1. ++Tko je osnovao komunikacijski krug teoriju?

Robert Darnton

2. Tko je napisao povijest knjige?

Stipčević Aleksandar

3. Što je makroanalitički pristup proučavanja?

kvantitativna istraživanja duljih vremenskih razdoblja, temeljena na bibliografijama,
knjižarskim katalozima i drugim popisima knjiga

4. Što je mikroanalitički?
detaljnija analiza, najčešće čitateljskog profila jedne osobe, temeljen na
raznovrsnim izvorima, kao što su katalozi privatnih knjižnica, notarski zapisi o imovini
pokojnika, korespondencija, dnevnički zapisi i razne druge bilješke čitatelja.

5. Koja je razlika odnosa prema knjizi i čitanju između dominikanaca i franjevaca?

Dominikanci – obrana i propovijedanje katoličke istine, osnivanje škola i sveucilista cuvanje
knjiga kao nacionalno blago

Franjevci- opsjednuti idejom siromaštva i nenasilja, posjedovanje knjige im je bilo isto kao
posjedovanje neceg drugog, knjiga se koristila samo u svrhu obrazovanja drugih

6. SHARP udruženje?
1992. osnovano udruženje SHARP (the Society for the History of Authorship, Reading and
Publishing)

7. Koje je bio neki metal koji se koristio kod egipćana?

Olovo

8. Koje je onaj drugi metal al vezan uz Rimljane il tak nešt?

Bronca.

9. Gdje ima više knjiga, Mezopotamija il Egipat?

Mezopotamija, Egipat je skupljo knjige u svrhu raskoši, a mezopotamci za onak unaprjeđenje
kulture obrazovanje etc

10. Gdje se koristio materijal za siromašne, najčešće korišten u školama?

grčka

11. Koja je najvažnija podloga starog vijeka?

Papirus

12. Gdje su bile dve najpoznatije helenističke knjižnice?

Pergam, Aleksandrija

13. Koje su prednosti pergamene nad papirom(bar 2)?

Izdržljivija- manje se troši, s nje se tekst mogo ostrugat i ponovo pisat

14. Drugi naziv za pergamenu(pergamena koja se koristila nakon brisanja?)?

palimpsest
15. U kojem stoljeću je papir izumljen?
2.
16. Ko je uveo papir u Europu?
Arapi

17. Ko je prvi imao papir?

Kina

18. Šta je calamus?

Načinjen od trstike, pribor za pisanje

19. Kak se zvala srednjovjekovna pernica?

kalamoteka

20. Koji je bio srednjovjekovni naziv za svitak?

rotulus

21. Naziv za knjigovešce?

Bibliopeges

22. Koji je bio grčki naziv za svitak?

kylindros

23. Koje pismo su hetiti koristili?

Klinasto+hetitske hijeroglife

24. Zaš Indija nema puno zapisa sačuvanih?

Barbarska razaranja, masovno unistavanje knjiznica i paljenje milijona knjiga, Nalanda i
Takhshila kompletno unistene

25. Bilo je pitanje za nadopunit koja 3 pisma je koristila kretsko mikenska kultura: kretski
hijeroglifi, linear A, linear B(koje je jedino ODGONETNUTO)

26. Koja je prva kultura na europskom tlu pismena bila?

Kretsko-mikenska

27. Ko je prvi imo alfabet?

Feničani
28. Od kog su Grci preuzeli pismo?
Feničana
29. Od kog su etruščani preuzeli pismo?
Grka
30. 4 obilježja pisma?
Nastaje među ljudima koji se bave zemljoradnjom – podjela rada - hijerarhizacija društva -
upravljanje državom. Prvo (piktogramsko) pismo - vizualiziranje neposrednog okružja.
Temeljno obilježje razvoja pisma u prvih tri tisuće godina: pojednostavljivanje. Materijal na
kojemu se pisalo presudno utjecao na uobličavanje pisma.
31. Jesu li prve knjižnice bile ujedno i muzeji?
MOJE MIŠLJENJE je ne jer u III.prez piše „arhivi-knjižnice“ ak imate drugu info, updejtajte
32. Zašto je izgled knjižnice uvjetovan oblikom knjige isprva?
 Valjda zato sto ocito nije moglo biti polica jer se svaka „knjiga“ razlikovala u velicini: svitci,
kamene ploce, keramicke ploce, itd., pa se moralo tako i graditi i organizirati
33. Koja je najstarija knjižnica?
U Ebli

34. Gdje je bila Asurbanipalova knjižnica?

U Ninivi

35. Kad je utemeljena Aleksandriska knjižnica?

3.st.pr.Kr

36. Ko je bio onak ne utemeljitelj nego vodič il tak nes?

Kalimah?

37. Bilo je pitanje tko je osnovao javne knjižnice u Rimu ili tak nes, i onda odabir između
Cezara, Augusta, Trajana i još nekog.
cezar

38. Nakon dolaska Barbara je se prestaje prepisivat antička književnost?

Ne, i dalje se prepisuje u prkos barbarima jer oni nisu razumjeli

39. Kak su se zvali priučeni pisari kojima su se povjeravali jednostavniji zadaci?

Scriptores

40. Samostan ima koje sve vrste radnika?(imaš navedeno kao 4 opcije)
Scriptores, rubricatores, antiquarii, bibliopeges, minijaturisti

41. Kojem pismom se piso splitski evanđelistar?

Latinica

42. Kojim pismom se piso trogirski evanđelistar?

Latinica

43. Koji je najraskošnije iluminirani glagoljski srednjovjekovni rukopis i u koje stoljeće je

nasto?
Hrvojev misal, 15.

44. Koja je prva tiskana hrvatska knjiga i kad je objavljena?

Misal po zakonu rimskog dvora, 1483.

45. Evanđelistar kneza Miroslava- koje pismo?

Čirilica

46. Pismenost je bila korištenje koja 2 jezika?

Latinski+narodni

47. U kojem pokretu se reklo „knjižnice moraju služiti znanosti“?

prosvjetiteljstvo
 48. Što se smatra pod „sakralizacijom“ knjiga?
Kod kršćana je proces sakralizacije počeo u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku kada se svete
knjige uvezuju u zlato i srebro, ukrašavaju dragim i poludragim kamenjem, ilustriraju
minijaturama…
49. Nakon Njemačke, gdje je sljedeće tisak došo?
U Italiju

50. Kolko primjeraka biblije je bilo tiskano?

Između 160 i 200

51. Kak je izum željeznice unaprijedio izum tiska?

Pa onak, raznošenje tiskovina i unos novih informacija koje su se mogle koristit za nove
tiskovine sta ja znam

52. Zašto je Gutenberg morao držati rad na izumu tiska u tajnosti?

Kuga, nije htio okupljanja javna

53. Koliko je bilo potrebno krava za tiskanje jedne Biblije?

140

54. Kolko je bilo tiskara u Europi?

255- u izboru izaberes 250

55. Kak su htjeli tiskari rekreirat rukopisne tvorine?

1. Formatu – veliki format! 2. Obliku slova – uzor pronalaze u rukopisnim predlošcima! 3.
Dodavanju opširnih komentara uz sam tekst (tzv. manšete) 4. Umjesto naslovne stranice
imaju samo incipit, explicit i kolofon , Ručnom, naknadnom unašanju ilustracija, inicijala i
ukrasa , Uvezu – uvez i ukrašavanje poput rukopisnih knjiga sve do približno 1480. godine

56. Kak se zove praksa uveženja knjiga u ljudsku kožu?

Antropodermička bibliopegija

57. Navedi neke netekstualne načine uporabe knjiga.

Knjige mrtvih/knjige života, Knjiga kao relikvija i kultni predmet, . Knjiga koja liječi i štiti od bolesti ,
Knjiga kao reprezentativni predmet, Knjiga kao dekorativni predmet

58. Šta je po Jenischu povijest knjige?

Povijest knjige je, po riječima Darntona, društvena i kulturna povijest komunikacije tiskom, a u to
uključuje što je knjiga, što je tisak, kako su promijenili svijet kad su bili naširoko implementirani.
Proučavanje načina proizvodnje i distribucije knjige, njezine mehanike i ekonomike.

59. Kad faraon drži svitak u rukama, šta to significira?

Odnos studenta i učitelja kao i visok položaj pisara u Egiptu, u svitcima su moralni savjeti faraonovog
učitelj koje faraon sa sobom nosi u podzemlje, iz tog se također može zaključiti da je papirus bio
proizveden i dijeljen pod monopolom faraona i višeg sloja.

58. Šta je leporello?

Knjiga na preklapanje

59. Kad su romani nastali?

18.st

60. Ono pitanje o bubnjevima koji priče govore or whatever

Pleme je imalo određene riječi i fraze prevedene u zvuk bubnjeva tj. ritam te su putem toga
prenosili poruke i vijesti u druga sela jer bi zvuk bubnjeva išao kilometrima

61. Od čeg se sastoji veda?

Svaka Veda sastoji se od četiri
dijela - Samhitas (himni), Brahmane (rituali), Aranyakas (teologije) i Upanade (filozofije).
Zbirka mantre ili himni naziva se Samhita.

62. Mislim da je bilo pitanje o ritualima Vede so

Prije: životinjske žrtve aśvamedha (‘horse sacrifice’), vatrene žrtve i soma žrtve

Rituali sada: more priests, non-violent, more musical

63. Ko je bog smrti?

anubis

64. Bilo je pitanje o blood and thunder al ne sjecam se koje je pitanje bilo
Procitati deveto seminarsko raspraviste pod poglavljem Blood and Thunder, „Petersen,
Robert S. Comics, Manga, and Graphic Novels: A History of Graphic Narratives. Santa
Barbara: Praeger, 2011. (poglavlje Humor magazines, str. 73 – 94.)“

note ovo moraš naucit jer se ne sjecam pitanja kakva su bila al bila su sva o ovom:

– odabir podloge za pisanje ovisio je o naravi teksta ili dokumenta koji je trebao biti zapisan •
ovisnost tipografije o podlozi – npr. mezopotamsko klinasto pismo pisalo se na glinenim pločicama, a
egipatski hijeroglifi na papirusu • međuovisnost tipografije, podloge i pribora za pisanje – ovisno o
tome kakva je podloga u pitanju, pismo se urezivalo, utiskivalo ili zapisivalo/pisalo

Žuto je označeno ono što se piše na crte za nadopunjavanje, al nauci sve za svaki slucaj da sam nes
propustila:
Kratak životopis Johannesa Gutenberga (vjerojatno Mainz, oko 1397. – Mainz, 3. 2. 1468.) • iako je
njegov život velikim dijelom nepoznanica, zna se sljedeće: • podrijetlo - rođen u uglednoj patricijskoj
zemljoposjedničkoj obitelji • od 1434. do 1444. živio u Strasbourgu, na periferiji - osiguravalo mu
tajnost istraživanja, ali od 1448. ponovno živi u Mainzu • oko 1438. započinje u Strasbourgu rad na
izumu tiska (sudjeluje i u proizvodnji tzv. Aachenskih zrcala), no prva tiskarska preša proradila
vjerojatno 1448. godine u Mainzu • najraniji tiskarski uradci (Sibilska proročanstva, Donatusova
latinska gramatika, Turski kalendar za 1455., Biblija B42) • sukob i sud s poslovnim partnerom
Johannesom Fustom 1454./1455. – Gutenberg gubi spor i kraj Fust-Gutenbergove tiskare 1455.
godine • nakon toga se o njemu malo zna: moguće da je kod njega boravio Nicolas Jenson, da je
tiskao B36, latinsku gramatiku Catholicon Johanessa Balbusa • Gutenbergova tiskara uništena nakon
građanskog rata 1462. godine, • od 1465. dvorjanin nadbiskupa Mainza • umire u bijedi i slijep

Biblija B42 • tiskanje vjerojatno započelo krajem 1451. ili početkom 1452., a završeno između
listopada 1454. i proljeća 1455. god. • pretplata, naklada od 180 do 200 primjeraka, papir i
pergamena, cijena

Pročitaj sve pod POČETCI HRVATSKOG TISKARSTVA: HRVATSKI TISKARI DO KRAJA 18. ST. Ima cijeli
paragraf ko za Gutenberga o tom, većina informacija potrebna je o ovom, moraš znat napamet za
ispunit paragraf:

Hrvatsko tiskarstvo 18. stoljeća • Zagreb – najvažnije hrvatsko tiskarsko središte – Isusovačka tiskara,
1664. - ? – Pavao Ritter Vitezović, Zemaljska (Kraljevinska) tiskara, 1694. – 1706. – Ivan Toma
Trattner, 1776. – 1794. – Biskupska tiskara, 1794. – 1795. (Maksimilijan Vrhovac) – Antun Novosel,
1795. – 1825. … • Osijek – Franjevačka tiskara, 1735. (1742.? 1748.?) – 1774. - najstarija tiskara u
Slavoniji – Martin Divald i nasljednici, 1775 – 1857. • Varaždin – Ivan Toma Trattner, 1773.-1776. •
Rijeka – Lovro Karletzky i nasljednici, 1779.– 1894.

1.

Uvod u povijest knjige počine bio-bibliografskim zbirkama, a krajem 19.stoljeća proučavanje se

usmjerava na proizvodnju knjiga- knjiga kao materijalni predmet.
Nastaje 1960ih godina u Francuskoj, suvremena povijest knjige se usmjerava prema čitateljskim
praksama, recepciji sadržaja tj. fokusira se na cjelokupni proces proizvodnje, cirkuliranja i recepcije
pisane riječi.
Povijest knjige proučava knjigu i širem povijesnom, društvenom, kulturnom kontekstu.

Tri glavna segmenta povijesti knjige:

  Autor („objavljivanje“ i „proizvodnja“) – socijalne, ekonomske i pravne dimenzije autorstva,
shvaćanje autorstva, status autora…
 Posredovanje između autora i čitatelja („distribucija“) – tiskari, izdavači, uvezivači,
proizvođači slova, papira, tinte…, distributeri (knjižari, trgovački putnici…)
 Čitatelji („recepcija“) – čitateljske prakse, način razumijevanja knjiga

Metodologije istraživanja povijesti knjige i čitanja:

 mikro analitički pristup- kvantitativno, preko duljeg vremena, temeljeno na bibliografijama,

katalozima i popisima knjiga, nedostatak: ponuda knjiga, ali ne i prikaz onog što se čitalo
 makro analitički pristup- detaljnija analiza, raznovrsni izvori(katalozi privatnih knjižnica,
bilješke čitatelja), nedostatak: izvori ne moraju bit odraz čitateljskih navika neke osobe ili
društvene skupine

▪ 1992. osnovano udruženje SHARP (the Society for the History of Authorship, Reading and
Publishing)

▪ 1998. pokrenut časopis Book History, koji izlazi i danas, ali i brojni drugi

▪ 2005. godine „povijest knjige” pojavljuje se kao enciklopedijska natuknica

Institucionalizacija: studijski programi(npr. History of the Book- University of London), osnivanje

instituta i škola, baze podataka

Pisaće podloge: kamen, glina, drvo, glinene pločice, ostrakon, papirus, pergamena, papir

Odabir podloge ovisi o naravi teksta ili dokumenta

Tipografila ovisi o podlozi- egipatski hijeroglifi pišu se na papirus, mezopotamsko klinasto pismo na
glinenim pločicama

Ovisno o tome kakva je podloga u pitanju, pismo se urezivalo, utiskivalo ili zapisivalo/pisalo-
međuovisnost tipografije podloge i pribora za pisanje

Glina

 duhovne komponente- bogovi smrtnike kreirali miješanjem gline-krvi

 MEZOPOTAMIJA
 građevni materijal

Ostrakon

 Ulomak keramike
 GRCI, RIMLJANI, EGIPĆANI
 Korišten u školi, za siromahe i za potvrde uplate poreza

Povoštene pločice

 GRCI i RIMLJANI
 Ekonomične i praktične, male
 Tekst se mogo brisat
Papirus

 Lako raspadljiv, nastariji zapisi iz 4.tis.pr.Kr, održao se do 5.st.

 Biljka cyperus papyrus s obale Nila
 Najvažnija podloga starog vijeka, EGIPAT pa svi ostali

Pergamena

 Iz Pergama, koriste ju i židovi, perzijanci i grci

 4. ili 3.st prije krista ulazi u širu uporabu, dominira srednjim vijekom, istiskuje papirus
 Kršćanska podloga za pisanje

Papir

105. god izumio ga Kinez Tsai Lun, od 5-8st se proizvodi sam u Kini, onda u Koreji i Japanu završi pa ga
Arapi doneli u Europu, no Arapi gube monopol u 13.st pa papir dolazi i u Španjolsku, Fr, IT

Pisaći pribor: calamus, stilus, metalno pero (bronca, rjeđe srebro), tintarnica (od bronce ili gline),
kalamoteka (“pernica”), tinta (crna i crvena)

Svitak

• list papirusa ili pergamene, najčešće smotan u dva valjka, u uporabi od približno 3 000. g. pr. Krista,
dominira sve do 3. stoljeća

• kylindros (grč.), volumen (rim.), rotulus (srednji vijek)

Kodeks

 u razdoblju od 1. do 4. st.
 sastoji se od uvezenih listova pergamene ili papira, najčešće zaštićenih uvezom, u najranijem
obliku, činilo ga je nekoliko spojenih povoštenih pločica (diptih, poliptih)
 prednosti kodeksa nad svitkom, kršćani ga lako prihvaćaju
Područja u kojem nastaju prvi gradovi (8000 – 7000. god. pr. Kr) prva područja su i u kojima se razvija pismo.
Pismo se pojavljuje usporedo sa sjedilačkim načinom života, nastaje iz praktičnih razloga, radi lakšeg upravljanja
državom.

Postupno prihvaćanje pisma, kritika pisma (Platon, 4. st. pr. Kr.). Prve pismene civilizacije: Sumerani, Akađani,
Babilonci, Feničani, Krećani i Mikenjani, Hetiti, Indijci, Kinezi…

SUMERANI koristili su piktografsko pismo, a kasnije kombinaciju piktografskog, pojmovnog i

fonogramskog.

 Klinasto pismo bilo je univerzalno pismo Srednjeg i Bliskog Istoka (Sumerani, Akađani, Asirci,
Perzijanci, Babilonci…). Prodire čak i na otoke istočnog Mediterana (Kreta, Cipar). Glina, vrlo
rijetko kamen. Smatra se podrijetlom prvog pisma.

BABILONCI preuzimaju mnoga znanja od Sumerana, pa tako i pismo. Klinasto pismo na glinenim
pločicama, ali i kamen – Hamurabijev zakonik, oko 1780 god. pr. Kr. Bogata knjižna proizvodnja.
EGIPĆANI Krajem 4. tisućljeća pr. Kr. razvoj je velike egipatske civilizacije, pismena. Pismo
kombinacija triju sustava pisanja: piktografskog, ideogramskog i fonogramskog (primjer: Narmerova
paleta). Pismo je bilo dešifrirano tek otkrićem Kamena iz Rosette početkom 19.stoljeća.

INDIJA. 3. tis. pr. Kr. prvi gradovi (Mohenjo Daro, Harappa), sred. 3. tis. pr. Kr. pismo
2(neodgonetnuto)

KINA. 3. tis. pr. Kr. kineska kultura, sred. 2. tis. pr. Kr. najstariji zapisi (slikovno, ideogramsko i
fonogramsko pismo).

KRETSKA ILI MINOJSKA KULTURA

 2600-1100. god. pr. Kr.: Kraljevska palača u Knososu (prijestolnica), keramika i zidne slike
(freske).
 Dva pisma: kretski hijeroglifi (oko 2000. do oko 1650. god. pr. Kr., slikovno pismo,
neodgonetnuto) i linear A pismom (Kreta, oko 1700. g. pr. Kr., neodgonetnuto, nastalo iz
slikovnog pisma).
 Mikenska kultura, 1650-1100. god. pr. Kr., Ahejci, pod utjecajem kretske kulture, prva grčka
kultura, Lavlja vrata u Mikeni, Agamemnonova posmrtna maska. Po uzoru na kretsko linear
pismo A, u Mikeni nastaje linear B pismo, od oko 1500. do oko1400. g. pr. Kr., odgonetnuto.

KRETSKO-MIKENSKA KULTURA, prva kultura na europskom tlu koja je bila pismena. Glinene
pločice. Piše se s lijeva na desno, u administrativne svrhe, rijetki literarni tekstovi. S propašću kulture
u 12. st. pr. Kr., nestaju sva tri pisma. Nastupa „mračno” doba.

Feničani – alfabet

Grci:
 Su Feničkom pismu dodali samoglasnike. Piše se najprije s desna na lijevo, pa od 6. st. pr. Kr.
načinom BUSTROFEDON, a od 5. st. pr. Kr. s lijeva na desno.

ETRUŠČANI
 Etruščani doseljavaju na Apeninski poluotok. Visokorazvijena civilizacija. 8. st. pr. Kr., preuzeli
pismo od Grka. Mješavina feničkog i grčkog glasovnog pisma. Pisano s lijeva na desno, rjeđe
BUSTROFEDONOM. Etruščansko pismo i jezik nestali su krajem stare ere, potisnuti širenjem i
prevlašću latinskog jezika i pisma.
 Primjer: Zagrebačka lanena knjiga, 3./2. st. pr. Kr.
RIMLJANI
 Stanovnici Lacija, od kojih su potekli Rimljani, svoje pismo razvijaju pod utjecajem Etruščana
(preuzeli 21 slovo), dok su od Grka preuzeli kasnije slova Y i Z. Kasnije je još pridodano
nekoliko slova. Pisali najprije BUSTROFEDONOM, a onda s lijeva na desno. Latinski alfabet se
brzo širi diljem Carstva i prilagođava nacionalnim jezicima. Najstariji spomenik latinskog
jezika, praeneste fibula (kopča), 7. st. pr. Kr.

Temeljna obilježja razvoja pisma:

1. Nastaje među ljudima koji se bave zemljoradnjom – podjela rada - hijerarhizacija društva -
upravljanje državom.

2. Prvo (piktogramsko) pismo - vizualiziranje neposrednog okružja.

3. Temeljno obilježje razvoja pisma u prvih tri tisuće godina: pojednostavljivanje.

4. Materijal na kojemu se pisalo presudno utjecao na uobličavanje pisma.

Pisana kultura i Europa neposredno nakon doseljenja barbara

Pismenost, knjižna kultura i stara rimska intelektualna elita postupno u opadanju, iako se sve do II.
pol. 6. st. (konačan kraj institucija rimskog društva) prepisuju djela antičkih pisaca kao odraz prkosa
rimske intelektualne elite prema nekulturnim osvajanjima barbara.

Od 8. st. zanimanje za antičke pisce nanovo raste, karolinška renesansa (8/9. stoljeće): doba
kulturnog uzleta, pisana se kultura počinje postupno „zatvarati” u samostane, a antički pluralitet
tekstova zamjenjuje jedan tekst: Sveto pismo.

Pisana kultura u ranom srednjem vijeku: samostani

Samostanska kultura je osnovna značajka srednjovjekovne Europe, izvan samostana vlada gotovo
potpuna nepismenost

• pismenost je preživjela zahvaljujući benediktincima (6. st.), dominikancima (13. st.) i franjevcima
(13. st.). – odnos ovih redova prema knjizi i pisanoj riječi uopće
• knjiga se doživljava kao kultni (sveti) i magijski objekt; vjeruje se da ima i iscjeliteljska svojstva

Samostanski skriptoriji

• prepisivačke radionice u samostanima, monopol nad proizvodnjom rukopisa, pisari jako cijenjeni,
prepisivanje knjiga svojevrsna molitva i bogougodno djelo, greške pri pisanju pripisivane Titivillusu,
prepisuju se knjige vjerskog karaktera, a od 8. st. i antička djela, pojava palimpsesta

• pribor za pisanje: pisaljke, tintarnica, ravnalo, pisarski nožić (scalprum librarium), nožić za struganje

Nekoliko kategorija prepisivača:

o SCRIPTORES ili LIBRARII = priučeni pisari kojima su se povjeravali jednostavniji zadaci

o ANTIQUARII = pisari s velikim iskustvom koji su mogli preuzeti narudžbe za izradbu posebno lijepih
(i skupocjenih) rukopisa

o RUBRICATORES = posebni majstori koji su crvenom tintom izrađivali inicijale ili ispisivali naslove

o MINIJATURISTI ili ILUMINATORI = majstori koji rukopis likovno ukrašavaju inicijalima, slikama ili
vinjetama

• BIBLIOPEGES = knjigovešci

Pisana kultura u razvijenom i kasnom srednjem vijeku: sveučilišta

• prva sveučilišta (Bologna, 1119. god.) i laički skriptoriji unutar sveučilišta, a kasnije i izvan njih
(obrtničke radionice), stationarii unutar sveučilišta (knjižare i razvoj izdavaštva) - samostani gube
monopol nad proizvodnjom rukopisa, propada pismenost među redovnicima - intelektualni se život iz
samostana seli u grad

• knjiga postaje sredstvo za učenje i prijenos znanstvenih i drugih informacija

Najpoznatiji hrvatski srednjovjekovni kodeksi

• trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne kulture

Latinske knjige

• Splitski evanđelistar, 5. ili 6. st. - najstarija rukopisna knjiga sačuvana na hrvatskom tlu

o nepoznato: datacija: vjerojatno 5. ili 6. st., mjesto nastanka: moguće Salona, autorstvo: solinski
biskup sv. Dujam ili proizvod dalmatinskih skriptorija (smatra se da ga je pisalo šest različitih ruku)

• Trogirski evanđelistar, oko 1240.

o zasigurno najljepši kodeks stare hrvatske književnosti, bogato iluminiran

o jedan od najljepših beneventanskih rukopisa na svijetu (poluuglata dalmatinska beneventana)

Glagoljske knjige
• Misal kneza Novaka, 1368. god.

o smatra se najljepšim hrvatskoglagoljskim rukopisom

o autor: krbavski knez Novak iz Ličke Ostrovice

o njegova su slova poslužila kao predložak za tisak prve hrvatske tiskane knjige - Misala po zakonu
rimskog dvora, 1483.

• Regula sv. Benedikta, kraj 14. st.

o uz anglosaksonski (10. st.) i armenski (12. st.), jedan od najstarijih sačuvanih prijevoda Pravila sv.
Benedikta (kraj 14. st.)

o prepisane iz starijega predloška iz 11. ili 12. st. u benediktinskom samostanu na Pašmanu

• Brevijar Vida Omišljanina, 1396. god.

o vrlo opsežan u kožu uvezeni kodeks - 468 listova pergamene, preko 900 stranica teksta u dva

stupca, gotovo 10 kg težak, veći broj inicijala, nekoliko minijatura

o počeo ga pisati laički pisar Vid iz Omišlja po narudžbi crkve u Roču u Istri - o njemu

doznajemo iz jedne bilješke koju je sam napisao – datum kada je počeo pisati, status, zaradu…

• Hrvojev misal, 1403-1404.

o vrlo opsežan i najraskošnije iluminirani glagoljski srednjovjekovni rukopis - 247 listova

pergamene, 494 stranice, 96 minijatura i 380 većih inicijala

o napisao ga svećenik glagoljaš Butko, po narudžbi Hrvoja Vukčića Hrvatinića

o uputa pisara Butka minijaturistu na margini misala: Svetago Doima i svetago Mihaila kipe piši.

• II. novljanski brevijar, 1495. god.

o pisan na starohrvatskom jeziku s elementima crkvenoslavenskog na oko 500 listova pergamene

o zapis popa Martinca o bitci na Krbavskom polju 1493. god., porazu hrvatskog plemstva i

zlodjelima Turaka, počeci hrvatskog domoljubnog pjesništva

Ćirilske knjige

• Evanđelistar kneza Miroslava, kraj 12. st.

o izradili ga „dijak” (pisar) Grigorije i drugi anonimni pisci, vjerojatno u skriptorijima

Dubrovnika, Kotora, odnosno Stona i Bijelog Polja; napisan za zahumskog kneza Miroslava

hrvatskom ćirilicom, bogato ilustriran: 181 list pergamene, 296 inicijala i minijatura