COVJEK I PROSTOR Dl

Mjesečnik Saveza arhitekata Hrvatske D

IZDAVAC:
Savez arhitekata Hrvatske, Zagreb,
Trg Republike 3/I
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
Tomislav Premerl
CLANOVI UREDNISTVA:
Mladen Ivanko, Davor Lončarić, Ljerka Mifka,
Nikola Polak (zamjenik glavnog urednika)
CLANOVI SIREG UREDNISTVA:
Boško Budisavljević, Ivan Crnkovjć, Ivan
RMK ZENICA Cižmek, Hrvoje Davidovskli, Branko Horvat,
Eduard Kušen, Ivo Maroević, Milan Mitevski,
SADRZAJ
Tomislav Odak, Tomislav Petrinjak, Ivan COVJEK I
Rlogić Nehajev, Zdravko Zivković PROSTO H
Aleksander Laslo:
IZ PROIZVODNOG PROGRAMA RMK-ZENICA mjesečnik
TAJNIK UREDNISTVA:
Juraj Ivandić
L'ARCHITECTURE PARLANTE Saveza
RO ZEUEZARA ILIJAS arhitekata
5 Hrvatske
GRAFICKI I TEHNICKI UREDNIK:
Zlatko Rebernjak PUBLIKACIJE Zagreb
6 rujan 1982.
FOTOGRAF : broj 9 (354)
Miljenko Bernfest TRI NOVE OSNOVNE SKOLE U ZAGREBU godina XXIX
Autor: Radovan Tajder
LIVENI RADIJATORI SAVJET IZDAVACKE DJELATNOSTI
SAH-a: 8
Cijena 60 dinara

Slaven Cetina, Radovan Delalle, Frane Go-

tovac, Zdenko Kolacio, Đurđa Lipovščak, Din- Gustav Cervar:
Siroki asortiman, dobra kvaliteta, brza ·, laka ugradnja. ko Milas, Slavko Muljačić, Milenko Musovi6,
Tomislav Petrović (predsjednik), Edo Smidi- UZ URBANISTit:::KO-ARHITEKTONSKI NATJECAJ
ME'DITERAN - pločasti radijatori hen, Darko Turato KRVAVICA U SIBENIKU
12
JADRAN - člankasti radijatori ZA IZDAVACA:
Lada Kavurić Neven Mikac:
Ugodno će dopuniti ambijent i u vašem domu. ZAGREB 1850-1914: LICA MODERNITETA
LEKTOR:
Gordana Visković 15
KOREKTOR: ~ARHITEKTONSKI VODIC l'
Andrija Grladinović Zagreb - donji grad, 19. i 20. stoljeće
19
PRIJEVOD NA ENGLESKI:
Gordana Visković Aldo Van Eyck:
METER!: POSTMODERNIZAM NAPADA DOM
Stjepan Gelli, Andrija Grladinov.ić 20
TISAK, UVEZ, DISTRIBUCIJA: Miloš M. Pavlović:
SOUR >> Vjesnik«, Zagreb FORMA SLEDI FORMU (ARHITEKTONSKE SLIKE)
ADRESA UREDNISTVA :
24
41000 Zagreb, Trg Republike 3/I; telefoni Anto Lešić-Bralo:
(04.1) 274-741, 274-796
Stranke primamo od l l do 13 sati. OD CRTEZA DO SCENE ZLATKA KAUZLARICA-ATACA
Rukopise ne vraćamo. 26
ZIRO RACUN : Zelimir Koščević:
Savez ~arhitekata Hrvatske, 30102-678-4928
DOCUMENTA 7 KASSEL
(za CIP)
27
Mišljenjem broj 5241/1-72 Republičkog
komiteta za prosvjetu, kulturu, tehničku i Melita Rački:
fizičku kulturu SR Hrvatske, časopis je
oslobođen osnovnog poreza na promet. HOTEL »AKASAKA PRINCE« PRED ZAVRSETKOM
28
CIJENA POJEDINOM PRIMJERKU BROJA: 60,00
dinara.
CIJENA POJEDINOM PRIMJERKU DVOBROJA :
100 dinara.
GODISNJA PRETPLATA : za p<>jedince 720,00
dinara; za studente 600,00 dinara; za radne
organizacije 4000,00 dinara (za svaki daljnji
primjerak 1000,00 dinara); za općine 2000,00 dinara:
za knjižnice, muzeje i škole 720,00 dinara; za
inozemstvo 1500,00 dinara.
SERVISNO OGLASAVANJE UZ PRETPLATU:
najmanje osmina stranice u svih dvanaest brojeva
((oglašivač dobija tri primjerka svakog broja)
Proizv,ođ·ač:
25000,00 dinara.
RUDARSKO-METALURSKI KOMBINAT RMK-ZENICA, Zenica CJENIK JEDNOKRATNOG UVRSTENJA
EKONOMSKO-PROPAGANDNE INFORMACIJE: NASLOVNA
cijela stranica u 1 - 3 broja 20000,00 dinara I POSLJEDNJA
RO 2eljez!ara ILIJAS, llij:aš (posljednja stranica 25000,00 dinara, pola stranice
13000,00 dinara, četvrtina stranice 8000,00 dinara); STRANICA:
Telefoni: 072/23-485, 071/703-464 cijela stranica u 4 - 6 brojeva 18000,00 dinara (pola Zagrebačka Burza
stranice 11000 dinaJra, četvrtina stranice 7000,00
Telexi: 43-129 YU RMKZE, 41-127 YU RMKZIL dinara); cijela stranica u 7 - 12 brojeva 16000,00 Viktora Kovačića
dinara (pola stranice 9000,00 dinara, četvrtina (vidi:
stranice 6000,00 dinara) Arhitektonski vodič
Oglašavanje inozemnih firmi zaračunavamo I . kat br. 129)
dvostruko.
Kolorirane oglase, zaračunavamo trostruko. Fotografije:
Ulaganje prospektnog letka - prema dogovoru. Miljenko Bernfest
2
CIP - Covjek i prostor, 9/ 1982. (354) CIP - Covjek i prostor, 9/1982. (354) 3

RAD POD Sl FROM » 13«
AUTORI: Ante Vulin, dipl. inž. arh; Vlasta
Vulin, dipl. inž. arh.
Zadovoljava uvjete natječaja. Predloženo di-
spoziciono rješenje i morfološka shema obje-
kata je heterogena.
Kolni promet i promet u mirovanju nisu
racionalno rješeni. Funkcionalna dispozicija
pojedinih stambeinh jedinica je korektno rje-
šena. • Zadovoljava uvjete natječaj a .
Komunikacijske površine u stanu su predi-
menzionirane. Predložene provršine za igru
djece uz tehnološku cestu nisu prihvatljive.
(Iz Izvještaja O cjenjivačkog
14
RAD POD Sl FROM » 14«
AUTORI: Ivan .Juras, dipl. inž. arh.
SURADNICI : Marija Rendić-Miočević, dipl.
inž. arh; Nenad Fabijanić, dipl. mz. arh;
Zltako Barović, dipl. inž. arh; Iskra .Juničić,
dipl. inž. arh; Nenad Trohar, dipl. inž. arh;
Silva Krajina, stud. arh ; Sanja .Jusup, stud.
arh.
MAKETA : Darko Ritevski
Predloženo rješenje daje doprinos u sklađe­
nju heterogeno sa izgrađenom okolinom.
Lociranje stambenog objekta uz ulicu
suda) V. Skorpika ne zadovoljava. P rometno rješe-
nje, kolno i pješačko je neracionalno (parki-
ranje pod pločom prilazne rampe).
Funkcionalno rješenje sa dosljednom pri-
mjenom raspona od 36 m prouzrokovalo j e
neracionalno rješenje stanova i komunikacij-
skih prostora u objektu (male dubine dnev-
nih soba dugačka pročelja , nosači u dnevnim
boravcima i drugo).
(Iz Izvještaja Ocjenjivačkog
RAD POD SIFROM »15«
AUTORI: Stevan Popović i Tomislav Relja
Zadovoljava uvjete natječaja.
Dispoziciono rješenje odgovara specifičnim
uvjetima lokacije i zahtjevima programa.
Posebno se ističe prostorno distanciranje o-
bjekata od frekventnog raskršća . Kolni pri-
stup objektima je racionalno rješen jzuzev
jugoistočnog dijela zgrada.
Pješački promet je korektno rješen i ispra-
vno u smj eren.
Promet u mirovanju je rješen racionalno.
Rješenja stanova zadovoljavaju najvećim
dijelom zahtjeve raspisa natječaja.
Konfiguracija terena je iskorištena za ra-
cionalno rješenje vertikalnih komunikacij-
skih sistema u objekitma.
R acionalnost rješenja je umanj ena preveli-
kom razvedenosti pročelj a.
(Iz Izvještaja Ocjenjivačkog
suda)
CIP - Covjek i prostor, 9/ 1982. (354)
Zagrebačke studije, 3
ZAGREB 1850-1914:
LICA MODERNITETA
l
»Kroz cijelo 19. st. umjetnosti više nis1'
bile u stanju da prate nove oblike ži-
vota. Krajem vijeka nastupa revoluci-
ja u umjetnostima u slikarstvu i arhi-
tekturi istovremeno. Pokušalo se oslo-
boditi prošlosti, zamornog ponavljanja
historijskih stilova, koji su naročito u
arhitekturi postajali sve više formali-
stički, b ez evolucije njihove sadržajno-
sti, tako da je krajem prošlog vijeka
kao u pozno doba gotike ili baroka um-
jetnost stvarana bez dubljeg cilja, je-
dino umjetnosti radi.«
(B. Nestorović: iz »A·rhitekture novog vijeka«)
Godine 1911, nakon provedenog arhitekton-
z skog natječaja Adolf Loos je na Michaeler-
platzu u B eč u sagradio kuću Goldman-Sa-
latsch - kuću s dva lica. Ugaona fasada je-
dnostavnog i pravilnog prozorskog rastera,
žbukana u gornjoj zoni, bogatog prizemlja i
mezanina obloženog mramorom s četiri repli-
cirana dorska stupa, velikim ostakljenim iz-
lozima i poluerkerima, kao svojevrstan odgo-
vor na urbane karakteristike i povjesnu slo-
jevitost Michaelerplatza, i vrlo čista dvorišna
fasada izvedena u svijetloj opeci i staklu sit-
nog industrijskog rastera. Dva konteksta, dva
značenja , dva različita vokabulara arhitek-
tonskog izraza, dva različita lica jukstaponi-
rana u jednoj kući. Kuća na Michaelerplatzu
je i simbol i eksplicitan primjer koegzisten-
cije različitih oblika moderniteta.
Debate o recentnim pojavama u arhitektu-
ri i izgradnji gradova pobuđuju novi interes
3 arhitektonskih krugova za razdoblje koje je
neposredno prethodilo afirmaciji Modernog
pokreta, za kulturno-povijesni kontekst pro-
tomoderne i svega onog što time razumijeva-
mo: niz m anje ili više poveznih fenomena
materijalnog i duhovnog stvaralaštva koje
povijest umjetnosti navodi kao izvore novog
senzibiliteta.
suda) Radi se, u prvom redu, o širokom i kon-
traverznom području urbane arhitekture 19.
st. čije značenje i vrijednosti povijest moder-
ne arhitekture procjenjuje negativno unutar
o pćenitih i mutnih okvira evropske tradicije,
kao jednu mračnu epizodu u kontinuitetu
progresivnih zbivanja n a planu arhitekton-
skog prostora i građenja u opće.
4
5 1 - Adolf Loos: Hotel • Esplanade«, natječajni pro-
jekt, 1921.
2 - Ficher i Hruby: Kuća Rado, 1897, detalj fasade
(fotoarhiv MUO), (vidi arh. vodič, kat. broj 48).
3 - Ignjat Fischer: San atorij, 1908, detalj fasa d e,
(fotoarhiv MUO), (vidi arh. vodič, kat. b·r oj 80).
4 - Detalj fasade stambene palače na Zrinjevcu,
(fotoarhiv MUO).
5 - Viktor Kovačić: Palač?. Slavex, 1920, detaljnji
nacrt fasade, (vidi arh. vodič, kat. broj 123).
Ilustracije na slijedećoj stranici:
6 - zračna snimka zapadnog perivoja (fotoarhiv
AGEFOTO).
7 - Hermann Bolle: Mirogoj, arkade 1879-1917,
kapela Kris ta kralja 1914, 1926-1929, (iz mono-
grafije Mirogoj, GZH, Zagreb, 1974).
8 - Viktor Kovači ć : B urza, 1921-1923, lnterieur,
(vidi arh. vodič, kat. broj 129).
9 - J os ip vancaš : Palača Praštedionice - Oktogon,
1898, presjek, (vidi arh. vodič, kat. broj 54) .
10 - Dis torzija donjogradskog bloka
l l - Heimer i Fellner: Hrvatsko narodno kazališ te,
prvi projekt iz 1981.
12 - Gjuro Carnelutti: Kuća Griinwald, 1910, (vidi
arh. vodič, kat. broj 93). Fotografija: Laslo-Mikac.
13 ....:.. Friedrich Schmidt: Pala ča JAZU, 1875-1880,
(vidi arh, vodič, kat. broj 12). Fotografija: Laslo-
-Mjkac.
14 - Jos ip Vancaš : Palača Praštedionlce. Fotogra-
fija: Laslo-Mikac.
Problemi te arhitekt ure naJcesce se poje-
dnostavlj uju svođenjem na analize njenih
stilskih karakteristika (klasicizam, historici-
zam, eklekticizam, akademizam) i nj ene soci-
jalne opravdanosti i banaliziraju činjenicu ko-
rištenja stilskih i programskih modela
raznih historijskih epoh a. Povijest mo-
derne arhitekture je u biti progresivis-
tički orijentirana, te Zeitgeist 19 st. po-
grešno definilra dij alektHwm društveno-
-produkcionih odnosa, razvojem industrijske
proizvodnje i tehnologije. Taj progresivi stički
sustav koji modernitet definira kao samosvi-
jest sadašnjosti u pobuni protiv prošlosti, koji
intelektualne i estetičke sudove gradi na su-
periornosti jednog vremena nad drugim, kao
posljedicu razvijenih proizvodnih odnosa
(što ilustrira fragment Nestorovićeva teksta),
nužno mora stvaralaštvo koje se bavi pita-
njima arhitektonske tradicije, traženjem iz-
raza svoga vremena i institucionaliziranjem
novih arhitektonskih i urbanih programa,
proglasiti zaostalim i lažnim.
Kako je sličan fenomen teško pratiti u dru-
gim stvaralačkim djelatnostima 19. st., muzi-
ci i literaturi npr., pa čak i u slikarstvu, te-
ško je povjerovati u defekt vremena, tako
samosvjesnog u politici, filozofiji, trgovini,
industriji i inženjerstvu.
Simultana analiza kulturno-povijesnog,
društveno-ekonomskog, estetička - etičkog, pro-
gramsko-prostormog i tehnološkog aspekta
kompleksne arhitektonske produkcije 19. st.
vjerovatno bi pokazala da su eklekticizam i
modernitet pojmovi koji se samo naizgled
isključuju, samo ukoliko modernitet podra-
zumijeva antitradicionalno djelovanje, sklo-
nost novom, a eklekticizam, uz svu raznovr-
snost - laž, banalnost i historijsku repetici-
ju. Zapravo je eklekticizam, kao i neke druge
pojave, sociološki, tehnološki i estetički vrlo
karakterističan proizvod moderniteta. Ve~a
ornamentalnih aplikacija, tipologije, indus-
trijske produkcije i konjukture tržišta sam::J
je jedan od niza argumenata za tu tvrdnju.
U tom smislu treba promatrati i pojavu no-
vog eklekticizma, bolje rečeno paralelnu p r-i-
sutnost eklektičkog u svim razdobljima m o-
derne arhiteture. Cinjenica da su elementi
prijašnjih stilskih razdoblja danas stekli novu
komunikativnu vrijednost u okviru općeg si-
stema percepcije, da su proširili vokabular
arhitektonskih formi moderne, također uka-
zuje na postojanje dvaju paralelnih sistema,
a to je ono što Matei Calinescu metaforički
zove licima moderniteta.
Međutim, jednostrana interpretacija histo-
ricizma kao društveno uvjetovane snage i tu-
mačenje interesa za različite historijske stilo-
ve činjenicom definitivnog sloma feudalnih
društvenih odnosa i usponom nove neobra-
zovane i skorojevićke građanske klase, ćak
ni na našim prostorima, nema ozbiljnog teo-
rijskog značenja. Mnogo puta se pokazalo da
sva tumačenja arhitekture iz aspekta njezina
ideološkog i društvenog konteksta idu na šte-
tu arhitektonskog stvaralaštva i problem kri -
terija vrednovanja arhitekture uzdižu na ni-
vo etičkog problema.
Kleinova kuća Rosenfeld 1867, zgrada
Umjetničkog paviljona Korb-Giergla i He l-
mer-Fellnera 1896-1900, zgrada Prve h rvat-
ske štedionice s prolazom »Oktogon« Vance-
ša 1898, stambe ne palače na obodu Perivoja,
vila Feller 1909, Nacionalna biblioteka Lubin-
skoga 1910, ili Kovačićeva Burza 1921-23 -
(nastavak na str. 18)
lS
 5J Kuća Honigsberg, 111911.
Strossmayerov trg 8, HS
HONIGSBERG i DEUTSCH
54 Palača Prve hrvatske štedionice - Oktocon*, tUI.
Ilica St Margare t&ka J -J/Bogovićeva 6, G23

ZAGREB JOSIP V ANCAS

55 Trgovačko-obrtnička komora*, 1901 .
Trg maršala Tita 8, E4
HONIGSBERG i DEUTSCH
ARHITEKTONSKI VODIC I 56 Trgovačko-obrtni , danas Etnografski muzej, 1911.
Mažuranićev trg 14, E4S
VJEKOSLAV BASTL, ATELIJER HONIGSBERG
DONJI GRAD, 19. I 20: STOLJEĆE DEUTSCH
57 Direkcija driavnih ieljeznlca, danas ZTP Zap-eb,
1901.
Mihanovićeva 12, G6
Autori: Neven Mikac i Aleksander Laslo FERENC PFAFF
58 Kuaa 'bevčlć , danas Svlcarskl generalni koozulat
© ( JP 1982, sva prava pridciana 1901-2.
Bogov i ćeva J , GJ

Izdavač: Savez arhitekata Hrvatske, Zagreb, Trg Republike 3/1 HONIGSBERG i DEUTSCH
59 Zjp'ada Financijskog ravnateljstva, danas Republlč-
kl sekretarijat za financije, 1901-2.
l
Katančićeva 5/ Gajcva/8. maja 42, HS
LAJOS ZOBEL
Izveli HONIGSBERG i DEUTSCH
60 Jezuitska crkva, 1902.
J Zjp'ada Pravoslavne općine* , 1122. 26 Kuća Weller, 1885. Palmotićeva JI-JJ , J4
Ilica 7, G2 Đorđićcm 10, J3 JANKO HOUAC
BARTOL FELBINGER KUNO WAIDMANN
61 Kuaa Deutsch, 1902.
Dogradnja kata 1872 - Janko Jambrišak 27 Kuća Halper, danas Stanica javne sigurnosti, JuriSićeva 24, J3
2 Vlastita Jruaa, 1827. 1886-7. HONIGSBERG i DEUTSCH
Trg Republike 15, HJ Strossma yerov ln.! J , H4 Izmjena fasade 1924 - Benedik i Baranyai
BARTOL FELBINGER LEO HONIGSBERG 62 Palača Zemaljske hipote karne banke•, 1902-3. _
3 Samostan i crkva MUosrdnib sestara, 1841. 28 Vlastita kuća, 1886-7. Zrinjevac 7-8, H4
Frankopanska 15--17, E3 Prilaz JNA 4, E4 FRIEDRICH SCHACHNER
FRANZ SCHOCHT KUNO WAIDMANN Prema prvonagrađenom natječaj nom projektu
Dogradnja i rekonstrukcija p ročelja IM I - Mic hael 29 Palača Kulmer, 1887. 1902 - Hans Ungethiirri ·
Strobmayer Zrinjc,·ac 10/Boš ko\'i ćcnt l , H4 h3 Glavna ~la, 1902-3. "
4 Hotel •Royale, danas Republičl!;l zavod za za~tltu ALEKSANDER SEC Jurišićeva IS , 13
spomenika Jrulture, 1844. SANDY i FOERK
.10 Kuća Varga , 1887. Izveli Greiner i Waronig, treći kal dograđen 1930.
Ilica 44, E2 Il ica J4, F2
BARTOL FELBINGER po projektu Poš tans ke uprave
KUNO WA1Dr,1ANN
5 Opća boiDica, kasnije tvornica duhana, od 1832. M Kuaa Kalllna, 1903. 15 16 17
31 Učiteljski dom, danas Hrvatski !kolski muzej, Gundulićeva 20/Masarykova, F4
Rektorat SveučllHta, 1856. 1888-9.
Trg maršala T ita 14, EFJ VJEKOSLAV BASTL, AT ELIJ~ R _HONIGSBERG
Trg maršala Tita 4. F4 DEUTSCH
NN LEO HONIGSBERG
Rekonstrukcija ulaza i vestibula 1976 - o.) Kuća Feller, 1903.
- Juraj Denzler 32 Obrtna škola l Obrtni muzej , danas Skola primije- Tomislavov trg 4, HJS
njene umjetnosti l Muzej za umjetnost l obrt , HONIGSBERG i DEUTSCH
6 Kuaa HaJm, 1858-9.
·zrinjevac ·2 0/Teslina l , HJ 1888-92. 61:> Kuća Wlnkler, 1903.
Trg maršala Tita 10- 11 , E4 Prcradov ićeva 14, G4
JANKO NIKOLA .GRAHOR
Rekonstrukcija pročelja 190J - Dragutin G reine r· HERMANN BOLLE VIKTOR KOVACIC
7 Kuat- ·ROsenfeld, 1867. .13 Botanički vrt, 1889. (•7 Kuća Rado, 1904-S.
Mesnička J.,-:F2 ·,, . Mihanov i ć eva, F6 Trg Republike S, H2
FRANZ··KLEIN · ANTUN HEINZ , VITESZLAV DURCHANEK VJEKOSLAV BASTL, ATELIJER HONIGSBERG i
.14 Palača Vranicani, danas Društvo Inženjera, 1889. DEUTSCH
8 Ku& Kukovil!;' 1872.---4. h8 Kuća Kolmar, 1904-5.
Braće Kavurića' 9-11/Gaje,·a 28 / Kovač ićcva 2-4/ Beri slav ićeva 6, GH3
OTTO HOFER Trg Republike 7, H2
Preradovićeva 29; G4
HONIGSBERG i DEUTSCH
JOHANN PLOCHBERGER 3.> Rudolfova vojarna•, 1888--9.
Braće Orcš ki 14, AJ
o9 Stambena zgrada, 1905.
9 Ku& Slebenscheln, 1873. 8. maja 20, 15
Preradovićeva 2, GJ VOLKNER i GRUBER
SLAVKO BENEDIK
FRANZ KLEIN Ji\ Kuća Spevec, 1890.
Rekonstrukcija J9J2- Ivo Veliko nja Dalmat ins ka 10, EJ 70 Vlastita kuaa, 1905.
Jurišićeva 26, J3
JO Hrvatsld glazbeni zavod, 1874--5. HERMANN BOLLE
GREINER i WARONIG
Gundulićeva 6a, F3 37 Vlastita kuća, oko 1890.
8. maja 6-1, GS 71 Kuaa Bauda, 1905.
GRAHOR i KLEIN Marulićev trg 7, F56
Pregradnja stubišta i dogradnja zgrade Muzičke HERMANN BOLLE
PILAR-MALLY-BAUDA
akademije 1895 - Kuno Wa id m a nn . Safranc k i 38 Glavni kolodvor, 1890.
Wiesner Tomislavov trg 12, H6 71 Ku~. ~eUer, tzv. •Epa fluldc , 1905.
FERENC PFAFF Junš1ceva l/Trg R e publike, H2J
JI Ku& Ofegovlć, 1874--5. VJEKOSLAV BASTL, ATELIJER HONIGSBERG i
Zrinjevac 17/Berislavićeva t. H4 W :teljezničarska škola, danas :teljezničarska ambulan·
DEUTSCH
JOHANN PLOCHBERGER ta, oko 1890. Rekonstrukcija 1928 Peter Be hre ns, izveli
12 PaJača Jugoslavenske akademije, 1875-80. Grl!llra Ninsko!! J , G6 Kaiser i Sega
Zrinjevac JI, H4 FERENC PFAF-F
Rekonstrukcija 1913 - Hugo Eh.-Jich 73 Palača Popović, 1906.
FRIEDRICH SCHMIDT Trg Re publike 4, H2
Suradnja - Hermann Bolle ~O Palača Schlesinger, danas hotel •Palace•, 1891.
BENEDIK i BARANYAI
13 Palača Madce hrvatske, danas Jugoslavenski Jek- Strossmayerov kg 10, H4 · Rekonstnrkcija · pročelj a 1932 - Ivan Stefan
sD<ografsld zavod, 1876. HONIGSBERG i DEUTSCH 74 Kuaa Stern, 1906.
Matičina 2 l Strossmayerov trg 4, HJ4 Rekonstrukcija u hote). 19P7 - isti autori
Bo š kovićeva J , J 4
JOSIP VANCAS " 41 Palača •Narodnih novina•, danas Grafički zavod BENEDIK i BARANYAI
14 Dom Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva Hrvatske, 1891. Dogradnja trećeg kata 1922 - Sunko Jungmann
Frankopanska 26/ Prilaz JNA 2, E4
danas Pravni fakultet, 1876. 75 Kuće Odlć l Divković, 1906.
KUNO WAIDMANN Masarykova 21-2J, F4
Trg maršala Tita 2-J. F4
GRAHOR i KLEIN H Muška učiteljska škola, danas Ekonomski obrazovni VIKTOR KOVACI.C
centar, 1893. Kovačićeva garsonijera na mansardi ku_će . br. 21 18 19 20
15 Palača Buratti, danas Vrhovni sud Hrvatske, 1877. Medulićeva 33 , E4
Zrinjevac J, HJ HERMANN BOLLE. KUNO WAIDMANN 76 Stambena zgrada , 1906.
GRAHOR i KLEIN Petrinjska 61 / 8. maja 26 , JS
43 Zemaljska zaklada &kolskih knjiga, danas Zoolo- VJEKOSLAV BASTL (atribucija)
16 Kuaa Chalaupka, 1877-ll. gljskl zavod PMF-a, 1893.
Braće Kavurića 34, FG4
Izveo Vladimir Urbany
Rooseveltov trg 6, E4 77 Kuća Goršak, 1907.
GRAHOR i KLEIN KUNO WAIDMANN
17 Kuća Prlester, danas Britanski teneralni konzulat, Ilica 166, A2
~~ Umjetnički atelljeri , danas Akademija likovnih um-
VJEKOSLAV BASTL
1877-8. jetnosti, 1894. /8 Kuća Rubetlć·Gollner, 1907.
Ilica 12, G2 Ilica 8S, CJ Mihanovićeva 18, G6
GRAHOR i KLEIN HERMANN BOLLE
18 Palača Vranicani, danas Arheololkl muzej , 1879. BENEDIK i BARANYAI
45 Hrvatsko narodno kazalište, 1894.
Zrinjevac 19, HJ 79 Kuća Sonnenberg, 1907.
Trg m a ršala Tita IS, F4 8. maja 10, JKS
OTTO HOFER (atribucija) HELMER i FELLNER
Rekonstrukcija 1967-9 - Božidar Rašica GJURO CARNELUTTI
19 Crkva Sv. Preobraienja, 1880.
Trg bratstva i jedinstva, G3 46 Starčevićev dom, danas ULUH, 18~5. 80 Sanatorij , danas Dječja bolnica, 1908--10.
Klai ćeva 18, D4
HERMANN BOLLE Sta rčevićev trg 6, H6
! G:,JAT FISCHER
:lO Ku& Prlester, kasnije •Jugobankac, danas O~lgu- HONIGSBERG i DEUTSCH
ravajućl zavod •Croatiae, 1881. · 81 Palača Hrvatsko-slavonske centralne štedionice, da·
47 Skolskl centar, 1896. "'"'- Jft.upltlna općine Centar, 1905.
Trg Republike 13/Praška l , HJ Krš nja voga 2/ Rooseveltov t rg S / Klaićeva J , E45
JANKO JAMBRISAK lJica 25, F2
LUDWIG i HOLSNER HONIGSBERG i DEUTSCH
Rekonstrukcija 1920 - !gnjat Fische r i Pe tar Feti sov
48 Kuća Rado, 1897. Interijer ka vane Corso 1979 - Vjenceslav Richter
21 Piolača Vranicani, danas Moderna galerija·, 1881-3. Strossm aye rov trg 7. HS
Strossmayerov trg 12/Braće Kavurića 1- J , H4 82 Kuaa Gayer, 1908.
FISCHER i HRUBY Ilica 79/ Kačićcva 2, DJ
OTTO HOFER .
~9 Kuća l atelijer Bukovac, 1897. ST~EPAN PODHORSKY
22 Evangeilsdčka crkva l zgrada Evangellstlčke općine ,
18111. Tomi s lavov trg 18, HS 8J Kuća Hudovsky, 1909.
Gundulićeva 28/Braće Kavurića J8 , F4
HONIGSBERG i DEUTSCH Gajeva 47, HS
HERMANN BOLLE , KUNO WAIDMANN 50 Umjetnički paviljon, 1897. VJEKOSLAV BASTL
Dogradnja dvorišne zgrade Evangelis tič ke š kol e Tomislavov trg 12, HS
HELMER i FELLNER 84 Stambene zgrade, 1909.
1908 - Rudolf Lubynski Gundulićeva 6I~J/Mihanovićeva J2, F6 .
23 Kuća Baumgartner·WasserthaJ, danas robna kuća Izveli Honigsberg i De utsch, iskorište na metalna BENEDIK i BARANYAI .
•Varteks«, 1882. ko_nstrukcija Kulturno-historijskog paviljona Mile-
Trg Republike 8, H2 niJS ke Izložbe u Budimpešti - Korb i Giergl 85 Palača Austrougarske, kasnije Narodne banke, d•
RUPERT MELKUS, JANKO JAMBRISAK 51 Palača Državnog Aumskog erara, danas Republički nas Centrala SDK, 1909.
Juri šićeva 17, J3
Rekonstrukcija 1969 - Miroslav Begović zavod za planiranje, 1898.
Strossmayerov trg 9/Kafančićeva J, H45 LAV KALDA, PILAR-MALLY-BAUDA
24 SveučllUni kemljsld laboratorij*, 1884. 21 22
Srossmayerov trg 14, HS ALEKSANDER AIGNER 86 Stambena zgrada, 1909.
HERMANN BOLLE 52 Hrvatska eskomptna banka, danas Republički za- Masarykova 8, GJ
25 Zjp'ada •Kolac l •Sokolac, danas Akademija za ka vod za statlsdku, 18911. VIKTOR KOVACIC 1atribucija)
zaliJte, film i televiziju, 1883-4, 1895. Ilica J / Marinkovićeva 2, G2 87 Pala& .Croatiae, danas •Informatore, 1909.
Trg madala Tita 5--7, F4 HELMER i FELLNER Masarykova 1-J / Preradovićeva 10-12, GJ
F ERDO KONDRAT, MATIJA ANTOLEC Izveli Ho nigsberg i Deutsch EDO SEN
CI:P - Covjek prostor, 9/19!!2. (354) 17

6 7
-••u.t:• .. •~•u""'''"•"'"' 'r•••:oo•r
...... --.-....·-··--···-·. .
9 10
12 13
16 CIP - Covjek
88 Stambena zgrada, 1909.
Gundulićeva 3S, F4
IVAN STEFAN
89 SveučlUJnl kemijski Institut, 1910.
Marulićev trg 20, FS
VJEKOSLAV BASTL
90 Kuta Crnojević, 1910.
Ilica 26, F2
BENEDIK i BARANYA I
91 Kuća Griinwald, 1910.
Boškovićeva 8, J4
BENEPIK i BARANYAI
92 Kuća Sojat, 1910.
Palmotićeva 18, J3
BENEDIK i BARANYA I
93 Kuća Griinwald, 1910.
Boškovićeva 2, H4
GJURO CARNELUTTI
9~ Stambena zgrada, 1910.
Kumičićcva 2, GS
HUGO EHRLICH
9S Kuća Hlrsc:bler, 1910.
Palmotićeva 27/Boš kovićeva 13. 14
HONIGSBERG i DEUTSCH
96 Kuća LustJ&-Perok, 1910.
Kumičićeva JO/ Mihanovićeva , G6
VIKTOR KOVACIC
97 Nacionalna i sveučiiHna biblioteka, 1911.
Marulićev trg 21 , 1"56
RUDOLF LUBYNSKI
98 Stambene .zlrade, 1910.
Ilica t46--148-148a . B2
RUDOLF LUBYNSKI
99 Stambene zgrade, 1910.
Prilaz JNA 42-44-46 . CD3
RUDOLF LUBYNSKI
100 Svećenički dom, oko 1910.
Palmotićeva 3. J2
RUDOLF LUBY NSKI
101 Stambena zgrada, oko 1910.
Palmotićeva 5, J2
RUDOLF LUBYNSKI
ltl2 Stambene zgrade
s Đorđićeva 8--Sa, 13
GUSTAV WELLER
103 Kuće Kiseljak l Jak o b y, 191~11 .
Gajeva S3---SS. HS
KAUCIC-FLORSCHOTZ-GYIKETTA
104 Stambene zgrade, 1911.
Mihanovićeva 14 i 20. G6
HUGO EHRLICH
105 Kuće Weiser l Krapac·, 1911.
Gajeva 49-SI , HS · Dolac l i 2, H2
HONIGSBERG i DEUTSCH
l 06 Stambene zgrade, 1911.
Đorđićeva 5-7, J3
POLLAK-ALBERT-BORNSTEIN
107 Stambena zgrada , 1911 .
Petrinjska 3, H3
EDO SEN
108 Kuća Lacken\>ache r, 1911-2.
Preradovićeva 39/ 8. maja 54, GS
BRUNO BAUER, ATELIJER BENEDIK
BARANYAI
109 Crkva Sv. Blaža, 1912.
Prilaz JNA / Primorska , C3
VIKTOR KOVAC IC
liO Kuća StriHć , 1912.
Mažuranićev trg 8/ 8. maja, FS
DIONIS SUNKO
Ill Stambena zgrada, 1912.
Draškovićeva 38, K4
FERDO SEGA
Izveo Božidar Jurdana
ll 112 Dom Društva oDobrotvorc•
Haulikova 4, GS
RUDOLF LUBYNSKI
113 Kuća Vasić , 1913.
Ilica tt . G2
HONIGSBERG i DEUTSCH
Izveli Pollak-AJbert-BOmstein
114 Kuća Hagenauer, 1913.
Petrinjska S/ Am ruševa S, HJ3
DIONIS SUNKO
· 5 Kuća Bezuk, 1913.
Boškovićeva 7, J 4
EDO SEN
116 Palača Trgovlnako-lndustrljske komore,
danas Privredna komora Hrvatske, 1913---11.
Rposevel tov trg 2, E4S
LAV KALDA
Uglovna dogradnja prema Perkovčevoj ulici i Mer-
kurov dom, danas Stomatološka polikl'inika. ol:.o
1926 - isti autor
117 Stambena zgrada
8. maja 72/Gundulićeva, FS
DIONIS SUNKO
118 Kuća Frank; 1914.
/'1 Mažuranićev trg l / Braće Kavurića 33, F4
VIKTOR KOVACIC
119 Kuća Barac, 1914.
Boškovićeva 23 / Draškovićeva 38, K4
EDO SEN
Izveo Gjuro Carnelutti
' 120 Palača Srpske banke, danas RTV Zagreb, oko 1914.
Jurgićeva 4/ Petrinjska. l, H3.·
BENEDIK i BARANYAI · ·
121 Palača olsls•*, oko 1918. ;
8. maja 19, JS
DIONIS SUNKO
122 Palača · Hrvatske banke, danas Jugoslavenski lelo;sl-
kografski zavod, oko 1920.
Preobr'aženska 4, G23 ·
DIONIS SUNKO .
123 Palača •Sillveks•*, 1920.
Svačićev trg 13, GS
VIKTOR KOVACIC
' 124 Stambena zgrada, 1920.
Gajeva 36/ 1 - dvorišna zgrada, GS
HONIGSBERG i DEUTSCH
14
l '.
12S Zgrada Narodne Aumarske Industrije*, oko 1920.
Mažuranićev trg S. FS
!GNJAT FISCHER
J 26 S....,bene zgrade
Mažuranićev trg 3---4, F4S
J -".
P.lONIS SUNKO
prostor, 9/ 1982. (354)
127 Palača Slavenske, kasnije Hipotekarne banke, da· 158 Palača Gradskih komunalnih poctuzeća,
nu Filijala SOK, 1921. d:mu •Elektra•, 1932.
Soštarićeva 2/ Vlaška, K2 Gundulićeva 32/Braće Kavurića , F4
HUGO EHRLICH JURAJ DENZLER
128 Palača Wiener Bankvereln, danas ffiljala Zacre- IS9 Kuća Mokrović, 1932.
bolčke banke, 1921. Draškovićeva 47. KS
Jurišićeva 22, J3 STJEPAN PLANIC
JANKO HOUAC 160 Vlastita kuća, 1~32.
129 Palača Burze za robu l vrednote, danas Narodna G · mdulićcva 34, F4
benka, 1921-3. EDO SEN
Trg Jože Vlahovića 3 / Martićeva 2/Račkoga l, K3 161 Stambena zgrada, 1933.
VIKTOR KOVACIC P'etrinjska ll, 13
Interijer 1927 - Hugo Ehrlich KAUZLARIC i GOMBOS
130 Zgrada •Standard 011•*, 1922. 162 Stambeno-poslovna zgrada, 1933.
Kumičićcva 5, G6 Masarykova 22, F3
HUGO EHRLICH SLAVKO LOEWY
131 Stambene zgrade, 1923. 163 Kuća Puk, 1933.
Varš,avska 2-2a , G3 Gajeva 23, H4
JOSIP PICMAN. HRIBAR V EU KONJA
HUGO EHRLICH
132 Palača Obrtne banke, danas filijala Zaerebačke Nn- 164 Kuća Karpati, 1934.
ke, 1924. Klaićeva 74, B4
Ilica 38, F2 BUCAR i DELENARDO
HUGO EHRLICH 16S Sokolana, danas Visoka škola za fizičku
133 Hotel oEspianadec, 1924. kulturu, 1934.
Mihanovićeva l, G6 Kačićeva 23. D4S
DIONIS SUNKO EGON STEINMANN
134 Gradske kuće 166 Rekonstrukcija stambene zgrade, 1936.
Klaićeva 9-11, C4 Ilica 8, G2
Gradski građevni ured. KARLO VAJDA STJEPAN HRIBAR
13S Palača Gradske štedionice 1924, 29. Izveli Cernjak i Neumann
Trg Republike !G-IOa, H2 167 Palača Napretkove zadruge*, 1936.
!GNJAT FISCHER Bogovićeva l i Gajcva , G3
Suradnja - Vladimir Sterk STJEPAN PLANIC
168 Stambena zgrada, 1937.
136 Gradska trinlca, 1926.
Dolac, H2 ; Savska 8, D6
SLAVKO LOEWY
VJEKOSLAV BASTL '
169 Novo krilo zgrade .Jadranskog osiguravajućeg dn~l­
137 Sveučllllni fWkalni Institut, oko 1926.
Marulićev trg 19, ES tva•, 1937.
Gradski građevni ured , attr. EGON STEINMANN Draškov ićc\'a 13. K3
SLAVKO LOEWY
138 Dom općlnakib činovnika*
Dalmatinska 12. E3 170 Dom inženjera, 1937.
LAV KALDA Pierottijeva 4, DS
139 Dom Društva lnienjera, danas Republički komitet HABERLE i BAUER
za prosvjetu, kulturu l fWčku kult~. 1927. 171 Palača Matice hrvatskih obrtnika, 1937 .
Trg Jože Vlahovića 6/ Račkoga 2/Draškovtćeva Ilica 49, E2
ISa, K3 FREUDENREICH i POZGAJ
BENEDIK i BARANYAI 171 Palača •Assicurazioni Generali•*. 1937-40.
140 Novinarski dom, 1928. Trg Republike 3, GH2
Rooseveltov trg 4, ES MARCELLO PIACENTINI
BRUNO BAUER 173 Stambena zgrada, 1937.
141 Kuća Bartullć l zgnlda Trinog naclzornUtva, 1928,31- Trg brats tva i jedins tva S. G3
ANTUN ULRICH .
VJEKOSLAV BASTL 174 Tebnlčki fllkultet, danas Arhitektonski , Građevin­
142 Palača Janekovlć, kasnije •Jadransko osiguravajuće ski l Geodetski fakultet, 1937-40.
društvoc, danas Skupltlna općine Medveščak, 1928. Kačićeva 26, CD4
Draškovićeva IS/Martićeva. K3 MILOVAN KOVACEVIC . EDO SE N
Krilo u Klaićevoj 7 izgrađ..: no 1946. 7.3 Srednju
HUGO EHRLICH
tehničku školu
143 Palača Arlr.o-Henog. 1928. 175 Palača osiguravajućeg društva .La Natlonale••,
Dolac 9, H2
!GNJAT FISCHER 1938-40.
Gajeva 7, H3
144 Stambene zgrade, 1928. BERNARD LAFAILLE . CARNELUTTI TOMi ć iC
Dcžmanova J-4, E2
ALEKSANDER KAISER 176 Stambena zgrada, 1939.
Klaićeva 44, C4
145 Sred&jl ured za osiguranje radnika, danas Cen-
DRAGO GALIC
trala SIZMIORH, 1928.
Mihanovićeva 3, G6 177 Zgrada %upe Sv. Blaža*, 1939.
RUDOLF LUBYNSKI Korduns ka t . B3
MARIJAN HABERLE
146 Kuća Baum, 1929.
Juri šićeva 30/ Trg Jože Vlahovića 2, K3 178 Uprava policije, danas SUP grada Zagreba, 1941.
!GNJAT FISCHER Matičina 4/ Petrin_jsk a 32, J4
Suradnja - Bela Auer, izveli Cernjak i Neumann FRANJO BAHOVEC
147 Stambena zgrada Izraelitske općine*, 1929. 179 Stambena zgrada, 1940.
Petrinjska 11Amruševa 14, J3 Svačićev trg 12, G5
FREUVENREICH i DEUTSCH KAUZLARIC i GOMBOS
148 Zgrada Srpske pravoslavne općine*, 1929. 180 Kuća Kerekovlć, 1940.
Preobraženska 2/llica, G2 Vlaška 12/Cesarčeva S, H2
STANKO KLISKA, DENZLER i KAUZLARIG STJEPAN PLANIC
149 Hotel .MIIInov•, danaS .Dubrovnik• , 1929.
Trg Republike 16/Gajeva l, H3 181 Po!ta Zagreb 2, 1940.
Branimirova 4, J6
S UNKU i JUNGMANN .. .. EGON STEINMANN
Rekonstrukcija i interijeri 1972 - Ftbpovtc Fi -
lipović 182 Stambena zgrada, 1953.
ISO Kuća Ebenspanger, 1929. Svačićev trg 14/ 8. maja, GS
Ilica IS, F2 ·DRAGO GALIC
VLADIMIR STERK 183 Institut za zaštitu majki djece. 1954-6.
ISt Stambena zgrada," l929. Klaićeva 16, D4
Masarykova 13, F3 . VLADIMIR TURINA
IVAN ZEMUAK 184 Tehnološki fakultet, 1958--63.
132 Stambena zgrada, 1930. Pierottijeva 6, DS
Frankopanska Sa, E3 ALFRED ALBIN!
RUDOLF LUBYNSKI 185 Poslovna zgrada o:teljpoh•, danas •Ferimport•,
IS3 Stambena zgrada, 1930. 1961-4.
Draškovićeva 30/ Đorđićeva 23, K3 Trg maršala Tita 12, E4
VLADIMIR STERK
STANKO FABRIS ~··
154 Rekonstn~kclja palače Gavella, 1930. 186 Automat:ka telefonska centrala, 1963.·.
Trg Republike o, H2
Draškovićeva 26--28, K3
FREUDENREICH i DEUTSCH
MINKA JURKOVIC
155 Zakladni blok
Ilica/Gajeva/BogovićevafMarinkovićeva. G23 187 Posl(\vna fgrada oTempoc, 1965.
Bo~ kovićeva S, 14
Zgrada mirovlnakog fonda Gradske ltedlonice, 1931,
IVO S'E.NEGACNIK
Gajeva 2 - HUGO EHRLICH
Stambeno-poslOVJJ8 zgrada, 1933, 188 Poslovna zgrada, 1969-73.
Gajeva lb - FREUDt:NREICH i DEUTSCH Gundulićeva 21, F4
Traovačka kuća Hahn, 1933, KRESIMIR IVANIS
Marinkovićeva 7 - OTTO GOLDSCHEIDER
Trgovačka kuća GiinsberJ, 1933, 189 Hotel oZagreb-lntercontlnental•, 197~75.
Bogovićeva 2 - SLAVKO LOEWY Kršnjavoga l, D5
Zgrada Zaklade za gradnju Zakladne bolnice, 1934, WILLIAM BONHAM . SLOBODAN JOVICIC
Marinkovićeva l - lJLRICtl i BAHQVEC 190 Stambena zgrada, 1975--81.
· Stambeno-poslovna zgrada, 1934, Braće Oreš ki 7-9, B3
Bogovićeva 4 - SLA liKO LOEWY BRANKO KINCL
Stambeno-poslovna zgrada, 1937,
191 Pogonska zgrada •Elektre•, 1975--81.
Marinkoviceva S - SfJEPAN PLANIC Kršnjavoga 7, DS .·
•Neboder•, 1955-9,
MILAN SOSTERIC •
Ilica l - HITIL-JOVICIC-2.UUEVIC
SLOBODAN JOVlCić 192 Dječji vrllć oWelierov vrt•, 1977--'0.
oProlaz Nebodere, 1970 -
156 Kuća Benog l Prolaz Harmica, 1931.
Petrinjs ka 31 - u dvoriš tu, J4
BORIS DUPLANCIC
Pod zidom b , H2
!GNJAT FISCHER
Izveli Cernjak i Neumann
IS7 Palača oShell•, danas •Astra• l Marićev prolaz, 1931.
193 Hotel •Dubrovnik 2•, 1968-1982.
GaJeva 3, H3
FILIPOVIC i FILIPOVIC
Gajeva S, H3 Asterisk (*) označava prvobitnu namjenu.
RUDOLF LUBYNSKI

(nastava]{ sa str. 15)
dokazuju da se radi o sredini visokih kultur-
nih aspiracija, bogate erudicije i urbane kul-
ture, visoko razvlijene manualne tehnologije
i obrta ,i jasno njegovanog ukusa.
U uvodnim bilješkama knjige »Morality
and Architecture«, David Watkin piše da se
ideja cijele knjige razvila iz spoznaje sličnosti
načina argumentacije i kriterija vrednovanja
u tekstovima Pugina i Pevsnera, bez obzira
na različite ciljeve za koje se oni zalažu. Ni-
su li Pevsner i Pugin dva različita pola jedne
dijalektike kretanja Ideje moderne arhiture?
Ne želim osporiti značaj ideoloških i sim-
boličkih konotacija, ali sasvim sigurno postoji
i onaj dio arhitektonskog stvaralaštva koji
slijedi vlastite zakonitosti i koji se dade pro-
matrati neovisno od ostalih utjecaja. Na pri-
mjer, vrijednost ruskog konstruktivizma i re-
volucionarne avangarde dvadesetih godina
sigurno nije u privrženosti revolucionarnim
ciljevima, već u kvaliteti vlastite produkcije.
Tim više što činjenica odbacivanja ideje kuće
kao mašine u prvoj radničkoj državi i pri-
hvaćanje klasicističkog ideala i nije osobiti
paradoks, ako se zna da su stvarni izvori
tog novog pokreta negdje u području likov-
nih kretanja kubista, Kandinskog, Maljevića,
te stilske tradicije evropskog neoklasicizma.
Karakteristike ovog posljednj eg, čitljivost i
jasnoća njegovih kodova, eksplicitnost i stil-
ska homogenost, učinili su ovu tanku liniju
ruske avangardne arhitekture rež;mski Pri-
hvatljivom. Radi se, možda samo, o jednoj
velikoj historijskoj koincidenciji.
Arhitektura 19. st., u prvom redu urbana
arhitektura, postavlja slična pitanja koja tek
kroz kritiku ideološki homogenog sustava mo-
derne postaju predmetom znanstvenih istra-
živanja.
S druge strane, moralni relativizam, frag-
mentarnost spekulativn;h sistema i vjerova-
nje da svaka epoha stvara svoj izraz iz ele-
menata i modela prošlih epoha, što je tako
karakteristično za period druge polovine 19.
st., nalazi svoj analogni smisao u kulturi i
modi današnjeg vremena. Vjerovanje da do-
bra arhitektura bilo kojeg stila veselo pri-
staje zajedno jest, uostalom, jedan rrialo dru-
gačiji oblik savremenog stvaralačkog hedo-
nizma.
»Idealna slika liberalne Austrije naj-
bolje je bila izražena kroz seriju novih
građevina: univerzitet, muzej, teatar i,
iznad svega, opera. Kultura, jednom ču­
vana u palačama, otvorila se tržištu,
prihvatljiva svima. Umjetnost je pre-
stala služiti samo kao izraz aristokrat-
ske veličine ili eklezijastičke pompe;
ona je postala ornament, komunalno
vlasništvo prosvijećenog građanstva.
Veličanstvena konstrukcija Ringstrasse
postala je čvrst dokaz činjenici da je
Austrija zamijenila despotizam i religi-
ju konstitucionalnom politikom i seku-
larnom kulturom. S druge strane eko-
nomski uspon Austrije stvorio j~ bazu
za nastavak aristokratskog stila života
velikog broja porodica ( . . .) U salonima
i soireima nove elite njegovale su se
ne samo velike maniqoe, već i nove in-
telektualne potrebe. ( . . .) Krajem sto-
ljeća engl eski pre-rafaeliti inspirirali su
pokret ART-NOUVEAU (secesija), ali
njegovi austrijski sljedbenici nisu pri-
hvatili njihovu pseudomedievalnu spi-
ritualnost, niti njihove snažne socijalne
reformatorske impulse. Ustvari, austrij-
ski esteti nisu bili otuđeni od svog drtt-
štva kao njihovi francuski istomišlje-
nici, ni uključeni kao engleski. Njima je
nedostajao i okus antiburžoaskog duha
prvih, i reformatorsko vjerovanje dru-
gih. Ni angažirani, ni neangažirani, au-
strijski esteti bili su, u okvirima· svoje
klase, otuđeni od društva, koje je bra-
nilo njihova očekivanja, a odbijalo nji-
hove vrijednosti.
18
Mladoaustrijski Vrt Ljepote bio je
ARHITEKTONSKI VODIC l
utočište BEATI POSSIDENTES, vrt
čudno razapet između realnosti i uto-
pije. On je istovremeno izražavao i sa- ZAGREB
mozadovoljstvo estetske kultiviranosti
sumnje u socijalnu opravdanost.« DONJI GRAD, 19. l 20. STOLJECE
(Carl Schorske: iz »Transformacije vrta«,
»Ideal i društvo u austrijskoj literaturi•) 23
Felbinger, Bartol (1785-1871) - l, 2, 4 Jurdana, Božidar - 111 Schmidt, Friedrich (1825-1891) - 12
Razdoblje od donošenja Carskog patenta
1850, kojim se zakonski sankcioniraju terito- KAZA,LO AUTORA Fellner, Ferdinand (1847-1916) - 45, Jurković, Minka (1914) - 186 Schticht, Franz - 3
Seć, Aleksander - 29
50, 52 Kaiser, Aleksander - 72, 144
rijalne pretenzije budućeg Zagreba, i Građev­ Fetisov, Petar (1877-1926) - 20 Kalda, Lav (1880-1956) - 85, 116, 138 Senegačnik , Ivo - 187
Filipović, Ines (1938) - Kaučić, Josip - 103
Steinmann, Egon (1901-1966) - 137,
nog reda 1855, koji definira osnovne odnose Aigner, Aleksander - 51 149, 193
165, 181
Filipović, Nikola (1934) - 149, 193 Kauzlarić, Mladen (1896-1971) - 148,
strukture Donjeg grada, urbanu tipologiju, Albert, Jaroslav - 106, 113
Fischer, Ignjat (1871-1948) - 20, 48, 161, 179
Strohmayer, Michael (1817-1868) - 3
odnose javnog i privatnog prostora, način Albini, Alfred (1896-1978) - 184 Sunko, Dionis (1879-1935) - 74, 110,
Antolec, Matija - 25 80, 125, 135, 143, 146, 156 Kincl, Branko - 190
114, 117, 121, 122, 126, 133, 149
korištenja zemljišta, urbanu masu i granice, Auer, Bela (1899) - 146 Florschi.itz, Feliks - 103 Klein, Franz (1828-1889) - 7, 9, 10, 14,
Safranek, Vjekoslav - 10
do 1914. godine, a naročito razdoblje velikih Bahovec, Franjo (1900) - 155, 178
Foerk, Erno (1868-1934) - 63
Freudenreich, Aleksandar (1892-1974)
15, 16, 17
Sega, Ferdo - 72, 111
Kliska, Stanko (1896-1969) - 148
građevinskih aktivnosti poslije potresa 1880. Baranyai, Aladar - 61, 73, 74, 78, 84,
- 147, 154, 155, 171 Kondrat, Ferdo - 25 Sen, Edo - 87, 107, 115, 119, 160, 174
i nakon donošenja Regularne osnove 1887, ka:J 90, 91, 92, 108, 120, 139 Korb, Floris (1860-1930) - 50 Sosterič, Milan (1942) - 191
Bastl, Vjekoslav (1872-1947) - 56, 64, Galić, Drago (1907) - 176, 182 Stefan, Ivan - 73, 88
urbane apoteoze liberalno-kulturnog Ideala - Kovačević, Milovan (1905-1946) - 174
67, 72, 76, 77, 83, 89, 136, 141 Giergl, Kalman (1863-1954) - 50 Sterk, Vladimir (1891-1941) - 135, 150,
Kovačić, Viktor (1874-1924) - 66, 75,
jest razdoblje izuzetne urbane historije, ali 24 Bauda, Karlo - 71, 85 Goldscheider, otto- 155
86, 96, 109, 118, 123, 129 153
historije koja akumulirana u iskustvu, tradi- Bauer, Bruno (1884-1955) - 108, 140 Gomboš, Stjepan (1895-1975) - 161,
Lafa.ille, Bernard - 175 Tomičić, Milan - 175
Bauer, Hinko (1908) - 170 179
ciji i sjećanju stalno daje lekcije današnj2m l
Begović, Miroslav (1925) - 23 Grahor, Janko Nikola (1827-1906) Loewy, Slavko (1904) - 155, 162, 168, Turina, Vladimir (1913-1968) - 183
vremenu. Razdoblje koje na neki način anti-
cipira osnovne oblike urbanog modernizma
--t-p.~~~F,..,_·~- Behrens, Peter (1868-1940) - 72
Benedik, Slavko - 61, 69, 73, 74, 78,
6, 10, 14, 15, 16, 17
Greiner, Dragutin - 6, 63, 70
169,
Lubynski, Rudolf (1873-1935) - 22, 97,
Ulrich, Antun (1902) - 155, 173
Ungethum, Hans - 62
84, 90, 91, 92, 108, 120, 139 Gruber, F. - 35 98, 99, 100, 101, 112, 145, 152, 157 Urbany, Vladimir- 76
svojim sistemom zoniranja, razgradnjom cen- Bolle, Hermann (1845-1926) 12, 19, Gyiketta, Alek&ander - 103 Ludwig, Alfred - 47 Vajda, Karlo - 134
tralnog dijela grada na sistem perivoja i no- 22, 24, 32, 36, 37, 42, 44 Mally, Julio - 71, 85 vancaš, Josip (1859-1932) - 13, 54
Haberle, Marijan (1908-1979) - 170,
vim kvalitetama urbanih prostora izvedenim Bonham, Willtam - 189
177
Melkus, Rupert - 23 Velikonja, Ivo - 9, 163
strukturiranjem na primarne urbane elemen- Bornstein, Julio - 106, 113
Heinz, Antun - 33 Neumann, Josip - 146, 156, 166 Vtilkner, C. - 35
Bučar, Stanko - 164 Waidmann, Kuno (1845-1921) - 10, ZZ.
te (urbani monumenti) i stanovanje, arhitek- Helmer, Hermann (1849-1919) - 45, Pfaff, Ferenc (1851-1913) - 38, 39, 57
Carnelutti, Amadeo - 175 50, 52 Piacentini, Marcello (1881-1960) - 172 26, 28, 30, 41, 42, 43
tonske tipologije, bez obzira na nekonzekven- carnelutti, Gjuro - 79, 93, 119 Hitil, Josip (1915) - 155 waronig - 63, 70
Pičman, Josip (1904-1936) - 163
tnosti realizacije i velike nesporazume, pred- Cernjak, Stjepan - 146, 156, 166 Hofer, Otto (1847-1901) - 18, 21, 34 Pilar, Martin (1861-1942) - 71, 85 Weller, Gustav- 102
stavlja bogati potencijal u izučavanju urba- wtesner- 10
nih fenomena.
'i\ Delenardo, Milan - 164
Denzler, Juraj (1896-1981) - 5, 148, 158
Holjac, Janko (1865-1939) - 60, 128
Honigsberg, Leo (1861-1911) - 27, 31,
Planić, Stjepan (1900-1980) -
167, 180
155, 159,
Zemlj-ak, Ivan (1893-1963) - 151
Deutsch, Julio (1859-1922) - 40, 46, 40, 46. 49, 50, 52, 53, 55, 56, 58, 59, 61, Plochberger, Johann (1812-1888) Zobel, Lajos - 59
Kvaliteta arhitekture tog razdoblja jest in- 49, 50, 52, 53, 55, 56, 58, 59, 61, 64, 65, 64, 65, 67, 68, 72, 81, 95, 105, 113, 124 8, ll .Zuljević, Ivo (1910) - 155
Hribar, Stjepan (1889-1965) - 163, 166 Podhorsky, Stjepan (1875-1945) - 82
teligentan, odgovoran, često vrlo kreativan 67, 68, 72, 81, 95, 105, 113, 124,
Deutsch,, Pavao (1897-1948) - 147, 154, Hruby- 48 Pollak, Milan - 106, 113
odnos prema tradiciji domaćeg baroka, bider- 155 Hulsner, Theodor - 41 Požgaj, Zvonimir (1908-1971) - 171
Autori vodiča:
majera i klasicizma, rafinirano korištenje Duplančić, Boris (1942) - 192 Ivaniš, Krešimir (1936) - 188 Rašica, Božidar (1912) - 45 Neven Mikac, Aleksander Laslo
arhitektonskih i urbanih modela i metropol- Durchanek, Viteszlav - 33 Jambrišak, Janko (1834-1892) - l, 20, Richter, Vjenceslav (1917) - 81 CIP 1982, sva prava pridržana
skog ideala koje su nudili Beč i Pešta, visokn Ehrlich, Hugo (1879-1936) - 94, 104, 23
Sancti Gyula - 63
127, 129, 130, 131, 132, 142, 155 Jovičić, Slobodan (1926) - 155, 189
kvaliteta manualne tehnologije građenja i Jungmann, Rudolf - 74, 149 Schachner, Friedrich - 62 Negativi: Foto arhiv MVO
Fabris, Stanko (1909) - 185
zanatske produkcije. Snažna građevinska ak-
25
tivnost i velika izgrađena stambena masa, u
vremenu od 1890. do 1910. govori uostalom o
tehnološki vrlo razrađenoj proizvodnji stam-
benih tipova (tip shvaćen kao projekcija čo­
vjekovih institucionalnih potreba u društvu
i vremenu).
Općenito, ta arhitektura možda ne nosi
kvalitetu velikih ideja, ona je programatska
i metierska, ona postoji između zakona trži-
šta i nacionalnog i urbanog ideala, te nosi
kvalitetu velikih ostvarenja.
(Objavljujemo arhitektonski vodič kroz po-
dručje Donjeg grada sa željom da se barem
onaj visokovrednovani dio gotovo anonimne
arhitekture HJ., st. sačuva od zaborava, te
da pozitivni aspekti eklektičke urbane tradi-
cije ovog grada postanu operabilni i stvara-
lački potencijal njegova daljeg razvoja.)
8 N even Mikac
Gdje nije posebno označeno, ilustracije su presnimci
iz arhive autora.
Slavko Benedil< i Aladar Baranyai: Kuća Rubetić­ Rudolf Lubynsl<i: Nacionalna l sveučilišna bibliO·
Vjekoslav Bastl za atelijer Honigsberg l Deut~ch: -Gollner, Mihanovićeva 18, 1907, (kat. br. 78)
teka, Marulićev trg 21, 1910. (kat. br. 97)
Trgovačko-obrtni, danas Etnografski muzeJ,
Mažuranićev trg 14, 1901. (kat. br. 56)
Ilustracije na prethodnoj stranici: 26
15 - Benedik i Baranyai: Rekonstrukcija kuće 27
Deutsch, 1924, detalj fasade, (vidi arh. vodič, kat.
broj 61l. Fotog-rafija: Laslo-Mikac. Glavni pogled.
16- Viktor Kovačić: Kuća Orš ić, 1906, detalj
fasade, (vidi arh. vodič, kat. broj 75). Fotografija:
Laslo-Mikac.
17 - Vjekoslav Bastl: Kuća Rado, 1904-1905 detalj
fasade, lvidi arh. vodič, kat. broj 67). Fotografija:
Laslo-MiKac.
18 - Mathias Fell er: Vila Fell er, 1909, tl ocrti,
Jurjavska 31a.
19 - Mathias Feller: Vila Feller, ulaz.
20 -Mathias Feller: Vila Feller, interieur.
21 - Hiinigsberg i Deutsch: Palača Hrv. Slav.
J
zemaljske štedionice, 1ros, interieur kavane corso,
(vidi arh. vodič, kat. broj 81).
22 - Hiinigsberg i Deutsch : Palača Hrv. Slav.
zemaljske štedionice, interieur blagajničke dvo-
rane.
23- Hiinigsberg i Deutsch: Kuća Vlaha Bukovca,
1897, tlocrt l. kata, (vidi a·r h. vodič, kat. broj 49).
24 -Leo ~~nigsberg:_ Kuća Halper, 1886-1887, tlocrt,
l. kata, (vi_di arh. vodič, kat. broj 27).
25 - Martm Pilar: Neizvedeni projekt najamne
stambene kuće Wellisch, 1894, tlocrt prizemlja.
26 - Naslovna stranica ·r eklamnog lista za tako-
zvani Vrtni grad na Malom Pantovčaku. Bruno Bauer za atelijer Benedik i Baranyai: Kuća
21 - Hermann Bolle: Dekoracija za doček cara Vjekoslav Bastl za poduzetništvo Urbany: Kuća u Duro carnelutti: Kuća Sonnenberg, Ulica 8. maJa
10, 1907. (kat. br. 79) Lackenbacher, Preradovićeva 39/8. maja 54, 1911-12.
Franjo Josipa, 1895, slavoluk na početku Mesničke Petrinjskoj 61/8. maja 26, 1906. (kat. br. 76) (kat. br. 108)
ulice.
CIP - Covjek prostor, 9/ 1982. (354) 19