Professional Documents
Culture Documents
MEnadzment U Zdravstvu
MEnadzment U Zdravstvu
MEnadzment U Zdravstvu
Ekonomski Fakultet
SEMINARSKI RAD
Mentor: Student:
Prof. dr Vladan Božić Petar Petrović
06/1234
UVOD……………………………………………………………………………………3
ZAKLJUČAK..................................................................................................................16
REFERENCE..................................................................................................................18
2
UVOD
Tako se u prvom delu rada objašnjava važnost procesa nabavke i njen potencijal za
unapređenje ne samo internih operacija preduzeća već i celokupnih poslovnih
performansi. Ideja je da se na osnovu toga stekne uvid koliko se tačno nabavna funkcija
eksploatiše u preduzećima, ali i koje su njene neiskorišćene strane. Takođe, u ovom delu
istaknuta je važnost i značaj adekvatnog optimiziranja zaliha u preduzeću.
Drugi deo rada ukratko pruža osvrt na oblast zdravstva, ukazujući na aktuelne trendove
karakteritične za ovu sferu, kao i na odabrane probleme karakteristične za menadžment
nabavke i zaliha.
1
Adaptirano prema: Lovreta, S, Petković, G (2010), Trgovinski Marketing, CID Ekonomskog Fakulteta u
Beogradu, str. 194
3
1. Relevantnost kompanijskog menadžmenta nabavke i zaliha
Već je istaknuta značajna spona koja postoji prilikom upravljanja nabavkom i zalihama
jedne kompanije, gde praktično jedan set aktivnosti proističe kao prirodni produžetak
prethodnog seta. Ne može se govoriti o kvalitetnom upravljanju zalihama, ako su
aktivnosti nabavke pogrešno sprovedene u delo. Isto tako, preduzeće može imati sjajno
organizovan sistem nabavke inputa, ali konkurentska prednost ostvarena po tom osnovu
propada ukoliko se nabavljenim zalihama pogrešno i neefikasno manipuliše. Zbog toga
opredeljenje je autora rada da ova dva procesa menadžmenta anlizira skupa u radu. U
nastavku se ukratko ističe značaj i relevantna pitanja za svako od ovih područja.
Postoji više elemenata koje je važno definisati kada se govori o specifičnostima i značaju
upravljanja nabavkom jedne kompanije. Među najvažnijima izdvajamo: ulogu i funkciju
nabavke u preduzeću, zatim definisanje njenog karaktera i konačno doprinos za
poslovne performanse jedne kompanije.
4
Slika 1. Koncept lanca vrednosti
Infrastruktura
Aktivnosti
Ljudski resursi
podrške
Tehnologija
Nabavka
Izvor: Porter, M. (1985), Competitive advantage, Free Press, New York, str.5
Prema konceptu Lanca vrednosti, Porter definiše dve grupe aktivnosti, objedinjenih
u poslovne funkcije: 2
2
Adaptirano prema: Porter, M. (1985), Competitive advantage, Free Press, New York, str.5
3
Za više detalja pogledati: http://www.inventorymanagementreview.org/2005/09/dell_computers_.html,
pristupljeno 26/3/2011
5
Analizirajući karakter funkcije nabavke, može se reći da je on višestruk. U prvom
redu, strateško pozicioniranje i donošenje važnih odluka oko upravljanja nabavkom
ističe značaj marketinških elemenata. Naime, u poslovanju se raniji fokus sa
isključivog planiranja prodaje preduzeća prebacuje i na teren nabavke, budući da se
ona smatra predfazom i nerazdvojnim delom prodajnog procesa. Slikovito
predstavljeno, radi se o dve strane jedne medalje. Stoga funkcija nabavke, kao i sve
poslovne odluke sa njom povezane, moraju biti objedinjene pod marketinškom
strategijom jednog preduzeća, bilo da se ono bavi proizvodnim ili prometnim
aktivnostima. 4
4
Adaptirano prema: Lovreta, S., Petković, G. (2010), Trgovinski marketing, CID Ekonomskog Fakulteta u
Beogradu, st. 193-194.
5
Za više detalja pogledati: Božić, V., Aćimović, S. (2010), Marketing logistika, CID Ekonomskog
fakulteta u Beogradu, str. 36
6
Relevantnost postojanja zaliha ogleda se u velikom broju faktora. Oslanjajući se na
referentnu literaturu iz oblasti, ističu se dva glavna razloga zašto je neophodno držati
zalihe. Tu mislimo na: 1. opšte unapređenje servisa potrošača i 2. indirektno
smanjenje troškova koje proističe po tom osnovu.6
Iako držanje zaliha povlači sa sobom određene inherentne troškove, njihovo korišćenje
može inidirektno uticati na smanjenje operativnih troškova u ostalim aktivnostima lanca
snabdevanja, čiji nivo često značajno prevazilazi troškove posedovanja zaliha. Kao dokaz
tome ističu se sledeći argumenti: držanje zaliha podstiče uštede proizvodnje putem
ostvarivanja dužih i većih proizvodnih ciklusa, zatim uštede u nabavci i transportu.
Konačno, ugovaranjem kupovine unapred i njenim skladištenjem na zalihe ostvaruju se
niže nabavne cene nego da se posluje bez zaliha.
Nakon isticanja važnosti držanja zaliha, neophodno je nešto više reći o osnovnim vrstama
zaliha koje postoje u poslovanju. U njih ubrajamo:8
Tranzitne
Spekulativne
Regularne ili ciklične
Bezbednosne
Nekurentne
U prvu kategoriju svrstavamo one zalihe koje se nalaze u prelazu između karika u lancu
snabdevanja. Spekulativne zalihe, iako deo ukupnih zaliha, kupuju se sa specifičnim
ciljem cenovne manipulacije. (sirovine poput zlata, bakra ili srebra). U treću kategoriju
potpadaju regularne ili ciklične zalihe. Njihova uloga je da odgovore na prosečnu tražnju
u periodu između dve uzastopne nabavke. U slučaju da tražnja prekorači granice
prosečne, uvodi se dodatna kategorija zaliha u vidu bezbednosnih. Njihov obim zavisi od
opsega uključene varijabilnosti u kretanju tražnje. Konačno, protekom vremena neke
zalihe zastarevaju, postaju neupotrebljive ili budu ukradene. Opšti naziv za ovu
6
Ballou, R. (2004), Business Logistics/Supply chain management, Pearson-Prentice Hall, New Jersey,
USA, str. 328-329
7
Detaljnije pogledati u: Božić, V., Aćimović., S (2010), Marketing Logistika, CID Ekonomskog fakulteta u
Beogradu str. 110-114
8
Greene, J. (1997), Production and Inventary Control Handbook, 3rd ed., McGraw-Hill, str. 135
7
kategoriju zaliha su nekurentne zalihe. U slučaju da u ovu grupu potpadaju proizvodi
visoke vrednosti, posebne mere opreza moraju biti preduzete kako bi se minimizirala
njihova količina.
9
Benton, W. (2010), Purchasing and supply chain management, 2nd ed, McGraw-Hill International,
str.387
8
posledica primene sistema naknada kao i DRG sistema10 i pojačane konkurencije. Kao
što je naglašeno u ovom radu, najznačajniji trend u menadžmentu lanca snabdevanja u
zdravstvu jeste pojačan akcenat na značaju efikasnosti i troškovne efektivnosti. U okviru
toga, razlikujemo dva ključna trenda:11
Glavni izvor, tj. dobavljač preuzima većinu funkcija u odeljenju lanca snabdevanja.
Postoje brojne prednosti ovakvog aranžmana u pogledu ušteda vezanih za radnu snagu u
bolnicama, zatim za obim aktivnosti kao i nivo zaliha. Možda je ključni element uspeha
ovakvih aranžmana nivo i kvalitet komunikacije i koordinacije između bolničkih
odeljenja i dobavljača. Eksterni entitet može olakšati i optimizirati probleme u pogledu
ponašanja budući da je po prirodi stvari objektivan kao i zainteresovan za pružanje
visokog nivoa usluge.
9
Operativni troškovi u bolnicama postali su ekstremno važni budući da već pomenuti
sistem nadoknada nije samo zasnovan na troškovima. Sredinom 80-ih godina XX veka,
počevši od SAD uveden je specifični, već pomenuti, DRG koncept. Prema ovom sistemu
povraćaj sredstava, tj. finanasiranje koje bolnica ostvaruje zasniva se na jednobraznoj
naknadi za utvrđenu dijagnozu pacijenta, nevezano za prateće troškove. Suština ovog
koncepta jeste da se bolnicama, kao ključnim jedinicama u zdravstvu, ne daju odrešene
ruke i mogućnost da troše koliko im se prohte, već se one podstiču da funkcionišu
efikasno i cenovno efektivno. Budući da se adekvatnim upravljanjem nabavkom i
zalihama mogu ostvariti brojne uštede, sasvim je opravdan fokus na ova menadžerska
područja.
10
fokusiramo se na analizu načina funkcionisanja organizacija za grupnu kupovinu kao i na
proceduru za nabavku kapitalne opreme u zdravstvu, kao relevantna područja sektora.
13
Benton, W. (2010), Purchasing and supply chain management, 2nd ed, McGraw-Hill International, str.
393
14
ibidem
11
Slika 2. Tokovi novca povezani sa bolničkim nabavkama posredstvom OGN
Bolnica
Prodavac
(proizvođač i
distributer)
Deo
administrativne Administrativne
provizije (oko 1%) provizije (oko 3%)
OGN
Izvor: Benton, W. (2010), Purchasing and supply chain management, 2nd ed, McGraw-Hill International,
str. 393
12
Glavni faktori prilikom donošenja odluke o nabavci određenog kapitalnog sredstva, tj.
prilikom biranja između više opcija odnose se na: 15
Neophodnost zajednice. Polazni kriterijum koji mora biti uzet u obzir pri
donošenju odluke
Marketabilnost. Predstavlja koncept koji utiče i na interne i na eksterne
stejkholdere u zdravstvenom sektoru. Pored razmatranja neophodnosti zajednice,
bolnica treba da ustanovi nivo marketabilnosti određene opreme sa aspekta
korisnika.
Poslovni ciljevi zdravstvene ustanove. Ovaj kriterijum treba da utvrdi da li je
predmet kapitalne nabavke zamena postojeće opreme, ekspanzija postojeće
tehnologije ili ekspanzija u novo područje delovanja. Iz poslovne perspektive,
nova tehnologija često je manje hitna za nabavku i teže je opravdati njenu
kupovinu, nego zamena postojeće, uhodane tehnologije.
Konkurentnost. Podrazumeva sublimaciju prethodnih kriterijuma, budući da bez
obzira na specifičnosti, zdravstvene ustanove ipak predstavljaju poslovne jedinice.
Ovaj kriterijum je stoga veoma važan za razmatranje.
15
Watts, D et alt (1993), Integrating technology assesment into the capital budgeting process, Healthcare
Financial management, str. 21-29
16
ibidem
13
4. Menadžment i metodi kontrole zaliha u zdravstvu
a) Prema teorteskoj postavci ovog sistema, zalihe se kontrolišu na stalnoj bazi nakon
svake izvršene transakcije. Kada zalihe dođu do tog nivoa, da je ostalo tačno onoliko
resursa da se prebrodi period potreban da stignu nove zalihe, inicira se nabavka nove,
fiksne količine. Određenje optimalne količine zavisi od najmanje dva faktora: troškova
držanja inventara i troškova poručivanja. Ovde se svakako mora postići određeni balans.
Naime, ukoliko naručujemo često, rastu troškovi porudžbine ali zato padaju troškovi
držanja zaliha. I obrnuto.
17
Brown, G. (1987), Decision rules for inventary management, Holt, Rinehar and Winston, New York, str.
56-59
14
vrstu interne proizvodnje. Agenti nabavke u zdravstvenim ustanovama preporučuju ovaj
metod budući da mogu usaglasiti vreme nabavke sa posetom agenta bolnici i sl.
Transport se takođe može rutirati krajnje efikasno budući da dobavljač ima puno malih,
dnevnih ili nedeljnih isporuka za veći broj zdravstvenih ustanova. Glavni dobavljač
takođe može iskoristiti prednosti količinskih popusta u kupovini materijala i putem
isporuke punih kamiona iz velikih bolničnih skladišta i farmaceutskih kompanija.
Na kraju ove celine, logično je postaviti pitanje: Koji metod upravljanja i kontrole zaliha
je najbolji u industriji zdravstva? Ne može se reći da ima jednoznačnog odgovora.
Svakako, veličina, nabavna moć i opseg kontrole odeljenja za menadžment snabdevanja u
zdravstvenoj ustanovi faktori su koji moraju biti uzeti u razmatranje. Takođe, bitan je i
stepen automatizacije i kompjuterizacije koji određena zdravstvena ustanova poseduje.
Svakako jedno od optimalnih rešenja bila bi kombinacija pomenutih sistema, naročito
uzimajući u obzir kompleksnost i različite potrebe različitih odeljenja jedne zdravstvene
ustanove.
18
Za detalje pogledati: kompanija Toyota, internet sajt, http://www.toyota-
global.com/company/vision_philosophy/toyota_production_system/ , pristupljeno 9/11/2011
15
ZAKLJUČAK
Ističući značaj adekvantog upravljanja posebnim poslovnim područjima, ovaj rad imao je
za cilj da prikaže potencijalne pozitivne efekte adekvatnog upravljanja nabavkom i
sistemom zaliha jednog preduzeća u kontekstu specifične industrije. Njime je potvrđena
polazna premisa da se vrednost za stejkholdere preduzeća može stvarati i na strani inputa,
tj. prema sistemu što jeftinijih i konkurentnijih resursa. Kako se ova osnova za formiranje
konkurentske superiornosti slabo koristi ne samo u domaćem, već i u svetskom miljeu,
njen značaj je još više poentiran.
Analiza odabrana dva strateška područja dobija dodatnu notu kompleknosti, kada se kao
faktor determinacije uzme i specifičnost industrije, tj. oblasti u kojoj se datim područjima
upravlja. Prikazujući osnovne trendove i karakteristične probleme u industriji zdravstva,
data je dobra podloga za uvođenje u dalju priču vezanu za nabavku i zalihe.
Svaki od ovih aspekata, kroz detaljnu obradu, pokazao se kao veoma relevantan za
savremeno upravljanje zdravstvenih ustanova. Da bi jednako nabavka kao i menadžment
zaliha dali optimalne poslovne rezultate, neophodno je učiniti i uvažiti određenu vrstu
modifikacija i odstupanja od tradicionalnog miljea u kome se ova poslovna područja
tumče. Samo tako može se ostvariti pun potencijal njihove primene. Svetska iskustva na
ovom polju dobar su signal i za domaće tržište o neophodnosti uvođenja strateških
zaokreta u poslovanje u zdravstvu, kako bi se išlo u korak sa svetskim trendovima, a
aktuelni poslovni koncepti bili u potpunosti primenljivi. Koliko se ka tom cilju ide, ostaje
da se vidi u periodu koji nam predstoji.
16
KLJUČNE REČI I POJMOVI
1. UPRAVLJANJE NABAVKOM
2. UPRAVLJANJE ZALIHAMA
3. SEKTOR ZDRAVSTVA
17
REFERENCE
2. Benton, W. (2010), Purchasing and supply chain management, 2nd ed, McGraw-Hill
International
4. Brown, G. (1987), Decision rules for inventary management, Holt, Rinehar and
Winston, New York
6. Greene, J. (1997), Production and Inventary Control Handbook, 3rd ed., McGraw-Hill
10. Watts, D et alt (1993), Integrating technology assesment into the capital budgeting
process, Healthcare Financial management
11.http://www.toyota-
global.com/company/vision_philosophy/toyota_production_system/ , pristupljeno
9/11/2011
12..http://www.inventorymanagementreview.org/2005/09/dell_computers_.html,
pristupljeno 26/3/2011
18
19