KULTURALNE STUDIJE- Mini istraživanje

Slobodno vreme predstavlja skup aktivnosti izvan radnih, porodičnih i socijalnih

obaveza koje pojedinci vrše iz svoje volje kako bi se odmorili, zabavili ili
poboljšali svoj kreativni kapacitet.

Ljudi koriste svoje slobodno vrijeme da se odmore, zabave ili poboljšaju u

kreativnosti. Ove stvari rade u slobodno vrijeme, izvan posla, porodice i
društvenih obaveza. Pod "društveno prihvatljivim aktivnostima u slobodno
vrijeme" mislimo na one koje pomažu ljudima da se opuste, zabavljaju i
razvijaju.

Bitnije je kako se vrijeme iskoristi od toga koliko vremena imamo na

raspolaganju.

Takodje, postavlja se pitanje da li slobodno vrijeme uključuje sve aktivnosti

izvan društveno potrebnog posla, kao što su aktivnosti po vlastitom izboru,
društvene i porodične obaveze, učenje, dodatni rad i sl., ili samo one koje osoba
bira isključivo svojom slobodnom voljom.

Kako elitni, urbani i ruralni ljudi provode svoje slobodno vrijeme ovisi o
njihovom socioekonomskom statusu i njihovom porijeklu.

Slobodno vrijeme varira u zavisnosti od socio-kulturnih okolnosti i društvenih

grupa kojima ljudi pripadaju.

Kultura slobodnog vremena određena je kvalitetom sadržaja.

Koncept slobodnog vremena svaki pojedinac različito definira i doživljava.

Stručnjaci iz brojnih oblasti provode istraživanja o slobodnom vremenu,
uključujući filozofe, sociologe, psihologe, pedagoge i druge. Od ključne je
važnosti razumjeti značaj provođenja slobodnog vremena na kreativan, aktivan i
disciplinovan način.
Slobodno vrijeme je područje svakodnevnog života u kojem se mladi ljudi prvi
put osamostaljuju i u kojem je njihova autonomija najveća

Napretkom tehnologije slobodno vrijeme se koristi kao "bijeg od stvarnosti"

kako bi se izbjeglo suočavanje sa stresom, naprezanjima i razočaranjima koje
donose roditelji, škola, društvo, nedostatak adekvatne komunikacije i topline
međuljudskih odnosa, školstva koje je više fokusirano na kvantitet umjesto
kvalitet.

Ideja kvaliteta života je opširno istražena u nekoliko naučnih domena, ali ne

postoji univerzalno prihvaćena definicija jer definicija svakog autora zavisi od
njegovog ili njenog istraživačkog polja.

Kada govorimo o kvaliteti života mladih ljudi, govorimo o veoma

komplikovanom pitanju koje se može sagledati iz različitih uglova. Ona spaja
različite i bezbrojne specifičnosti koje se odnose na različite aspekte života.
Utvrđuju ga vanjski uslovi (materijalni, fizički, sigurnosni i okolišni), društveni
poredak društva, pripadnost određenoj društvenoj grupi i niz drugih faktora
(Bouillet, 2006).

Dosadašnja istraživanja slobodnog vremena i kvalitete života mladih pokazuju

da je slobodno vrijeme ključno za razvoj mladog čovjeka i da mladi u sferi
slobodnog vremena izgrađuju vlastite identitete (Larsen, McGraw i Cacioppo,
2001) i vlastite životne stilove (Caldwell, Baldwin, Walls i Smith, 2004),
ponekad prelazeći granice konvencionalnog društva.

Iz ovoga se može zaključiti da je slobodno vrijeme bitno za kvalitetu života (Iso-

Ahola, 1980). Trenutna istraživanja o kvaliteti života obuhvataju široku lepezu
oblasti, uključujući psihologiju, sociologiju, ekonomiju, politiku, marketing,
urbano planiranje i medicinske nauke.

Slobodno vrijeme i jest predmet interesa većine znanstvenih disciplina kojima je

u središtu interesa čovjek. Dok je u prošlosti ono bilo predmetom borbe između
društvenih klasa kao jedno od ljudskih prava, u suvremenosti, osobito u
budućnosti kakvu nam predviđaju futurolozi, ono postaje segment vremena koji
se svakim danom širi. Kao rezultat toga, nudi prednosti, a istovremeno
predstavlja prijetnju kako pojedincima tako i cijelom društvu. Od toga imaju
koristi i ličnosti djece i mladih, koje im pruža mogućnost da ostvare svoje
interese i osnovne potrebe.