Professional Documents
Culture Documents
KNJIŽEVNA RAZDOBLJA - Sinteza
KNJIŽEVNA RAZDOBLJA - Sinteza
KNJIŽEVNA RAZDOBLJA
ANTIKA
o Tada nastaje većina književnih vrsta i uzor je cjelokupnoj europskoj književnosti.
o Vlada načelo harmonije teme i stila, mimezis – umjetnost bi trebala odraziti stvarnost.
o Tragedije su utemeljene na mitovima.
o Djela su uzor epike do 19. stoljeća – Vergilijeva Eneida (Eneja – nakon propasti Troje luta 7
godina morima u potrazi za novom postojbinom – italske obale
o 8. st. pr. Kr. – 5. st.
o Homer: Ilijada i Odiseja (epovi); tema iz grčko-trojanskoga rata; počinje Ahilejevom srdžbom
jer mu je kralj Agamemnon oteo ropkinju (najveći grčki junak), a završava pogrebom Hektora
(najveći trojanski junak)
o povod ratu: otmica Menelajeve žene Helene- oteo ju Paris (trojanski kraljević, Hektorov brat)
o Ilij – drugo ime za Troju
o homersko pitanje – pitanje autorstava Ilijade i Odiseje
o heksametar – stih od 6 stopa (kvantitativna versifikacija)
o Alkej i Sapfa: pjesnici
o grčki tragičari: Eshil: Okovani Prometej (bog koji je Zeusu ukrao vatru i dao ljudima; simbol
borbe za svoje ideale i simbol znanja)
Sofoklo: Kralj Edip, Antigona - ESEJ
Euripid: Elektra (Klitemnestra i Egist ubili Agamemnona; sin Orest i kći Elektra
ubili majku)
o Aristofan: tvorac komedije
o Ezop: basne
o Rimski autori
o Vergilije, Eneida
o Ovidije, Metamorfoze (150 mitoloških grčkih priča u heksametru), Ex Ponto – tvorac elegije
o Horacije, pjesnik, Ars poetica – 1. poetika u povijesti književnosti
o Katul, Tibul – pjesnici
o Plaut, Škrtac - (Pretjerano škrt Euklion želi udati kćer Fedru za bogatog susjeda Megadora da
ne mora dati miraz. Ona voli Likonida s kojim je i trudna. Sluga Strobil raspliće radnju.
Komedija počinje Prologom kućnog boga – on je organizator svih zapleta.)
o Marcijal – tvorac epigrama (kratki oštroumni oblik, završava neočekivanim zaključkom)
o tradicionalne lirske književne vrste: ode (svečane pjesme posvećene nekoj vrednoti ili osobi-
prijateljstvo, ljubav), himne (hvalospjev narodu, bogu, državi), elegije (tuga i čežnja za nečim
nedostižnim i prošlim), epigrami, epitafi (nadgrobni spomenik), ditirambi (pjesma bogu
Dionizu, vedrim tonom slavi se priroda i životne radosti: Nazor, Cvrčak)
4. Što je digresija?
A. razrješavanje dramskoga sukoba djelovanjem božanstava
B. zazivanje muza ili božje pomoći na početku epa
C. pripovijedanje koje počinje bez uvoda
D. udaljavanje od glavne radnje
5. U kojemu se djelu nalaze sljedeći stihovi?
Zaručnica
Poljubi me poljupcem usta svojih,
ljubav je tvoja slađa od vina.
Miris najboljih mirodija,
ulje razlito ime je tvoje,
zato te ljube djevojke.
A. u biblijskome djelu Pjesma nad pjesmama B. u djelu Dubravka Ivana Gundulića
C. u djelu Judita Marka Marulića D. u djelu Novela od Stanca Marina Držića
SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST
13. Koji je od sljedećih likova nositelj dramskoga sukoba u Sofoklovoj tragediji Antigona?
A. Edip B. Hefest C. Kreont D. Prometej
HUMANIZAM I PREDRENESANSA
13. i 14. st.
Humanizam je kulturni pokret, čovjek je polazište u shvaćanju svijeta i života.
Uzor antika. Piše se na latinskom.
Javlja se u Italiji.
Hrvatski humanizam
15. i 16. stoljeće na našoj obali (osobito Split, Šibenik, Dubrovnik i dvor Matije Korvina)
Antički uzori u jeziku, stilu i književnim vrstama (elegije, ode, epigrami, epistole, putopisi…)
Latinizirali su imena (Marcus Marulus, Jan Pannonius).
Temeljna razlika od europskog humanizma: kršćanski svjetonazor (npr. zazivanje Boga u
invokaciji)
Marko Marulić (Split): Davidijada, Pisma papi Hadrijanu, Pouke za čestit život s primjerima
Ivan Česmički (Janus Pannonius): epigrami, autobiografska elegija U smrt majke Barbare
Juraj Šižgorić (Šibenik): Elegija o pustošenju Šibenskoga polja
-odlažem Febovu liru (prestajem pisati i idem u rat za domovinu)
Antun Vrančić (Šibenik): Putovanje iz Budima u Drinopolje
Ilija Crijević (Dubrovnik): Elegije Flaviji, Oda Dubrovniku
-prvi poeta laureatus
Predrenesansa
Književnopovijesno razdoblje koje je navijestilo renesansu.
Javlja se istovremeno s humanizmom.
Uzor je antika, čovjek u središtu, piše se na narodnom jeziku.
Predstavnici u Italiji: Dante, Petrarca, Boccaccio
DANTE ALIGHIERI: Božanstvena komedija (ep)
3 dijela: Pakao, Čistilište i Raj
Svaki dio ima 33 pjevanja i jedno uvodno što čini savršeni broj 100.
Srednjovjekovna obilježja: simbolika brojeva, vizija zagrobnog života, alegoričnost djela
Novovjekovna obilježja: prikaz ljudskih mana, kritika onodobnog društva, osobito crkvenih
velikodostojanstvenika
Kroz Pakao ga vodi Vergilije – njegov književni uzor, a kroz Raj Beatrice: simbol Božje milosti
LIMB: prvi krug Pakla, u njemu nekrštene duše
Što je grijeh veći, krug pakla je uži
FRANCESCO PETRARCA: Kanconijer (zbirka ljubavnih pjesama)
Prvi put se iskazuje ljubav prema konkretnoj ženi (Lauri) koju idealizira i veliča, ona je kao
božansko biće
2 dijela zbirke: za života gospođe Laure i nakon njezine smrti
5
Sunčica Podoreški, prof.
Prvi put: SONET Petrarcin ili talijanski sonet (2 katrene i 2 tercine=14 stihova)
petrarkizam: pjesnička škola po uzoru na Petrarcu
15. i 16. st. diljem Europe
Imitira se tematsko-motivski, stilski sloj Petrarcina pjesništva i sonet
Postoji i Shakespeareov sonet: 3 katrene i 1 distih: posvećeni Crnoj gospi i nepoznatom prijatelju
GIOVANNI BOCCACCIO: Dekameron (zbirka novela)
Utemeljitelj uokvirene novele (okvir je priča o kugi).
Zbirka deset dana (10 pripovjedača 10 dana priča novele da bi izbjegli razmišljanje o bolesti;
ukupno sto novela + jedna uvodna o kugi; strofa je tercina
Svaki dan jedna tema: veliča se snalažljivost, inteligencija, spontanost i spretnost i ljubav na svim
razinama
Likovi su iz svih društvenih slojeva.
1. Koja od sljedećih književnih vrsta pripada epici?
A. bajka B. elegija C. ditiramb D. putopis
3. Što je oktava?
A. stih od osam stopa B. pjesma od osam strofa
C. strofa od osam stihova D. stih od osam slogova
6
Sunčica Podoreški, prof.
RENESANSA
HRVATSKA
-spoj europske tradicije i domaćeg nasljeđa
-Split, Dubrovnik, Hvar, Zadar, Šibenik
7
Sunčica Podoreški, prof.
10. Koje od sljedećih književnih djela pripada istoj književnoj vrsti kao i Plautov Škrtac?
A. Planine Petra Zoranića B. Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovića
C. Robinja Hanibala Lucića D. Skup Marina Držića
11. Koji od sljedećih književnika stvara u istome književnom razdoblju kao i Šiško Menčetić?
A. Hanibal Lucić B. Ivan Bunić Vučić C. Petar Preradović D. Silvije Strahimir Kranjčević
BAROK
17. st.
pesimizam, unutrašnje nezadovoljstvo, razmišljanja o smrti – povezanost s katoličkom
obnovom, teme prolaznosti života, neumjerena raskoš i kićenost,
KONČETO: stilski postupak nagomilavanja stilskih figura, a postiže se neobičnim metaforama,
ponavljanjima, hiperbolama, zvučnim figurama
Italija
Giambattista Marino – pjesnik – marinizam – pjesnička škola: naglašena upotreba neobičnih
motiva, zvučnih figura, u prvom planu virtuoznost izraza, zapostavljenost izricanja osjećaja.
Torquato Tasso – ep Oslobođeni Jeruzalem (opjevan Prvi križarski rat koji je završio
oslobađanjem Jeruzalema)
Španjolska
Luis de Gongora – pjesnik – gongorizam – neobična metaforika i učena/teško razumljiva
poezija – kulteranizam
9
Sunčica Podoreški, prof.
Plandovanja – zbirka pjesama: s jedne strane nastavlja petrarkističku tradiciju, a s druge unosi
barokne značajke: refleksije o prolaznosti, metafore, kontraste, poredbe.
U pjesmama uzima jedan motiv ženske ljepote i iz njega gradi grozdove metafora.
Ivan Gundulić
Suze sina razmetnoga – religiozna poema u tri plača: Sagrješenje, Spoznanje i Skrušenje
-tema iz Lukina evanđelja o izgubljenom sinu koji se skrušeno vraća ocu nakon što je potrošio
novac od imanja, a otac ga primi u svoje okrilje
-ispovijest glavnoga lika u stihovima (strofa sestina)
-alegorijska poema: svatko tko skrene u vjeri, može se vratiti u krilo crkve i sve će mu biti
oprošteno
-stil: brojne metafore, poredbe, kontrasti, refleksije (misli) o prolaznosti života
Grozno suzim gor'k plač sada,/ Gorko plačem grozne suze,/ Ke razmetni sin njekada /
Kajan s grijeha ljevat uze;/ Je da i moje grijehe oplaču/ Suze u suzah, plač u plaču.
Osman – povijesni ep (Hoćimska bitka – turski sultan Osman poražen od poljske vojske i
pobuna janjičara u Carigradu. Izgubljena 2 pjevanja (14. i 15.) dopunio Ivan Mažuranić
Dubravka – drama/pastorala/pastirska igra/melodrama (jer se izmjenjuju govor i glazbeni
dijelovi)
-osnovni motiv: ljubav prema rodnom gradu i slobodi. Na početku od pastira se saznaje da se
u Dubravi slavi Dan slobode kada se trebaju vjenčati najljepši pastir i pastirica. To su
Dubravka i Miljenko, ali bogati Grdan potplatio je suce i Dubravka je pripala njemu. Kod
svadbene svečanosti zatresao se hram (trešnja), a stup boga Lera počeo se znojiti. Kad je u
10
Sunčica Podoreški, prof.
hram stupio Miljenko, sve je prestalo, a lice Lerovo razvedrilo se. To je shvaćeno kao božji
znak pa je Dubravka pripala Miljenku.
Alegoričnost djela: autor ukazuje na zlo koje ugrožava slobodu Dubrovačke Republike (bogati
trgovci žele se domoći vlasti ženidbom za plemkinje). Dubrava je grad Dubrovnik, Dubravka –
dubrovačka plemkinja i simbol slobode, Miljenko – dubrovački plemić, a Grdan – bogati
građanin.
Poruka: vlast treba ostati u rukama vlastele (to je Božja volja i volja naroda).
O lijepa o draga, o slatka slobodo/dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do.
A. Prvo izdanje njegova Razgovora ugodnog naroda slovinskoga izašlo je u Mletcima 1756. godine,
a drugo, znatno prošireno izdanje, tri godine kasnije.
B. U predgovoru svojoj knjizi Pjesni razlike, objavljenoj 1563. u Firenzi, piše da je „bolje prid svojim i
malo bit poznan, nego se prid tuđim neznano izgubit“.
C. U tamnici je sastavio svoju pjesničku zbirku Gartlic za čas kratiti, objavljenu tek 1871. godine, dva
stoljeća nakon pjesnikove smrti.
D. Njegovo glavno djelo Sveta Rožalija, poema o baroknoj svetici iz Palerma, objavljeno je 1780.
godine.
A. Navik on živi ki zgine počteno. B. Bezbrižne grane vise nad vodom iznad vira
C. Zima 'e sve sledila, svakomu zima je, D. Ak je dugo tvrdo spala, jača hoče bit,
KLASICIZAM
- druga polovica 17. st., Francuska (vladavina Luja XIV., Kralja Sunca
- naglasak na filozofiji racionalizma – apsolutna vjera u moć razuma (Rene Descartes)
- oponašanje antičkih uzora, jasnoća stila i sklad, savršenstvo forme, stroga podjela na književne
rodove i vrste, načelo doličnosti u djelima (točno se zna koji likovi su u tragediji (visoko plemstvo, a koji
u komediji (puk)
- dominira klasicistička tragedija: načelo doličnosti = moralistična, didaktična, racionalna
- poštuje Aristotelova pravila o jedinstvu mjesta, vremena i radnje
- klasicistički likovi u sukobu su razuma i osjećaja; uvijek prevlada razum
Pierre Corneille: tragedija Cid
Jean Racine: tragedija Fedra – zaljubljena u svojega posinka Hipolita. Kad je čula da je kralj Tezej
mrtav, odluči mu priznati svoju strast. On voli Ariciju. Kad se Tezej ipak vratio, optužila posinka za
neprimjerene strasti. Tragični kraj: Hipolita ubije neman, Fedra popije otrov, Ariciju Tezej prihvati kao
kćer.
Teramen – Hipolitov učitelj; Enona – Fedrina sluškinja
11
Sunčica Podoreški, prof.
Molière: piše komedije u kojima kritizira negativne pojave francuskog društva u 17. st. - Škrtac,
Umišljeni bolesnik
FRANČEZARIJE – prerade Moliereovih komedija u Dubrovniku u 18. st.
Škrtac – komedija karaktera po uzoru na Plauta
Harpagon – stari škrtac, pravi se da je siromašan, obogatio se kamatarenjem, opsjednut novcem,
na mari za sreću svoje djece
Cleante – sin; otac i sin žele istu djevojku Marianu
Elise – kći; želi ju udati za starijeg gospodina bez miraza Anselma, a ona već zaručena za Valera
-sukob djece i oca
- u međuvremenu Valerov sluga krade škrinjicu sa zlatnicima. Tako će ga Valere ucijeniti. – na
kraju sretan završetak: otac dobije škrinjicu, djeca se žene, Anselmo shvaća da su Valere i Mariana
njegova davno izgubljena djeca
- postupak karikature i groteske u prikazu Harpagona
Matija Petar Katančić, Jesenski plodovi ili Fructus auctumnales – klasicistička zbirka pjesama (likovi
su vile i satire, a na kraju iskazuje žaljenje za mladošću – najava romantičarskih elemenata
Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak – kajkavska komedija kojom želi uputiti na neukost
građana, njihov nemoral i licemjerje
- ismijava njihove mane i želi ih „kazniti“, da shvate po čemu su loši
- dijak = đak
12
Sunčica Podoreški, prof.
Fedra
Gospodine, vi nas napuštate sada,
Odlazite odmah na put, kako čujem?
Vašem bolu svoje suze pridružujem,
Dolazim zbog sina što sad oca nema,
A i majku – mene – otet smrt se sprema,
Neprijatelj mnogi radi mu o glavi,
Vi biste zaštitnik mogli bit mu pravi,
Al grizodušje na očaj me nuka:
Hladnim vas ostavit njegova će muka,
Zla vam bjeh, pa vaša pravedna ljutina
Možda može preći s majke na sina.
Hipolit
To bi za me, gospo, bio nizak motiv!
Fedra
Ako me mrzite, nemam ništa protiv.
Da vam radim zlo i štetu, vidjeli ste,
Al` u mome srcu čitat mogli niste.
Skroz neprijateljski bijahu mi čini,
Trpjela vas nisam u svojoj blizini,
I javno i tajno, grdih vas sve gore
I zaželjeh da me od vas dijeli more,
Zakonski zabranih da se ispred mene
U ikojoj zgodi ime vam spomene.
(…)
Hipolit
Materi su prava njene djece sveta,
Dijete druge žene – pastorak – njoj smeta,
Gospođo, ja znam da osjećaji jetki,
Posljedice drugog braka, nisu rijetki.
S maćehom bih drugom ja na isto došo.
Tko zna? Možda s njom bih još i gore prošo.
Fedra
Ah, tako mi neba, sa mnom tako nije,
Iznimkom se može mene smatrat prije,
Od druge je vrste moje teško breme!
Hipolit
Gospo, pustit mu se još vam nije vrijeme.
Nije isključeno da se suprug vrati,
Ako milost neba naše suze prati.
Pamtim da se otac bogu mora divi:
Možda će mu Neptun pomoći da živi.
Fedra
Obala se mrtvih dvaput vidjet ne da,
13
Sunčica Podoreški, prof.
5. Koja se književna junakinja suprotstavila asirskom vojskovođi Holofernu i spasila rodni grad
Betuliju?
A. Andromaha B. Fedra C. Judita D. Penelopa
6. Koja se od sljedećih tvrdnja odnosi na lik iz djela Dundo Maroje Marina Držića?
A. Snalažljivi sluga prilagođava se svakoj životnoj situaciji i uspješno stvara dramske sukobe.
B. Pastir Miljenko oženit će se najljepšom pastiricom koju je na prevaru htio dobiti starac.
C. Pastir Zoran imao je alegorijsku viziju četiriju vila koje u krilu nose jabuke.
D. Gospar Petar putuje s trojicom ribara morem i divi se ljepotama prirode.
14
Sunčica Podoreški, prof.
U alegorijskoj viziji vile Latinke, Grkinje, Kaldejke, Hrvatice i jabuka koje nose autor iznosi kritiku
onodobnog stvaralaštva na hrvatskome jeziku.
A. na Marina Držića B. na Marka Marulića C. na Petra Hektorovića D. na Petra Zoranića
12. Koja se od sljedećih rečenica odnosi na završetak romana Posljednji Stipančići Vjenceslava
Novaka?
A. Supruga je napustila obitelj shvativši zabludu svoga osmogodišnjega braka.
B. Majka je umrla kao osamljena sirota sjećajući se obiteljske slavne prošlosti.
C. Supruga je ubila svoga ljubomornog muža nakon kobne bračne svađe.
D. Glavni lik sjeća se fatalne djevojke i stradava zapalivši pravne spise.
bajronizam – prema liku Childeu Haroldu iz djela Georgea Gordona Bayrona (osjeća
se izopćenim iz društva, prezire svijet, osjeća besmisao i životnu dosadu i to ga potiče
na putovanja)
15
Sunčica Podoreški, prof.
prvi put se javlja roman u obliku pisama (epistolarni roman-Patnje mladoga Werthera)
Predstavnici: NJEMAČKA
JOHAN WOLFGANG GOETHE, Patnje mladoga Werthera
- glavni lik Werther piše pisma prijatelju Wilhelmu u kojima opisuje svoju
zaljubljenost prema udatoj ženi Lotti. Ona ima zaručnika Alberta.
- senzibilan mladi intelektualac građanskog podrijetla
- umjetnik, bavi se slikanjem
- humanizirani pejzaž – priroda djeluje na njegova proživljavanja
- plemenit, idealizira ljubav i Lottu, za njega je ljubav smisao postojanja
- kad shvati da mu Lotta ne može i ne smije uzvratiti osjećaje, ubija se revolverom
- u romanu sjedinjene 3 romantičarske teme: ljubav, priroda i umjetnost
ENGLESKA
GEORGE GORDON BYRON
Putovanje Childea Harolda- epska poema
bajronovski lik
FRANCUSKA
ALPHONSE DE LAMARTINE lirske pjesme, zbirka Poetske meditacije - početak franc. romantizma
RUSIJA
ALEKSANDAR SERGEJEVIČ PUŠKIN – Evgenij Onjegin – roman u obliku pisama
MIHAIL JURJEVIČ LJERMONTOV- psihološki roman Junak našega doba (Pečorin – suvišni čovjek
osjeća životnu dosadu, zasićen životom i užicima. Ne može se smiriti i voljeti, bježi od svega, čak i od
sebe samoga. Ne preza ni pred čim. Ima i kratkih trenutaka iskrenosti)
AMERIKA
EDGAR ALLAN POE – utemeljitelj moderne detektivske priče i znanstvene fantastike
Priče groteske i arabeske, 1839./40.
poema Gavran i pripovijetka Crni mačak – okultne i mistične teme
8. srpnja
Baš sam dijete! Inatim se zbog jednog jedinog pogleda. Baš sam dijete! – Bili smo u Wahlheimu. Naišla
je kočija s djevojkama, koje su nam se pridružile i kasnije se same vratile. Za vrijeme šetnje činilo mi se da u
Lottinim crnim očima… budala sam, oprosti... ah, da samo vidiš te oči. Da skratim (oči mi se sklapaju od
snenosti): djevojke se popeše u kočiju, oko koje smo stajali mladi W., Selstadt, Audran i ja. One su s vrata kočije
ćaskale s tim momcima, površnim vjetrogonjama. – Tražio sam Lottine oči. Ona je svraćala pogled s jednog na
drugog… Ali na mene? Na mene? Stajao sam tako sam, a njoj tako privržen – i nije me pogledala! – Srce moje
joj je reklo tisuću puta „Zbogom!”, nije me pogledala! Kočija je krenula, osjetih suzu u svome oku. Gledao sam za
kočijom, vidio sam na prozorčiću Lottinu krasno uređenu kosu, vidio sam kako se Lotta ogleda… Za kim? Za
mnom? – Ah, dragi moj! Lebdim u toj neizvjesnosti. Tješim se: možda se ipak za mnom ogledala! Možda! – Laku
noć! Zaista: pravo sam dijete!
1. Koji je temeljni motiv polaznoga teksta?A. susret s momcima B. šetnja
16
Sunčica Podoreški, prof.
A. Homerovu
B. Horacijevu
C. Petrarcinu
D. Vergilijevu
7. Što je ditiramb?
17
Sunčica Podoreški, prof.
1830. – 1860.
- preporod započinju mladi intelektualci koji su bili na školovanju u Beču ili Pešti – tamo su se
već počeli zanositi idejom sveslavenstva, tj. idejom o ujedinjenju svih južnih Slavena
- književnost ima nacionalnu i društvenu ulogu, tj. želi pobuditi nacionalnu svijest pa se pišu
BUDNICE I DAVORIJE – pozivaju na ujedinjenje i na zajedništvo (svi u jedno kolo), a
davorije su još borbenije pjesme (Sam ću ubit svog jedinca, nož u srce rinut žene, neg da
tuđin…). Sama himna Hrvatska domovina Antuna Mihanovića također je budnica.
- zasluge: otvarane su mnogobrojne knjižnice i čitaonice, Matica ilirska koja tiska knjige
- osnovane su prve novine na hrvatskom jeziku Novine horvatske s književnim prilogom
Danica horvatska, slavonska i dalmatinska
Predstavnici:
Stanko Vraz – zbirka ljubavnih pjesama Đulabije – posvećene Ljubici Cantilly. U pjesmama
se povezuje ljubav prema ženi s ljubavlju prema domovini. Stih je poljski krakovjak.
Naziv dolazi od riječi đul – slatke crvene jabuke mirisne poput ruža.
Petar Preradović – zbirka pjesama Prvenci – ljubavne (Mrtva ljubav), misaone pjesme
(Ljudsko srce), domoljubne pjesme (Jezik roda moga, Rodu o jeziku).
Ivan Kukuljević Sakcinski, Juran i Sofija – prva drama u novijoj hrvatskoj književnosti
Matija Mažuranić – piše putopise (Pogled u Bosnu)
Antun Nemčić, Putositnice – zbirka putopisa
18
Sunčica Podoreški, prof.
ZADATCI ZA VJEŽBU
3. U kojemu se književnome razdoblju velika važnost pridaje stilu koji je raskošan i bogat
figurama?
A. u renesansi B. u baroku C, u klasicizmu D. u romantizmu
5. Koji je od sljedećih književnika stvarao u istome književnom razdoblju kao i Ivan Mažuranić?
A. Džore Držić B. Fran Krsto Frankopan C. Ksaver Šandor Gjalski D. Stanko Vraz
6. Što je digresija?
A. razrješavanje dramskoga sukoba djelovanjem božanstava
B. zazivanje muza ili božje pomoći na početku epa C. udaljavanje od glavne radnje
D. pripovijedanje koje počinje bez uvoda
7. Koji lik putuje brodom s dva ribara i pritom bilježi narodne pjesme te uživa u ljepotama
domovine?
A. pastir Zoran B. gospar Petar C. grof Zrinski D. negromant Dugi Nos
19
Sunčica Podoreški, prof.
12. Koji književni lik govori o tome da je ovaj svijet najbolji od svih mogućih svjetova?
A. Candide B. Holden C. Mersault D. Raskoljnikov
ANALITIČKA METODA
- realisti teže analizi i spoznaji društva te kritičkoj procjeni (KRITIČKI REALIZAM)
- istražuju zakonitosti društvenih odnosa, a pritom se oslanjaju na rezultate znanosti –
prirodnih (biologije, zoologije) i društvenih (sociologije i psihologije)
- književnost želi dati istinitu i vjerodostojnu sliku društva
NAČELO ISTINITOSTI I TIPIČNOSTI
- primjenjuje se na TEME I LIKOVE
- realisti uzimaju teme iz svakodnevnog života i žele prikazati likove u tipičnim
situacijama: u njihovim obiteljima, u društvu kojem pripadaju
LIKOVI
- likovi nisu samo tipovi (nositelji zajedničkih osobina jedne skupine ljudi)
- likovi imaju i osobnost, tj. prisutna je SOCIJALNO-PSIHOLOŠKA
KARAKTERIZACIJA LIKOVA
- likovi su višedimenzionalni; doživljavaju razne psihološke i karakterne promjene,
pokazani sa svim manama i vrlinama
PRIPOVJEDAČ
- objektivni pripovjedač u 3. licu (sveznajući)
- nastoji biti neutralan i pušta likove da žive svojim životom
JEZIK
- javlja se tzv. jezik sredine
- to znači da je jezik u funkciji karakterizacije lika i da odražava njegovo podrijetlo i
obrazovanje
ROMAN-NAJVAŽNIJA KNJIŽEVNA VRSTA
- roman kao zrcalo stvarnosti
- realistički roman je tradicionalni roman (fabula u prvom planu, kronološko nizanje
događaja, linearna kompozicija, psihološko-socijalna motivacija likova, objektivni
pripovjedač)
-
PREDSTAVNICI – FRANCUSKI REALISTI
1831. Stendhal: Crveno i crno
1835. Honore de Balzac: Otac Goriot (esejsko djelo)
1857. Gustave Flaubert: Gospođa Bovary (Emma se udala za uglednog ruonskoga
liječnika Charlesa, ali ubrzo počinje osjećati monotoniju braka, teži za strastvenim
ljubavima i životnim uzbuđenjima o kojima je čitala u literaturi; pronalazi ljubavnike, ali
nikad nije posve zadovoljna – BOVARIZAM)
RUSKI REALISTI
1842. N,V.Gogolj: Kabanica, Mrtve duše
1852. I.S.Turgenjev: Lovčevi zapisi
1866. F.M.Dostojevski: Zločin i kazna (esejsko djelo)
1877. L.N.Tolstoj: Ana Karenjina
NATURALIZAM
književni pravac od 1870. do 1890.
- nastavlja se na realizam
- Francuska, Italija i Njemačka
- naturalisti smatraju da je čovjek određen naslijeđem (rasom, genima), sredinom
(socijalno okružje, podneblje, klima) i trenutkom (određena situacija u kojoj se
pojedinac konkretno nalazi)
21
Sunčica Podoreški, prof.
ZADATCI ZA VJEŽBU
U samostanu je bila jedna starija djevojka, koja je dolazila svaki mjesec na osam dana da redi i krpa
rublje. Budući da ju je zaštićivala nadbiskupija, jer je bila potomak jedne stare plemićke obitelji koja je
propala za vrijeme Revolucije, ona je jela u blagovaonici za stolom časnih sestara i poslije jela
čavrljala je malo s njima prije no što bi se vratila na svoj posao. Često bi pitomice pobjegle iz učionice
da je pohode. Ona je znala napamet mnoge ljubavne pjesme iz prošloga vijeka, koje je poluglasno
pjevala ne ostavljajući svoju iglu. Pripovijedala im je pripovijesti, javljala im novosti, izvršivala im u
gradu narudžbe i kradom posuđivala starijim učenicama kakav roman, što ga je uvijek imala u džepu
svoje pregače, a iz kojega je dobra gospođica za vrijeme svog odmora i sama gutala čitava poglavlja.
Tu je sve vrvjelo od samih ljubavnih zgoda, ljubavnika, ljubavnica, progonjenih gospođa, što se
onesvješćuju u samotnim paviljonima, poštanskih kočijaša koje ubijaju na svim postajama, (…)
gospode koja su hrabra poput lavova, a blaga poput janjaca, kreposna kao što nitko nije, uvijek lijepo
odjevena, a liju suze kao vrčevi vodu! I tako je punih šest mjeseci šesnaestogodišnja Emma prljala
sebi ruke u onoj prašini starih čitaonica.
1. Tko je potomak jedne stare plemićke obitelji?
A. šesnaestogodišnja Emma B. odbjegla učenica C. starija djevojka D. časna sestra
22
Sunčica Podoreški, prof.
3. Koju od sljedećih stilskih figura pripovjedač gomila u prikazu osobina gospode? _____________
6. Što je bovarizam?
A. nezadovoljstvo vlastitim životom i bijeg od stvarnosti B. radost življenja i hedonistički pristup svijetu
C. pretjerano divljenje samomu sebi D. unaprijed izgubljena borba
2. tekst
Nevjesta bijaše zamolila oca neka je poštede od uobičajenih šala. Ipak je neki njihov rođak, prodavač
morske ribe (koji je dapače za vjenčani dar bio donio jedan par morskih listova), upravo počeo ustima
prskati vodu kroz ključanicu, kadli u pravi čas dođe čiča Rouault da ga u tome spriječi i objasni mu da
ozbiljno zvanje njegova zeta ne dopušta takve nepristojnosti. Rođak pored svega toga teško popusti
tim razlozima. U sebi je optuživao čiču Rouaulta da je ohol i pridruži se petorici ili šestorici drugih
gostiju koji su sjedili u jednome kutu. Ti su slučajno kod stola dobili više puta redom slabije komade
mesa i zato su držali da su bili loše primljeni, pa su sad ogovarali domaćina želeći mu uvijenim
riječima svakojako zlo.
Gospođa Bovary majka čitavoga dana nije rekla ni riječi. Nisu je bili pitali za savjet ni za snahinu
haljinu, ni kako da prirede gozbu. Ona se rano povuče. Njezin suprug, mjesto da ode za njom, poslao
je po cigarete u Saint-Victor i pušio je sve do zore, pijući grogove od trešnjevice, piće nepoznato
ostaloj družini, i koje je, kako je sebi zamišljao, još više među gostima podiglo njegov ugled.
11. Na temelju čega su gosti zaključili da domaćin NIJE gostoljubiv prema njima?
_____________________________
12. Na koje zanimanje misli Rouault kad spominje ozbiljno zvanje svojega zeta?
A. na liječničko B. na pravničko C. na svećeničko D. na učiteljsko
24
Sunčica Podoreški, prof.
ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM
August Šenoa, Zlatarovo zlato
Uto doleti do Kamenih vrata kovač Štakor zasukanih rukava, pod širokom kacigom, crna lica,
noseć tešku gluntu1 na ramenih. „Šta je, zaboga, majstore?” zapita ga sudac. „Zlo,
gospodine suče!” „Govorite, zaboga, majstore!” „Nas pedesetorica prašili smo ajd dosta
dobro, i pijani Gregorijančevi banderijalci2 podbrusili pete od naših glunta. Mi na brijegu, a oni
pod brijegom, mi na njih, a oni bjež. Al sada nadođe drugi bijes. Ban pregleda na Harmici
svoju vojsku, a ta vam je urlikala i vikala da se je nebo potreslo. Junaciʼ, reče smijuć se
bijesnoj četi, uzdajte se u mene, pa ako vam te zagrebačke hulje ne čine po volji, a vi po njih.
Vele da će vas tužiti kraljevskoj svjetlosti. Neka! Tu sam ja vaš kralj i nitko drugi. ujte zvono
zvoni u gradu proti vam, gledajte, lumbarde naperili proti banovoj vojsci pa se zatvorili u
svoje zidine. Ali ima ih izvan zidina, držimo se tih, ajd na njih!ʼ zaviknuše svi i bojim se,
gospodine suče, da ti vragovi neće zapaliti naše jadne sugrađane. Oj pomozite, gospodine
suče!”
1 2
glunta- vrsta puške banderijalci- konjanici u službi feudalnoga gospodara
1. Tko traži sučevu pomoć?
A. ban B. kovač C. kralj D. vojnik
25
Sunčica Podoreški, prof.
HRVATSKI REALIZAM
-
istarski krug
Eugen Kumičić, roman Začuđeni svatovi i Urota zrinsko-frankopanska
- jedini književnik koji zagovara naturalistički program
- slavonski krug
- Josip Kozarac, pripovijetka/novela Tena
- Tema: Tenin moralni pad (Tena je kao Slavonija: iskorištavaju je stranci: ona moralno
i fizički propada kao žrtva patrijarhalnog odgoja i prodora stranog kapitala u
Slavoniju.)
- Tena je slavonska ljepotica koji uzdržavaju razni muškarci i ona se svojom ljepotom
koristi kao jedinom vrijednošću sve dok ju Ciganka ne uništi: donijela joj je zaraženu
maramu iz Bosne te je Tena dobila boginje i sva je bila unakažena
ZADATCI
1. Koja se od sljedećih rečenica odnosi na završetak romana Posljednji Stipančići
Vjenceslava Novaka?
A. Supruga je napustila obitelj shvativši zabludu svoga osmogodišnjega braka.
B. Majka je umrla kao osamljena sirota sjećajući se obiteljske slavne prošlosti.
C. Supruga je ubila svoga ljubomornog muža nakon kobne bračne svađe.
D. Glavni lik sjeća se fatalne djevojke i stradava zapalivši pravne spise.
26
Sunčica Podoreški, prof.
ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM
27
Sunčica Podoreški, prof.
Što je novo?
književnost treba biti neovisna o društvu i mora imati isključivo estetsku ulogu
Utjecaj filozofije
znanost i pozitivistička filozofija gubi utjecaj
ne može čovjeku dati odgovor na pitanje o smislu života
javlja se Bankrot znanosti!
filozofi koji utječu na duh razdoblja: A. Schopenhauer, F. Nietzsche i H. Bergson
Poetika modernizma
najjasnije izražena u izrazu: l`art pour l` art ili umjetnost radi umjetnosti =
LARPURLARTIZAM-
Parnasovci (parnasovstvo)
28
Sunčica Podoreški, prof.
Simbolisti (simbolizam)
Mirisi su jedni ko put dječja svježi, / Ko polja zeleni, slatki ko oboe, (spajaju se osjetila dodira,
vida, sluha i okusa)
Predstavnici:
CHARLES BAUDELAIRE
- utemeljitelj moderne poezije
- poezija = prostor ljepote u kojem istovremeno egzistiraju dobro i zlo
- afirmira estetiku ružnoga
- prokleti pjesnik
- dekadent – pasivan, umoran čovjek koji bježi od stvarnosti i okreće se umjetnim
podražajima
-Cvjetovi zla (zbirka u 6 ciklusa; 1. ciklus: Spleen i Ideal): tema: opis života modernog
čovjeka u velegradu
- naslov: oksimoron: odvojenost između ideala i stvarnosti
Male pjesme u prozi – Spleen Pariza
SPLEEN (eng. slezena) – mračno raspoloženje, dosada, mrzovolja; pojam koji obuhvaća
duhovno raspoloženje razočaranog pojedinca s kraja 19. stoljeća
ARTHUR RIMBAUD (Artir Rembo)
PAUL VERLAINE (Pol Verlen)
STEPHANE MALLARME (Stefan Malarme)
29
Sunčica Podoreški, prof.
Impresionizam
Modernistička drama
naturalističko-simbolistička (građanska) drama: HENRIK IBSEN, Nora ili Lutkina
kuća
lirska drama: Anton Pavlovič ČEHOV: Tri sestre
ZADATCI ZA VJEŽBU
31
Sunčica Podoreški, prof.
32
Sunčica Podoreški, prof.
moderna
novela Moć savjesti iz 1892. predstavlja početak moderne, a njegova smrt 1914.
završetak moderne
piše pjesme (Pjesme), novele (Cvijet sa raskršća, Camao – simbolističke novele
Kip domovine leta 1888* - impresionistička novela, tematika iz domaće zagorsko-
zagrebačke sredine), putopise (Oko Lobora), kritike
zbirke novela: Iverje, Novo iverje, Umorne priče
Opišite tematske i stilske karakteristike Matoševe lirike.
s poezijom se počeo baviti kasno: prvu pjesmu Utjeha kose (Gledo sam te sinoć u
snu. Tužan. Mrtvu. – prvi stih) napisao tek 1906., a posljednju 1914. Notturno
(Mlačna noć; u selu lavež; kasan. Ćuk il netopir; Ljubav cvijeća—miris jak i strasan. –
početni stihovi-----------Željeznicu guta već daljina – posljednji stih: nagovještaj smrti)
jedina zbirka Pjesme objavljena posthumno 1923.
Matoševe su pjesme pisane simbolističkim i impresionističkim stilom
najčešće piše u obliku soneta
pjesme su pisane vezanim stihom, tradicionalna lirika
pjesme su mu najčešće ljubavne, domoljubne i pejzažne, omeđene dvama motivima:
ljubav i smrt
humanizirani pejzaž, tipični simboli (cvijet, jablan, željeznica, noć...)
razvija kritičku misao u domoljubnoj poeziji (1909. – prvi stihovi: Na vješalima. Suha
kao prut. / Na uzničkome zidu. Zidu srama.
Cvijet sa raskršća
- simbolistička novela
- sudbinski susret fotografa i lutalice Solusa i slijepe djevojke Izabele u nekom
francuskom gradiću N. kad je spavao na livadi – zaljubljuju se, ali on je putnik i ne
može pristati na konvencionalni život
- trenutak idealne ljubavi prekida njezin otac koji ju na silu vodi u dvorac, a Solus
nastavlja svoja lutnja
- cvijet = Izabela, netaknuta ljepota
- raskršće = trenutak sudbonosnog izbora
- slijepa djevojka = sudbina, ideal
Camao
- simbolistička novela
- Camao – u španjolskoj legendi mistična ptica koja pogiba kad žena prevari muža
- glavni lik ALFRED KAMENSKI – umjetnik, glazbenik – pianist, boem –
sudbonosni susret s udatom ženom, poljskom violončelisticom Fanny – udana za
bogatog Foresta
- miješa se stvarno i nestvarno: njih je sudbina spojila;
- vezu otkrila papiga koja govori – Forest slomio prste Alfredu i bacio ga kroz
stepenice; Alfred ima viziju mrtve majke i brzo umire
33
Sunčica Podoreški, prof.
JANKO POLIĆ KAMOV – pjesnik; najpoznatija Pjesma nad pjesmama (biblijski motiv služi
mu da bi slavio obratne vrijednosti: blud, strast, kaos, prokleto, nezakonito dijete s
Cigankom)
DIJALEKTALNA LIRIKA U MODERNI
Fran Galović (zbirka Z mojih bregov) i Dragutin Domjanić (zbirka Kipci i popevke) – kajkavski
pjesnici
Vladimir Nazor – čakavski pjesnik (pjesma Seh duš dan)
DINKO ŠIMUNOVIĆ – novele Duga, Muljika i Alkar – vezane uz prostor Dalmatinske zagore
Muljika – glavni lik je djevojčica Boja – dobila ime po istoimenom mekanom, bijeložutom
kamenu
- svojom nježnošću, krhkošću, senzibilnošću izdvaja se iz sredine
- kao izdvojeni pojedinac predmet je osude sredine koja je zatvorena, zadovoljava
samo elementarne ljudske potrebe i ne teži nikakvom duhovnom životu
- otac je udaje za Ilijicu, ali on je ne pokušava razumjeti; ona kopni i ubrzo umire
Duga – glavni lik djevojčica Srna/Brunhilda – tragična sudbina djevojčice koja je htjela postati
dječak; žrtva patrijarhalnog odgoja u mjestu Čardaci u Dalmatinskoj zagori
IVAN KOZARAC – roman Đuka Begović (roman lika, psihološki roman)
- psihološka studija slavonskog mentaliteta početkom 20. stoljeća
- slavonski seljak, bećar, izdvojen iz svoje sredine; njegov život počinje se pratiti
nakon što se vraća iz zatvora – 4 godine bio zbog fizičkog obračuna s ocem:
pokušao se promijeniti, pronaći utjehu u radu, ali ubrzo počinje živjeti po starom
- čovjek snažnih nagona, ne može vladati emocijama, ne priznaje ni <božje ni
pisane zakone, nemoralan, živi razvratno, okrutan prema članovima svoje obitelji
(tuče ženu, zanemaruje kćer)
- na kraju postaje čobanin, razorio vlastitu obitelj i sebe samoga; postaje potpuno
pasivan, prepušta se sudbini
34
Sunčica Podoreški, prof.
MILUTIN CIHLAR NEHAJEV - roman Bijeg: podnaslov: Povijest jednog našeg čovjeka –
esejsko djelo
- tragična sudbina propaloga intelektualca ĐURE ANDRIJAŠEVIĆA: propada u
malograđanskoj senjskoj sredini
- neostvarena ljubav prema VERI Hrabarovoj
Drama u moderni
- Ivo Vojnović: drama Dubrovačka trilogija (o propadanju dubrovačke aristokracije)
MILAN BEGOVIĆ – drama Bez trećega (psihološka drama u tri čina, komorna drama – znači
da se reduciraju dramska sredstva i sve se prebacuje na unutarnje stanje likova)
- u središtu dramski sukob supružnika: Marka i Gige Barićeve u njihovu stanu na
zagrebačkom Gornjem gradu 1926.
- Marko se vraća iz ruskoga zarobljeništva nakon osam godina i traži pravo na prvu
bračnu noć koja mu je uskraćena jer je za vrijeme njihova ratnoga vjenčanja
početkom Prvog svjetskog rata u Galiciji Marko odveden u rat
- Giga se vratila u Zagreb i nije dobivala nikakve vijesti o njemu
- cijelo vrijeme odbija udvarače čekajući Marka (hrvatska Penelopa)
- kad je konačno izgubila nadu, Marko se vraća
- izjeda ga ljubomora i sumnja: ona mora dokazivati svoju vjernost i odanost
- nemogućnost komunikacija, optužbe, Gigina potpuna nemoć
- povjerovao joj je kad je našao oporučno pismo njezina oca koji je posvjedočio
njezinu vjernost
- on se mijenja, postaje nježan, ali Giga je posramljena, ne može podnijeti da ju on
doživljava kao robu i počne mu lagati da je bila s mnogim muškarcima
- Giga brani svoje dostojanstvo i u vrhuncu njihove svađe uzima pištolj i ubija ga u
afektu
- likovi psihološki motivirani, a Marko i biološki (nasljedni alkoholizam, ludilo)
ZADATCI ZA VJEŽBU
Prvi tekst
Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća
Smješkala se i besjedila drukčije nego sve djevojke, koje dosele čuh i vidjeh. Sve ih začinila
licem i uzrastom. Govoraše kao djeca, kada se bude, bez ikakvog ženskog prenemaganja.
Ruke joj u govoru nepomične, a miče tek usnama odviše rumenim i vlažnim: kao morski korali.
Bijaše lijepa, slijepa kao sreća, kao sudbina. Crno mi ogranulo sunce!
– Danas je prvi put u mom životu, te se odšuljah iz dvora. (...) Fido lajaše, a vi se ne probudiste.
Mišljah, da ste naš sluga ili naš kočijaš. Ko ste, kako vam ime?
– Ime mi, ime mi... Solus.
– Čudno ime, latinsko ime, je l’ te? Vi niste prosjak ili vandrokaš, je l’ te?
– Ja sam putnik. Putujem pješke oko svijeta. Što je lijepo, uhvatim fotografskim aparatom. To je
jedini zanat koji znam.
– A zašto putujete ovako sami i samoćni?
35
Sunčica Podoreški, prof.
– Naša zemlja je puna velikih ropskih gradova. Zato bježim iz varoši i kružim sam, slobodan kao
soko. Ovo je teško, ja sam nesrećan, ali živjeti sa ljudima, sa lašcima, bilo bi mi još gorče. Znate li
basnu o psu i kurjaku? Ja sam vuk, mršavi, slobodni vuk.
– Čudno, čudno. Znala sam da me moji kod kuće varaju. (...) Ne znate, kako mi je milo, te se
skobismo. Jeste li vidjeli i volite li more? Ja sam ga čula, u Bretanji. Vidjela sam ga uhom. U moru
spavaju gromovi i... mrmore, bruje, tutnje kroz san, a onda ustaju, jezde na oblacima i tutnje kao
topovi. Blago vama okatome, jer vidite munje i valove! Zašto, zašto puzem u tom mraku? Što
skrivih, te ispaštavam?
36
Sunčica Podoreški, prof.
10. Kako se zove tajanstvena poljska violončelistica koja uzrokuje propast pijanista u jednoj
hrvatskoj modernističkoj noveli.
A. Izabela B. Fanny C. Laura D. Vera
AVANGARDA
- prvih 30 godina 20. stoljeća
- naziv za niz književnih pravaca
- svi osporavaju tradiciju
- avangarda = prethodnica
FUTURIZAM
- u Italiji i Rusiji
- utemeljitelj Filippo Tomasso Marinetti - Futuristički manifest, 1909.
- slavi se tehnika i strojevi; osnovne riječi: bunt i rušenje
- u Rusiji vezan za revoluciju – V. V. Majakovski
EKSPRESIONIZAM
- 1910. u Njemačkoj i Austriji
- nemir, tjeskoba, krik
- piše se o čovjekovoj unutrašnjosti, o duhovnoj stvarnosti
- važno: važnost boja, vezanost uz ratne tame, masa kao lik u dramama
- časopisi: der Sturm, Die Aktion
Hrvatski ekspresionisti: Šimić – zbirka Preobraženja – 1- zbirka slobodnih stihova
Miroslav Krleža: antiratna lirika, drama Kraljevo, antiratna novelistika – zbirka novela Hrvatski
bog Mars, a u njoj novela Baraka Pet Be (vojna bolnica na austro-ugarskom ratištu) - glavni
lik student Vidović – umire ranjen ističući besmisao rata
DADAIZAM
37
Sunčica Podoreški, prof.
- 1916. u Zurichu
- začetnik Tristan Tzara
- dada označuje dječje tepanje
- pjesme se oblikuju tehnikom kolaža (miješaju se riječi u šeširu, vade iz njega i
stvaraju stihovi)
NADREALIZAM
- 1924. prvi manifest nadrealizma koji se razvio iz dadaizma
- Andre Breton
- spontano bilježiti misli
- duševni automatizam – najbolje se iskazuje ono nesvjesno u čovjeku
- tehnika vruće olovke
- spajanje sna i jave, halucinacija i vizija
Autori početkom 20. stoljeća
FRANZ KAFKA – pripovijetka Preobrazba
-
glavni lik Gregor Samsa, trgovački putnik predan svojem poslu, uzdržava majku, oca i
sestru, budi se kao kukac i otada ga obitelj počinje zanemarivati jer im više nije
koristan
- iako je kukac, zadržava osjećaje
- simbolika i alegorija: prikaz raspada obiteljskih i društvenih vrijednosti; otuđenost
pojedinca
PJESNICI NA POČETKU 20. ST.
- Federico Garcia Lorca (španjolski pjesnik: spaja nadrealističke vizije i slutnju smrti sa
španjolskom narodnom poezijom)
- Pablo Neruda – španjolski pjesnik ljubavnih stihova: Ljubavna pjesma (Noćas bih
mogao napisati najtužnije stihove….)
- Sergej Jesenjin – ruski pjesnik: poznata pjesma Pismo majci
ROMANOPISAC
-
Marcel Proust, Combray
-
pripovjedač u 1. licu počinje nakon ispijenog gutljaja lipovog čaja u koji je umočio
kolačić madlenicu – ASOCIJATIVNO sjećanje na djetinjstvo u gradiću Combrayu
- moderni roman o osjetljivom umjetniku
- mnoštvo digresija, retrospekcija, asocijacija
- psihološka analiza lika
- mnoštvo lirskih slikovitih opisa
DRAMA
Bertolt Brecht, Majka Courage i njezina djeca – drama epskog teatra
- Anne Fierling kao majka Courage želi se okorisiti ratom, ima pokretnu trgovinu,
otupjela na ratne grozote
- vrijeme: Tridesetogodišnji rat u 17. stoljeću – rat između katolika i protestanata
- troje djece: Švicarski Sir, nijema kći Kattrin, Eillif
- TO JE DRUŠTVENO ANGAŽIRANA DRAMA I KAZALIŠTE: želi potaknuti gledatelja
na razmišljanje, na kritički odnos prema svijetu, a ne na uživljavanje u radnju i likove
38
Sunčica Podoreški, prof.
ZADATCI ZA VJEŽBU
1. Koja se od sljedećih rečenica odnosi na dramu Majka Courage i njezina djeca Bertolta
Brechta?
39
Sunčica Podoreški, prof.
10. Koje od sljedećih djela Antuna Gustava Matoša pripada novelističkom ciklusu s temama
iz zagrebačko-zagorske sredine?
A. Camao B. Cvijet sa raskršća C. Kip domovine leta 188* D. Oko Lobora
40
Sunčica Podoreški, prof.
- Ko je ta dama?
- Vjerujte mi da ni ja zapravo ne znam. Poljakinja, mogoste poznati po akcentu.
Kćerka propalih koljenovića, pa joj namriješe renticu koju joj ja isplaćujem. Upoznah
je u Beču gdje je divno gudila u violončelo. Danas je sastadoh slučajno, idući lađom u
Montreux, gdje mi reče da je udata za nekakog novčara Forsta, Fürsta, Förstera,
kako li? Ne sjećam se imena momentalno, iako joj čovjeka lično poznajem. Što je
htjela od mene, ne znam; tek to je jasno, da nije došla zbog novca! Ej, dečko, vi imate
grdnu sreću kod žena, kako mi se čini: Samo šteta da je ova potpuno, na moju časnu
riječ, potpuno luda, i čudim se kako je muž pušta da se skita.
(…)
Na ulici mu bude lagodnije. Vjetar vitla prvo suho lišće. Noćno se jezero bjelasa kao srebrna
ženska put pod crnom koprenom. Kamenski sjednu na klupu.
- Hvala ti te si odmah došao. Hvala ti! - Bijaše ona.
A. naklonjenost umjetnosti
B. nacionalna pripadnost
C. socijalno podrijetlo
D. psihička bolest
41