Miroslav Krleža

Životopis
1950. pokreće Jugoslavenski leksikografski zavod, promiče umjetničku slboodu i oslobađanje od
stege socrealizma
1952. govor na Kongresu književnika
Stvaralaštvo
Faze stvaralaštva: 1. romantičko-simbolistička (1914.-1918.)
2. ekspresionistička (1918.-1926.)
3. realističko-psihološka (1926.-1932.)
utjecaj: Ibsen, Stindberg, Proust, Nietzsche, Rilke
Drama
Dramski ciklusi: 1. Legende 🡪 Legenda (prvo Krležino objavljeno dijelo), Kraljevo, Michelangelo
Buonarotti, Kristofer Kolumbo
2. Ratni (naturalistički prikaz ratnih scena) 🡪 Galicija, Golgota, Vučjak
3. Glembajevski 🡪 Gospoda Glembajevi, u Agoniji, Leda
Epika
Romani 🡪 Povratak Filipa Latinovicza (prvi moderni roman hrvatske književnosti), Na rubu
pameti, Banket u Blitvi, Zastave
Novela 🡪 Hrvatski bog Mars
Lirika 🡪 Balade Petrice Kerempuha

Tin Ujević
Razdoblje hrv. književnosti od 1914. do 1952., najvažniji hrvatski modernistički pjesnik
Obilježja: utjecaj francuskih simbolista, otvorenost prema modernim književnim pojavama,
povezanost s hrvatskom pjesničkom tradicijom, klasik modernizma

Prva faza: 1914.-1930. 🡪 pariška faza

Obilježja: neopetrarkizam (gorko-slatka ljubav) i simbolizam
- formalni sklad (klasična forma, rima, ujednačene strofe)
 - teme: patnja, osamljenost, ljubav, žena (ispovjedni ton)
- suprotstavljenost materijalnog i duhovnog
- zbirke: Lelek sebra (1920.), Kolajna (1926.)
Lelek sebra (Jauk roba) 🡪 naslov najavljuje tematiku, pjesnik koji se emocionalnim
krikom/jaukom buni protiv svijeta, pesimističan i optužujući ton, sumnja u smislenost
egzistencije i onostranog (Boga), antologijska pjesma: Svakidašnja jadikovka
Kolajna 🡪 oblikovana kao ljubavni kanconijer u petrarkističkom stilu, 48 nenaslovljenih pjesama,
uglavnom soneta, pjesme posvećene imaginarnoj ženi, žena kao žudnja i propast, antologijske
pjesme: Božanska ženo, gospo nepoznata, Notturno

Druga faza 🡪 razdoblje 1930-ih

Obilježja: utjecaj avangarde (ekspresionizma, futurizma i nadrealizma), slobodni stih, dulje i
neujednačene strofe
Teme: misaone (filozofska obilježja) suvremeni motivi
Zbirke: Auto na Korzu i Ojađeno zvono
Antologijske pjesme: Visoki jablani, Pobratimstvo lica u svemiru

Treća faza 🡪 nakon 1930-ih

Obilježja: prevladava pjesnikova rezignacija,
Zbirka pjesama: Žedan kamen na studencu (1954.)
Eseji i lirska proza: Skalpel kaosa, Ljudi za vratima gostionice
Lirski subjekt apostrofira ženi

Hrvatska književnost u 20. st.

Od 1914. - 1952. Ekspresionizam
Prvo razdoblje: 1914. - 1928.
Drugo razdoblje: 1928.- 1952.
Druga moderna- 1952. - 1969.
Postmodernizam - od 1970.

Druga moderna → obilježja: usmjerenost na europsku i svjetsku književnost, sloboda

umjetničkog izražavanja, stilski pluralizam
Časopisi: Krugovi, Razlog
Krugovaši: 1952. - 1958.
Razlogovci: 1962. - 1969.
Pjesništvo: Ivan Slamnig, Slavko Mihalić, Josip Pupačić (krugovaši)
Proza → lik intelektualac, radnja se dovija u suvremenoj urbanoj sredini, monološko
asocijativna struktura
→Tema otuđenosti i besmisla
→Egzistencijalistički roman
→ Glavni predstavnik: Ranko Marinković

Ranko Marinković
Novelistička zbirka Ruke
Drama Glorija
Roman Kiklop

Kiklop (1965.)
Druga moderna + postmodernizam
Vrijeme radnje: 1940. Uoči WWIII
Antiratna tematika, moderni egzistencijalistički roman, intertekstualnost s Odisejom (Kiklop u
Odiseji jede ljude, Kiklop predstavlja rat), glavni lik Melkior Tresić, prijatelji Maestro, Ugo
(boem), Atma (kiromant = proricatelj sudbine, špijun)
Dvije fabularne linije: Imaginarna (brodolomci i kanibali) i realna
Pripovijedni postupci: introspekcija (unutarnji svijet lika), parodiranje, intertekstualnost, jezične
igre
Postmodernistička obilježja