Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 9

JU OŠ „ŠTURLIĆ“

MOTIVACIJSKE TEHNIKE U RAZREDU


(Tema za stručno usavršavanje)

Nastavnica: Emina Kovačević

Cazin, 2023.
Sadržaj

Uvodni dio..............................................................................................................................................3
Motivacijske tehnike u nastavi...............................................................................................................4
Raznolikost motivacijskih tehnika.......................................................................................................5
ISPUNJALjKE i KRIŽALJKE.................................................................................................................5
KOGNITIVNE MAPE.........................................................................................................................5
KVIZOVI...........................................................................................................................................5
Motivacijske tehnike opuštanja......................................................................................................6
Motivacijske tehnike koncentracije................................................................................................6
Motivacijske tehnike vizualizacije...................................................................................................6
Kinetičke motivacijske tehnike.......................................................................................................7
Zaključak.................................................................................................................................................8
Literatura................................................................................................................................................9

2
Uvodni dio

„Reci mi i ja ću zaboraviti. Poduči me i ja ću se sjetiti. Uključi me u rad i ja ću naučiti.“

Benjamin Franklin

Nastavnicima se često pripisuje da su najvažniji faktor u nastavi, što je s jedne strane i tačno,
ako se u obzir uzme da su oni ti koji su odgovorni za tok i ishod nastave. Današnji odgojno-
obrazovni sistem stavljen je pred izazov nove paradigme, kojoj ne može odgovoriti
tradicionalna škola. Naglasak je na aktivnosti i kreativnosti učenika, za razliku od
nekadašnjeg sistema koji je „zahtijevao“ da učenici budu pasivni slušači. Neosporno je da se
od nastavnika puno traži. Često se može čuti kako su neki nastavnici omiljeni, dok su drugi
manje omiljeni zbog načina na koji rade. Neko svoj posao obavlja bolje, s više zadovoljstva i
motivacije, što rezultira predanošću. Kada je riječ o nastavnicima, moglo bi se reći da je
posao nastavnika izazov.

Nije lako odgajati djecu, poučavati ih pisati, čitati, dati im osnove za kasnije obrazovanje te
im usaditi prave vrijednosti da jednog dana budu „ljudi“. Iako svatko ima sliku o tome kakav
bi trebao biti pravi nastavnik, i nastavnici su ljudi, kaže Renzel (Muminović, 2011). Tačno je
da se od nastavnika previše traži, no to je u opisu njihova posla. Nastavnici bi trebali biti ti
koji će svoj posao doživljavati kao poziv, jer svaka osoba koja radi ono što voli, zasigurno
može napraviti više u odnosu na osobu koja svoj posao ne radi s dovoljno entuzijazma i
predano.

3
Motivacijske tehnike u nastavi

Nastavnici imaju svoj plan i program rada i često trebaju biti „čarobnjaci“ da učenike
zainteresiraju za gradivo koje je propisano i često dosadno. No, kako na svakom satu
održavati pozornost, naglasiti važnost predmeta, graditi pouzdanje u sposobnosti i poticati
zadovoljstvo učenika? Jedan je od odgovora da redovito trebaju koristiti nastavne i
motivacijske tehnike kojima povećavaju interes i zanimanje za predmet te sam njegov sadržaj
(Trškan, 2006). Nastavnička kreativnost prvi je korak i pretpostavka za odgojno-obrazovni
proces koji ne „guši“, nego potiče kreativnost svojih učenika.

Stoga, zgodan „alat“ koji nastavnicima može pomoći jesu motivacijske tehnike koje se
konkretno mogu odnositi na nastavno gradivo – nastavne motivacijske tehnike ili samo
pokušavaju održati pažnju učenika – motivacijske tehnike. Budući da motivacija kod učenika
varira po svom intenzitetu i dinamici, motivacijske tehnike mogu biti prisutne u svim
stadijima nastavnog sata, posebno tijekom ponavljanja gradiva te provjeravanja usvojenog
znanja.

Svrha je motivacijskih tehnika u nastavi što brže i učinkovitije učenje novih pojmova, godina,
imena i događaja. One motiviraju učenike na učenje gradiva, dok se nastavnici njima koriste
kako bi povećali ili smanjili zahtjevnost nastavnog sadržaja.

Budući da djeca najbolje uče kroz igru, motivacijske tehnike omogućuju učinkovitije učenje.
Korisne su motivacijske tehnike u nastavi: ispunjaljke, križaljke, skrivalice, asocijacije,
kvizovi i mentalne (kognitivne) mape.

Raznolikost motivacijskih tehnika

ISPUNJALjKE i KRIŽALJKE korisne su za usvajanje određenih pojmova, posebno novih


termina. Nastavnici mogu kroz križaljku postići to da učenici na osnovi postojećeg znanja
dođu do rješenja koji označava neki novi pojam.

Također, moguće je da nastavnici opišu određen pojam bez da kažu njegov naziv, a učenici
trebaju reći o kojem je pojmu riječ.

KOGNITIVNE MAPE korisne su za slikoviti prikaz određenog nastavnog sadržaja, odnosno,


bitnih pojmova i događaja koji učenicima služi kao podsjetnik.

4
KVIZOVI mogu biti različiti, ovisno želi li nastavnik uključiti sve učenike ili samo pojedine.
Tako može osmisliti kviz gdje se mogu natjecati svi učenici, skupine ili samo pojedini
učenici. Mogu se napraviti kao televizijski kvizovi da budu zanimljivi i aktualni. Uz kvizove,
često se koriste i zagonetke, rebusi, kratki zvučni zapisi (muzika različitih država, govori i
razgovori te narodne pjesme) te igre vješala. Igre vješala nešto su poput kola sreće, odnosno,
učeniku se može reći da smisli određeni pojam iz određene nastavne jedinice te pomoću crtica
označi koliko riječ ima slova, a drugi se učenici javljaju i pogađaju slova, dok učenik koji je
smislio pojam crta nekakvu karikaturu, odnosno, dijelove za svaki netačan odgovor.
Učenicima je ova igra zanimljiva, jer se zaista igraju, a ujedno razmišljaju i ponavljaju o
onome što ih se na nastavi poučavalo.

Mogu se koristiti i skice, karikature, crtanje, mimika, pantomima, različita odjeća i predmeti,
modeli, lutke, različite igre (lov na blago), anegdote, metafore i citati.

Ipak, u školama se najviše koriste motivacijske tehnike oluja ideja (brainstorming), koja
podrazumijeva da dvoje ili više učenika pokušavaju zajednički doći do što više različitih ideja
za priču, rješavanje različitih zadataka ili zadaća iz različitih predmeta, čak i za rješavanje
sukoba i drugo te zapisivanje zamisli (brainwriting), o kojoj će više riječi biti u nastavku.

Motivacijske tehnike opuštanja

Zanimljive su motivacijske tehnike namijenjene opuštanju i odmoru učenika. To mogu biti


tehnike opuštanja uz muziku, vježbe disanja, uz pokrete ili posebne tehnike meditacije.
Navedene tehnike mogu se koristiti na početku sata (kako bi se učenici primirili i pripremili
za nastavni sat) ili prije izvršavanja zadataka. Iako nije uobičajena praksa koristiti muziku u
nastavi (često se percipira kao obveza muzičke kulture), ona može pomoći u stvaranju
pozitivnog ozračja u učionici, doprinijeti raspoloženju učenika, smanjiti pritisak i slično.
Muzika se može koristiti pri čitanju ili slušanju tekstova, pri ocjenjivanju, kao pozadina pri
obrađivanju novih nastavnih sadržaja. Određena muzika može se koristiti samo za
ponavljanje, dok neka druga vrsta za aktivno sudjelovanje učenika.

5
Motivacijske tehnike koncentracije

Posebne tehnike opuštanja tehnike su koncentracije i uživljavanja, koje učenike potiču na


pozitivno raspoloženje, izražavanje vlastitih osjećaja i misli. Učenicima se može reći da se
užive u taj dotični trenutak, da dišu sve dublje i dublje, da osjete svaki udah i izdah, da osjete
kako raste smirenost, dok izdah odnosi brige i slično.

To je korisno kako bi se učenici koncentrirali na zadatke, posebno one zahtjevnije, te postali


svjesni trenutka. To je tzv. pozitivna sugestija.

Motivacijske tehnike vizualizacije

Motivacijska tehnika vizualizacije podrazumijeva da učenici zamisle ono što se od njih traži.
Primjerice, učitelj može reći učenicima da zamisle kako uživaju u učenju, kako nastavni
sadržaj samo „ulazi u njihovu glavu“. Bitno je da nastavnik bude „vođa“, tj. da svojim
načinom govora, intonacijom glasa i biranim riječima usmjerava i navodi učenike, jer to
dovodi do pozitivnog ozračja.

Alfa-trening također je opuštajuća tehnika koja podrazumijeva „usporavanje djelovanja


razuma predočavanjem boja i unutarnjom predodžbom“. Za početak, učenici se trebaju
udobno smjestiti na stolicu, zatvoriti oči, zamisliti boje i brojke uz vježbe disanja te uživati.

Kinetičke motivacijske tehnike

Uz tehnike koje su koriste pri opuštanju, tu su i motivacijske tehnike koje uključuju kretanje.
Naravno, poanta nije u tome da se učenici samovoljno kreću razredom, nego da svoju energiju
djelomično usmjere na pokrete kako bi im bilo zanimljivije. Primjerice, prilikom ponavljanja
nastavnog gradiva učenicima se može reći da za tačan odgovor podignu lijevu ruku, a za
netočan desnu. Ili svi učenici mogu ustati ako je odgovor točan te sjesti ako je odgovor
netačan. Iako ovo može djelovati kao pravljenje nereda i buke u razredu, ovo je učenicima
zanimljivo jer se kreću, a ujedno i razmišljaju. Primjerice, učenici koji se teško koncentriraju
(posebno učenici s dijagnosticiranim ADHD-om), kao i učenici koji svojom aktivnošću ili
ponašanjem zasluže, mogu pripomoći učiteljima podijeliti radne materijale (radne listove,
zadatke), pomoći pripraviti nastavna pomagala i drugo.

6
Bitno je da učitelji poznaju i koriste te motivacijske igre (pogodi ko, kolo sreće, nogomet
riječima i drugo). Domišljate i maštovite motivacijske tehnike zaista obogaćuju nastavni
sadržaj, a pri tom se postiže to da učenici postaju zainteresiraniji, bolje slušaju i zahtjeve ne
percipiraju kao nekakvo moranje, već ispunjavanje svojih obveza kroz igru i na koristan
način. Ponekad se i od učenika može tražiti da smisle određene zadatke koji će se uvrstiti u
test (što ujedno znači da učenik treba ponoviti gradivo kako bi mogao sastaviti pitanja, a s
druge strane, sam je uključen u taj proces odabira, što podrazumijeva aktivnost te na neki
način pomoć učitelju). Također, od učenika se može tražiti da zapisuje svoje ciljeve i uredno
ih prekriži kada ih ostvari. Zatim, učenici kroz foto-priču mogu prezentirati naučeno gradivo,
pri čemu vježbaju govorno i likovno izražavanje.

Na kraju, motivacijske tehnike odnose se na znanje učenika koje već imaju, na novo nastavno
gradivo te utječu na osjećaj uključenosti učenika, što dovodi do većeg zanimanja za rad.
Ovisno o osjetilima učenika i njihovim sposobnostima, motivacijske tehnike mogu biti
vizualne, auditivne, kinetičke (kretanje), olfaktorne (njuh) i gustativne (okus) (Trškan, 2006).
Što je najvažnije, ranije opisane tehnike mogu biti spontane, planirane, inovativne,
kratkotrajne, dugotrajne, uvodne ili zaključne. Njihovo korištenje osvježava ustaljeni nastavni
sadržaj kojeg učenici često percipiraju kao dosadnim i nepotrebnim.

7
Zaključak

Usprkos sve većim zahtjevima i obvezama koje učitelji trebaju obavljati, bitno je da prije
svega vole svoj posao. Kada je to tako, onda neće nedostajati ideja ni kreativnosti. Ponekad se
nastavnicima može učiniti da je korištenje ovih tehnika gubitak vremena, s obzirom na
propisan plan i program, no one zasigurno mogu doprinijeti pozitivnom raspoloženju učenika,
potaknuti ih na sudjelovanje, što i jest krajnji cilj, te prilikom aktivnosti, kod učenika stvoriti
osjećaj zadovoljstva i pozitivnih stavova prema predmetu i školi općenito. Učenikov osjećaj
uključenosti, na zanimljiv i izazovan način, smanjuje tjeskobu i dosadu, a može pozitivno
utjecati i na učenikovu sliku o vlastitim sposobnostima te na povećanje samopoštovanja.
Češće korištenje učenja kroz igru rezultira i većim zadovoljstvom učenika, što doprinosi
boljem uspjehu.

8
Literatura

Muminović, H. (2011). Motivacija u nastavi i kreativni rad studenata i učenika. Prilozi za


pedagoško-andragošku praksu na univerzitetu u Sarajevu, 43-53.

Trškan, D. (2006). Motivacijske tehnike u nastavi. Povijest u nastavi, 7, 19-28.

http://ladislav-bognar.net/files/kreativnost_ucitelja.pdf[/toggle]Prenošenje tekstova s portala


dopušteno isključivo u skladu s Uvjetima korištenja

You might also like