EDUNOVA– Učilište informatike, managementa, stranih jezka

Škola za obrazovanje odraslih u Osijeku

Lorenza Jagera 5

Program obrazovanja: knjigovođa/knjigovotkinja

GODIŠNJI POPIS IMOVINE I OBVEZA PODUZEĆA –

INVENTURA
Seminarski rad

Polaznik: Pero Perić

e-mail:_______________

Osijek, 24.08.2023.

1. SAŽETAK

U ovom seminarskom radu obrađujem godišnji popis imovine i obveza kod poduzetnika.
Obradila sam tijek provođenja inventure poduzeća, navela primjer odluke o godišnjem popisu i
osnivanju komisija za popis (primjer 1), te navela primjere jednostavnih knjiženja popisnih razlika
(knjiženje viška – primjer 2 i knjiženje manjka primjer 3).
Svi poduzetnici obvezni su krajem svake poslovne godine popisati svu imovinu i obveze.
Godišnji popis ima kontrolnu funkciju i jedna je od pripremnih radnji za sastavljanje godišnjih
financijskih izvještaja i iskazivanje istinitog i poštenog (objektivnog) financijskog položaja društva.
Tijekom popisa provjeravaju se količinska i vrijednosna stanja bilančnih i vanbilančnih pozicija
društva te se evidentiraju popisne razlike.

SADRŽAJ

1
1. SAŽETAK…………………………………………………………………………………
….…………………………………….1

2. UVOD………………………………………………………………………………………
……………………………………….3

3. OBAVLJANJE
POPISA……………………………………………………………………………………
…………….……..4

Primjer
1…………………………………………………………………………………………………
……………………………..5

4. IZVJEŠTAJ O OBAVLJENOM
POPISU…………………………………………………………………………………..6

5. ODLUČIVANJE O POPISNIM
RAZLIKAMA……………………………………………………………………………6

6. RAČUNOVODSTVENI I POREZNI TRETMAN POPISNIH

RAZLIKA………………………………………….6

Primjer
2…………………………………………………………………………………………………
………,,……………………7

Primjer
3…………………………………………………………………………………………………
………………,,……………8

7. ZAKLJUČAK…………………………………………………………..
……………………………………………………………9

8. POPIS
LITERATURE……………………………………………………………………………
………….…………………10

2
 2. UVOD

Poduzetnik je, sukladno čl.15. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br.78/15-114/22) dužan
popisati svu imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i novčanim
iznosima, te s popisanim stvarnim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje najkasnije s krajem
poslovne godine.
Prema vremenu provedbe popis može biti redovit, izvanredan i kontinuiran, a prema opsegu
potpun i djelomičan. Redovit (potpun) popis provodi se krajem poslovne godine, a predmet
takvogpopisa su sva imovina i obveze poduzeća. Izvanredan popis provodi se po potrebi, npr. u
slučaju statusnih promjena, stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. Kontinuiran popis
provodi se prema posebnom planu tijekom cijele poslovne godine, najčešće je to kod dijelova
poslovanja gdje su česte promjene, npr. skladišno i robno materijalno poslovanje. Djelomičan popis
provodi se pri preuzimanju dužnosti kada se popisuju samo imovina i obveze koje su u nadležnosti te
dužnosti.
Iako je popis zakonska obveza poduzetnika, popis imovine i obveza u interesu je poduzetnika
jer se popisom mogu otkriti razne nepravilnosti u poslovanju te kao posljedicu imati nerealne
financijske izvještaje, kao i donošenje pogrešnih poslovnih odluka, takođerse štiti imovina
poduzetnika, a time i kapital članova društva. Zakonom o računovodstvu nije precizno definirano
kada je potrebno provesti inventuru, no općenito se preporučuje datum godišnjeg obračunskog
razdoblja, ali i u slučajevima statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka
likvidacije.
Popisne liste smatraju se knjigovodstvenim ispravama na temelju kojih se utvrđeni manjkovi i
viškovi evidentiraju u poslovnim knjigama, te se moraju čuvati u propisanom roku od jedanaest
godina.
Za neprovedbu godišnjeg popisa prema Općem poreznom zakonu su predviđene kazne za
poduzetnika i odgovornu osobu poduzetnika i to od 2.000,00 kn do 200.000,00 kn za poduzetnika te
od 2.000,00 kn do 20.000,00 kn za odgovornu osobu poduzetnika. Zakon o računovodstvu propisuje
novčane kazne od 10.000,00 kn do 100.000,00 kn za poduzetnika te od 5.000,00 kn do 20.000,00 kn
za odgovornu osobu poduzetnika.

3
 3. OBAVLJANJE POPISA

Godišnji popis imovine i obveza obavlja se na kraju poslovne godine ili eventualno na samom
početku slijedeće poslovne godine pri čemu se stanje utvrđeno popisom svodi na dan 31.12. godine za
koju se obavlja popis.
Popisom mora biti obuhvaćena sva imovina poduzetnika (dugotrajna nematerijalna i
materijalna imovina, financijska imovina, novac u blagajni i na žiro računu, potraživanja, plaćeni
troškovi budućeg razdoblja i obračunani budući prihodi, zalihe sirovina i materijala, proizvodnja,
gotovi proizvodi i roba), kao i tuđa imovina koja se nalazi kod poduzetnika, te sve obveze i odgođeno
plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja.
Organizacija i obavljanje popisa ovise o djelatnosti poduzetnika, njegovoj veličini,
organizaciji, količini imovine i obveza i dr. Postupak i način provođenja popisa nije propisan
zakonom. Poduzetnik sam određuje postupak provođenja popisa imovine i obveza, rokove početka i
završetka popisa, osnivanje komisija za popis i članova komisije, rok za sastavljanje izvještaja o
obavljenom popisu, o čemu donosi interni akt (odluku). Odluku o popisu donosi Uprava društva (ili
direktor) ili vlasnik obrta koji je obveznik poreza na dobit.
Popis provode popisne komisije (povjerenstva). Komisiju za popis uobičajeno čine tri osobe –
voditelj i dva člana. Pri izboru popisnih komisija treba imati na umu da osobe koje rukuju s
materijalnim sredstvima u pojedinom prostoru (skladištu, trgovini) ne popisuju tu imovinu. Predmet
popisa je sva imovina i sve obveze društva. Članovi komisije odgovaraju za točnost i realnost popisa i
utvrđenih razlika, te pravodobno obavljanje popisa što ovjeravaju i potvrđuju svojim potpisom.
Potrebno je pripremiti popisne liste s nazivom i šifrom imovine kako bi se prepoznalo ono što
se treba popisati. Popisivač će upisati stvarno stanje (količinu) te upisati druga pronađena sredstva ako
nisu na popisnoj listi. Popisne liste obično priprema računovodstvo. Cilj je utvrđivanje stvarnog stanja
prema vrsti i obilježjima robe i druge materijalne imovine. Također je potrebno odrediti dan kada će
se popisivati pojedina imovina i obveze kako bi odgovorne osobe za tu imovinu bile nazočne popisu.
Nadalje je potrebno odrediti i rok za dostavu popisnih lista. Utvrđeno stanje treba usporediti s
knjigovodstvenim stanjem, tj. stanjem u poslovnim knjigama radi utvrđivanja popisnih razlika
( viškova i manjkova, osim kod nematerijalne imovine i obveza kod kojih se utvrđuju vrijednosne
razlike između knjigovodstvenog stanja i fer tržišne vrijednosti).

4
Primjer 1. Odluka o godišnjem popisu i osnivanju komisija za popis

Na temelju članka xx Društvenog ugovora, uprava društva OS d.o.o., na sjednici održanoj

dana 30.11.2022. godine donosi
Odluku o godišnjem popisu i osnivanju komisija za popis
U razdoblju od 19. do 31. 12. 2022. obavit će se redoviti godišnji popis imovine i obveza i to:

 Dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine,

 Dugotrajne financijske imovine i potraživanja,
 Sirovina i materijala,
 Rezervnih dijelova, sitnog inventara, ambalaže i auto guma,
 Proizvodnje u tijeku,
 Gotovih proizvoda,
 Robe,
 Kratkoročnih potraživanja i obveza,
 Novca i vrijednosnih papira,
 Plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda,
 Odgođenih plaćanja troškova i prihoda budućih razdoblja,
 Vanbilančnih zapisa.
Organizacijom popisa rukovodi centralna komisija. Osnivaju se komisije kako slijedi:
Središnja (centralna) komisija za popis:
1. ___________ predsjednik komisije
2. ___________ član
3. ___________ član
Komisija za popis materijalne imovine:
1. ___________ predsjednik komisije
2. ___________ član
3. ___________ član
Komisija za popis ___________ (i tako dalje)
Popis treba obaviti u skladu s općim aktima društva.

5
 Uprava društva dužna je u roku tri dana od dana donošenja ove Odluke izdati pojedinačna
rješenja o imenovanju popisne komisije i izdati upute o provedbi godišnjeg popisa.
Središnja komisija za popis je dužna koordinirati rad komisija i nakon što dobije izvještaj o
provedenom popisu komisija, sastaviti svoj izvještaj i dostaviti Upravi do 18.01.2023.

Uprava
________________

4. IZVJEŠTAJ O OBAVLJENOM POPISU

Nakon obavljenog popisa komisija za popis sastavlja izvještaj o obavljenom popisu koji sadrži:

 Mišljenje i prijedlog komisije o postupanju s utvrđenim razlikama,

 Mišljenje o postupanju sa zalihama i drugom imovinom koja je oštećena ili neuporabljiva,
 Mišljenje o sumnjivim, spornim i zastarjelim potraživanjima i obvezama,
 Prijedloge mjera za otklanjanje utvrđenih nedostataka u materijalno – financijskom
poslovanju,
 Popisne liste,
 Primjedbe i izjave radnika koji upravljaju/rukuju imovinom za koji su utvrđeni manjkovi
odnosno viškovi.

5. ODLUČIVANJE O POPISNIM RAZLIKAMA

Nakon što je sastavljen izvještaj o obavljenom popisu, komisija ga dostavlja upravi (direktoru)
koja je odgovorna za odlučivanje o rezultatima popisa. Nakon razmatranja izvještaja o popisu
potrebno je donijeti više odluka:

 Postupanje s utvrđenim viškovima i manjkovima (treba li za utvrđeni manjak teretiti

odgovornu osobu ili će se manjak evidentirati na teret poduzetnika),
 Evidentiranje popisom utvrđenih viškova i manjkova,
 Ispravak vrijednosti i otpis potraživanja/obveza,
 Naplata i plaćanje dospjelih potraživanja/obveza,
 Umanjenje vrijednosti i otpis materijalne imovine,
 Kalo, rastep, kvar i lom,
 Radnje koje treba poduzeti u cilju smanjenja nastalih razlika u budućem razdoblju,
 Druge činjenicama u vezi s popisom.

6. RAČUNOVODSTVENI I POREZNI TRETMAN POPISNIH RAZLIKA

6
 Viškovi i manjkovi utvrđeni popisom evidentiraju se u poslovnim knjigama poduzetnika
(analitičkim knjigovodstvima i glavnoj knjizi) temeljem odluke uprave i popisne liste koja se smatra
knjigovodstvenom ispravom.
Za utvrđeni višak dugotrajne i/ili kratkotrajne imovine zadužuje se konto odnosne imovine i
priznaje prihod. Utvrđeni višak imovine nema obilježje isporuke, te ne podliježe oporezivanju PDV-
om. Obveza plaćanja PDV-a za imovinu utvrđenu kao višak nastaje u trenutku prodaje, darovanja ili
drugog otuđenja te imovine. Imovina za koju je utvrđen višak u poslovnim knjigama evidentira se po
tržišnim cijenama.

Primjer 2. Višak novca

Popisom novca u glavnoj blagajni na dan 31.12.2022. utvrđen je višak novca u iznosu 20,00
kn. Za utvrđeni višak blagajnik sastavlja uplatnicu i unosi je u blagajnički izvještaj koji sastavlja na
dan 31.12.2022. te evidentira u poslovnim knjigama.

Knjiženje:

Redni broj Opis Iznos Konto duguje Konto potražuje

1. Glavna blagajna 20,00 1020

Prihodi od viška
1. 20,00 7815
novčanih sredstava

Za popisom utvrđene manjkove poduzetnik mora utvrditi odgovornost određene osobe.

Manjak koji ne podliježe oporezivanju sukladno članku 26. Pravilnika o PDV-u je:

 Dopušteni kalo, rastep, kvar i lom do visine utvrđene Odlukom Hrvatske gospodarske
komore,
 Manjak nastao djelovanjem više sile (provalna krađa, elementarna nepogoda) do visine
utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta,
 Tehnološki manjak do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti,
 Manjak dobara kojima je protekao rok trajanja, manjak zbog neodgovarajuće kvalitete te
kalo, rastep, kvar i lom iznad visine dopuštene Odlukom Hrvatske gospodarske komore ako je
pri utvrđivanju činjeničnog stanja bio prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako
porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela o količini i vrsti
preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.
Manjak koji podliježe oporezivanju:

 Kalo, rastep, kvar i lom u iznosu većem od iznosa utvrđenog Odlukom Hrvatske gospodarske
komore,
 Manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete i proteka roka trajanja utvrđen bez prisustva
ovlaštenog službenika Porezne uprave ili za koji porezni obveznik ne raspolaže

7
 odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela o količini i vrsti preuzetih dobara koja su
dana na zbrinjavanje ili uništenje,
 Manjak dobara zbog proteka roka trajanja ako je porezni obveznik ta dobra nabavio tri
mjeseca prije isteka , uz uvjet da rok trajanja tih dobara nije manji od tri mjeseca,
 Manjak nastao djelovanjem više sile iznad visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog
tijela za procjenu šteta ili za koji ne postoji isti očevidnik,
 Tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje u iznosu većem od normativa prema vrsti
djelatnosti.
Način oporezivanja manjka ovisi o tome tereti li se za manjak odgovorna osoba ili ne.
Ako se za nastali manjak tereti odgovorna osoba što se u poreznom smislu smatra isporukom
dobara, porezna osnovica je tržišna vrijednost tih dobara, i to na temelju odluke poduzetnika. Za
nastali manjak ispostavlja se račun odgovornoj osobi s PDV-om.
Ako se za nastali manjak ne tereti odgovorna osoba, utvrđeni manjak uvećan za PDV smatra se
primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) radnika koji je ovlašten donijeti odluku o
terećenju odgovorne osobe, a to nije učinio (osim ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od
kapitala).
Manjak se knjiži na teret društva ako je zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja
osobne odgovornosti radnika odluku da se za nastali manjak ne tereti odgovorna osoba donio
upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva. Za ovako iskazani manjak povećava
se osnovica poreza na dobit.

Primjer 3. Dopušteni manjak prema Odluci Hrvatske gospodarske komore

U skladištu je utvrđen lom keramičkih vaza u količini pet komada. Nabavna vrijednost vaza
iznosi 200,00 kn po komadu. U obračunskom razdoblju prodano je 1200 komada vaza. Dopuštena
visina manjka za keramiku s naslova loma u trgovini na veliko iznosi 0,50%.
Dopušteni lom: 1200 kom x0,50% = 6 kom.
Dakle, sav utvrđeni manjak u okviru je dozvoljenog, ne podliježe oporezivanju PDV-om i
porezno je priznati rashod.

Knjiženje:

Redni broj Opis Iznos Konto duguje Konto potražuje

1. Roba u skladištu 1.000,00 6600

Porezno priznati
1. 1.000,00 7040
manjkovi robe

8
 7. ZAKLJUČAK

Faze provođenja popisa:

 Pripremne radnje – obuhvaćaju imenovanje komisija, pripremu popisnih mjesta i popisnog

materijala, definiranje i sastavljanje plana i uputa za obavljanje popisa,
 Provođenje popisa – fizička provjera imovine i obveza te ispunjavanje popisnih lista sa
stvarnim stanjem,
 Usporedba knjigovodstvenog i stvarnog stanja – utvrđivanje inventurnih razlika (viškova i
manjkova),
 Sastavljanje izvješća o obavljenom popisu – donošenje zaključka o rezultatima popisa te
prijedlog postupanja s pojedinim oblicima imovine i obvezama,
 Donošenje odluke o postupanju s utvrđenim rezultatima popisa – konačnu odluku o
postupanju s rezultatima popisa donosi uprava društva što je temelj za računovodstvenu
provedbu,
 Računovodstvena evidencija – nakon provedene inventure potrebno je napraviti odgovarajuća
knjiženja u računovodstvu.

9
 8. POPIS LITERATURE:

1. Časopis RRIF prosinac 2021. Godišnji popis (inventura) imovine i obveza

poduzetnika za 2021, godinu, autor Snježana Brkanić Pongračić, dipl. oec. i ovl. rač.
2. Časopis TEB studeni 2022. Godišnji popis imovine i obveza kod poduzetnika, autor
Irena Slovinac, dipl. oec.
3. www.google.hr

10