Miroslav Krleza (1893, | prva Cetiri razreda gi Pohadao domobransky dobio je carsku stipend doviceum u Budimpesti Zayriieme rata mobiliziran jei poslan na bojte u Galcjy alse ‘nakon nekog vremena a atetogs yon penny eviniza lj se interese bore ginu mali porobljeni Svjedotenje 0 pogibij mladih judi koje je poznavao “ Jetemama progovorio u svojojekspresionisticko} Iriel Pjesme', esme i Plesme il te u zbirci antiratnih novela Hrvatski bog Man, svjest 0 Austro-Ugarskoj Monarhiji kao car naroditeiskustvo svjetskoga rata, odnosno Ron rata Krleza se afirmirao kao jedan od najznaéajnijth hrvatski knjidevnita, stovremeno io ijavnomu djelovanju: stupa kao angazirani jevicar 2bog éega éesto dolaziu sukob $ politickim neistomis|jenicima u redovima vastte parte. bimogao slobodno javno iznosit svoje misljenje i objavijvati knjiZevne tekstove, kleza krece vlastite casopise: Plamen (1919, zajedno s Augustom Cesarcem), Knjzevmu republiku Danas (1934, i Pecat (1939). 1: uz noveli- tao dramskiciklus 0 Glembajevima, irk kajkavske lirke Balade Petrice juci na bogatstvo leksika ki bog Mars u tom jerazdoblju nas tezl Povratak Filipa Latinovicza " st zagorskoga kmeta ukazuj sjegova su djela spaivana, je od osnivata éasopisa Republika, Forum, a svojim je | potpisom podupro-POVIJEST HRVAT: a ay ELA MIROSLAVA KRLEZE SKE KNJIZEVNOSTI Se fe Petrice Kerempuha i dr, > POEZIIA: Pan Tri simfonij, Pjesme I Pjesme ll, Piesme i, Balad > NOVELE: Hrvatski bog Mars, Novele. vipa atinovicza(prvilrvatski moderni roman), Na rubu pameti, Banket ipa Lat > ROMANI: Povratak Fi u Blitvi, Zastave. > DRAME: Kraljevo, Gospoda Glembajevi, Arete ili Legen' > ESEsI, PUTOPISI, POLEMIKE: Evropa danas, Deset krvavih godina,Izle dao svetoj Ancili, rajskoj ptici i dr. itu Rusiju, Moj obraéun ssnjimai dr. DRAMSKI CIKLUSI MIROSLAVA KRLEZE > Prvi Krlezin dramski ciklus (ciklus legendi) Legenda, Maskerata, Kraljevo, Kristofor Kolumbo, Michelangelo Buonarroti, Adam i Eva Autor se u ovim dramama bavi opéeljudskim pitanjima (Zivot, vizionarstvo, umjetnost, smrt), a glavni su likovi uglavnom legendame lignosti, odnosno iznimne osobnosti ~ vizionari mjetnici i sl. U njima se uz lirska i simbolistizka pojavijuju i ekspresionisticka obiljezja (masovne scene, vizualni i zvuéni efekti). Stoga se taj prvi dramski ciklus svrstava u sim- bolistigko-ekspresionisti¢ku fazu Krlezina stvaralastva. > Drugi Krlezin dramski ciklus (ratni ciklus) Galicija(kasnije preradena i preimenovana u U logoru), Vutjak, Golgota > Treei Krlezin dramski ciklus (ciklus © Glembaj Gospoda Glembajevi 1928), a eee) Yagoniji(1928,), Leda (1931,) Drame glembajevskoga ciklusa bave s, javijaju se ne samo izmedu likova nego obiljezja ovaj dramskiciklus svrstaver eu Psiholoskom analizom likova, a dramski sukobi jun eiaaeerh dramskih protagonista. Zbog tih se olosku fazu Krlezina stvaralastva tava u p:fe E KNJIZEVNA VRSTA > psiholoska drama, komorna drama éem ‘dramskom ciklusu; LOUKONTEKSTU Pripada Krlezinu tre 7 i: Prvi dio dramske trilogije 'ospoda Glembajevi, y ‘agoniji, Leda). Nasljedem (ani ‘Glembajevih, Krleza ukazuje na slom Austro-Ugarske Monathije. Ustedistu je dramske radnje Leone Glembay, ; dom. Prateci dramsku radnju, uotava se Leon unutarnja previranja, [Mjesto radnje, vrijeme radnje, dramska radnja se PridrZava Aristotelovih pravilatrojnoga jedinstva: racnja se odvija na jednome mjestu imuéne bankarske obitelji Glembay) u svega nekoliko sati (eto 1913, izmedu 115 sati a teljem se odvija jedna dramska radnja (bez digresija) koja ima svoj pocetak, ¢ SuZavanjem prostora i vremena pozornost je usmjerena na odnose medu siholoska prozivijavanja, umetnik koji se nakon 11 godina vra¢a u roditeljski }eov odnos prema vanjskim zbivanjima, ali i njegova Prvigin nome salonu palate Glembay na dijim zidovima vise obitelski portret. 1e goste, u salonu su Leone Glembay i éasna sestra Angelika, udovica zaredila nakon njegove smrti fu Leonea i sestre Angelike. Nakon uvodnoga razgovora u kojem raspravijaju i, dolaskom Fabriczyja i Silberbrandta tema se prebacuje posavlen sen treta),a potom ina obitelisku po- avijena misljenja o kvaliteti portret Po F fe : cine: Fabriczy veliéa te liude smatrajuci th otpuno razlicite naci sm Se ide koji u se obogattli na nepoiten nagin (kradom, Peieiera to a be syske legende po kojoj su svi Glembajevi ct Servo I nz samoubojstava lanova obitelj Glembay it e stra, brat). ‘ oi ‘ Beas ik, i govori im da su soci} iéke novine : rie ee rrovim dokazima. Uskoro dolazi i Ignjat injhéitavu situacij (novinar traze obnovu aaa u movinama tiska protuizjava. Pridruzuje im se i ba- = Sraiiod dugih dae pustena iru Zl se na svoju je oe naje da je barunicina koélja pregazi ie nu Pees ink snaha (Fanika Canjeg),djjenevjenéani 1oslobodio Ke a udskim putem novéany pom, al getom, Pokal ia doc do nje bez posietnice(viztkarte) vr glembajevske Kuce.EE POVIJEST HRVATSKE KNyIZ sae ita vide ne moze utiniti,a barunicy juduje Leone: sme osjete bez najave, 8). posjetnice). Kad fan (barunica eetaie ha njezinu adresu, Puba tu éinjenicu Ze Fanika tradi Pos Oo sbija. Nakon toga vecina okupljenih izlazi to odbij a Leone embay, ose stor povl2ina tera mu daje prisluskivao Leo. i sprani barunicu Castel jovori je sibebrandt se obata Leone upokuEshi ch TOE on sv zanjezino samoubojstvo, Leone muse neovragovorsFanikom Carle oO smatao da se Fanika ne treba ponitavat pred barunicom, suprotstavja navodetira!09® 8 40 nemoralno) osobi, Leone ijavlivle da je barunica bila u vezi s ada bi potkrijepio svoj sud 0 ‘om drustvu, a koji se ubio mjesec dana ranije, iginu dobrotvorn« nM isin Sa kom mode dokazal svoju tc. siberbrandt nakon toga ei i Ca a ae «Leone mu ienienodaje do znanja de 2na kako je on barunidin jubavnik Nihov Fazgovor Zuo je Fabricy, al Ignjat Glembay koj se nalazio na terasl.U daljini se Cuje grmijavina. a daseni urazgovor se uh iku nije pustila ust ericu koje je ukorist barunice, erbrandt, Leone, Fal Nakon éitanja élanka krivi3to postuga Faniku r Leone kaze da je kupio sing iskorsttiza pravno djelovan} izsalona,aunjemu ostaju Drugi gin ‘grmijavina je jo jaga. U sobi se nalazi Silberbrandt koji ga moli da povuge svoje rie, ednosno da ga obrani pred Glembajem jer 0 tome ovisi njegova buducnost. Leone to odbija, ‘anjihov razgovor prekida kucanje iu sobu ulazi ignjat Glembay. Nakon uvodnoga dijela razgovora koji je kkonvencionalan ine dotice se stvamne teme,t.Leoneove izjave, Silberbrandt odlazi, a razgovor se nastavia, {ako je otac doszo zbog Leoneove izjave o barunitinu Ijubavniku, razgovor ubrzo skreée na njihov me- usobni odnos. U dijalogu se otvaraju mnoge teme koje su ostale nera8¢isene iz proslosti, a u prvi plan ddolaze suprotnosti njihovih karaktera. Veé na pocetku otac zamjera Leoneu aroganciju koju povezuje s Leone pakira svoje stvari, a jsod o€evaisticanja da su Glembajevi ugledna konzervativna obiteli, ih misljenja o barunici Castelli Leoneovoj majci koji kulminiraju fizickim Uspije svladati, do Leoneove izjave da je barunica i njega zavela Pankara Glembaya koji mrtav led u posteli.U prostorjse gn: gaia me daje im upute s obzirom na lu masku te Silberbrandt, dr. Altm: i : ann lutbe kojom se bavi sve¢enik,lijegnik, pravnik). ako ol ovolian, Puba doznaje daje financijsko stanje Glembajevih 2ma i hi Sat. pabpe nte Ubrzo i svi ostali odlaze iz sobe. ina ma kj se prem Ganeitoobavi pa ona Leone ostalu elesnost enc al 9 pritom i zavodi: podsjeca Oso etiznaie svoj preljub, a navodi i da je éula 9a Je uspjela uvjeriti u svoju iskrenost, a doznaje se za njihovu potpunu finan- lu je krivotvorio njezin potpis. ©n joj govori o mrznji prema -40na ga pokusava smiriti Svega. Tek tad do izra- im varalicom, a Angeliku barunicu za njezine po- bajevi varalice i ubojice anjegova glembajevska; ee Reet ode) se nu prikazuje glembajevskasredina,adramska seradnjaodhijana dyjema razinama: (©) Leoneov odnos prema glembajevskoj sredini i socijalngj lta Rupert. Canjeg) fazotkrivanje (glembajevske sre dine, Leoneove >Upriome psiholoskc -Gotovo je cll drugi gin posveéen odnosu oca sina Ignjat ~ Leonea (glembajevsko ~ danielijevsko). Dramski se sukob razvi uprirodi (munje, grmljavina, vjetar, kisa). Leone) te sukobu unutar samoga ija u gradacijia prate ga zbivanja PU trecemu se ginu pokazuje financijski slom Glembajevih (varalice) te se razrjefava Leoneova Uunutrasnja drama: u njemu previada glembajevska priroda i on ubije barunicu Castell LIKOVI ar NEL. Y Naci (Ignjat) Glembay uloga nasljeda u Covjekovu Zivotu animaino i duhovno u Zovjeku propast arstokratske obiteji stvarnost i privid stvarnosti pojedinaci drustvo J umjetnik i svijet J | ‘tema povratka ———— ~~ samoubojstvo 1 tema umjetnosti | eed | Barboczy legenda F a pojedinac obitelski odnosi —— tjeca} medijanajavno maijenje |j obiteli Glembay: Leone 7 dlanovi obitelji lembay jeni ikovie ruga barunica Castelli-Glen;” lem! ‘ceva druga SUP bay Jembay; ues) a sina Ivana. njegov otac Nadi OS ate stanjega Glembale J tielesno, nagon, animaino koji se nakon 11 godina vratio u > Protagonist je u ovo) pstholo8koj drami Leone Glembay, slikar ean obljetnice obiteljske tvrtke. Glembajevska sredina ostala je u tih 11 go. dina nepromijenjenom, a predstavijena je likovima njegova oca Ignjata Glembaja i o¢eve druge ‘supruge, barunice Castelli-Glembay. nom povratka otvara se prostor a psiholoski sukob (izmedu likova i unutar lika), a dramska Pokreée otkrivanjem tajni iz proslosti. Leoneov je lik poveznica svih ele- rotnostiaraktera (Leone ~ Ignjat), alii na unutrainjem sukobu ai danielijevska priroda). je smrt majke), aH razdiru ga unutarnji sukobi (odu- Pokuéava se oduprijeti mraénom svijetu (Igor Mrduljas) ko vanjstinom odaje ugladen@ onja éeljust (znak animalnog aljima naglagava dvostruka led) i prikrivena animalna ije da ima prikrivenu prirodu: = strane, ima sijedu kosu koj 19) je kosa posijedjela 2009 labo, NO—...... —_Mitestav kiteta, Gospoda Glembaje sl Kleta,GospodaGembgjeri Uprvome ginu (sluéaj Rupert ‘Canjeg) barunica dj 3 a fon mit dviju Zena, ona se ne osjeca kriy, ekle Pokazuje svoju prirodu: ako je skrivila trecem ginu:najprije manipulira Leoncom syega, sve Glembajeve proziva da sy p Doktor teologifeifilozofije Alojzije Silber fcemjerna je i podmukla osoba, iz njeg pokornost i dodvoravanje, a jedini kom pokusava braniti barunicu,éiji brand, barunigin is }Ova razgovora 5 éla ne se usuduje suprotstaviti apravo Silberbr misli kr8éanskih ideja, a njegovi postupci otk dolazi do izrazaja pozetkom drugoga tina kad se Ukojoj se nasao, t. da ga zattiti pred barunicini Povjednik i informator njezina sina, novima obitelji Glembay vidljiva je jest Leone, ito u situaciji kad ‘and ubavnik. Njegove rie pune su uzvigenih @ju nemoralnu prirodu. Njegov karakter najbolje Ponizava mole¢i Leonea da ga izvuce iz situacije im muzem, Stilska obiljezja Pklasitna dramska struktura — tri cina; autor se pridrzava Aristotelovih pravila 0 trojnome jedin- stvu mjesta, vremena i dramske radnje scenski psiholoski realizam — dramska kompozicija oblikovana je realisti¢k: dramska napetost rezultat je dramskoga sukoba (odnosa medu likovima, sukoba unutarlika iraste u gradaciji od prvoga ¢ina (najava sukoba) do treéega dina (tragiéni rasplet) Pgovorna karakterizacija likova (agramerski jezik, unoenje njemaekih fraza i recenica) (bioloska motivacija glavrih likova) } knjizevna vrsta: psiholoska drama, komorna drama TTT RoR ALN 42 Covjekove prirode umjetnik i svijet finac i obiteljski odnos alno i duhovno u éovjeku