28. 06.
2016
ČULO SLUHA
Fiziologija sa patofiziologijom
• Uloga uha kao organa čula sluha nije samo da registruje zvuke,
već i da ih lokalizuje (uloga u orjentaciji).
• Uho može registrovati lokaciju odakle zvuk dolazi.
• Uho koje je okrenuto izvoru zvuka registruje zvuk ranije od
onog na suprotnoj strani, odnosno čuje ga glasnije.
• Ove razlike u čujnosti se prerađuju u mozgu i dobijaju se
informacije o lokaciji sa koje dolazi zvuk.
• Međutim za određivanje tačne lokacije zvuka čovjeku nije
dovoljno samo čulo sluha, već i čulo vida.
• Kod drugih životinja npr. sljepih miševa i delfina je dovoljno
samo čulo sluha da bi tačno registrovali izvor. Oni zapravo vide
zvukom.
• Ove životinje emituju ultazvučne signale, koji se odbijaju od
mete. Odbijene signale registruju vrlo osjetljivim čulom sluha.
Na slučnom principu rade sonari i radari.
Uho uopšte
• Uši registruju zvučne (mehaničke) talase i pretvaraju ih u
elekrične signale, koji se šalju u centralne strukture gdje se ti
signali ”dešifruju” i nastaje osjećaj sluha.
• Ljudsko uho može registrovati zvučne talase frekvencije od
16 do 20.000 herca.
• U starosti je ovaj raspon manji zbog brojnih degenerativnih
promena.
• Neke životinje kao npr. slon mogu da registruju dublje
frekvencije, odnosno frekvencije u infrazvuku.
• Druge kao npr. sljepi miš, delfin mogu registrovati znatno
veće frekvencije nego čovjek, odnosno frekvencije u
ultrazvuku.
Uho kao periferni organ čula sluha
• Uho je podjeljeno na spoljašnje, srednje i unutrašnje.
• Spoljašnje uho čini: ušna školjka i spoljašnji slušni kanal
• Srednje uho čini bubna opna, bubna duplja, slušne koščice,
mišići srednjeg uha i mastoidna šupljina. Srednje uho je
Eustahijevom tubom povezano sa ždrelom.
• Unutrašnje uho se sastoji iz vestibularnog lavirnita koga čine
polukružnih kanalići i vestibulum, i iz puža (lat.cohlea).
• Čekić (malleus) je pričvršćen za bubnu opnu, a za njega je
pokretno vezan nakovanj (incus). Između srednjeg i unutrašnjeg
uha je ovalno okno na koje naleže uzengija (stapes). Zvučna
treperenja izazivaju treperenja bubne opne, pa se preko slušnih
koščica i ovalnog okna prenose na perilimfu.
1
 28. 06. 2016

AKUSTIČKI PUT

• Kortijev organ-receptor
n. cochlearis I
• Kohlearna jedra
Lemniscus lateralis II
• Corpus geniculatum mediale
Radiatio acustica III
• Akustički centar

• Osnovna jedinica je Bel i ona prestavlja dekadni logaritam odnosa dva

AUDIOLOGIJA nivoa snage signala. Ovaj jedinica se koristi jer je praktičnija za račun.
Prvobitno je korišćena u proračunima audio signala, a poznato je da
ljudsko uho reaguje logaritamski na promenu jačine signala.
• Decibel: jedinica koja prikazuje relativan odnos snage dva signala, u
našem slučaju odnos snage ili jačine polja dva signala. Ona predstavlja
• Ušna školjka - stereofonska uloga, kanal - rezonacija. neimenovan broj, slično kao i procenat.
• Srednje uho - odnos površina, efekat poluge, rezonancija.
Nadoknada impedance (99,9% zvuka bi se odbilo).
• Unutrašnje uho - transformacija mehaničke energije
putujućih talasa u bioelektricnu. Visoke frekvencije se
primaju pri bazi, a 95% vlakana ide ka unutrašnjim čulnim
celijama. Analiza frekvencije i intenziteta.
• Centralni slušni putevi - složen sistem ipsi i kontra
aferentnih puteva i eferentnih veza (gornja oliva, donji
kolikulus, medijalno genikulatno telo i kora).

2
 28. 06. 2016

Zvučni talasi
• Zvuk je osećaj koji nastaje kada longitudinalne vibracije molekula u
spoljašnjem okruženju udare na membranu timpani.
• Ako se te vibracije prikažu kao promene pritiska na bubnoj opni,
amplituda talasa odredjuje jačinu zvuka, a frekvenca talasa visinu zvuka.
• Jačina: 0 – 140 decibela;
• Visina: 20 do 20000 Hz;
• Najveća osetljivost kod čoveka : 1000 do 3000 Hz;
• Normalan razgovor 65 dB;
• Šaputanje – 20 dB;
• Zvučni pritisak veći od 100 dB može da ošteti
senzorni sistem kohlee, što zavisi od intenziteta,
frekvence i dužine izlaganja zvuku

Ispitivanje sluha
• kvantitativno i kvalitativno Kvalitativne metode:
• Kvantitativne metode: šapat (Vox parva) i glasni govor ( Vox magna)?
• Laka 4-6m, srednje teška 1-4m i teška nagluvost manje od 1m 1. Ispitivanje zvučnim viljuškama

2. Audiometrija

Ispitivanje zvučnim viljuškama

• Weber-ov test- koštana provodljivost

• Rinne-ov test - dužina trajanja vazdušne i koštane provodljivosti na istom
uvu bolesnika
• Schwabachov test-trajanje koštane provodljivosti bolesnikovog i
ispitivačevog uha
• Gelle-ov test- pokretljivost lanca slušnih koščica

3
 28. 06. 2016

Audiometrija Audiogram normalnog stanja sluha

• Audiogram- šrafirani formular
• U audiogramu normalnog stanja sluha linija vazdušne provodljivosti
je plave boje dok je linija koštane provodljivosti crvene
• Crvena linija je smještena ispod plave za nekih 5-10dB

• Generatror zvuka proizvodi tonove u rasponu od 125 Hz do 12

000 Hz, a posebni ugrađeni pojačivači mogu povećati
intenzitete tonova od 0 do 120 dB
• Camera silentia
• Tonalna liminarna audiometrija

Audiogram konduktivne nagluvosti

• Krivulja vazdušne provodljivosti je smještena ispod
praga normalnog sluha i linije koštane provodljivosti
karakterističnije na niskim frekvencijama
• Krivulja koštane provodljivosti je očuvana i nalazi se
iznad krivulje vazdušne provodljivosti
• Razlika između linija se naziva KOHLEARNA REZERVA
ili negativni rin

Audiogram konduktivno perceptivne

Audiogram perceptivne nagluvosti
• Odnos krivulja je normalan, ali i vazdušna i koštana krivulja pokazuju
najčešće pad od niskih ka visokim frekvencijama
• Koštana rezerva ne postoji
nagluvosti
• Obe krivulje imaju pad prema višim frekvencijama, ali je krivulja
koštane provodljivosti iznad krivulje vazdušne provodljivosti
• Postoji izvjesna kohlearna rezerva

4
 28. 06. 2016

Još se koriste:
Posljedice oštećenja sluha

1. Supraliminarna tonalna audiometrija • Zavise od momenta nastanka i intenziteta.

2. Govorna audiometrija • Razvoj jezika i govora: samo 20% djece sa teškim
3. Audiometrija električnih odgovora ostećenjem razvije verbalnu komunikaciju, dok ostalo nije
zahvaćeno.
4. Impedansmetrija
• Psihološke posljedice (kognitivne funkcije, emocije):
senzorne funkcije su iste ili slabije nego kod osoba sa
normalnim sluhom, emocionalni problemi su teži kod
kasnijeg nastanka hendikepa.
• Socijalne posledice (porodični život, lična i posredna
komunikacija, zaposlenost, zarada): 90% gluve djece je
rodjeno u braku gde roditelji cuju, oni u 80% sklapaju brak sa
gluvom osobom, ali 90% njihove djece čuje.

Rehabilitacija oštećenog sluha Vestibularni sistem

• REHABILITACIJA OSTEĆENOG SLUHA

Teško ostećenje sluha ima 0,002% populacije, od toga preko polovine je
nastalo postlingvalno.
• REHABILITACIJA: sumnja, dijagnoza, tretman i trening.
• APARATI = auditivni amplifikatori (mikrofon, pojačalo, umetak)
• Propisuju se kod obostranog ostećenja sluha preko 40 dB (ako je prag
sluha na jednom uhu ispod 75 dB aparat je za bolje uho, a u ostalim
okolnostima je za slabije uho).
• Najvažnija karakteristika je dobitak (gain) za odredjenu Hz.
• Modeli: retroaurikularni, intrakonhalni, dzepni, u okviru naocara,
vibrotaktilni, kohlearni implantati.
• Priključivanje na druge aparate audiovizuelne komunikacije
• Cochlear implants

HVALA NA PAŽNJI