemsvisudionicirabeistioblikplaanja. Unatovremenskomispreplitanjuoblikarazmjene,postojeibitneodrednicekojenampomauu vremenskomilikvalitativnomdeterminiranjurazliitihpovijesnihmonetarnihsustava.Pamoemosve monetarnesustavepodijelitinasustavevezaneisustavepapirne(slobodne)valute. Umonetarnimsustavimavezanevalutevrijednostnovcaodreenajevrijednourobeizkojesu oblikovanipojavnioblicimonetarnejedinice. Smisaomeunarodnogzlatnogstandardanijeutomedauspostavijedinstvenimeunarodninovac, vedavezujuisvemonetarnejedinicerazliitihmonetarnihsustavazaististandardvrijednosti, stabilizirameunarodniodnosvrijednostitihmonetarnihjedinicaitakoomogui,kakomeunarodna plaanjatakoimeunarodnokretanjerobaikapitala. Pravnogledano,monetarnisustavvrijedinapodrujudravekojaimasvojumonetarnujedinicu, valutu.Topodrujejednogmonetarnogsustavanazivamovalutnopodruje.

2. Sustavi vezane vrijednosti novca

Usustavimavezanevaluterazliiterobesusluilekaonovac,odnosnoizrazliitihkovinasu oblikovanemonetarnejedinice. Tijekomevolucijenameusedvasustava,ijetrajanjeteetisuamagodina,atosu:bimetalizami monometalizam. Temeljnapodjelamonetarnihsustavavezanevrijednostimoesedetaljnijegranatikakoslijedi: Dvovrsnavrijednost o o Paralelnavaluta, Dvojnavaluta

Jednovrsnavrijednost o o Srebrnavaluta, Zlatnavaluta

 istizlatnistandard(puregoldstandard); Zlatnistandardsdjelominimrezervama(fractionalreservegoldcoinstandard); Valutanabazizlatnihpoluga(goldbullionstandard).

Razdobljezlatnogstandardajeprijelazossustavarobnognovcauoptjecajupremafiducijarnom novcu,kojijeispunjavaozahtjevetritarobaiuslugagledeogranienostiponudetijekomvaenja metalizma.Gledepojavnihoblikazlatnistandarddijelimona: a) Zlatnuvalutusazlatnicimauoptjecaju(goldcoinstandard), b) Valutunabazizlatnihpoluga(goldbullionstandard), c) Valutunabazizlatnihdeviza(goldexchangestandard). Dravamoeodreditijednuiliviekovinakaomonetarnuvrijednost,pautolikoimamojednovrsnui dvovrsnuilimjeovituvrijednost.

2.1. Dvovrsna vrijednost

Akojezakonomodreenodasenovacoblikujeistodonoizdvijekovine,zlataisrebra,bezobzirajeli zakonskiutvrenmeusobniodnosnjihovevrijednosti,tadaimamosustavbimetalizma.Sobziromna tojeliilinijezakonskiutvrenmeusobniodnosvrijednostizlataisrebra,bimetalizamdijelimona paralelnuidvojnu(alternativnu)valutu.Kodparalelnevalutenijezakonskiutvrenodnosvrijednosti zlataisrebra,vesenjihovavrijednostformiranatritu.Cijeneseposebnoiskazujuuzlatnom,a posebnousrebrnomnovcu.

2.2. Jednovrsna vrijednost

Monometalizamuevolucijimonetarnihsustavajevljaseumonetarnojpraksidravakoduporabe srebrneilizlatnevalute.Dravekojesuoskudijevalezlatomilisuimalebogaterezervesrebrarabilesu srebrnuvalutu. Gledemonetarnepovijesti,moesezakljuitidajerobnimonetarnistandardutemeljennasrebrnom izlatnombimetalizmuidasusrebrniizlatnimonometalizamdioevolucijeodnemonetarneprema monetarnojteoriji.Brojnesuvarijantezlatnogstandardapostojaletijekompovijestievolucije monetarnihsustava:a)puregoldstandard;b)fractionalgoldcionstandard;ic)goldbullionstandard. Sustavzlatnevalutesazlatomuoptjecajubiojesustavukojemjenominalnavrijednostsvakog zlatnognovcaformalnoodgovaralanjegovojstvarnojmaterijalnojvrijednosti.Banknoteemisijskeili dravneustanove,akopostoje,zamjenjivesuzazlato,itobezodgodeitrokova. Kaotemeljnekarakteristiketogsustavauzimamo:a)dasesamozlatninovacsmatrapravimvalutnim novcemidefinitivnimoblikomplaanja;b)dasubanknotemonetarnisurogatirazmjenljivezazlato; c)dapostojiapsolutnavrijednostslobodakovanjazlatnognovcazaprivatniraun;id)dapostoji apsolutnaslobodauvozaiizvozazlata. Koliinanovcauoptjecajujeendogenavarijabla.Takosuprednostizlatnevaluteujednoiizvor njezinihslabosti.

2.3. Devizni teaj kod zlatne valute

Takoseuzlatnomstandardudevizniteajkretaookokovnogpariteta,urelativnouskomrasponugore ilidolje,itouodnosunaponududevizainjihovupotranju.Najviamoguacijenadevizezvalase gornjazlatnatokailitokaizvozazlata.Najniamoguacijenadevizezvalasedonjazlatnatokaili tokauvozazlata. Uzlatnomvaenju,dakle,nijenunaintervencijaemisijskebankeunacionalnomvalutnompodruju nadeviznomtritudabiseodralastabilnostdeviznihteajeva.Devizniteajeviautomatskise uravnoteujuokoslubenogteaja.

2.4. Monetarna politika u zlatnom standardu

Ogranienostzlatakaoprirodnepojaveizlatakaovalutnerobetesterilizacijazlatauinilisusustav zlatnogvaenjaneprikladnimglededeviznihteajevaikoliinenovcauoptjecaju.Ipak,ostalasu bogataiskustvaijasnanaelauvoenjumonetarnepolitike,kojasuvelikapomousuvremenim sustavimapapirnogvaenja.Problemsuvremenihsustavanijeogranienostkoliinenovcau optjecaju,veizborodgovarajuekoliinenovcauoptjecajukojaekrozmehanizamemisijedovesti doeljenihkonanihciljevamonetarnepolitike.Putoviutompravcusubrojni,aumijeejeizabrati prave.Emisijskabankazatoidaljeimaposebnomjestouekonomskojpolitici.Zatoiskustvazlatnog vaenjamogubitipouna,alinikakodovoljna.

3. Sustavi promjenjive vrijednosti novca

Novac,dakle,emitirajuiposlovnebanke,anesamosredinjabanka,iakosesamoonazoveemisijska banka,alisu,zarazlikuodsredinjebanke,poslovnebankeutomeogranienekoliinomrezervakoje imaju.Kakosurezerveposlovnihbanakanovacsredinjebanke,tojesredinjabankaonakoja odluujekolikodepozitnognovcamoguemitiratiposlovnebanke. Danasnemainstitucionalnihpreprekadasredinjabankanepustiuoptjecajupravoonukoliinu novcakojiekonomijatreba,alijeproblememisijenovcautomekakoutvrditipotrebitukoliinunovca uoptjecaju. Gledanosmotritasektoraiinstitucijakojesudjelujuuemisiji,emisijajevezanauzaktivnostikoje poduzimasredinjabanka,poslovnebanke,privreda,kuanstvatedravaiinozemstvo. Depozitninovacjepotraivanjesektorakuanstvaisektoraprivredeodposlovnihbanakaiprekonjih dijelomodsredinjebanke,aglavnimdijelomjetopotraivanjenaslonjenonaekonomskuaktivnost sektorakuanstvaisektoraprivrede. Drugidiodepozitnognovcakojijepotraivanjesektorakuanstvaiprivredejepotraivanjeodonih pojedinacasektorakuanstvaiekonomskihjedinicasektoraprivredekojisuuzelibankarskekredite. Potraivanjeoddravejepotraivanjeodsamogsebekaoporeznogobveznika.

etvrti dio: Vrijednost novca

Suvremenifiducijarninovacjeodsredinjebankeuinjennovcem.Njegoviimateljinemoguu sredinjojbancitraitinjegovuzamjenuzazlatoilinekidrugirobninovac.Isplatepotraivanjau fiducijarnomnovcusudefinitivnioblikplaanja,anjegovavrijednostjevrstopovezanascijenama robaiusluga. Alinovacjesamojedanodfinancijskihoblika,odkojihnekivrerazliitemonetarnefunkcije. Imovinaumonetarnomoblikujedueilikraevrijeme,ikaotakvaiskazanajekaooblikpotraivanja premainstitucijamakojesuizdalepojedineoblikenovca.

1. Vrijednost novca
Smotritaintervalutarnihodnosa,vrijednostnovcajenjegovasposobnostdaserazmjenjujezadruge valute.Nerijetko,slinozlatnomautomatizmu,vrijednostnovcaudomaemvalutnompodruju podreenajestabilnostiintervalutarnogteaja,pasuporaditogaiusustavupapirnogvaenjakotrola transakcijasinozemstvomipromjenateajadomaemonetarnejediniceesti. Materijalnavrijednostnovcajevrijednostkojuimamaterijalkaorobaodkojegjeoblikovannovac. Upravozatotojetajmaterijalroba,novaciimasvojumaterijalnuvrijednost.Materijalnuvrijednost imasamomaterijalniobliknovca.Aglavninukoliinenovcauoptjecajudanasneinimaterijalni venematerijalniobliknovca,tesezatenovanicemoetvrditidajenjihovamaterijalnavrijednost beznaajnasobziromnanjihovunominalnuvrijednost,adepozitninovacjenematerijalnenaravi.

1.1. Robna vrijednost novca

Naraziniekonomijevrijednostprodajajeuravnoteisvrijednostiprimitakaodistihprodaja.Tako smovrijednostnovcadoveliusvezusrobom,imepostajejasnodajenjegovasvrhazamjenazarobu izatosemoereidajetospecifinavrijednostnovca. Vrijednostnovcaudomaemvalutnompodrujujavljaseuvidukoliinerobaiuslugakojesemogu natritukupitizajedinicunovca.Trisunainazapribavljanjemonetarnejedinicedrugihvalutnih podruja:a)izovzrobaiusluga;b)prodajaimovineuinozemstvu;c)transferfinancijskeaktive. Kakoserobezadomainovacuglavnomkupujuudomaemvalutnompodruju,tojestudomaoj ekonomiji,toistu,zarazlikuodintervalutarnevrijednostinovca,moemozvatidomaomvrijednoti novca. Robnailirealnavrijednostnovca(commodityvalue)je,dakle,onavrijednostkojukovinailinekidrugi materijalodkojejepojediniobliknovcaoblikovanimakaoroba.Akakosamorobaimatrinu vrijednost,utolikojeuvjetdabinekakovinailinekidrugimaterijalnioblik,vrioulogunovca,njegova trinarobnavrijednost.

1.2. Funkcionalna vrijednost novca

Odvajanjemulogeposrednikaurazmjenioduporabnevrijednosti,materijalnaifunkcionalna vrijednostnemorajuviebitiiste.Novactadavriuloguposrednikaurazmjeniimjerevrijednostipo svojojfunkcionalnojvrijednosti.Slueikaoposrednikurazmjeni,robastjeenovusvrhu,kojanijeu svezismogunostiuporabezazadovoljavanjepotrebaljudiproizalihiznjenihkonkretnih,prirodnih osobina. Dakle,funkcionalnajevrijednostnovcanezavisnaodnjegovematerijalnevrijednosti,tojestnjegovih konkretnih,prirodnihosobina,kojemuodreujuuporabnuvrijednost.Akosenekakavposredniku razmjeniirabikaouporabnavrijednost,onnikadanemaistodobnodvijevrijednosti,vesamoili uporabnuilifunkcionalnuvrijednost. Kakojefunkcionalnavrijednostnovcasposobnostdasenjegovomrazmjenomsteknueljene vrijednostirobenatritu(otudsenazivaimjerompotronjeconsumptionstandard),tojeglede funkcionalnevrijednostiprikladnijeraspravljatiokupovnojmoinovca(purchasingpowerofmoney). Funkcionalnavrijednostnovcajezapravosposobnostnovcadasenjegovomzamjenomtijekom razmjenenatritusteknueljenaekonomskadobraitimeistadobrapostajurobe.

1.3. Kupovna mo novca

Robnacijenajeunovcuizraenavrijednostroba,akupovnamonovcajeurobiizraenavrijednost monetarnejedinice. Novacsmotritanjegovekupovnemoijerazliitsobziromnatokolikovrstarobesemoeza njegovujedinicukupitinatritu.Kadabivrijednosniodnosizmeupojedinihvrstarobausvim ekonomijamaiusvimvremenimauvijekbiojednak,moglibismouzetiproizvoljnonekupojedinanu robuzamjerukupovnemoinovca. Ekonomskapolitikauekonomskojteorijiimaiosnovuzareguliranjekupovnemoinovcainjegovih odnosasdrugimmonetarnimjedinicama. Vrijednostjedinicekreditnognovcajeodgovarajuidiovrijednostidomaegproizvodakojipredstavlja pokriezaukupnukoliinunovcauoptjecaju.Takovrijednostkreditnognovcapredtavljapravu apstraktnuvrijednost,dokjevrijednoststvarnog,punovrijednognovcazapravovrijednostjedne konkretnerobekojavriulogunovca.

1.4. Mjera i mjerenje vrijednosti novca

Rabeinovackaoposrednikaurazmjeni,vanosmatramo,prijesvega,njegovurelativnuvrijednost,to jestnjegovodnospremapojedinimvrstamarobe,kojiodreujemotakodautvrdimokolikozajedinicu robedajemomonetarnihjedinica,ilipakkolikozajedinicunovcamoemodobitijedinicarobena tritu.AkojeprosjenacijenasvihprodanihrobanatrituPmonetarnihjedinica,ondajekupovna monovcamjerenatimrobama1/Probnihjedinica. Potpunuslikuokupovnojmoinovcamoemodobitiakouzmemoprosjenecijenesvihrobana trituiumnokomprosjenihcijenaprodanihrobanatrituPikoliineprodanihrobaTutvrdimo ukupnupotrebitukoliinunovcauoptjecajuMzasvepradanerobe.

 Pitanjemkupovnemoibaviseekonomskateorija,nastojeiotkritioneekonomskeimbenikekojisu odreujuizakupovnumonovca,tojetemeljzauinkovituekonomskupolitikuureguliranju kupovnemoinovca.Dabiutomebilauinkovita,ekonomskateorijamoralajedatiodgovorna pitanjetonovcudajevrijednostikakoistumjeriti.

1.5. Meunarodne transakcije i vrijednost novca

Uzrobniimonetarniprometumeunarodnimtransakcijamaimamoirazliitevrstekreditai jednostranihfinancijskihtransakcija(potpora,doznakaiseljenika,pomoi,ratnihodteta),doznakas temeljaulaganjakapitalauinozemstvu,investicijskihulaganjanerezidenataislinihdrugih transakcija.Meunarodnipromettakonarazliitenaineutjeenaveliinunaeranijeopisane vrijednostirealnogdomaegproizvodakojasepoveazauvezenurobu,asmanjizaizvezenurobu. 1.5.1. Otvorenost ekonomije i kupovna mo novca Uvozpoveava,aizvozsmanjujekupovnumonovcauodreenomrazdobljubezobziradalije uvezenai/iliizvezenarobaplaena,odnosnonaplaenailisepadradio,naprimjer,poklonimai pomoi. Poveanjemprihodadravapoveavasvojeizdatkei/ilipoveavadohodakkuanstvimaakoimsetim prihodimadravesmanjeporezi. Robasemoeuvozitinakreditikupovnamonovcasezbogtogapoveakaoistandardpuanstva doktrajuzaliheuvezenerobe,akakosekreditiiznossosnovakamatanakreditvraajuizizvozaroba, toeseugodinamaotplatekreditasmanjivatikupovnamonovcaistandardpuanstva,akonedoe dopromjenauproizvodnostiradaodnosnorazvojaekonomije. Uvoziizvozrobemoesefinanciratiprekopromjenadohodakastemeljakreditakoddomaih banaka,paseiotplateinaplatezadravajuufinancijskompotencijalutihbanaka,tekupovnamo novcaostajenepromijenjena,unatopromjenamaustandardupuanstva. 1.5.2. Meunarodni monetarni sustav Meunarodnimonetarnimustavneemitirasvojnovac,aliomoguavaprijenoskupovnemoiu meunarodnimtransakcijama.Financijskeinstitucije,devizniteaj,deviznerezerveimeunarodni pravnipropisisuodreujuizauinkovitosttogsustava. tojevieteajfleksibilan,timmanjeebitinunemeunarodnemonetarnerezerve. Meunarodnedeviznerezervesusamojedanodnainafinanciranja,upravilusamokratkoronog deficitaubilanciplaanja.Uznjihserabipoveanjenetozaduenostiuinozemstvunebankarskih sektora,poslovnihbanakaisredinjebanke.Netozaduenostmoesepoveati,ilismanjivanjem potraivanjaizinozemstva,ilipoveanjemdugovanjauinozemstvu. Meunarodnedeviznerezervemogubitinedovoljne,prevelikeioptimalnesobziromnapotrebne ekonomije. Intervalutarnimodnosima,posvojojvanostiprevladavajudevizniteajevi,takodasepremanjima prosuujuiintervalutarniodnosi.Intervalutarniteajevinastajuposredstvomdeviznogtritaisa slubenimteajevimanatemeljukovnikogpariteta.

 1.5.3. Meunarodne transakcije Kaoiudomaimsustavimaiusustavumeunarodnihplaanjarabisegotovnovacidepozitninovac. Vjerovnicinastojepribavitionuvalutukojasmanjujerizikdranjaimovineutomobliku.Kodtoga nastojepribavitivalutukojumogulakomijenjatizabilokojudrugu.Takvavalutazovesekonvertibilna. Akosevalutanemoemijenjatizadrugevaluteondajetonekonvertibilnavaluta. Akojenovacnekonvertibilan,nerezidentkojiposjedujetajnovacmoekupitirobesamouekonomiji ijijetonovac,akojikaotakavsprjeavamultilateralnaplaanja.Utolikotonijemeunarodninovac, aekonomijekojeimajutakavnovacuglavnomumeunarodnimtransakcijamarabebarter,tojest nemonetarnurazmjenu. Ikonvetibilnevalutenisujednakovrijedne,pajemoguedajejednajaa,majoritetnavaluta,adruga slabija,minornavaluta.

2. Promjene vrijednosti novca

Prednjerazlaganjeupuujedasevrijednostnovcamoepromatratiudvojakomsmislukaokupovna moudomaojekonomijiikaointervalutarnavrijednost. Smanjenje,odnosnopoveanje,kupovnemoinovcaudomaojekonomijijeusvezisinflacijom, odnosnodeflacijom,asmanjenje,odnosnopoveanje,intervalutarnevrijednostinovcajeusvezis devalvacijom,odnosnorevalvacijom,novanejedinice. Namjerne,iupraviluzakonskepromjeneintervalutarnevrijednostisudevalvacijairevalvacija,ali mutatismutandispunotogatovaizanamjernepromjeneintervalutarnevrijednostinovcavaiiu sluajufluktuiranjateajapodutjecajemponudeipotranjenadeviznomtritu.

2.1. Deprecijacija
Deprecijacijanovcajesvakosmanjenjevrijednostinovca,amoebitinamjernailinenamjerna, faktikailizakonska,smanjenjeintervalutarnevrijednostinovca,odnosnojednevrsteuodnosuna druguvrstunovca(novanicauodnosunapunovrijedninovaciobratno,ilinaprimjer,srebrnogu odnosunazlatninovaciobratno)i/ilikupovnemoinovca.Smanjenjemvrijednostijednevrstenovca uodnosunadrugunastajerazlikaizmeunominalnevrijednostidepreciranognovcaiiznosakojiseza njegaplaaudrugomnovcu,odnosnorazlikaizmeunjegovenominalneiparitetnevrijednosti,koja sezovedisagio,pautolikotedvijevrstenovcaikadadeiurepripadajuistommonetarnomsustavu,de factonisuzamjenjivealpari,tojestponjihovimnominalnimvrijednostima.Glededeprecijacijenovca raspravljamoosmanjenjunjegovfekupovnemoiiintervalutarnevrijednosti.Uprvomsluaju raspravljamosmotritainflacije,audrugomsluajusmotritadevalvacije. 2.1.1. Inflacija Inflacijajeodravajuepoveanjeoperazinecijena.Utojdefinicijisudvijetvrdnjeposebnovane. Prvo,radiseoodravajuemrastucijena,idrugo,nejedneilinekihcijena,negooperazinecijenau ekonomiji.Kakosrastomoperazinecijenanunonastajupromjeneinastranikoliinenovcau optjecaju,odnosnobrzineoptjecajanovca,inflacijaserazmatraismotritapromjenanastrani koliinenovcauoptjecaju.Alipoveanjekoliinenovcauoptjecajunemoradovestidoinflacije,a moguajeiprikrivenainflacija.

 Upraksi,inflacijaimarazliiturazinuiintenzitetnastajanja,pajeidisproporcijaizmeupada vrijednostidomaegnovcairastacijenarazliitaglederazine,intenzitetaiimbenikanastajanja tijekomvremena.Glederazine,inflacijasemoemjeritiindeksomcijenanamalo,indeksomtrokova ivotailinanekidruginain.Primjenarazliitihindeksacijena,zbograzliitostisamihindeksa, implicirarazliitumjeruinflacije.Premaintenzitetu,inflacijumoemopodijelitina: a) Blaguinflaciju,kadajestopainflacijenagodinjojrazinimanjaod5%, b) Umjerenuinflaciju,kadajestopainflacijenagodinjojraziniizmeu5%i10%, c) Galopirajuuinflaciju,kadajestopainflacijenagodinjojraziniveaod10%, d) Hiperinflaciju,akojemjesenastopainflacijenagodinjojraziniveaod50%. 2.1.2. Devalvacija Devalvacijajenamjerno,zakonskosmanjanjevrijednostimonetarnejediniceuodnosunanjen standard.Smanjenjesevrinarazliitenaineurazliitimsustavimavaenja,ovisnootomezakojije standardvrijednostmonetarnejedinicevezanazazlato,devalvacijasevrizakonskimsmanjenjem koliinazlatapotrebitogzaproizvodnjujednogzlatnika.Naprimjer,poveanjemkovnikestope zlatnikaseiz1kgzlatakujesada1.100,umjestoranijih1.000zlatnika. Devalvacijanerijetkoslijedinakondugotrajneinflacijekadajenemogueprovestirevalvaciju,pajeto nainnovog,niegparitetadomaemonetarnejediniceuodnosupremastabilnimvalutama. Devalvacijomseuklanjajuineravnoteebilanceplaanja. Devalvacijajeprematomepolitikaimonetarnamjeravoenasasvrhomadaptiranjadomaerazine cijenacijenamanasvjetskomtritu. Smanjenjemuvozaistimuliranjemizovozadevalvacijadvostrukodoprinosipoboljanjubilance trgovine,tojejedanodciljevadevalvacije.

2.2. Aprecijacija
Aprecijacijajesvakonamjernoilinenamjerno,faktinoilizakonskopoveanjevrijednostinovca,koje seoitujekrozpoveanjenjegovekupovnemoiilipoveanjeintervalutarnevrijednostidomaeg novca.Istotakoaprecijacijajeipoveanjejednevrstenovcauodnosunadrugu,imenastajerazlika izmeunominalnevrijednostiapreciranognovcaiiznosakojisezanjegaplaaudrugomnovcu, odnosnorazlika(agio)izmeunjegovenominalneiparitetnevrijednosti.Utolikodvijevrstenovca,i kadadeiurepripadajuistommonetarnomsustavu,defactonisuzamjenjivealpari,tojestpo njihovimnominalnimvrijednostima.Aprecijacijase,dakle,moetretiratismotritakupovnemoi novcaudomaojekonomijiismotritanjegoveintervalutarnevrijednosti.Uprvomsluajujerijeo deflacijiaudrugomorevalvaciji. 2.2.1. Deflacija Deflacijajeupravilusmanjivanjekoliinenovcauoptjecajukojeimazaposljedicupadoperazine cijena.Utoilikojetapojavasuprotnainflaciji.Oparazinacijenauekonomijipadatie,akosepri nepromjenjenojkoliinirobasmanjikoliinanovcauoptjecaju.Tavrstadeflacijejeprava,apsolutna deflacijaodnosnodeflacijauuemsmislu.Relativnadeflacijauuemsmislu,nastajezbogpoveanja

 koliinerobanatritu,adasepritomenemijenjakoliinanovcauoptjecajuilibaremneuistom opsegu. Zarazlikuodinflacije,deflacijadanasnastajevoljommonetarnepolitike,paseradionemjernojmjeri tepolitike,odnosnoekonomskepolitike.Kaotakvu,nalazimojeuprogramustabilizacijskihmjerakoje prakticirajurazliiteekonomije,aimakaociljdasenjomepostigneonotoizazivapadoperazine cijena. Deflacijamoe,zbogoekivanjapadacijenapripostojeojdeflaciji,bitipoticanaitezauracijomnovca (hoarding). Zbogtendencijepadacijenadestimuliranisuinvestitori,aadaptacijacijenananievriseudeflaciji sporijeitee,negoadaptacijacijenanavietijekominflacije. 2.2.2. Revalvacija Revalvacijajemonetarnaipolitikamjeravraanjavrijednostimonetarnejediniceuonostanjekoje jepostojaloprijepadatevrijednostiuodnosupremazlatuilistabilnimvalutama.Radiseo uspostavljanjuvalutnogparitetakojimsepoveavavrijednostmonetarnejedinicegledevrijednosti standarda,paseutolikopraktinoradiopoveanjuintervalutarnevrijednostidomaevalute smanjenjemstopekovanjailismanjenjemteajavalutestandarda. Kaoidevalvacija,irevalvacijajejednokratnamjerapriklanjanjavrijednostidomaevaluteinozemnim valutama.Revalvacijomkaoidevalvacijomnemijenjasemeunarodnimonetarnisustavplaanja, odnosno,noviintervalutarniteajeviostajustabilni.Revalvacijaidevalvacijautjeusamonaosnovu togsustavakojiidaljeostajestabilannaraziniravnotee.

2.3. Stabilizacija
Potrebitesuodreenmonetarnerezervei/ilikreditniizglediuinozemstvukojiejamitiuklanjanje eventualnihporemeajanadeviznomtritutakotoesredinjabankapoveatiilismanjitiponudu deviza,ovisnoonastalimporemeajima.Stabilizacijakupovnemoinovcaje,zapravo,stabilizacija domaegekonomijeiravnoteaprorauna.Stogmotritaproizlazidastabilizacijutrebaprovestina raziniukojojseteajikupovnamonovcautrenutkustabilizacijestvarnonalaze,nakonprovedene deflacijetijekomkojesepovealakupovnamonovca,odnosnosmanjilaoparazinacijena.

Peti dio: Novac i bankarastvo

1. Financijske pojave
Financijskepojave,unajiremsmislu,obuhvaajusloeneodnoseetiritemeljnegrupeekonomskih pojava:financijskeinstitucije,financijskeoblike(instrumente),financijsketransakcijeifinancijske tokove. Financijskeinstitucijeifinancijskioblici,meusobnofunkcionalnopovezani,uobiajnosenazivaju financijskastruktura.Temeljnefunkcijetestruktureinefinancijskoposredovanjeizmeutediai investitora,teemisijenovca.Oneseprovodekrozaktivnostifinancijskihinstitucija,tijekomkojih nastajufinancijskitokovikaorezultatfinancijskihtransakcijafinancijskimoblicima.Disperzijom financijskihinstitucijaifinancijskihoblikarazvijajusepravniodnosikojimasedisprezirajuobveze, potraivanjaiequitykapital,ineitakosloenufinancijskusuperstrukturuuekonomiji. Ekonosmkapolitikateipovezivanjumonetarne,fiskalneideviznepolitiketenefinancijskih ekonomskihpolitika.Timeuspostavljaintegralnufinancijskuteorijuifinancijskuanalizukaotemelj oblikovanjaiuporabefinancijskihpolitika.

1.1. Kredit i novac

Novacjejedanodoblikapotraivanja,kojaineimovinu.Imovinajeiznospotraivanjaistvarnih, vlasnikihprava.Povijesnogledano,novacjetijekomnjegoveevolucijebioroba,nakojojsuvlasnici imalivlasnikaprava,adanasjepotraivanjenjegovihimateljaoddraveiposlovnihbanaka. 1.1.1. Robna razmjena i kreditni odnos Prodavateljmoevjerovati(credere)idatistvarkupcunapovjerenje(creditum).Zaonogkojidajena povjerenjekaemodajecreditor,aonajkojejedobionapovjerenje,tojestnakredit,jedebtor. Pravniodnoskojinastajeporadikreditiranjaizmeukreditoraidunikajekreditniodnosikaotakav seusvakodnevnojuporabinazivakredit. Namjenakreditnogodnosajeolakatiprodajuikupovinurobeimeserobapretvaraunovac. Zajamjerealniugovorukojemjenastrana(zajmodavatelj)predadrugojstrani(zajmoprimatelj) odreenukoliinunovcailinekedrugezamjenjivestvariuvlasnitvoilimuprenesenekopravo uporabestvariuzobvezuzajmoprimateljadaevratitijednakiiznosnovca,odnosnojednakukoliinu stvariistevrste. Svakikreditniodnosnijezajam.Zajamjesamojednavrstakreditnogodnosa,itojeonakojojje namjenjenaiskljuivokreditiranje.Kodkreditnogodnosasuuvijekupitanjudvijestvari: a) Stvarkojudajeprodavatelj,vjerovnik, b) Stvar,kojuvraakupac,odnosnodunikrazmjenjujezadrugustvar. Kodzajmaseradiostvarimakojekaorobamorajubitijednake,pazatospravnogmotritapredmet zajmamogubitisamozamjenjive,generikestvari.

 1.1.2. Kreditno podrijetlo novca Kreditjejedanodmoguihoblikafinancijskogulaganja(financijskihinvesticija)vjerovnika,tojest tedieilibanke.tediajemogaoinadruginainuloitisvojfinancijskiviak,odnosnokonvertirati gaizlikvidnogumanjelikvidnioblikdabigaponovnonakonodreenogvremenavratioulikvidni oblik.Tokonvertiranjeoblikafinancijskogvikasuzapravofinancijskeinvesticije,kojemoemoiskazati kaotijek:novac>manjelikvidnopotraivanje>novacuveanzakamate.Sobziromnatakavtijek, kreditjekoristanizavjerovnikaizadunika.Ijedanidrugiprekonjegamogumijenjatinjihovu imovinuuvlasnitvuistogajenunodaseistipravniodnosformaliziraukreditnimfinancijskim oblicimakaotosu:zadunica,mjenica,obveznica,ek,dionica. Bankarskikrediti(uiremsmislurijei)suposrednikrediti,jernastajuizvikovatednjeklijenata banke.Osimtihkredita,imamoikredite(uuemsmislurijei)kojebankedajuizobvezakojesame stvarajuistogatonisuposrednikrediti.Tosuemisijskikrediti.Ijedniidrugikreditisuusvezis financijskimpotencijalombanakakojinastajefinancijskimtransakcijama. 1.1.3. Kredit i evolucija monetarnih oblika Suvremeninovacfiducijarnognovcajeucijelostiukloniopunovrijednirobninovac,alijezlatokao robaparexcellenceostalotemeljnaopamjeravrijednosti. Smotritapojedinacaipojedinihekonomskihjedinica,emisijskikreditiomoguavajuistimada: a) Kuperobunatritima,iakonisudonijelinatritesvojurobu, b) Zadrekreditunovcu. Emisijskikreditisustvaranjekupovnemoiradinjenogprenoenjananovepoduzetnikeuekonomiji.I zatoseemisijskikreditiirazlikujuodiregpojmabankarskihkreditaiposadraju,ipofunkcijikoju imajuuekonomiji.Gledesadrajarazlikujuseutoliko,toseneradioprijenosu,negoemisijikupovne moiradinjenogprijenosananoveklijentebanaka.Gledefunkcijeuekonomiji,emisijskikreditisu razvojni. Osjeajlakezaradenamultipliciranimkreditimaidepozitima,poveavasklonostbankeodobravanju novihkredita. Dabankanebipostalanelikvidnainakrajuizgubilapovjerenjeklijentaiotilausteaj,tojekaoikod banknota(tijekomzlatnogstandarda),nunaintervencijadraveusustavemisijekredita.Nunaje jednanacionalnamonetarnainstitucijakojaseuposlovanjunevodiprofitniminteresom,ve interesomekonomijeidrutva.Takojenastalasredinjabankakoja,poredostalog,vodiraunaio pokriuemisijskihkreditaposlovnihbanaka. Ukupnopoveanjekreditaodgovaraukupnompoveanjusekundarnogdepozitnognovcaiiznosi: K=K0(1/r)iliK=(1/rD0)D0

1.2. Financijsko posredovanje

Financijskoposredovanjepodrazumijevanunostpovezivanjapojmovamakroimikroekonomije. Pojammakroekonomijaseuglavnomnepotrebitorazdvajaodpojmamikroekonomija. Mikroekonomijarazlaekakosepotroaiiekonomskejediniceponaajuikakotritedjelujena alokacijuuekonomiji.Mikroekonomijasenebavifluktuacijamauekonomiji,alikada makroekonomijarazlaefluktuacijeuekonomijimoraimatiuviduponaanjepotroaaiekonomskih jedinica,organizacijurobnogifinancijskogtrita,kaoitritarada. Makroekonomskimodeliuljuujutednju,investicije,koliinunovcauoptjecajuikamatnjak. Financijskeinstitucijeobavljajudvijemeusobnouskopovezaneiisprepletenefunkcije: a) Financijskoprelijevanjefinancijskihvikovaizmeuiunutarinstitucionalnihsektora, b) Emisijumonetarnihoblika.

1.3. Banke i financijsko posredovanje

Poslovnebankesuposebnovanefinancijskeinstitucijekakogledefinancijskogpotencijala, financijskihtransakcijatakoigledenjihovautjecajanakoliinunovcauoptjecaju.Kaofinancijska institucija,bankajeimbenikmonetarnogikreditnogsustavaprekoposlovakojeuobiajnonazivamo bankarskim,atijekomkojihnastajuodnosiuprometunovcaikredita,tenemonetarnihfinancijskih oblika. Utjecajposlovanjabankanaekonomijunavodinazakljuak,kakosubankesilnovaneinstitucijeza uinkovitoukljuivanjeekonomijeumeunarodnerobneifinancijsketransakcije. Mobilizacijskim,aktivnimposrednikimivlastitimposlovima,bankananaelimabankarskog poslovanja,potieekonominoiracionalnoposlovanje,odreujuirazvojdrutvakaocjeline. Temeljninjenzadatakjekoncentracijarazliitihfinancijskihoblikainjihovadisperzijakrozulaganja, priemunastajetrinadisperzijafinancijskihoblika,transakcijaitokovaizmeuiunutarsektora,te rezidenatainerezidenata. 1.3.1. Odredince ustroja banke Smotritafinancijskogikreditnogpotencijalavanisuodnosikojebankaimailinajemravauspostaviti tijekomprovoenjanjenjepolitike.Abitnisastavnidijelovioblikovanjapolitikebankesuodreivanje temeljnihciljevaiodlukeostrategiji,strukturamaipravilimaponaanjatijekomposlovanja,tose konkretiziratemeljnimaktima(statutarnapolitika),smjernicamarazvoja,planiranje(razvojna politika),tetekuomekonomskompolitikom. Statutarnapolitikajekonkretizacijafilozofijebankekaoinstitucijekojanunopolaziodsustavaopih naelaposlovnajaivrijednostionihkojidonoseposlovneodlukeupravljenenasvrhubankekao financijskeinstitucijeudrutvu. Prikladanfinancijskiiorganizacijskiustrojmoguejepostavitikroztakvuslobodustvaranjakojae dovestidoveeprofitabilnostiiuporaberazliitihkombinacijainstrumenatafinancijskogtrita,kao vanogsegmentaekonomskogidrutvenograzvoja. Bankutretiramokaodiomonetarnihinemonetarnihfinancijskihinstitucija.etirinebankarskasektora jesuprivreda,kuanstvo,javnisektoriinozemstvo.

 1.3.2. Svrha i djelatnost banke Pojamsvrhetretiramousmislunamjene,razlogazatobankapostoji,atomoemoutvrditi odreenjemciljaosnivanja.Ciljje,dakle,podreensvrsiikaotakavizraavaeljenostanjeukojem tei.Stogmotrita,ciljpodrazumijevaunaprijedsmiljenostanjekojemusetei,namjeruivoljuza akciju,vrijednostpostavljenogstanjaipoduzimanjemjeraradiostvarenjapostavljenogciljaisvrhe. Djelatnostimasvojusvrhukojasepostierealizacijomciljeva,tijekomkombinacijerazliitihposlovnih zadataka.Potrebajeuvijetdjelatnosti.Potrebe,djelatnost,svrha,ciljizadaci,meusobnopovezani inesustavukojemsvjesnimupravljanjemkroztraenjeciljevaiutvrivanjeodlukaispunjavase drutvena,poduzetnikaivlasnikasvrha. Djelatnostiposlovnopodrujebanke,sbilannogmotrita,dijelisenaaktivneipasivneposlove. 1.3.3. Naela bankarskog poslovnja Naelourednogposlovnjajevanosesamozabanke,negoizanjihoveklijente.Alisobziromdaje bankajedinainstitucijakojasvojimaktivnimposlovimaodreujepasivneposlove,odkojihnekiimaju zarezultatpromjenukoliinenovcauoptjecaju,tojenaelourednogposlovanjatemeljnonaeloza politikubanke,njenfinancijskiustrojiupravljanje. Naelolikvidnostijeubankarskomposlovanjuimbenikkojijevezanuzprednjenaelovetimeto jeurednaknjigovodstvenadokumentacijapreduvijetdabankausvakomtrenutkumoeudovoljiti obvezamapramavjerovnicima.Stalnostpromjenebilannestrukturekrozfinancijsketransakcije, posebnonaglaavaznaajnaelalikvidnostiudinaminomsmislu. Gledepotrebitogvremenakonvertiranjaaktivebankeunovacsredinjebanke,razlikujemotri stupnjalikvidnosti: a) Primarnu, b) Sekundarnu, c) Tercijarnu. Primarnulikvidnostinigotovinaublagajni,imovinapoloenakodsredinjebanke,potraivanjaod drugihbanakaiostalagotovinskaaktiva.Sekundarnulikvidnostobuhvvaaprimarnulikvidnost uveanuzalikvidnuaktivubankekojanijeulausastavprimarnelikvidnosti.Tercijarnulikvidnostine ulaganjakojasemogupretvoritiunovacprijenjihovadospijea.Tosumjenicekojesenemogu eskonitrati,pozajmice,financijskiudjeliisliniobliciulaganja. Umakroekonomskomsmislulikvidnostseodnosinalikvidnostgospodarstva,adijelisenaunutarnjui vanjsku.Unutarnjalikvodnostpodrazumijevadaekonomijaraspolaedovoljnomkoliinomnovcaza tijekreprodukcije,avanjskalikvidnostdaekonomijamoeudovoljitiobvezamapremainozemstvu. Umikroekonomskomsmislulikvidnostpodrazumijevalikvidnostekonomskejediniceili institucionalnogsektoragospodarstva. Monetarnalikvidnostjesposobnostplaanjatekuihobvezaodospijeu.Stogmotrita,asobzirom natrajanjelikvidnosti,imamosadanjuilistatinu,planskuilidinaminu,optimalnuiopulikvidnost. Sadanjailistatinalikvidnostponekadsenazivaibilnanaaktivnost,odnosisenatrenutnu mogunostisplatedospijelihobveza,anjenkoeficijentizraunavaseizodnosaraspoloivih

 monetarnihiznosaiiznosadospjelihobveza.Planskailidinaminalikvidnostodnosisenamogunost isplatedospjelihobvezauodreenomplaniranomvremenskomintervalu.Optimalnalikvidnostjeu svezispotrebitimtekuimpotraivanjimasobziromnapostojeeobveze,ikaotakvaukljuujerizik gubitkadijelaimovinetijekomkonvertiranjapotraivanjaumonetarnioblik. Likvidnostimovinejesposobnostpretvaranjaimovineumonetarnioblik,aodreenajevremenom potrebitimzakonvertiranjeikoliinomfinancijskihoblika. Naelosigurnostiiuinkovitostiulaganjaodnosisenasigurnostbankedaenjeniposlovibiti izvrenisukladnougovorima,atopodrazumijevaiurednovraanjekreditakojesuklijentiuporabiliu poslovanju.Upraksisegledetogavreocjenekreditnesposobnostiklijenata,totraitemeljito poznavanjesvihimbenikakojimoguutjecatinaposlovanjedunikabanke. Naelorentabilnostiubankarskompolovanjujetemeljnonaelobankarskogposlovanjaodpoela bankarskihposlova.Ostvaritizaradunarazlicikamataineposrednimudjelomukapitaluklijenata banke,tenatajnainpoveatiuinkovitostposlovanjakrozveiiznosdobivenodnosomprofitai uloenogkapitala,trajnojenastojanjeubankarskomposlovanju.

2. Bankarski poslovi
Uzajmljivanjeipozajmljivanjenovcaidrugih,manjelikvidnihfinancijskihoblikajedjelatnostbanke. Evolucijaposlovatakoodreenih,dovelajedotritemeljnakriterijanjihovepodjelepo: Bilannoanalitikomobiljeju, Naelufunkcionalnostibankarskihposlova, Ronosti,tojestodnosimapozicijaubilancibanke.

Podjelabankarskihposlovapobilannoanalitikomnaelutemeljisenainjenicidaseu bankarskomposlujavljailikaodunik,ilikaovjerovnik,ilikaoistiposrednik.Uovomposljednjem sluajuposaosesamoevidentiraubaninomraunovodstvubezutjecajanabilancu.Pobilanno analitikomnaelubankarskiseposlovidijelena:pasivne,aktivneineutralneposlove. Podjelabankarskihposlovaponaelufunkcionalnostinastalajepoekonomskojfunkcijipojedinih vrstabankaraskihposlovaikaotakvaprikladnajesuvremenojsloenostibankarskogposlovanja.Po tomnaelubankarskiseposlovidijelena: Posloveprikupljanjaikoncentracijefinancijskihoblika, Kreditne, Posrednike, Vlastite.

Podjelaposlovabankeporonosti,tojestpoodnosimapozicijaubilancibankeproizlaziizkaraktera financijskihoblikagledenjihovadospijea,pakaotakvaproimarazliitevezebankeifinancijskog trita,tebankeiklijenata.

2.1. Pasivni bankarski poslovi

Posloviufinancijskompotencijaluinepasivnebankarskeposlovekojisujedanodglavnihoblika bankarskihposlovakojimabankaprikupljaidisperziranjendepozitnipotencijal. Popodrijetludepozitisedijelena: Primarnedepozite,tojestdepozitekojipotjeuodulogaubanku,bilouplatomugotovini, biloprijenosomodreenogiznosasdrugogdepozitakodbankei/ilidoznakomsraunakod nekedrugebanke, Sekundarnedepozite,tojestdepozitekojinastajuulaganjemnaraunkodbankeiziznosa odobrenogkredita,imesestvaranovidepozitninovac, Depozitekojinastajuprodajomdevizaiistisemogu,kaotakvi,svrstatiuprimarnedepozite

Poimovinskopravnimobiljejimavlasnikadepozita,depozitisedijelena: Poslovnedepozite,tojestulogeklijenatanaraunimakodbanke,kaotosutekuiiznosi klijenatakojenjihovivlasnicirabezaplaanja,usvezisnjihovomposlovnomaktivnosti, Depozitekuanstvakojebankamobiliziraodraznovrsnihpojedinanihimateljafinancijskih vikova.Tosuraznovrsneutedesektorakuanstva,toihimateljiulaudabiihkasnijetroili ovisnoonjihovimpotrebama.

Poronosti,odnosnonainuraspolaganjadepozitomodstranevlasnikadepozita,depozitisedijele na: Depozitepovienju, Oroenedepozitekojisuzanjihovevlasnikeogranienigledetekuegraspolaganja.

Depozitipovienjusumonetarnioblicinaraunimakodbanakakojenjihoviulagaimogubezikakvih ogranienjauporabitizaplaanjai/ilipretvoritiugotovnovaci/ilinateretnjihizvritibezgotovinsko plaanjeukoristdepozitnograunasvojihvjerovnika,azaisplatuobveza. Oroenidepozitisuneaktivnidepoziti(iakonatuimovinuulagaiimajukamatniprihod)glede mogunostiraspolaganjasistimaodstranenjihovihvlasnika,toznaidasuuloeniubankus ugovorenimrokomimoguseuporabitikadatajrokistekne. Pasivnebankarskeposlovedijelimona: Kratkoronepasivnebankarskeposlove, Dugoronepasivnebankarskeposlove.

 2.1.1. Kratkoroni pasivni poslovi Kratkoronipasivniposlovibankesuvaniuronojtransformacijibilancebankeiodravanjunjene likvidnosti,aodnosesena:emisijunovanica,depozitepovienjuidepozitebezroka,zaduivanje koddrugihbanaka,emisijukratkoronihvrijednosnica,ieskontiranjevlasitithmjenica. Jesu: Depozitibezroka, Zaduivanjekoddrugihbanaka, Emisijakratkoronihvrijednosnica, Eskontiranjevlastitihmjenicabanke,

2.1.2. Dugoroni pasivni poslovi Dugoronibankarskipasivniposlovipredstavljajuoblikeprikupljanjadugoronihfinancijskihvikova krozdugoronefinancijskeoblike.Tosuposloviukojimadolazidoizraajaulogabanakaumobilnosti tednje.Timenedolazidoemisijenovca,vesamodopreraspodjelepostojeekoliinenovcau optjecaju,patimenatritunemoedoidodisproporcijerobnomonetarnihodnosau gospodarstvu.Teposloveine: Emisijavlasnikihidugoronihdunikihvrijednosnica, Dugoronidepoziti, Dugoroniprimljenikrediti.

2.2. Aktivni bankarski poslovi

Razvojekonomijesnanojevezanuzrazvojbankarskogkreditautemeljenognamobilizacijii koncentracijiufinancijskompotencijalu.Krozsustavbezgotovinskogplaanja,imenastajedepozitno kreditnimultiplikacijskitijek. Smotritavjerovnikastogakreditedijelimona: Osobne, Javne, Bankarske, Komercijalne.

Smotritasektoragospodarstvaukojemjestatistikirazvrstandunik,kreditedijelimona: Javne, Kreditekuanstvima, Krediteprivredi.

 Kakodunikvjerovnikujamipovratkreditaosobnoilinjegovomimovinom,toikreditemoemo podijelitina: Osobne, Stvarneilirealne.

Kreditiserazlikujuipotrajanju,nainunastankaiprijenosadugovanja.Poronostikreditedijelimona kredite: Bezrokovapovrata(naprimjer,tedniulozikodbanakabezroka), Srokompovrata(naprimjer,vezanitedniulozikodbanaka).

Oveposljednjedijelimona: Kratkorone, Dugorone.

Kreditinastajuusmeniipismenimdogovorom,pagledetogakreditedijelimona: Kreditekodkojihpotraivanjenijezapisanounekomfinancijskomobliku, Kreditekodkojihjepotraivanjezapisanounekomfinancijskomobliku.

Premapredmetukredita,razlikujemo: Naturalni, Financijskikredit.

Naturalnikreditjerobnikreditkojiseodobravaurobnomobliku,financijskikreditjeufinancijskom obliku. Premadjelatnostikreditorakojiodobravakreditrazlikujemo: Komenrcijalnikredit, Bankarskikredit.

Komercijalnikreditjekreditkojegprodavateljrobeodobravakupcukrediturobi,stimdakupac vrijednostodobrenogkreditavratiunovcu.Bankarskikreditbankaodobravaklijentima,ilidrugim bankamaiznjenogfinancijskogpotencijala. Sobziromnatrajanjekreditisedijelena: Kratkoronikreditsrokomdojednegodinezatekuepotrebeklijenata, Srednjoronikreditkojeseodobravasrokomodjednedodesetgodinazanabavkeopremei investicijskaulaganjakojaseamortizirajuukraemroku,kaoidrugepotrebekojesenemogu pokritikratkoronimbankarskimkreditima,

 Dugoronikreditkojiseosobravasrokomduljimoddesetgodina,asluizafinanciranje investicija.

Premasvrsizakojusedaju,kreditisedijelena: Kreditekojiseodobravajuzapotrebeproizvodnjeekonomskimjedinicamaipojedincimadabi ovidobivenimkreditomostvariliodreenuproizvodnjuiprometitimedirektnoutjecalina poveanjeposlovanja, Potroakekreditekojiseodobravajuzapoveanjekupovnemoikuanstvakojadobivene krediterabezakupnjupotronihroba.

Premanamjenikreditarazlikujemo: Kreditezatekuaulaganja, Kreditezainvesticijskaulaganja.

Premanainuosiguranjakreditedijelimona: Otvorenekreditekojiseodobravajuodreenojosobinatemeljupovjerenjakreditoraizatose odobravajubezpokriaijamstva, Pokrivenekreditekojiseodobravajunatemeljupolaganjaodreenogpokriabilou vrijednosnicama,nekretniniilidrugimoblicimazaloga.

Premadjelatnostikorisnikakreditarazlikujemokredite: Javnomsektoru, Kuanstvu, Privredi, Bankama.

Premarezidentnostikreditorai/ilikorisnikakreditarazlikujemo: Tuzemnekredite,kodkojihsukreditorikorisnikkreditarezidenti, Inozemnekredite,kodkojihsukreditori/ilikorisnikkreditanerezidentiodnosnokreditorse nalaziujednojdravi,adunikudrugoj,dokiznoskreditapredstavljaredovitoodljevilipriljev deviza.

 2.2.1. Kratkoroni aktivni poslovi Kreditniposloviineglavnebankarskeposlovekojimabankaaktiviraprikupljenifinancijskipotencijal, tojestpozajmljujeraznimnositeljimaekonomskogtijekaraspoloivikreditnipotencijal. Ovisnoonaelubankarskogposlovanjaironostiufinancijskompotencijalu,kreditiranjesedijelina dvijetemeljnevrste: Kratkoronokreditiranje, Dugoronokreditiranje.

Bankaodobravakratkoronekrediteizraspoloivogkreditnogpotencijala,vodeiraunaonaelima bankarskogposlovanja,poradiegautvrujekreditnusposobnostklijenta,tetemeljemtogadonosi odlukuokreditnomiznosuivrstikreditakojiovisnoonainuodobravanjaikoritenjamoebiti: Kontokorektnikreditjenajeioblikkratkoronogbankarskogkredita,aradiseokreditu potekuemraunukojibankaodobravaklijentudougovorenogiznosaisugovorenimrokom, Akceptnikreditjevrstakreditakojimbankasvomklijentuneposrednoneodobravaiznos kratkoronogkredita,veakceptiranjegovumijenicupoveavajuitimenjenbonitet,ime omoguavatrasantumjenicedobivanjeeskontnogkreditakoddrugebanke, Eskontnikreditjeupraksiirokorasprostranjen,anjegovatemeljnakarakteristikaje odobravanjekreatkoronogkreditanapodlozinekogbuduegpotraivanja,naprimjerpo mjenici.Radiseotomedabankakupujepotraivanjeprijenjegovadospijea,pavrijednost kupljenogpotraivanjabankadiskontiranadankupnje,odijajuiodnominalnevrijednosti kamatu,provizijeitrokove,aklijentuisplaujediskontiranuvrijednost, Lombardnikreditjekratkoronibankarskikreditkojibankaodobravatemeljemzaloene realnepokretnevrijednosti,kaotosuzlatoi/ilivrijednosnice, Rambusnikreditjeakceptnikreditkojibankaotvarauvoznikuzaplaanjeuvozarobeuz pokrierobnihdokumenatakojisuprenijetinabanku, Avalnikreditjeoblikkratkoronogbankarskogkreditakojimabankaosiguravaavalklijentu nanjegovumjeninuobvezu.Bankaseobvezujedaeisplatitimjeniniiznosakotoneuini njezinklijent.

2.2.2. Dugoroni aktivni poslovi Koddugoronogkreditiranjaneradisesamoovrstikreditaodobrenihnaduljirok,veovrstikredita kojisesvojimspecifinostimaifunkcijamatemeljitoodvajajuodkratkoronogbankarskog kreditiranja. Bitdugoronogbankarskogkreditajeuposredovanjubanakaizmeuklijenatakojiostvarenutednju netronenavlastiterelaneinvesticijeiklijentakojimanedostajefinancijskapotporazafinanciranje realnihinveticija,pajezatouoblikukreditapozajmljujuodbanaka,aonaihprenosisjednihna druge.

 Ovisnoonainuodobravanjaisvrsizakojuseodobravaju,dugoronikreditisedijelenasvijeosnovne vrste: Hipotekarneodobravajusetemeljemzaloganekretninaklijentakojitraikredit,avisina kreditaovisiovrijednostizaloenenekretnine.Sobziromnanainotplaivanjahipotekarnog kredita,razlikujemo: o Hipotekarnekreditekojiseotplaujupoistekuugovorenogrokaucjelokupnomiznosu (fiksnahipoteka), Hipotekarnekreditekojiseotplaujupoamortizacijskomplanuotplatomanuiteta.

Investicijskekrediteodobravajusezafinanciranjerazvojaikaotakviusdugoronibankarski krediti,testogapodlijeuocjenirizikaubudunosti.Otudapotrebaocjenefinancijskogi ekonomskogtokakakobiseutvrdiladinamikapovratakredita,bitnasmotritaposlovanja klijentatijekomotplatekredita.

2.2.3. Potroaki krediti Kreditiranjepotroaaprovodiseprodajomrobenaotplatuiodobravanjembankarskihkreditaza kupnjurobe.Praodajarobenaotplatuzapravojekreditprodavatelja(proizvoaai/ilitrgovca)kojim istiprodajerobu,stavljajuijenaraspolaganjekupcuodmah,dokjekupacplaauobrocima. Bankarskipotroakikreditzakupnjurobeubitisetehnikomodobravanjanerazlikujeodostalih bankarskihkredita.Kaoosiguranjekreditaredovitosluibiancomjenica. Novetehnikekreditiranjasustvorilepozitivnomiljenjeopotroakomkreditiranjustvarajuikod dunikapokreditunavikeurednogfinancijskogponaanjauraspolaganjudohotkom,paononakraju uzekonomskuimaidrutvenuopravdanost,unatotometoseradionainukupovanjakoji podrazumijevaznatnetrokovekamateiosiguranjarizika,atopoveavacijenurobaiusluga.

2.3. Posredniki poslovi

Posrednikibankarskiposloviusposloviukojimasebankanejavljanikaoduniknitikaovjerovnik, vekaoposrednikkojizasvojeklijenteobavljaodreeniposrednikiposaouzprovizijuilidrugu ugovorenunaknadu. Posrednikiposlovinaroitodolazedoizraajakroz: Posredovanjeuplatnomprometu, Upravljanjevrijednostima(depoposlovi), Kupovanjeiprodajuvrijednosnica,deviza,valutaidragocjenihkovinazatuiraun, Preuzimanjejamstvaiposredovanjekodizdavanjavrijednosnica, Otvaranjeakreditivaiizdavanjekreditnihpisama.

Platnimprometomsmatrajusesvaplaanjakojaseobavljajuizmeusudionikauplatnomprometu,a nastajukaorezultatpravnogodnosa.Openito,platniprometpodrazumijevaisplatusvihfinancijskih obvezaputemneposrednogi/ilibezgotovinskogplaanjaprekoraunaosobakojesudjelujuu plaanju.

 Posvojimpojavnimoblicimaplaanjamogubiti: Gotovinska,tojestplaanjanablagajnibanaka, Prijenosiznosasjednograunaotvorenogkodbankenadrugiraunbilouistojbanci,bilou jednommjestukodviebanaka,bilouraznimmjestimakodviebanaka, Inkaso,tojestposlovikodkojihklijentdajebancinalogdanatemeljudostavljenog dokumenta(mjenice,eka,kreditnogpismailikareditiva)izvriplaanjeugotovini.

Sobziromnarezidentnostpravnihifizikihosobakojesudjelujuuplatnomprometuirezidentnost banakakojesudjelujuuplatnomprometu,platniprometsedijelina: Tuzemniplatnipromet, Platniprometsinozemstvom.

2.4. Vlastiti poslovi

Vlastitibankarskiposlovisuposlovikojebankaobavljausvojeimeizasvojraununamjeristjecanja zaradeneposrednimukljuivanjemurazliitetranskacije.Takviposlovisu: arbitraniposlovi,kodkojihbankakoristirazlikeuteajevimavrijednosnicakupujui vrijednosnicenajednojburziponiojcijeniiistodobnoihprodajenadrugojpovioj, zaraujuipritomenarazliciteajevavrijednosnica, burzovnepekulacije,kojenastajukadbankakupujevrijednosnicenaburzidabiihkasnije prodalautrenutkuveegnotiranjakupljenevrijednosnice, osnivanjetrgovakihdrutava,priemubankaulaekapitalradizaradeizposlovanjatog trgovakogdrutva.

2.4. Imovinska bilanca banke

2.4.1. Struktura bilance i likvidnost Presjecanjembilancesekonomskogmotrita,dolazimodoodnosaukojimavidimokakogrupepasive bilancefinancirajugrupeulaganjauaktivi.Promjeneustrukturiaktiveipasivebilanceodraavaju odnosefinanciranja,kojisupovezanisfinancijskimtritemodnosnostrukturiranjemfinancijskogi kreditnogpotencijalabanke.Promjenamabilannestrukturebankaposlovnompolitikommijenja financijskumoprekopoveanjakreditnogpotencijala,kojijeizvorprihoda.Promjenamaveliinei strukturekreditnogpotencijalapodutjecajemvanjskihimbenika,mijenjaseiodnosbankeprema okruenju. Akomogunostigospodarstvanisuucjelostiiskoriteneidajusepoveatidodatnomkoliinomnovca, tadajenovcamalo,tojestgospodarstvojepremalolikvidno,pasemonetarnompolitikommoe poveatiuinkovitostgospodarstva.Nalikvidnostukoliinskomsmisluutjeebankarskisustav poveanjemilismanjenjemkoliinenovcauoptjecaju,imesemijenjastrukturabilancebanakai njihovihklijenata.

 2.4.2. Imovinska bilanca i politika banke Imovinskabilanca,kaotemeljrazliitihfinancijskihizvjea,pruauvidustrukturufinancijskogi kreditnogpotencijalaterezervakodsredinjebanke.Kreditnipotencijalirezervesuboliciulaganjau aktivi,afinancijskipotencijalbankeinerazliitiobliciupasiviimovinskebilance.Sfunkcionalnog motritavertikalnastrukturaaktiveimovinskebilancepruauvidustrukturu,rizik,ronostivalutnu strukturuulaganja. Stratekiciljevinaraziniorganizacijskihsegmenataicjelinebankeseutvrujuza:financijskupolitiku; politikuklijenata;organizacijskupolitiku;ikadrovskupolitiku. Strategijabanke,dakle,zahtijevaaktivanpristup,odnosnofinancijskoocjenjivanjefinancijskog poslovanjabankesmotritaoekivanihpromjena.Takavpristuppoznatjekaobilancauinka,aradi seomodelumjerilaimjeraizvedenihizstrategijebanke,pomoukojegseplanirajuiusmjeravaju aktivnosti,temjereuincisrazliitihmotritaposlovanjanatemeljupovezivanjaiuravnoteenja najvanijihimbenikauspjenostiposlovneaktivnostibankekaocjeline. Mogunostikonstrukcijepokazateljauinkovitostibankezarazliiteuvjeteipotrebepraktinosu neograniene.