MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Dijagram kidanja (dijagram sila-produljenje) za “meki” čelik

(’ + P)

Napomena: Pogledati video - Dijagram kidanja I

27

27

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Dijagram kidanja (dijagram sila-produljenje) za “meki” čelik (’+P)

Fm – maksimalna sila, N
Fk – sila u trentku loma, N
Područje ∆Lu– produljenje nakon
plastičnih
loma, mm
Područje deformacija
elastičnih
deformacija

∆L
∆Lu

Fe – sila razvlačenja ili tečenja, N

FeH – gornja sila razvlačenja, N

FeL – donja sila razvlačenja, N 28

28

1
 MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Dijagram “naprezanje – istezanje”

Iznosi sila pri statičkom vlačnom pokusu ne daju pravi uvid

u mehaničku otpornost materijala ukoliko se ne uzme u
obzir površina poprečnog presjeka epruvete, te umjesto sile
(F) ne uvede naprezanje (), koje se određuje izrazom:

F F – sila, N
= 2 S0 – početna površina presjeka, mm2
S 0 , N/mm

1 Pa (Pascal)= 1 N/m2
1 N/mm2 = 1MN/m2 = 1 MPa 29

29

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

• Ukoliko se produljenje L podijeli s početnom mjernom

duljinom Lo dobiva se relativno produljenje ili istezanje ( )
prema izrazu:

L mm L
= , ili =  100, %
L0 mm L0

30

30

2
 MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala
F
= Iz dijagrama F - L dobiva se dijagram  - 
S0 (naprezanje-istezanje) za “meki” čelik (’ + P)
F, N
Fm
FeH

FeL
Fk

L
 = L
 = L0
L0
31

ΔL, mm
31

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

FeH N
ReH = , Gornja granica razvlačenja
S 0 mm 2

FeL N
ReL = , Donja granica razvlačenja
S 0 mm 2

Fm N
Rm = , Vlačna čvrstoća
S 0 mm 2

Fk N
( Rk ) = , Konačno naprezanje
S 0 mm 2
32

32

3
 Dijagram “naprezanje – istezanje”
σ, N/mm2

Rm
ReH σa

ReL
Rk

L
 = u
L0

 pl  el ε, mm/mm
33

33

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Vrijednost istezanja nakon loma određuje se prema izrazu:

Lu − L0 Lu mm
u = = ,
L0 L0 mm
Statičkim vlačnim pokusom utvrđuje se i istezljivost materijala A.
a definirana je sljedećim izrazom :

A =  u100 , %

Kontrakcija (suženje) je smanjenje presjeka nakon loma:

S 0 − Su
Z= 100,%
S0 34

34

4
 MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Budući da iznos istezljivosti (A) ovisi o tome da li je ta veličina

određena na kratkoj ili dugoj epruveti obvezno se označuje s
odgovarajućim indeksom:
- za proporcionalne ispitne uzorke
L0 = 5,65 S 0 → A (A5,65)

L0 = 11,3 S 0 → A11,3

- za neproporcionalne ispitne uzorke

A80 određeno na L0= 80 mm
Vrijednost istezanja za dugu i kratku nisu jednake:
A > A11,3 35

35

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Hooke-ov zakon

 = E 
E = / Modul elastičnosti ili
Young-ov modul, N/mm2

36

36

5
 MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Vrijednosti modula elastičnosti E za pojedine

materijale 2

Materijal E, N/mm2
Čelik 210000

Sivi lijev 110 000 - 160000

Cu i Cu legure 105000

Al i Al legure 70000

37

37

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Dijagrami naprezanje - istezanje za neke metalne materijale

1 - “meki” čelik (’+P)

2 - “tvrdi” čelik (M, B)

3 - sivi lijev

4 – mjed (legura CuZn)

5 – aluminij (tehnički čisti)

38

38

6
 MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Dijagrami naprezanje - istezanje za polimerne materijale

*Radi usporedbe

39

39

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Konvencionalna granica razvlačenja Rp 0,2

Iz kvalitativnih dijagrama  -  proizlazi da je jedino kod “mekog”

čelika izražena granica razvlačenja.

Granica razvlačenja je s gledišta dimenzioniranja strojarskih

proizvoda najznačajnija veličina, jer se kod elemenata strojeva i
dijelova konstrukcija ne smije pojaviti plastična – trajna
deformacija.

Zbog toga se kod materijala kod kojih nije izražena granica

razvlačenja uvodi konvencionalna (dogovorena) granica
razvlačenja Rp0,2.
40

40

7
 MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Konvencionalna granica razvlačenja Rp0,2 je ono naprezanje

koje nakon rasterećenja epruvete izaziva trajnu (plastičnu)
deformaciju od 0,2%.

Epruveta

Ekstenzometar

41

41

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Zahtjevana rezolucija
uređaja za očitanje
produljenja: 0,001 mm
Sila, F, kN

Produljenje ΔL, mm 42

42

8
 MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Vrste ekstenzometara

Kontaktni

Bezkontaktni

43
Laserski Video
43

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Određivanje konvencionalne granice razvlačenja

44

44

9
 MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

UTJECAJ TEMPERATURE NA REZULTATE STATIČKO

VLAČNOG ISPITIVANJA (SVI)

• Sniženje ili povišenje temperature može utjecati na

strukturno stanje materijala.

• Zato promjena temperature može utjecati i na ona

mehanička svojstva koja se određuju statičkim
vlačnim ispitivanjem.

45

45

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Statičko vlačno ispitivanje pri povišenim

temperaturama

• S ciljem utvrđivanja ponašanja materijala pri povišenim

temperaturama, statičko vlačno ispitivanje može se provesti na
epruveti koja je tijekom ispitivanja ugrijana na određenu
temperaturu.

• Takovo ispitivanje provodi se na materijalima koji će u eksploataciji

biti pri povišenoj temperaturi (kotlogradnja, energetska postrojenja i
sl.).

• Utjecaj povišene temperature na rezultate statičkog vlačnog

ispitivanja općeg konstrukcijskog čelika prikazan je na sljedećem
dijagramu.
46

46

10
 MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

σ, N/mm2

400 
300
200KC
N/mm2
400
120K0C

500
220K0C
200
600
320K0C

420K0C
700

 mm/mm
0,2 0,4 0,6 ɛ, mm/mm 47

47

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

• Na osnovi prethodnog dijagrama može se zaključiti da s

povišenjem temperature:
– Iznos vlačne čvrstoće Rm opada
– Iznos granica razvlačenja ReH i ReL opada, te postaju
slabije izražene. Pri višim temperaturama potrebno je
odrediti konvencionalnu granicu razvlačenja
– Modul elastičnosti E opada, te se smanjuje nagib
Hooke-ovog pravca
– Iznos istezljivosti A (i kontrakcije Z) se povećava.

48

48

11
 MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Općenito, iznosi značajki koje karakteriziraju otpornost materijala

- ReH
- ReL
se smanjuju
- Rm i
-E

a iznosi značajki koje pokazuju deformabilnost materijala

-A
se povećavaju
-Z
49

49

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

50

50

12
 MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Statičko vlačno ispitivanje pri sniženim temperaturama

• Da bi se utvrdio utjecaj snižene temperature na rezultate
statičkog vlačnog ispitivanja epruvetu treba kontinuirano
tokom ispitivanja ohlađivati u odgovarajućoj komori.

• Utjecaj snižene temperature na rezultate statičkog vlačnog

ispitivanja prikazan je sljedećim dijagramom

51

51

MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

σ, N/mm2

ɛ, mm/mm
52

52

13
 MATERIJALI I – Mehanička svojstva materijala

Iz prethodne slike može se zaključiti:

– Vlačna čvrstoća Rm se povećava
– Granice ravlačenja ReH i ReL se povećavaju i postaju
jače izražene
– Istezljivost A (i kontrakcija Z) se smanjuju
– Modul elastičnosti E ostaje isti.

Značajke koje karakteriziraju otpornost (osim E) se

povećavaju (ReH i ReL, Rm ), a značajke koje karakteriziraju
deformabilnost A (i Z) se smanjuju.

53

53

14