Upute LVJ AOS

Sveučilište u Rijeci
TEHNIČKI FAKULTET
Zavod za automatiku i elektroniku
ANALOGNA OBRADA SIGNALA
UPUTE ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE

(2. dopunjeno izdanje)
Nino Stojković
Vedran Grudenić
Nikola Baćac
Rijeka, siječanj 2014.

Predgovor
Ove su Upute namijenjene studentima kao pomoć pri izvođenju laboratorijskih vježbi iz
predmeta Analogna obrada signala koji se održava na diplomskom sveučilišnom studiju
Elektrotehnika na Tehničkom fakultetu u Rijeci. One pokrivaju gradivo izneseno na
predavanjima i u udžbeniku iz navedenog predmeta i dodatni su izvor stjecanja znanja iz tog
područja.
Vježbe su podijeljene na dva tematska dijela. Prvi dio obuhvaća gradivo izneseno u
Poglavljima 3 i 4 u udžbeniku, koje se bavi signalima i pripadnom Fourierovom analizom. Ove
se vježbe izvode na računalima korištenjem programskog alata MATLAB. Drugi dio obuhvaća
gradivo izneseno u Poglavlju 5 u udžbeniku, u kojem su obrađeni analogni električki filtri. Ove
se vježbe izvode na maketama.
Prije dolaska na vježbe potrebno je proučiti teorijsku građu vezanu uz određenu vježbu.
Sva potrebna znanja nalaze se u udžbeniku "Analogna obrada signala". Vježbe treba izvesti
savjesno, precizno i u cijelosti, popunjavajući Upute upisujući tražene odgovore i ucrtavajući
dobivene rezultate. Po završetku svih vježbi, Upute se predaju predmetnom nastavniku na
ocjenjivanje.
Autori
2
Analogna obrada signala _____Laboratorijske vježbe
Računanje i crtanje spektra signala

1. Za sve operacije moraju biti definirane simboličke varijable t i w.
syms t w
2. Funkcija u vremenskoj domeni (označava se malim slovom f) definira se jednostavno:
f = sin(t)
f = cos(5*t)
f = 2/t
Iznimka su funkcije Step (tj. Heaviside) i Dirac, koje se moraju definirati kao:
f = sym('Heaviside(t)')
f = sym('Dirac(t)')
Pri tome je važno da imena tih dviju funkcija moraju počinjati velikim slovom.
Napomena: ako se dirac.m i heaviside.m nalaze u tekućem direktoriju, onda se ne mora
koristiti naredba sym.
2
npr. funkcija f (t )  e t S (t ) može se definirati kao
f = exp(-t^2) * sym('Heaviside(t)')
ili f = sym('exp(-t^2)*Heaviside(t)')
ili f = exp(-t^2)*Heaviside(t); % heaviside.m u direktoriju
3. Za tako definiranu funkciju (f), prijelaz iz vremenske domene u frekvencijsku i obrnuto dobija
se funkcijama:
F = fourier(f)
f = ifourier(F)
Transformacije se mogu računati i pomoću naredbe za integriranje int, ali samo ako rješenje
ne sadrži Heaviside ili Dirac funkciju, što bitno umanjuje mogućnosti korištenja te naredbe.
npr. ako se funkciju f (t )  sin(t ) pokuša transformirati pomoću
F = int(sin(t)*exp(-i*w*t),t,-inf,inf) % ne moze
% rješenje je -i*pi*(Dirac(w-1)-Dirac(w+1))
% i zato Matlab javlja grešku
Matlab neće izbaciti rješenje jer ono sadrži Dirac funkciju. Međutim, za taj isti primjer može
se koristiti naredba int ako se želi provjeriti rezultat, dakle za inverznu Fourierovu
transformaciju, jer je poznato rješenje f (t )  sin(t ) .
F = sym('-i*pi*(Dirac(w-1)-Dirac(w+1))')
f = simple(int((F)*exp(i*w*t),w,-inf,inf))/(2*pi) % moze
3
Ugrađene funkcije fourier i ifourier za većinu izraza daju eksplicitno rješenje.
4. Za odvajanje realnog i imaginarnog dijela koriste se izrazi:
Fre = real(F)
Fim = imag(F)
5. Za crtanje funkcije u vremenskoj ili frekvencijskoj domeni mogu se koristiti naredbe:
ezplot(f)
ezplot(Fre)
ezplot(Fim)
ili u obliku:
ezplot(f,[xmin xmax]) % os apscisa ide od xmin do xmax
6. Drugi način crtanja funkcije je pomoću naredbe plot, za što je potrebno prvo definirati
vektor vremena (t), odn. frekvencije (w). U tom slučaju, ne mogu se koristiti izrazi dobiveni
Fourierovim transformacijama, jer se više ne radi sa simboličkim varijablama, nego
numeričkim. Zato se moraju modificirati izrazi kako bi se ostvarilo vektorsko množenje:
2
 
npr.za crtanje funkcije F ( )    e 4
2
w = linspace(-10,10,100);
F = -1/2 * pi^(1/2) * w .* exp(-1/4 * w .^ 2);
plot(w,F);
Primjer.
Potrebno je izračunati i nacrtati spektar signala f (t )   (t ) .
syms t w;
f = sym('Dirac(t)');
% Fourierova transformacija integriranjem

F = int(f*exp(-i*w*t),t,-inf,inf);
% ili direktno
F = fourier(f);
% Crtanje
figure;
ezplot(F);
% ili
w = linspace(-10,10,100);
F = linspace(1,1,100); % za Dirac-a je F(w) = 1
plot(w,F);
4
VJEŽBA 1. Određivanje spektra pravokutnog impulsa
Na ovom primjeru usporedit će se rješenja dobivena ugrađenim Matlab-ovim funkcijama za

računanje Fourierove transformacije s rješenjima koje se dobiju integracijom.
Pravokutni impuls je signal definiran na sljedeći način:
f(t)
1 1 t  to
f (t )  
0 t  to
-t0 t0 t
Za signal f(t) prikazan slikom potrebno je za t0=5:
a) odrediti spektar signala koristeći definicijski integral, funkcija int:
 to
 j t
F ( )   f (t ) e dt   e  j  t dt ,
 to
Dobiveno rješenje u eksponencijalnom obliku pojednostavniti funkcijom simple.
Program:
Rješenje u eksponencijalnom obliku: ______________________________________________
Pojednostavljeno rješenje: ______________________________________________________
5
Nacrtati dobiveni spektar.
F(ω)
10
-2
-4
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5
Proširiti frekvencijsko mjerilo na područje [-15,15]. Pogledati dobivenu sliku. Za vrijednosti

frekvencija ±∞, komponente spektra teže __________________________________________ .
b) odrediti spektar koristeći Matlab-ovu funkciju fourier
Program:
Rješenje: ____________________________________________________________________
Usporediti dobiveno rješenje i sliku spektra s prethodnim rezultatima.
____________________________________________________________________________ .
6
c) iz spektra F() odrediti vremensku funkciju f(t) pomoću izraza:
1  j t
f (t )   F ( ) e d
2  
Rješenje pojednostavniti funkcijom simple.
Program:
Da li MATLAB zna prepoznati da je vremenska funkcija pravokutni impuls? _____________
Da li MATLAB zna nacrtati dobivenu vremensku funkciju? ___________________________
d) odrediti vremensku funkciju f(t) koristeći funkciju ifourier
Program:
Rješenje: ____________________________________________________________________
Nacrtati dobivenu vremensku funkciju.

f(t)
2
1.5
0.5
-0.5
-1
-10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10
7
VJEŽBA 2. Fourierova transformacija realne parne funkcije
Za računanje spektra realne parne funkcije mogu se koristiti izrazi:

FRe ( )  2   f (t ) cos t dt
0
FIm ( )  0
2
Za primjer provjere ovih relacija odabrana je realna parna funkcija f (t )  e  t .
a) odrediti spektar signala koristeći Fourierov integral za parne funkcije
Program:
Rješenje: ____________________________________________________________________
Nacrtati zadanu vremensku funkciju i dobiveni spektar.

f(t) F(ω)
1 1.8
0.9 1.6
0.8
1.4
0.7
1.2
0.6
1
0.5
0.8
0.4
0.6
0.3
0.2 0.4
0.1 0.2
0 0
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 -5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5
8
b) odrediti spektar signala koristeći definicijski Fourierov integral
Program:
Rješenje: ____________________________________________________________________
Dobiveno rješenje i slika spektra su ______________________________________________ .
Zadana vremenska funkcija je neperiodična i dobiveni spektar je _______________________ .
9
VJEŽBA 3. Fourierova transformacija realne neparne funkcije
Za računanje spektra realne neparne funkcije mogu se koristiti izrazi:
FRe ( )  0

FIm ( )  2   f (t ) sin  t dt .
0
2
Za primjer provjere ovih relacija odabrana je realna neparna funkcija f (t )  t  e  t .
a) odrediti spektar signala koristeći Fourierov integral za neparne funkcije
Program:
Rješenje: ____________________________________________________________________
f(t) F(ω)
0.5 0.8
0.4
0.6
0.3
0.4
0.2
0.2
0.1
0 0
-0.1
-0.2
-0.2
-0.4
-0.3
-0.6
-0.4
-0.5 -0.8
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 -5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5
10
b) odrediti spektar signala koristeći definicijski Fourierov integral
Program:
Rješenje: ____________________________________________________________________
Zašto se u dobivenom rješenju u ovom slučaju javlja imaginarna jedinica, a u prethodnom ne?
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
11
VJEŽBA 4. Fourierove transformacije trigonometrijskih funkcija
Na ovoj vježbi pokazuju se Fourierove transformacije trigonometrijskih funkcija:
 F ( )    (  o )   (  o )
F
f (t )  cos (ot )
 F ( )  j  (  o )   (  o )
F
f (t )  sin (ot )
a.1) odrediti spektar signala f (t )  2 sin(5t ) koristeći funkciju fourier
Program:
Rješenje: ____________________________________________________________________
f(t) F(ω)
4 15
3
10
2
5
1
0 0
-1
-5
-2
-10
-3
-4 -15
-4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 -10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10
Vremenska funkcija je periodična i dobiveni spektar je ______________________________.
12
a.2) odrediti spektar signala f (t )  2 sin(5t ) koristeći definicijski integral, funkcija int
Program:
Da li MATLAB zna odrediti rješenje? ____________________________________________
a.3) odrediti spektar signala f (t )  2 sin(5t ) koristeći Fourierov integral za neparne

funkcije
Program:
Da li MATLAB zna odrediti rješenje? ____________________________________________
Što znači dobivena poruka za rješenje NaN? _______________________________________ .
13
b) odrediti spektar signala f (t )  2 cos (t )  3 cos(2t )  4 cos(3t )
Program:
Rješenje: ____________________________________________________________________
f(t) F(ω)
10 25
8
20
6
4
15
2
0 10
-2
5
-4
-6
0
-8
-10 -5
-10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10 -5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5
14
c.1) iz spektra signala F ( )  πδ(  4)  δ(  2)  δ(  2)  δ(  4) odrediti vremensku
funkciju koristeći funkciju ifourier
Program:
Rješenje: ____________________________________________________________________
Nacrtati dobivenu vremensku funkciju i zadani spektar.
f(t) F(ω)
4 25
3 20
2 15
1 10
0 5
-1 0
-2 -5
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 -5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5
15
c.2) iz spektra signala F ( )  πδ(  4)  δ(  2)  δ(  2)  δ(  4) odrediti vremensku
funkciju koristeći definicijski integral, funkcija int
Program:
Pogledati dobiveni valni oblik vremenske funkcije i analitičko rješenje. Da li je dobiveno isto
rješenje kao u prethodnom slučaju? _______________________________________________.
Koja trigonometrijska relacija dokazuje da je rješenje isto? ____________________________
16
VJEŽBA 5. Određivanje spektara funkcija Dirac i Heaviside.
Na ovoj vježbi pokazuju se Fourierove transformacije funkcija δ(t) i S(t):
F
f (t )  δ (t )  F ( )  1
F 1
f (t )  S (t )  F ( )  πδ( )  j

a.1) odrediti spektar signala f (t )  δ (t ) koristeći funkciju fourier:
Program:
Rješenje: ____________________________________________________________________

f(t) F(ω)
25 2
20
15 1
10
5 0
-5 -1
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 -5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5
a.2) odrediti spektar signala f (t )  δ (t ) koristeći definicijski integral, funkcija int:
Program:
17
b.1) odrediti spektar signala f (t )  S (t ) koristeći funkciju fourier:
Program:
Rješenje: ____________________________________________________________________
f(t) F(ω)
2 1.2
0.8
1 0.4
0 -0.4
-0.8
-1 -1.2
-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 -10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10
Dobiveni spektar je ___________________________________________________________ .
b.2) odrediti spektar signala f (t )  S (t ) koristeći definicijski integral, funkcija int:
Program:
Da li program zna odrediti rješenje? ______________________________________________
18
VJEŽBA 6. Butterworthova aproksimacija
Na vježbi je pokazano određivanje prijenosne funkcije filtra aproksimacijom po Butterworthu.

Polovi prijenosne funkcije H(s) kod ove aproksimacije dobiju se iz relacije
 2k  1   2k  1 
sk   sin     j cos  , k  1,2,..., n (6.1)
 2n   2n 
i leže u lijevoj poluravnini kompleksne s-ravnine, na jediničnoj kružnici u slučaju normirane

frekvencije, odnosno na kružnici polumjera frekvencije pola za denormiranu frekvenciju. Za
filtar 4. reda dobiju se dva para konjugirano kompleksnih polova, što je prikazano Slikom 6.1.
j
sp1
sp2

sp3
sp4
Slika 6.1. Razmještaj polova uz Butterworthovu aproksimaciju prijenosne funkcije 4. reda
Prijenosna se funkcija iz polova dobiva preko relacije
1
H s   (6.2)
s  sp1 s  sp2 s  sp3 s  sp4 
Sparivanjem konjugirano kompleksnih parova dolazi se do normiranog zapisa
p1 p2
H s    (6.3)
2 p1 2 2 p2 2
s  s  p1 s  s  p2
Qp1 Qp2
Kako se radi o normiranoj prijenosnoj funkciji to je u ovom slučaju frekvencija pola jednaka
jedinici.
Denormiranje na stvarnu frekvenciju izvodi se pomoću NP-NP transformacije
s
s (6.4)
g
koja se primjenjuje na normiranu prijenosnu funkciju filtra.
19
a) odrediti normiranu prijenosnu funkciju NP filtra 4. reda uz Butterworthovu

aproksimaciju
Prijenosne funkcije 2. reda:
H 1 s   H 2 s  
Ukupna prijenosna funkcija:
H s   
H s  
Nacrtati Bodeov prikaz prijenosne funkcije.
Bode Diagram
Magnitude (dB)
20
-20
-40
-60
-80
-100
Phase (deg)
0
-90
-180
-270
-360
-1 0 1
10 10 Frequency (rad/sec) 10
20
b) odrediti denormiranu prijenosnu funkciju uz graničnu frekvenciju fg=1kHz.
Frekvencijska transformacija NP-NP:
Prijenosne funkcije 2. reda:
H 1 s   H 2 s  
Ukupna prijenosna funkcija:
H s  
Bode Diagram
Magnitude (dB)
20
-20
-40
-60
-80
-100
Phase (deg)
0
-90
-180
-270
-360
3 4 5
10 10 10
Frequency (rad/sec)
21
Nacrtati Bodeov prikaz prijenosne funkcije u propusnom području.
Bode Diagram
Magnitude (dB)
5
-5
-10
-15
-20
Phase (deg)
0
-90
-180
-270
3 4
10 10
Frequency (rad/sec)
Korištenjem pushbuttona Zoom In precizno odrediti graničnu frekvenciju u Hz.
____________________________________
Program:
22
VJEŽBA 7. Chebysheva aproksimacija
Na vježbi je pokazano određivanje prijenosne funkcije filtra s aproksimacijom po Chebyshevu.

Polovi prijenosne funkcije H(s), normirani na graničnu frekvenciju ωg(-3dB)=1, dobiju se iz
relacije
 2k  1   2k  1 
sh    sin   ch    cos 
 2n   2n 
sk    j , k  1,2,..., n (7.1)
1 1 1 1
ch Arch  ch Arch 
n  n 
gdje se pomoćna varijabla  računa preko relacije
1 1 1 1 1 
  Arsh   ln  1  2  (7.2)
n   n   
pri čemu konstanta  određuje valovitost. Polovi leže u lijevoj poluravnini kompleksne s-ravnine,
na elipsi čija je mala poluos jednaka shΦ, a velika poluos chΦ. Za filtar 4. reda dobiju se dva
para konjugirano kompleksnih polova, što je prikazano Slikom 7.1.
j
sp1
sp2
sp3
sp4
Slika 7.1. Razmještaj polova uz Chebyshevu aproksimaciju 4. reda
Prijenosna se funkcija dobiva iz polova preko relacije
k0 sp1sp 2 sp3sp4
H s   (7.3)
s  sp1 s  sp2 s  sp3 s  sp4 
Sparivanjem konjugirano kompleksnih parova dolazi se do normiranog zapisa
k p1 2 k p2 2
H s  
p1 p2
 (7.4)
 p1  p2
s2  2
s   p1 s2  2
s   p2
Qp1 Qp2
23
Normirana pojasno-propusna prijenosna funkcija 4. reda računa se iz nisko-propusne prijenosne

funkcije 2. reda pomoću NP-PP transformacije
s 2  02
s (7.5)
Bs
pri čemu su centralna frekvencija i širina pojasa normirane vrijednosti. Za denormiranu

prijenosnu funkciju u NP-PP transformaciju uvrštavaju se stvarne vrijednosti frekvencije i širine
pojasa.
a) odrediti normiranu prijenosnu funkciju PP filtra 4. reda uz centralnu frekvenciju ω0=1,

širinu pojasa 0.25 i valovitost 0.5dB, uz normiranu graničnu frekvenciju ωg(-3dB)=1
NP prijenosna funkcija 2. reda:
H NP s  
Parametri NP prijenosne funkcije:
k0   NP  Q NP 
Obje PP sekcije 2. reda imaju isti Q-faktor:
2
Q NP 0 B 2 NP
2  B 2 NP
2  2 2
Q  Q1  Q2  4  4    4 B  NP 
2   NP  B  02   02  2
Q NP  02
 
Gornja granična frekvencija:
2
 NP
Q   NP  B   0 Q 2  B 2 2
 4Q NP
 02
2  
2  Q NP
Donja granična frekvencija:
1
1  
2
24
Pojačanja obje sekcije:

k  k1  k 2  k 0  Q  B  NP 
0
PP prijenosna funkcija 4. reda kao umnožak dviju PP prijenosnih funkcija 2. reda:
H 1 s   H 2 s  
H s  
Bode Diagram
Magnitude (dB)
20
-20
-40
-60
-80
Phase (deg)
180
90
-90
-180
-1 0 1
10 10 10
Frequency (rad/sec)
25
Bode Diagram
Magnitude (dB)
5
-5
-10
-15
Phase (deg)
180
90
-90
-180
-0.1 0 0.1
10 10 10
Frequency (rad/sec)
b) odrediti denormiranu prijenosnu funkciju uz centralnu frekvenciju f0=1kHz i širinu

pojasa 250Hz.
Normirana NP prijenosna funkcija 2. reda:
H NP s  
Frekvencijska transformacija NP-PP
Denormirana prijenosna funkcija 4. reda:
H s  
26
Bode Diagram
Magnitude (dB)
0
-20
-40
-60
-80
Phase (deg)
180
90
-90
-180
3 4 5
10 10 10
Frequency (rad/sec)
Bode Diagram
Magnitude (dB)
0
-5
-10
-15
Phase (deg)
180
90
-90
-180
3.7 3.8 3.9
10 10 10
Frequency (rad/sec)
27
Korištenjem pushbuttona Zoom In precizno odrediti:
valovitost u dB: ___________________________________________
centralnu frekvenciju u Hz: __________________________________
donju graničnu frekvenciju u Hz: _____________________________
gornju graničnu frekvenciju u Hz: ____________________________
Provjeriti vezu između graničnih i centralne frekvencije.
_________________________________________________________
Program:
28
VJEŽBA 8. Besselova aproksimacija
Na vježbi je pokazano određivanje prijenosne funkcije filtra s aproksimacijom po Besselu.

Prijenosna funkcija dobiva se preko relacije
k0
H s   (8.1)
B s 
Nazivnik prijenosne funkcije predstavlja Besselove polinome. Prva dva polinoma jednaka su:
B0 s   1 (8.2)
B1 s   s  1 (8.3)
Ostali polinomi dobiju se preko rekurzivne formule
Bn s   2n  1Bn 1 s   s 2 Bn  2 s  (8.4)
Normiranje prijenosne funkcije na graničnu frekvenciju ωg(-3dB)=1 vrši se supstitucijom
s  T0  s (8.5)
Denormiranje na stvarnu frekvenciju izvodi se pomoću NP-VP transformacije
g
s (8.6)
s
koja se primjenjuje na normiranu prijenosnu funkciju filtra.
Ova je aproksimacija pogodnija za realizaciju filtara koji imaju zahtjev za što linearnijom fazom,
a nisu tako strogi zahtjevi za selektivnošću komponenti amplitudnog spektra. U tome se razlikuje
od Butterworthove i Chebysheve aproksimacije kod kojih je bitniji izgled amplitudno
frekvencijske karakteristike od fazno frekvencijske karakteristike, odnosno kod kojih je bitna što
veća selektivnost.
a) odrediti normiranu prijenosnu funkciju VP filtra 4. reda uz Besselovu aproksimaciju, uz

normiranu graničnu frekvenciju ωg(-3dB)=1
NP prijenosne funkcije 2. reda:
H 1 s   H 2 s  
29
Frekvencijska transformacija NP-VP
VP prijenosna funkcija 4. reda:
H s   
H s   
H s  
Bode Diagram
Magnitude (dB)
20
-20
-40
-60
-80
Phase (deg)
360
270
180
90
0
-1 0 1
10 10 10
Frequency (rad/sec)
30
b) odrediti denormiranu prijenosnu funkciju uz graničnu frekvenciju fg=1kHz.
NP prijenosne funkcije 2. reda:
H 1 s   H 2 s  
Frekvencijska transformacija NP-VP:
VP prijenosne funkcije 2. reda:
H 1 s   H 2 s  
Ukupna prijenosna funkcija 4. reda:
H s  
Bode Diagram
Magnitude (dB)
10
-10
-20
-30
-40
-50
Phase (deg)
360
270
180
90
0
3 4 5
10 10 10
Frequency (rad/sec)
31
Bode Diagram
Magnitude (dB)
5
-5
-10
-15
Phase (deg)
270
180
90
0
4 5
10 10
Frequency (rad/sec)
Korištenjem pushbuttona Zoom In precizno odrediti graničnu frekvenciju u Hz.
___________________________________________
Program:
32
33
VJEŽBA 9. Nisko propusni (NP) filtar 2. reda.
Na ovoj vježbi pokazuje se utjecaj promjene faktora kvalitete na prijenosnu funkciju NP filtra 2.
reda. Prijenosna funkcija filtra preko parametara određena je relacijom
 2p
H s   k (9.1)
2 p
s  s   2p
Qp
Jedna moguća realizacija te prijenosne funkcije prikazana je Slikom 9.1.
C1
R1 R2
U1
C2 U2
R4
R3
Slika 9.1. Niskopropusna sekcija 2. reda
Naponska prijenosna funkcija prikazane sekcije određena je relacijom
 R  1
 1  4 
 R3  R1 R2 C1C 2
H s   (9.2)
 1 1 R4  1
s 2  s     
 R1C1 R2 C1 R2 R3C 2  R1 R2 C1C 2
Usporedbom s relacijom (9.1) slijede parametri filtra:
R
k 1 4 (9.3)
R3
1
p  (9.4)
R1R2C1C2
1
Qp  (9.5)
R2 R
 (2  k ) 1
R1 R2
34
Građa NP sekcije 2. reda s mogućnošću promjene Q-faktora, prikazana je Slikom 9.2.
C1
R1 R2
U1 U2
C2
R4
R3
Slika 9.2. Niskopropusna sekcija 2. reda s promjenjivim Q-faktorom
Postave li se vrijednosti elemenata tako da vrijedi R1  R2  R i C1  C2  C dobivaju se

sljedeće relacije za parametre filtra
R
k 1 4 (9.6)
R3
1
p  (9.7)
RC
1
Qp  (9.8)
3k
Iz dobivenih relacija vidljivo je da se promjenom otpora potenciometra mijenjaju i Q-faktor i

pojačanje. Obzirom da se u vježbi želi istaknuti samo promjena Q-faktora, izlazni signal
promatrat će se na "+" ulazu operacijskog pojačala.
Zadatak: Odrediti elemente filtra ako je granična frekvencija f=4kHz, C=10nF, R4=1kΩ i
Q=0.55 Q=0.707 Q=2.5
35
Tok vježbe:
1. Spojiti vježbu prema Slici 9.3. Pozvati demonstratora da pregleda spoj.
IZVOR NAPAJANJA
-12 GND +12 -12 GND +12
OSCILOSKOP
FUNKCIJSKI GENERATOR
+12 GND -12
SIG SYNC GND GND
IN OUT
CH1 CH2 SYNC
NP FILTAR
Slika 9.3. Shema spajanja filtra
2. Na izvoru napajanja podesiti napon ±12V, a na funkcijskom generatoru podesiti signal

frekvencije 4kHz, amplitude 2Vpp. Na osciloskopu podesiti naponsko mjerilo 1V/div i
vremensko mjerilo tako da se vide 4 periode ulaznog signala.
Na maketi mijenjajte položaj potenciometra od krajnje lijevog do krajnje desnog položaja. Što se
događa s amplitudom izlaznog signala? Zašto?
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Na funkcijskom generatoru podesiti signal frekvencije 1kHz. Postaviti ga u SWEEP način rada.
Podesiti SWEEP SPAN i SWEEP TIME tako da se na osciloskopu dobije vidljiva slika voblane
A-f karakteristike filtra. Što znači da se filtar vobla?
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
36
Snimiti amplitudno-frekvencijsku karakteristiku filtra za tri položaja potenciometra. Osciloskop

postaviti u STORAGE način rada, koristiti tipku SGL ("single sweep").
a) položaj 1 (Q=0.55):
b) položaj 2 (Q=0.707):
c) položaj 3 (Q=2.5):
Kakva je veza između amplitudno-frekvencijske karakteristike i Q-faktora?
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
37
3. Podesiti na funkcijskom generatoru pravokutni napon frekvencije 20HZ, amplitude 4Vpp,

DUTY 80%. Osciloskop postaviti u STORAGE način rada, podesiti naponsko mjerilo 1V/div i
vremensko mjerilo 200μs/div. Što predstavlja izlazni signal?
_____________________________________________________________________________
Za iste položaje potenciometra (iste vrijednosti Q faktora), kao u prethodnoj točki, snimiti
dobivene odzive. Koristiti tipku HOLD.
a) položaj 1 (Q=0.55):
b) položaj 2 (Q=0.707):
c) položaj 3 (Q=2.5):
Kako se mijenja skokovni odziv u ovisnosti o Q-faktoru?
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
38
VJEŽBA 10. Nisko propusni (NP) filtar 4. reda.
Na vježbi je pokazano mjerenje amplitudno-frekvencijske karakteristike metodom "točku po

točku". Mjerenje se vrši na NP filtru 4. reda, s Butterworthovom aproksimacijom. Denormirana
prijenosna funkcija uz graničnu frekvenciju fg=1kHz izračunata je na VJEŽBI 6.
Filtar je realiziran kaskadom dviju NP sekcija 2. reda, kako je prikazano Slikom 10.1.
C11
C12
R111 R21
R112 R22
U1
R121 C21
R122 C22 U2
R41
R31 R42
R32
Slika 10.1. Kaskadna realizacija NP filtra 4. reda
Prijenosna funkcija svake sekcije 2. reda određena je relacijom
 G3  G11G2
1  
 G4  C1C2
H s   (10.1)
G G G G  GG
s 2  s 1  2  2 3   1 2
 C1 C1 C2G4  C1C2
gdje je
G1  G11  G12 (10.2)
Parametri filtra, određeni s elementima sekcija, dani su relacijama
G1G2
frekvencija pola p  (10.3)
C1C2
C1G1
C2G2
Q-faktor Qp  (10.4)
G GC
1 1  3 1
G2 G4C2
G  G 
pojačanje k  11 1  3  (10.5)
G1  G4 
39
Tok vježbe:
IZVOR NAPAJANJA
DIGITALNI
-12 GND +12 -12 GND +12 VOLTMETAR
OSCILOSKOP
ON
V COM
+12 GND -12
GND GND
SIG SYNC
IN OUT
CH1 CH2 SYNC
NP FILTAR
2. Na maketi u filtar spojiti kondenzatore kapaciteta 10nF. Na izvoru napajanja podesiti napon
±12V, a na funkcijskom generatoru podesiti signal frekvencije 100Hz, amplitude takove da
digitalni voltmetar mjeri 1Vef. Na osciloskopu pratiti valni oblik signala. Na digitalnom
voltmetru postaviti mjerno područje tako da se dobiju što točnija očitanja.
Povećavajte frekvenciju ulaznog signala iz funkcijskog generatora i očitavajte pokazivanje

voltmetra. Izračunajte amplitudu izlaznog signala u decibelima. Ucrtajte dobiveni rezultat na
sljedeći graf.
Napomena: u području oko granične frekvencije provesti mjerenja s užim frekvencijskim

razmakom.
Zašto vrijednosti izlaznog signala u dB odgovaraju vrijednostima prijenosne funkcije u dB?
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
40
10
-10
-20
-30
-40
-50
-60
-70
-80
-90
2 3 4
10 10 10
Na temelju izmjerenih vrijednosti odrediti:
pojačanje filtra: _______________________________
graničnu frekvenciju: __________________________
Ako je projektiran filtar s graničnom frekvencijom od 1kHz, kolika je pogreška u graničnoj

frekvenciji filtra?
_____________________________________________________________________________
Uslijed čega dolazi do pogreške?
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________

DUTY 80%. Osciloskop postaviti u STORAGE način rada, podesiti naponsko mjerilo
500mV/div i vremensko mjerilo 500μs/div. Što predstavlja izlazni signal?
_____________________________________________________________________________
41
Za iste filtarske kapacitete (istu graničnu frekvenciju), snimiti dobiveni odziv. Koristiti tipku
HOLD.
fg=1kHz
Graničnu frekvenciju filtra promijeniti na 10kHz. Koje kapacitete sada treba uključiti u filtar?
Kod promjene kondenzatora ISKLJUČITI napajanje!
_____________________________________________________________________________
Uz iste parametre na funkcijskom generatoru i na osciloskopu snimiti dobiveni odziv.
fg=10kHz
Objasniti vezu između dobivenih skokovnih odziva i granične frekvencije.
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
42
VJEŽBA 11. Pojasno-propusni (PP) filtar 4. reda.

točku". Mjerenje se vrši na PP filtru 4. reda, s Chebyshevom aproksimacijom. Denormirana
prijenosna funkcija uz centralnu frekvenciju f0=1kHz izračunata je na VJEŽBI 7. Realizirana je
kaskadom dviju PP SAB sekcija 2. reda, kako je prikazano Slikom 11.1.
C11
C12
R21
R111 C21 R22
R112 C22
U1
R121
R122 U2
R41
R31 R42
R32
Slika 11.1. Kaskadna realizacija PP filtra 4. reda
Prijenosna funkcija svake SAB sekcije 2. reda određena je relacijom
 G4  G1
1   s
 G5  C1
H s   (11.1)
 G  G3 G3 G2G4  G1  G2 G3
s 2  s 1   
 C1 C2 C1G5  C1C2
gdje je
G1  G11  G12 (11.2)
G1G2
C1C2
C1G1
C2G2
Q-faktor Q (11.4)
C GG
1 1  1 4
C2 G2G3
G11G3  G4 C2
pojačanje k (11.5)
G2G3 C1  C2   G1G4C2
43
Tok vježbe:
IZVOR NAPAJANJA
DIGITALNI
OSCILOSKOP
ON
V COM
+12 GND -12
GND GND
SIG SYNC
IN OUT
CH1 CH2 SYNC
PP FILTAR
2. Na maketi preklopke postaviti u položaj 4. Na izvoru napajanja podesiti napon ±12V, a na

funkcijskom generatoru podesiti signal frekvencije 1kHz, amplitude 1Vef. Na osciloskopu pratiti
valni oblik signala. Na digitalnom voltmetru postaviti mjerno područje tako da se dobiju što
točnija očitanja.
Mijenjajući frekvenciju ulaznog signala iz funkcijskog generatora od 100Hz do 10kHz očitavajte

pokazivanje voltmetra. Izračunajte amplitudu izlaznog signala u decibelima. Ucrtajte dobiveni
rezultat na sljedeći graf. Napomena: u području oko centralne frekvencije provesti mjerenja s
užim frekvencijskim razmakom.
10
-10
-20
-30
-40
-50
-60
-70
-80
-90
2 3 4
10 10 10
44
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
Ponoviti mjerenje mijenjajući frekvenciju ulaznog signala od 850Hz do 1.15kHz.

5
-1
-2
-3
-4
-5
3
10
Popuniti tablicu:
f0 = Hz Uiz,ef= V
fmaxd= Hz Uiz,ef= V
fmaxg= Hz Uiz,ef= V
fd = Hz Uiz,ef= V
fg = Hz Uiz,ef= V
Na temelju izmjerenih vrijednosti odrediti pojačanje filtra.
_____________________________________________________________________________
Provjeriti definicijski odnos između centralne i graničnih frekvencija.
_____________________________________________________________________________
Uslijed čega dolazi do odstupanja?
_____________________________________________________________________________
45

500mV/div i vremensko mjerilo 2ms/div. Što predstavlja izlazni signal?
_____________________________________________________________________________
Za iste položaje preklopki (istu centralnu frekvenciju), snimiti dobiveni odziv. Koristiti tipku
HOLD.
f0=1kHz
Centralnu frekvenciju filtra promijeniti na 10kHz postavljanjem preklopke u položaj 3.
Uz iste parametre na funkcijskom generatoru i vremenskim mjerilom 200μs/div na osciloskopu

snimiti dobiveni odziv.
f0=10kHz
Objasniti vezu između dobivenih skokovnih odziva i centralne frekvencije.
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
46
VJEŽBA 12. Visoko-propusni (VP) filtar 4. reda.

točku". Mjerenje se vrši na VP filtru 4. reda, s Besselovom aproksimacijom. Denormirana
prijenosna funkcija uz graničnu frekvenciju fg=1kHz izračunata je na VJEŽBI 8. Realizirana je
kaskadom dviju VP sekcija 2. reda, kako je prikazano Slikom 12.1.
R11
R12
C111 C21
C112 C22
U1
C121 R21
C122 R22 U2
R41
R31 R42
R32
Slika 12.1. Kaskadna realizacija VP filtra 4. reda
Prijenosna funkcija svake sekcije 2. reda određena je relacijom
 G3  C11 2
1   s
 G4  C1
H s   (12.1)
G G GG  GG
s 2  s 2  2  1 3   1 2
 C1 C2 C1G4  C1C2
gdje je
C1  C11  C12 (12.2)
G1G2
C1C2
C1G1
C2G2
Q-faktor Q (12.4)
C GG
1 1  1 3
C2 G2G4
C  G 
pojačanje k  11 1  3  (12.5)
C1  G4 
47
Tok vježbe:
IZVOR NAPAJANJA
DIGITALNI
OSCILOSKOP
ON
V COM
+12 GND -12
GND GND
SIG SYNC
IN OUT
CH1 CH2 SYNC
VP FILTAR
2. Na maketi preklopke postaviti u položaj 2 i u filtar spojiti kondenzatore kapaciteta 100nF. Na

izvoru napajanja podesiti napon ±12V, a na funkcijskom generatoru podesiti signal frekvencije
10kHz, amplitude takove da digitalni voltmetar mjeri 1Vef. Na osciloskopu pratiti valni oblik
signala. Na digitalnom voltmetru postaviti mjerno područje tako da se dobiju što točnija očitanja.
Smanjujte frekvenciju ulaznog signala iz funkcijskog generatora i očitavajte pokazivanje

sljedeći graf.

razmakom.
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
48
10
-10
-20
-30
-40
-50
-60
-70
-80
-90
2 3 4
10 10 10
pojačanje filtra: _______________________________
graničnu frekvenciju: __________________________
Ako je projektiran filtar s graničnom frekvencijom od 1kHz, kolika je pogreška u graničnoj

frekvenciji filtra?
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________

500mV/div i vremensko mjerilo 500μs/div. Što predstavlja izlazni signal?
_____________________________________________________________________________
49
Za iste filtarske kapacitete (istu graničnu frekvenciju), snimiti dobiveni odziv. Koristiti tipku
HOLD.
fg=1kHz
Graničnu frekvenciju filtra promijeniti na 10kHz postavljanjem preklopke u položaj 3 i

promjenom vrijednosti kapaciteta. Koje kapacitete sada treba uključiti u filtar? Kod promjene
kondenzatora ISKLJUČITI napajanje!
_____________________________________________________________________________
Uz iste parametre na funkcijskom generatoru i na osciloskopu snimiti dobiveni odziv.
fg=10kHz
Objasniti vezu između dobivenih skokovnih odziva i granične frekvencije.
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
_____________________________________________________________________________
50
VJEŽBA 13. Pojasna brana (PB) 2. reda
Na vježbi je pokazano mjerenje amplitudno-frekvencijske karakteristike metodom „točku po

točku“. Mjerenje se vrši na PB filtru 2. reda s Butterworthovom aproksimacijom. Opći oblik
prijenosne funkcije PB filtra 2. reda je:
s 2   z2
H (s)  k
p
s2  s   2p
Qp
Uz uvrštene zadane vrijednosti:

centralna frekvencija: 0  1
širina pojasa: B  0 .1

Q-faktor: Q  0  10
B
pojačanje: k 1
normirana prijenosna funkcija je:

s2 1
H (s) 
s 2  0.1 s  1
Denormiranjem na f 0  50 Hz prijenosna funkcija glasi:
s 2  9.8696 10 4
H (s) 
s 2  3.1416 101 s  9.8696 10 4
Filtar je izveden općom filtarskom sekcijom 2. reda koja je prikazana slikom 13.1.
Slika 13.1 Realizacija pojasne brane 2. reda
51
Pomoću jednadžbi pojedinih operacijskih pojačala dolazi se do izraza za prijenosnu funkciju

filtra.
1
U pp  U vp
s R8C1
1
U np  U pp
s R7 C 2
R R
U vp  U np 6  U iz 6
R5 R4
R R3
U iz  U pp 3  U ul
R2 R1
Izraz za traženu prijenosnu funkciju pojasne brane sada je:
R6
s2 
U R R5 R7 R8C1C 2
H ( s )  iz   3
U ul R1 2 R3 R6 R6
s  s
R2 R4 R8C1 R5 R7 R8C1C 2
Iz prijenosne funkcije slijede izrazi za parametre filtra:
R6
centralna frekvencija 0 
R5 R7 R8C1C 2
R6 R2 R4 R8C1
Q-faktor Q
R5 R7 R8C1C 2 R3 R6
R
pojačanje K  3
R1
PB filtar kao sklop za određivanje izobličenja signala
Pojasna brana, osim za uklanjanje smetnji, može poslužiti kao jednostavni sklop za određivanje
izobličenja. Izobličenje nastaje uslijed nelinearne prijenosne funkcije sustava. Stupanj
izobličenja signala određen je omjerom sume efektivnih vrijednosti viših harmoničkih
komponenti i efektivne vrijednosti osnovne komponente signala. Taj se omjer naziva THD (eng.
Total harmonic distortion):
U 22  U 32  U 42      U n2
THD F   100%
U1
gdje je:
U1 efektivna vrijednost osnovnog harmonika
52
n
 U i2 suma efektivnih vrijednosti viših harmoničkih komponenti.
i2
Druga definicija faktora harmoničnog izobličenja kaže da je to omjer sume efektivnih vrijednosti
viših harmoničkih komponenti i efektivne vrijednosti ukupnog signala. Za razliku od gore
navedene definicije, kod ove definicije THD faktor ne može dosegnuti vrijednost veću od 100%
U 22  U 32  U 42      U n2
THD R   100%
U12  U 22  U 32      U n2
gdje je:
n
 U i2 efektivna vrijednost ukupnog signala.
i 1
Jedan od jednostavnih načina mjerenja faktora izobličenja je pomoću filtra s prijenosnom

funkcijom pojasne brane. Koncept mjerenja faktora izobličenja u tom se slučaju temelji na drugo
navedenoj definiciji faktora harmoničnog izobličenja. Frekvencija gušenja filtra mora biti
jednaka frekvenciji osnovne komponente signala. Mjerenjem efektivne vrijednosti signala na
izlazu iz pojasne brane dobiva se vrijednost brojnika, dok se vrijednost nazivnika dobiva
mjerenjem efektivne vrijednosti signala prije ulaza u filtar. Potrebno je imati što veći Q-faktor
filtra kako pri mjerenju efektivnog napona viših harmoničkih komponenti ne bi došlo do gušenja
druge harmoničke komponente U2.
U ovoj vježbi bit će pokazan osnovni princip mjerenja faktora harmoničnog izobličenja. Za
dobivanje kvalitetnijih podataka potrebno je dodati NP filtar granične frekvencije za dekadu veće
od frekvencije gušenja i VP filtar granične frekvencije za dekadu niže od frekvencije gušenja
pojasne brane kako bi što bolje uklonili utjecaj šuma.
Tok vježbe
1. Spojiti vježbu prema slici 13.2. Za maketu filtra koristi se laboratorijska ploča tvrtke Texas
Instruments.
Slika 13.2 Shema spajanja filtra
53
2. Na izvoru napajanja namjestiti napon +/- 10V, a na funkcijskom generatoru podesiti signal
frekvencije 100Hz, amplitude takve da digitalni voltmetar mjeri 1Vef. Na digitalnom
voltmetru postaviti mjerno područje tako da se dobiju što točnija očitanja.
Snižavajte frekvenciju ulaznog signala iz funkcijskog generatora i očitavajte pokazivanje

sljedeći graf.
razmakom.
gušenje filtra u dB: ______________________________________
frekvenciju gušenja : ________________________________
donju graničnu frekvenciju : __________________________
gornju graničnu frekvenciju : __________________________
Izračunati iz izmjerenih vrijednosti:
______________________________________
______________________________________
Usporediti sa zadanim vrijednostima.
54
Ako je projektiran filtar s frekvencijom gušenja 50Hz, kolika je greška u izmjerenoj

vrijednosti?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Za sljedeću vježbu potrebno je koristiti digitalni voltmetar koji može mjeriti efektivnu
vrijednost signala bilo kakvog valnog oblika. Takav instrument sadrži oznaku „true RMS“.
Na funkcijskom generatoru potrebno je podesiti trokutni napon izmjerene frekvencije
gušenja, amplitude takve da je na ulazu u filtar 1Vef. Kolika je izmjerena efektivna vrijednost
izlaznog signala?
________________________________________________________________________
Na temelju izmjerene vrijednosti odrediti faktor harmoničnog izobličenja trokutnog signala:
U iz
THD R   100% 
1 Vef
THD vrijednost trokutnog signala je 11.96% ako se uzme u obzir prvih 7 harmoničkih
komponenti. Kolika je razlika izmjerenog THD faktora s gore navedenim podatkom?
________________________________________________________________________
Koji su mogući razlozi te razlike?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
55

Upute LVJ AOS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Upute LVJ AOS

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Upute LVJ AOS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveučilište u Rijeci

ANALOGNA OBRADA SIGNALA

UPUTE ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE

Rijeka, siječanj 2014.

Računanje i crtanje spektra signala

2. Funkcija u vremenskoj domeni (označava se malim slovom f) definira se jednostavno:

npr. ako se funkciju f (t )  sin(t ) pokuša transformirati pomoću

Ugrađene funkcije fourier i ifourier za većinu izraza daju eksplicitno rješenje.

4. Za odvajanje realnog i imaginarnog dijela koriste se izrazi:

5. Za crtanje funkcije u vremenskoj ili frekvencijskoj domeni mogu se koristiti naredbe:

ezplot(f,[xmin xmax]) % os apscisa ide od xmin do xmax

% Fourierova transformacija integriranjem

VJEŽBA 1. Određivanje spektra pravokutnog impulsa

Na ovom primjeru usporedit će se rješenja dobivena ugrađenim Matlab-ovim funkcijama za

Pravokutni impuls je signal definiran na sljedeći način:

Za signal f(t) prikazan slikom potrebno je za t0=5:

a) odrediti spektar signala koristeći definicijski integral, funkcija int:

Dobiveno rješenje u eksponencijalnom obliku pojednostavniti funkcijom simple.

Rješenje u eksponencijalnom obliku: ______________________________________________

Pojednostavljeno rješenje: ______________________________________________________

Nacrtati dobiveni spektar.

Proširiti frekvencijsko mjerilo na područje [-15,15]. Pogledati dobivenu sliku. Za vrijednosti

b) odrediti spektar koristeći Matlab-ovu funkciju fourier

Usporediti dobiveno rješenje i sliku spektra s prethodnim rezultatima.

c) iz spektra F() odrediti vremensku funkciju f(t) pomoću izraza:

Rješenje pojednostavniti funkcijom simple.

Da li MATLAB zna prepoznati da je vremenska funkcija pravokutni impuls? _____________

Da li MATLAB zna nacrtati dobivenu vremensku funkciju? ___________________________

d) odrediti vremensku funkciju f(t) koristeći funkciju ifourier

Nacrtati dobivenu vremensku funkciju.

VJEŽBA 2. Fourierova transformacija realne parne funkcije

Za računanje spektra realne parne funkcije mogu se koristiti izrazi:

a) odrediti spektar signala koristeći Fourierov integral za parne funkcije

Nacrtati zadanu vremensku funkciju i dobiveni spektar.

b) odrediti spektar signala koristeći definicijski Fourierov integral

Dobiveno rješenje i slika spektra su ______________________________________________ .

Zadana vremenska funkcija je neperiodična i dobiveni spektar je _______________________ .

VJEŽBA 3. Fourierova transformacija realne neparne funkcije

Za računanje spektra realne neparne funkcije mogu se koristiti izrazi:

a) odrediti spektar signala koristeći Fourierov integral za neparne funkcije

Nacrtati zadanu vremensku funkciju i dobiveni spektar.

b) odrediti spektar signala koristeći definicijski Fourierov integral

VJEŽBA 4. Fourierove transformacije trigonometrijskih funkcija

Na ovoj vježbi pokazuju se Fourierove transformacije trigonometrijskih funkcija:

a.1) odrediti spektar signala f (t )  2 sin(5t ) koristeći funkciju fourier

Nacrtati zadanu vremensku funkciju i dobiveni spektar.

Vremenska funkcija je periodična i dobiveni spektar je ______________________________.

Da li MATLAB zna odrediti rješenje? ____________________________________________

a.3) odrediti spektar signala f (t )  2 sin(5t ) koristeći Fourierov integral za neparne

Da li MATLAB zna odrediti rješenje? ____________________________________________

Što znači dobivena poruka za rješenje NaN? _______________________________________ .

b) odrediti spektar signala f (t )  2 cos (t )  3 cos(2t )  4 cos(3t )

Nacrtati zadanu vremensku funkciju i dobiveni spektar.

Pojednostavljeno rješenje: ______________________________________________________

Nacrtati dobivenu vremensku funkciju i zadani spektar.

Pojednostavljeno rješenje: ______________________________________________________

rješenje kao u prethodnom slučaju? _______________________________________________.

Koja trigonometrijska relacija dokazuje da je rješenje isto? ____________________________