Professional Documents
Culture Documents
Ponavljanje Osnovna
Ponavljanje Osnovna
a = 4t
a:b:c=4:7:5 ⇒ b = 7t , za t ∈ R
c = 5t
O =a+b+c
O =a+b+c ⇒ O = 4t + 7t + 5t
O = 16t
O = 16t ⇒ 24 = 16t
1
Pomnozimo cijelu jednakost s , slijedi:
16
1
24 = 16t ·
16
1 1
24 · = 16t ·
16 16
Pokratimo sto se pokratiti dade, slijedi:
3 1
24 1 16t 1
· ·
=
1 1
62 1 1
61
3·1 1·t·1
=
1·2 1·1
1
3 t
=
2 1
3
=t
2
Sada mozemo odrediti velicine stranica trokuta ∆ABC. Racunamo:
3 3 4 3 4·3 12
a=4· = · = = cm
2 2 1 2 1·2 2
a = 4t
3 3 7 3 7·3 21
b = 7t ⇒ b=7· = · = = cm
2 2 1 2 1·2 2
c = 5t
3 3 5 3 5·3 15
c=5· = · = = cm
2 2 1 2 1·2 2
a0 b0 c0
= = =k
a b c
koeficijent slicnosti
O0
=k
O
Odredit cemo nadalje koeficijent slicnosti. Pomocu njega cemo odrediti velicine
stranica slicnog trokuta. Naime vrijedi:
O
=k
O0
Uvrstimo li poznate vrijednosti slijedi:
31.2
O0 31.2
=k ⇒ =k
O 24
24
2
312
Uocimo da 31.2 mozemo zapisati u obliku razlomka kao , pa jednakost
10
poprima sljedeci oblik:
312
10 312
31.2 10 = k
=k ⇒
24 24
312
10 = k 312 · 1
⇒ =k
24 24 · 10
1
3
a0 1
· =k·a
1 1
a0 · 1
=k·a
1·1
a0
=k·a
1
a0 = k · a
Slican racun mozemo provesti i za preostale dvije stranice, dakle za slicne trokute
∆ABC i ∆A0 B 0 C 0 vrijedi:
a0 = k · a
b0 = k · b
c0 = k · c
Preostaje nam jos samo odrediti velicine stranica slicnog trokuta. Racunamo:
12
13 2
10 13 12
a0 = k · a 21 a0 = ·
13 10 2
2
13 21
10 b0 = k · b ⇒ b0 = ·
10 2
c0 = k · c 13 15
13 15 c0 = ·
10 2 10 2
4
jedan unutarnji kut
pravilnog mnogokuta
NΣϕ = (n − 2) · 180◦
Lako sada zakljucujemo da je onda jedan unutarnji kut, ϕ, (svi su isti) zapravo
jednak:
NΣϕ
ϕ=
n
Odnosno, uvrstimo li izraz za zbroj svih unutarnjih kutova, jednakost poprima
oblik:
(n − 2) · 180◦
NΣϕ (n − 2) · 180◦
ϕ= ⇒ ϕ=
n n
(n − 2) · 180◦
◦
162 = ·n
n
(n − 2) · 180◦
162◦ · n = ·n
n
5
Pokratimo sto se pokratiti dade, slijedi:
(n − 2) · 180◦ n1
162◦ · n = ·
n
1 1
(n − 2) · 180◦ 1
162◦ · n = ·
1 1
◦
(n − 2) · 180 · 1
162◦ · n =
1·1
(n − 2) · 180◦
162◦ · n =
1
162 · n = (n − 2) · 180◦
◦
−18◦ · n = −360◦
1
Pomnozimo cijelu jednakost s , slijedi:
−18◦
1
−18◦ · n = −360◦ ·
−18◦
1 1
−18◦ · n · = −360◦ ·
−18◦ −18◦
Pokratimo sto se pokratiti dade, slijedi:
1 ◦ 20 ◦
−18
·n 1 −360
1
· ◦ = · ◦
1 −18
1 1 −18
1
1·n 1 20 1
· = ·
1 1 1 1
6
1·n·1 20 · 1
=
1·1 1·1
n 20
=
1 1
n = 20
Dakle govorimo o pravilnom 20-erokutu. Preostaje jos samo odrediti njegov
opseg. Racunamo:
5.2 20
Dakle opseg opisanog mnogokuta jednak je 104 cm. Time je zadatak rijesen.
Y Z
obodni kut
sredisnji kut
α = 133◦ 380
7
Tu cinjenicu primjenimo na jednakost koja povezuje velicine sredisnjeg i obodnog
kuta, slijedi:
133◦ 380
8
1 − 3x − 3y + 18 − 10x + 2y + 8 = 2x − 2y + 20 − y
2x − 6y + 10 + 3 − 3x + 6y = 4y − x − 3
−3x − 3y − 10x + 2y − 2x + 2y + y = 20 − 1 − 18 − 8
2x − 6y − 3x + 6y − 4y + x = −3 − 10 − 3
Zbrojimo sume na desnim stranama jednakosti, slijedi:
−3x − 3y − 10x + 2y − 2x + 2y + y = −7
2x − 6y − 3x + 6y − 4y + x = −16
Nadalje zbrojimo nepoznanice iste "vrste" na lijevim stranama obje jednakosti,
slijedi:
−3x − 3y − 10x + 2y − 2x + 2y + y = −7
:: :: :: :
2x − 6y
::
− 3x + 6y − 4y + x = −16
:: ::
−15x + 2y = −7
−4y = −16
1
Drugu jednadzbu pomnozimo s , slijedi:
−4
1
−4y = −16 ·
−4
1 1
−4y · = −16 ·
−4 −4
Pokratimo sto se pokratiti dade, slijedi:
1 4
−4y
1 −16 1
· = ·
1 −41
1 −41
1·y 1 4 1
· = ·
1 1 1 1
1·y·1 4·1
=
1·1 1·1
y 4
=
1 1
y=4
Preostaje jos odrediti nepoznanicu x. U tu svrhu nepoznanicu y u prvoj jed-
nadzbi zamjenimo s izracunatom vrijednoscu, slijedi:
9
4
−15x + 2y = −7 ⇒ −15x + 2 · 4 = −7
−15x + 8 = −7
−15x + 8 = −7 ⇒ −15x = −7 − 8
−15x = −15
1
Pomnozimo cijelu jednakost s , slijedi:
−15
1
−15x = −15 ·
−15
1 1
−15x · = −15 ·
−15 −15
Pokratimo sto se pokratiti dade, slijedi:
1 1
−15x
1 −15 1
· = ·
1 −151
1 −151
1·x 1 1 1
· = ·
1 1 1 1
1·x·1 1·1
=
1 1·1
x 1
=
1 1
x=1
Dakle rjesenje danog sustava jednadzbi jest uredjeni par (x, y) = (1, 4). Time
je zadatak rijesen.
Y Z
10