SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Dorotea Horvat

MEĐUKULTURALNA EKVIVALENTNOST SKUPA DJEČJIH

PRAZNOVJERICA

ZAVRŠNI RAD

Osijek, 2023.
 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Izvanredni sveučilišni prijediplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Dorotea Horvat

MEĐUKULTURALNA EKVIVALENTNOST SKUPA DJEČJIH

PRAZNOVJERICA

ZAVRŠNI RAD

Predmet: Psihologija učenja i poučavanja

Mentor: doc. dr. sc. Željko Rački
Student: Dorotea Horvat
Matični broj: 0269078562

Osijek, rujan 2023.

 IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI

Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je završni rad Međukulturalna ekvivalentnost skupa

dječjih praznovjerica isključivo rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na mojim
istraživanjima i oslanja se na objavljenu literaturu, a što pokazuju korištene bilješke i
bibliografija. Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je
prepisan iz necitiranog rada te da nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem,
također, da nijedan dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj
visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi.

Studentica: Dorotea Horvat

U Osijeku, ____________
SAŽETAK

Praznovjerje, praznovjerice, kao što se iz samih korijena riječi da zaključiti, vjerovanja su

nezasnovana na znanstvenim zaključcima, odnosno praznovjerne su osobe uvjerenja da na njihov
život djeluje neka magična, nadnaravna sila te kontinuirano nastoje povezati određene akcije,
točnije da definirani događaji imaju uzročno-posljedični slijed koji utječe na sudbinu osobe.
Vrijeme i mjesto nastanka većine praznovjerica nepoznati su, prenose se s generacije na generaciju
u različitim, redefiniranim verzijama. Svaka kultura/država ima svoje praznovjerice, no ovaj će
rad istražiti očiglednu korelaciju, odnosno da postoji povezanost i sličnost praznovjerica u više
kultura/država (Hrvatska, Francuska, Poljska, Španjolska) te će također istražiti značenje istih s
naglaskom na dječje praznovjerice. U ispunjavanju ankete sudjelovalo je 154 ispitanika, dok se
samo četiri osobe smatraju praznovjernima.

Ključne riječi: praznovjerje, dječje praznovjerice, kultura, istraživanje

ABSTRACT

Superstitions are beliefs not based on scientific conclusions, i.e. superstitious people believe that
some magical and/or supernatural force acts on their life, and they continuosly strive to connect
certain actions, or more precisely, that specific events have a cause-and-effect sequence that affects
a person's fate. The time and place of origin of most superstitions are unknown, they are passed
down from generation to generation in different, redefined versions. Each culture/country has its
own superstitions but this paper will research an obvious correlation, that is, that there is a
connection and similarity of superstitions in several cultures/countries (Croatia, France, Poland,
Spain), and will also explore the meaning of them with an emphasis on children's superstitions.
Out of 154 respondents who participated in filling out the survey four of them consider themselves
superstitious.

Keywords: superstitions, children's superstitions, culture, research

Sadržaj
1. UVOD ................................................................................................................................................. 1
2. PRAZNOVJERJE I NJEGOVA BIT .................................................................................................... 2
3. KULTURA I PRAZNOVJERJE .......................................................................................................... 5
4. PONAŠANJE I PRAZNOVJERJE ...................................................................................................... 7
5. DJECA, MIT, PRAZNOVJERICE ...................................................................................................... 9
6. METODOLOGIJA ISTRAŽIVAČKOGA RADA.............................................................................. 11
6.1. Vrsta istraživanja ............................................................................................................................ 11
6.2. Cilj istraživanja............................................................................................................................... 11
6.3. Nul-hipoteza ................................................................................................................................... 11
6.4. Uzorak istraživanja ......................................................................................................................... 11
7. ISTRAŽIVAČKI DIO ....................................................................................................................... 12
7.1 Istraživanje 1 ................................................................................................................................... 12
7.2 Istraživanje 2 ................................................................................................................................... 16
7.2.1 Uvjeti sporazuma .......................................................................................................................... 17
7.2.2 Demografski podatci ..................................................................................................................... 18
7.2.3 Inventar dječjih praznovjerica ....................................................................................................... 20
7.2.4 Osobno mišljenje .......................................................................................................................... 32
8. RASPRAVA ..................................................................................................................................... 38
9. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................... 40
10. LITERATURA ................................................................................................................................ 41
11. PRILOZI ......................................................................................................................................... 43
 1. UVOD

Vjerovanje u mistično, magijsko, nadnaravno definira ljudski rod, pr. od čitanja znakova iz
leta ptica i iznutrica životinja do vjerovanja da nečiji mrtvi predak pokušava ostaviti poruku ili pak
do vjerovanja kako određeni predmet (primjerice, tenisice, majica, narukvica, itd.) donosi sreću.
Takva vjerovanja nisu temeljena ni na kakvim znanstvenim dokazima i činjenicama te ih se može
zvati još i praznovjerjima, pseudovjerovanjima da postoji kauzalni odnos između akcija i događaja
nekog pojedinca, da neka viša sila djeluje na njegovu sudbinu.

U radu će prvotno biti analiziran teorijski dio vezan uz općenitu definiciju praznovjerja te
njegove povezanosti s kulturom i ponašanjem, a zadnji će se dio temeljiti na djeci i odnosu između
mita i praznovjerica. Pošto se praznovjerice prenose s generacije na generaciju, neke ostanu duži
niz godina, neke se izgube, a neke dobiju novi oblik, može se reći kako je svako dijete bilo u
određenoj količini okruženo praznovjericama koje su mu roditelji ili odrasle osobe govorile iz
raznih razloga, pr. Nemoj dirati žabu, dobit ćeš bradavice ili Ispast će ti oči ako su otvorene dok
kišeš ili pak: Ne čitaj u mraku, pogoršat će ti se vid.

Cilj rada nije općenito istražiti bit praznovjerja te kakvi svi primjeri takvog vjerovanja postoje,
već je naglasak proučiti dječje praznovjerice na temelju anketnog istraživanja sudionika iz četiri
države (Hrvatska, Francuska, Poljska i Španjolska) te tako pokazati da, unatoč različitim
kulturama, postoji sličnost između danog inventara dječjih praznovjerica (prikupljenog od
početnog skupa RH). Također, osim toga, bit istraživanja jest proučiti značenje ponuđenih
praznovjerica.

1
 2. PRAZNOVJERJE I NJEGOVA BIT

Prema Merriam-Webster rječniku 1 , riječ praznovjerje ima porijeklo u latinskome jeziku,

superstition, superstitio superstit, superstes što označava stojeći (kao svjedok ili preživjeli).
Također označava vjerovanje ili praksu koja proizlazi iz neznanja, straha od nepoznatog,
vjerovanja u magiju ili u slučajnost lažne koncepcije uzročnosti. Pojam se isto tako povezuje s
iracionalnim stavom uma prema nadnaravnom, prirodi ili Bogu koji proizlazi iz praznovjerja.
Unatoč dokazima koji govore suprotno, taj se pojam održava stoljećima, prožet je kroz različite
kulture i inačice.

Postoje tri određujuće karakteristike u vezi s praznovjerjem koje posjeduju određenu

primitivnu kvalitetu koja ukazuje na nekoć koherentan sustav mišljenja:

a) kao zajednički element, pretpostavljaju sveprisutno sučeljavanje sila dobra i zla koje se
mogu kontrolirati i koristiti od strane magije i vještičarenja;

b) praznovjerja postavljaju nepostojeću uzročnu vezu između događaja, a veza je mentalna

asocijacija temeljena na analogiji ili na nekom slučajnom načelu neuzročnog povezivanja u
povijesnom događaju;

c) praznovjerje preživljava na temelju krivo shvaćenog pojma radnje na daljinu ili želje,
ideje, namjere ili prihvaćanjem nekog fiktivnog teleološkog načela (McLeish, 1984; str. 425-426).

Drever u Duran (Drever, 1976) piše kako je praznovjerje vjerovanje ili sustav vjerovanja
temeljenih na zamišljenim vezama između događaja koje nije moguće provjeriti niti prihvatiti na
racionalnoj osnovi. U Psihologijskom rječniku nalazi se definicija praznovjerja koja potječe od
Petza (1992): Praznovjerja – Vrsta stavova i uvjerenja koja spadaju u predrasude (Duran, 2009,
str. 181). Marmor u Brice (Marmor, 1956) piše kako magični sustavi vjerovanja mogu uključivati
– ali nisu ograničeni na – želje, astrologiju, numerologiju i praznovjerje. Takvi sustavi vjerovanja
postoje već stoljećima; primjerice, smatra se da je praznovjerni čin kucanja o drvo za poticanje
pozitivnog ishoda prvi put nastao u antičkoj Grčkoj. Ljudi tog vremena vjerovali su da drveće
udomljuje duhove, stoga su tražili zaštitu od zla dodirivanjem stabla (Brice, 2002, str. 2). Vigotski

1
https://www.merriam-webster.com/dictionary/superstition

2
piše (2003, str. 13) da samo religijske i mistične ideje o ljudskoj prirodi mogu tvrditi da proizvodi
mašte imaju podrijetlo ne iz prethodnih iskustava, već iz nekih vanjskih, nadnaravnih sila.
Znanstvene analize radova mašte koji su odveć fantastični i udaljeni od realnosti uvjerljivo
argumentiraju kako većina fantastičnih tvorevina nisu ništa više negoli nova kombinacija
elemenata izvađena iz stvarnosti i oblikovana zbog iskrivljujućih akcija naše mašte.

Racionalisti 19. stoljeća predviđali su da će praznovjerje i iracionalnost biti poraženi

univerzalnim obrazovanjem. Međutim, to se nije dogodilo; visoke stope pismenosti i općeg
obrazovanja malo su učinili na smanjenju takvog uvjerenja, a anketa za anketom pokazuje da
velika većina javnosti vjeruje u stvarnost okultnog, paranormalnog i nadnaravnog. Autor postavlja
pitanje zašto u ovom visoko tehnološkom i znanstvenom dobu buja praznovjerje i iracionalnost te
odgovara na pitanje zato što ljudski mozak i živčani sustav čine stroj za stvaranje uvjerenja,
odnosno motor koji proizvodi uvjerenja bez posebnog poštovanja prema onome što je stvarno, a
što ne. Taj mehanizam uvjerenja odabire informacije iz okoline, oblikuje ih te kombinira s
informacijama iz sjećanja tako proizvodeći uvjerenja koja su u skladu s već prihvaćenim
uvjerenjima (Alcock, 1995). Iskustva popraćena snažnim emocijama mogu ostaviti nepokolebljivo
uvjerenje u bilo koje objašnjenje koje se u danome trenutku pojedincu svidjelo. Ako je netko
preplavljen očiglednim slučajem telepatije ili tobožnjim NLO-om, tada kasnijim razmišljanjem
može dominirati svijest da je emocionalna reakcija bila intenzivna što dovodi do zaključka da se
zaista nešto neobično i dogodilo. Emocije zauzvrat mogu izravno utjecati i na percepciju i na
učenje. Nešto se može protumačiti kao bizarno ili neobično zbog potaknutih emocionalnih reakcija
(Alcock, 1995, str. 17).

Jedan od utjecajnih načina putem kojeg se uči o svijetu jest izvođenje uzročnih zaključaka na
temelju vlastitih iskustava i promatranja okoline. Kad ljudi svjedoče događajima koji se odvijaju
u isto vrijeme ili u istom prostoru, poput pritiskanja prekidača i paljenja svjetla ili ljutnje prijatelja
nakon što su vikali na njega, skloni su tumačiti te događaje kao uzročno povezane. Čak i mala
dojenčad izvlače zaključak o uzročno-posljedičnim vezama (Sobel & Kirkham u Sheehan, 2006).
Nedavna istraživanja pokazuju da, ako dobiju odgovarajuće iskustvo, dojenčad u dobi od 4,5
mjeseca mogu uočiti fizičku uzročnost (Rakison & Krogh u Sheehan, 2012). No velika tendencija
povezivanja dva međusobno nepovezana događaja, odnosno takvi netočni uzročni zaključci mogu

3
dovesti do netočnih uvjerenja, a također i mogu rezultirati praznovjernim ponašanjem, ponašanjem
koje se temelji na iluzornim nepredviđenim okolnostima u okolini (Skinner u Sheehan, 1948).

Marmor u McLeish (1954, 426) piše kako se ne može očekivati da praznovjerja i njegove
prakse nestanu ili da se umanje kao rezultat napretka znanosti i tehnologije. Dapače, čak bi se
mogao dobiti kontraefekt povećanja čovjekova osjećaja bespomoćnosti i nesigurnosti s takvim
razvitkom.

4
 3. KULTURA I PRAZNOVJERJE

Praznovjerje jest sastavni dio iracionalnog vjerovanja koji se nalazi u gotovo svim kulturama
te je povezano s nadnaravnim, poput dobre ili loše sreće. To je ujedno nevažeći pojam, lažna
aktivnost ili nevažeća apsurdna naracija i legenda ili poluvjerovanje, odnosno praksa bez ikakvog
racionalnog razmišljanja. Praznovjerje ima svoju funkciju u različitim društvima te će takva
vjerovanja postojati i dalje (Baran Mandal, 2018, str. 66).

Prema Vidović (2019), različite kulture imaju različita odgojna vjerovanja i postupke u vezi s
odgojem što rezultira različitim kognitivnim, socijalnim, ali i emocionalnim postignućima djece.
Već u razdoblju ranog djetinjstva razvija se osjećaj za moral, odnosno sposobnost rasuđivanja
dobrog i lošeg ponašanja. U početku je takvo ponašanje kontrolirano od strane roditelja koji su
određivali što je dobro, a što loše (str. 9). Sociokulturna teorija Lava Vigotskog naglašava kako je
socijalna interakcija, osobito zajednički razgovori i suradnja s kompetentnijim članovima društva,
nužna kako bi djeca usvojila načine razmišljanja i ponašanja karakteristične za kulturu svoje
zajednice. Djeca u svakoj kulturi zahvaljujući socijalnoj interakciji razvijaju jedinstvene vještine,
nužne za uspjeh u toj kulturi (str. 33). Čovjek, ističe Vigotsky, ima sposobnost stjecanja i
korištenja, odnosno stvaranja znakova i znakovnih sustava te sposobnost stjecanja ili stvaranja
semiotičkih realnosti. Sposobnost stvaranja simbola (znakova) i ovladavanja njima dovela je do
nastanka kulture, a upotreba simbola čini mogućim njezin opstanak. Kultura se kroz materijalne i
duhovne proizvode eksternalizira i prenosi s koljena na koljeno. Tijekom razvoja pojedinac
postupno internalizira te oblike kulturalne prilagodbe što znači da je za razumijevanje
individualnog psihičkog razvoja važna uloga kulture i kulturnih tvorevina (Duran, 2009, str. 176).

U svakoj kulturi nalazimo i one kulturne tvorevine u kojima su djeca i mladi stvaratelji,
posrednici i prenositelji. Logikom stvaranja, održavanja i prenošenja narodne kulture ova
supkultura egzistira kao oblik kolektivnog stvaralaštva djece i mladih. U nju je ugrađeno anonimno
stvaralaštvo mnogih pojedinaca. Karakterizira je sinkretičnost i cjelovitost, za razliku od
diskurzivnosti oficijelne kulture čije su tvorevine fiksirane, dokumentirane. Kako se prenosi s
generacije na generaciju, usmeno ili pisano po sjećanju, njezine tvorevine su u stalnoj interakciji
sa socijalno-kulturnim miljeima različitih prostora i vremena te za nju vrijedi zakon

5
promjenjivosti. To rezultira postojanjem mnogih varijanta neke tvorevine, nestajanjem,
inovacijama, reinterpretacijama, transformacijama (Duran, 2009, str. 177-178).

Više kulturološki relativistička definicija implicira da bi praznovjerje trebalo biti rezervirano

za vjerovanja ili prakse neutemeljene same po sebi i nedosljedne sa stupnjem prosvjećenosti
dosegnute u zajednici unutar koje netko pripada (Marmor u Brice, 1956). Iako ta definicija ukazuje
na vrlo negativan pogled na praznovjerja, ona također dopušta da se sustavi znanja i vjerovanja
razvijaju unutar kulture (Brice, 2002, str. 8).

Zajednička uvjerenja mogu promicati društvenu solidarnost, pa čak i osjećaj važnosti i za

pojedinca i za grupu (Alcock, 1996, str. 18). Iako neki misle o praznovjerjima kao o nategnutim
vjerovanjima koja nemaju veliki značaj, ona se još uvijek prakticiraju kao način nastavka tradicije
i očuvanja kulture. Praznovjerja, prakse razvijene zbog zajedničke želje za ostvarivanjem osobne
kontrole nad okolinom, potječu iz tradicija od prije nekoliko stoljeća i prenosile su se kao način
privlačenja sreće ili sprječavanja nesreće kroz uobičajene postupke (Kim, 2022).

6
 4. PONAŠANJE I PRAZNOVJERJE

Opisujuću disharmoničnu osobnost koja onemogućuje učinkovitu i društvenu prilagodbu i

samoostvarenje, V. D. Mendelevič ukazuje na nezdravo rasuđivanje i iracionalnost kao na ključne
čimbenike. Autor smatra da se te značajke temelje na praznovjerju. Prikazujući osobnost
potencijalnog neurotičara, posebna se pozornost posvećuje njezinoj rigidnosti i prognostičkoj
nesposobnosti. Autor piše kako osoba postaje nesposobna predvidjeti posljedice svog ponašanja i
mogućih negativnih događaja u budućnosti. Brugger i Viaud-Delmon primjećuju da praznovjerje
i opsesivno-kompulzivni poremećaj postoje unutar jednog kontinuuma. Autori posebnu pozornost
posvećuju razlici između praznovjerja kao ponašanja i praznovjerja kao oblika vjerovanja. Futrell
dodatno pretpostavlja da praznovjerje izravno korelira sa simptomima anksioznosti (Abitov, 2018;
str. 13).

Teorija Malinowskog tvrdi kako unatoč ogromnom nizu znanstvenih spoznaja još uvijek
postoji neizvjesnost u vezi s temeljnim uzrocima mnogih događaja, a ta nesigurnost navodi ljude
da iskuse tjeskobu zbog nepoznatog. Kada pojedinac nema kontrolu, osjeća se nesigurno ili nema
informacija o ishodu događaja što može dovesti do sklonijeg ponašanja vezanog uz praznovjerna
uvjerenja (Brice, 2022; str. 9). Ljudi će čak nekad izabrati praznovjerni put samo u slučaju da
postoji mogućnost kauzalnosti. Campbell (1996) opisuje poluvjeru kao praznovjerje koje se
podržava iako može proturječiti nečijim racionalnim uvjerenjima u šansi da imaju neke uzročne
posljedice na svijet (Brice, 2022; str. 26).

Graef kaže da na praznovjerja, iako često iracionalna, gleda više kao na životnu činjenicu.
Povezivanje jedne stvari s nečim naizgled nepovezanim ne može se izbjeći, a svi žele imati malo
veću moć nad varijablama oko sebe samih. „Općenito, ako to nekome pomaže da preživi dan, neka
tako i bude.“, kaže Graef, uspoređujući praznovjerja s malim načinima smanjenja tjeskobe koja
dolaze sa životom. Dodatno objašnjava da samo praznovjerje nije mentalni poremećaj; da bi
ponašanje bilo poremećaj, Graef objašnjava da mora spadati pod specifične parametre:

1. Atipično: ponašanje se mora razlikovati od svakodnevnog ponašanja većine ljudi;

2. Disfunkcionalno: ponašanje negativno utječe na svakodnevno funkcioniranje osobe;

3. Uznemirujuće: ponašanje predstavlja mentalni ili emocionalni pritisak na osobu.

7
 Većina praznovjerja ne ispunjava navedene zahtjeve, budući da su uobičajena i poprilično
neinvazivna (Mastruserio, 2017).

8
 5. DJECA, MIT, PRAZNOVJERICE

Kao antropolozi, Clark u SAD-u i Goldman u Papui Novoj Gvineji samostalno su istraživali
dječju maštu i kulturalne mitove. Goldman je ispitao kako Huli djeca mitove o ogrima i
prevarantima pripoje unutar svoje slobodne igre, dok je s druge strane Clark analizirao kako
američka djeca inkorporiraju Djeda Božićnjaka, Uskršnjeg zeca i Zubić vilu u svoje živote. Unatoč
različitim kulturama i mitovima, dva su glavna zaključka proizašla jednaka: a) djeca
reinterpretiraju i oblikuju svoju kulturu više nego što slušaju ponude roditelja; primjerice, Clark
objašnjava kako djeca potiču svoje roditelje na određene aktivnosti (bojanje jaja, stavljanje ukrasa,
pripremanje darova za Uskršnjega zeca); i b) obojica Goldman i Clark zaključuju kako se dječja
iskustvena mašta ne može u potpunosti razumjeti bez referenci njihovih kulturalnih mitova i
simbola. Clark svoje zaključke podiže na višu razinu i pojašnjava kako su vjerovanja u te mitove
nužni prethodnik razvoja bilo kakvog vjerovanja (Göncü, Jyoti, 2000. str. 66). Clark objašnjava
kako djeca i odrasli imaju različite realnosti te da i djeca trebaju vjerovati u nešto, pr. kazališna
predstava koja prikazuje mogućnost istinitih događaja koji su reprezentirani; ako odrasli vjeruju
da se to može dogoditi, zašto djeca ne bi vjerovala da će doći Djeda Božićnjak (Göncü, Jyoti, 2000.
str. 67).

Prema Merriam-Webster rječniku 2 , pojam mit ima više definicija; prvotno je to obična
tradicionalna priča o tobože povijesnim događajima koja služi za razotkrivanje dijela svjetonazora
nekog naroda ili objašnjenje prakse, vjerovanja ili prirodnog fenomena mitova o stvaranju. To je
ujedno i parabola, alegorija (pr. Moralna je odgovornost motiv Platonovih mitova). Isto tako, to je
popularno vjerovanje ili tradicija nastala oko nečega ili nekoga s posebnim značajkama – onaj koji
utjelovljuje ideale i institucije društva zaveden američkim mitom individualizma 3. Mit je, također,
neutemeljena ili lažna predodžba (pr. mit o rasnoj superiornosti), a može biti i osoba ili stvar koja
ima samo imaginarno ili neznanstveno postojanje 4.

2
https://www.merriam-webster.com/dictionary/myth
3
Orde Coombs – utopijski mit o savršenom društvu
4
Pr. Zubić vila

9
 Mitovi žive kroz svakog pripovjedača i kroz svaku publiku koja ih čuje i aktivno uključuje.
Mitovi prema kojima ljudi žive spajaju zajednice zajedničkim metaforama identiteta i svrhe.
Pričanje mita počinje jednostavnom verzijom za djecu, zatim prelazi na složeniju verziju za
adolescente te na dublju verziju za odrasle osobe (Sheehan, 2012, str. 2).

Koliko god takva uvjerenja zvučala čudno, ona igraju važnu ulogu u odrastanju. Praznovjerja
odražavaju djetetove misaone procese, strahove i osobnost. Neka se pojavljuju od generacije do
generacije, dok se za druga praznovjerja ne zna otkuda su došla. Neka su praznovjerja povezana s
psihičkim poremećajima. Poticanje specifičnog praznovjerja fenomen je koji se zove magijsko
razmišljanje, piše Michael Rothenberg, koautor knjige Dr. Spock's Baby, and Child Care, ujedno
profesor emeritus psihijatrije i pedijatrije na Sveučilištu Washington (Roy, 1992).

Primjerice, djeca uče o popularnim praznovjerjima (djetelina s četiri lista koja donosi sreću)
koja koriste uzročne mehanizme izvan područja prirodnih zakona koji upravljaju fizičkim
svijetom. Taj koncept postavlja pitanje vjeruju li ili ne djeca s prilično profinjenim razumijevanjem
normalnih uzročnih sila u praznovjerja i, ako da, kako pomiruju ta nadnaravna vjerovanja sa
svojim znanjem o prirodno uzročnim odnosima (Brice, 2002, str. 6).

Nadalje, uvjeravanje djece u određene tvrdnje da su istinite (pr. Od smeđe se krave dobiva
čokoladno mlijeko), mogu dovesti do negativnih akcija u djece, ovisno o tome raspozna li dijete
laž ili ne. Postoje intrigantni dokazi koji sugeriraju da mogu postojati negativni kratkoročni učinci
kada su djeca izložena odraslima koji lažu: Hayes i Carver (2014); Yi et al., (2014) otkrili su da će
djeca vjerojatnije lagati nepoznatoj odrasloj osobi koja prva laže njima. Štoviše, Yi et al. (2014)
otkrili su da se ta povećana sklonost laganju proteže i na druge pojedince i kontekste. To
istraživanje implicira da kad odrasli lažu djeci, oni možda implicitno uče svoju djecu laganju. Čak
i kada djeca ne prepoznaju svjesno izjave roditelja kao laži kad ih čuju, moguće je da će ih
prepoznati ili da će početi razvijati opći osjećaj da se na roditelje ne može osloniti. Stoga je moguće
da kroz modeliranje djeca nauče lagati roditeljima koji lažu njima te da laganje kroz roditeljstvo
može biti povezano s prožimajućim i dugoročnijim ishodima kasnije u životu (Santos et al., 2017,
str. 2).

10
 6. METODOLOGIJA ISTRAŽIVAČKOGA RADA

6.1. Vrsta istraživanja

Prema vrsti pedagoških istraživanja, ovo istraživanje pripada u jednokratno, opisno,
empirijsko i kombinirano istraživanje.

6.2. Cilj istraživanja

Istražiti i usporediti sličnost, značenje i učestalost skupa dječjih praznovjerica kroz
međukulturalni odnos četiriju država/kultura (Hrvatska, Francuska, Poljska, Španjolska).

6.3. Nul-hipoteza
Ne postoje razlike u sadržaju, značenju i učestalosti odabranoga početnog inventara
dječjih praznovjerica unutar četiri ispitane države/kulture.

6.4. Uzorak istraživanja

Sudionici su anonimnog i dobrovoljnog istraživanja odrasle osobe (N ≥ 100). Te su odrasle
osobe prije sudjelovanja u samom istraživanju, sukladno etici znanosti i struke, u pisanom obliku,
obaviještene o cilju, svrsi, trajanju sudjelovanja, kao i anonimnosti prikupljanja, čuvanja i
priopćavanja grupnih rezultata. Dileme su se odnosile na: a) dobrovoljnost sudjelovanja i b)
prikupljanje i čuvanje kontakata, a isključivo za o rezultatima istraživanja obavješćivanje
zainteresiranih sudionika. Te su dileme adresirane: a) prikupljanjem informirane pisane
suglasnosti sudionika za sudjelovanje u istraživanju koja je bila dostupna na početku ankete, i b)
prikupljanjem informirane pisane suglasnosti sudionika o preferiranom načinu obavješćivanja o
grupnim rezultatima istraživanja, odnosno na kraju ankete sudionicima je bila ponuđena
mogućnost ostavljanja kontakta (e-mail adrese) u slučaju ako su zainteresirani za krajnje rezultate.

11
 7. ISTRAŽIVAČKI DIO

7.1 Istraživanje 1
U ovome dijelu istraživanja prikupljen je početni skup praznovjerica u cilju izrade
inventara praznovjerica tako da se:

1. pregleda relevantna literatura;

2. ispitaju sudionici u neposrednom odgojno-obrazovnom kontaktu s djecom (N = 29,

studenti treće godine Učiteljskoga studija, prosječne dobi od 21 godine) u cilju prikupljanja navoda
i nominacije praznovjerica koje im padaju na um kada razmišljaju o praznovjernim ljudima te
izrade istraživačkoga skupa, odnosno inventara praznovjerica za primjenu u glavnom istraživanju
(Prilog 2).

Taj se dio istraživanja sastojao od ispunjavanja dva obrasca. Drugi obrazac pojašnjen je u
odlomku iznad, a svrha prvog obrasca pod nazivom Nominiranje ponašanja bila je prikupiti
primjere praznovjerja triju najpraznovjernijih osoba koje sudionik poznaje. U sljedećem tekstu bit
će navedeni najzanimljiviji i najučestaliji primjeri koje su sudionici podijelili u ispunjavanju tog
obrasca (Prilog 1).

1. Horoskop

Sudionici koji su u svome obrascu napisali bilo što vezano uz horoskop i vjerovanje u njega, bilo
je u uskoj vezi s vjerovanjem u gatanje, natalne karte i gledanje tarota. Opisane osobe utoliko
vjeruju u horoskop da se identificiraju kroz nj te traže kompatibilne osobe ovisno o horoskopskom
znaku. Također, učestalo je osuđivanje osoba na temelju obilježja horoskopa. Specifična situacija:

 Osoba je od seoske gatare dobila upozorenje da će umrijeti od raka. Od tada se čuva bilo
kojeg pića osim vode, bježi od zadimljenih prostora, gdje se puši ili pije, izbjegava ljude i
perfekcionista je. Redovito je u crkvi i prima pričest, ali nikako ne želi pronaći partnera.

12
2. Životinje

19 sudionika spomenulo je primjer crne mačke i njezinu povezanost s dozivanjem nesreće.

Navedene praznovjerne osobe mrze crne mačke, pljunu tri puta sa strane ako im crna mačka prijeđe
preko puta ili pak osoba odabere bilo koji drugi put osim onoga kojega je prešla crna mačka kako
bi izbjegla nesreću.

Specifična situacija:

 Osobi su umirali pilići, a u dvorištu je, ispred kuće, pronašla uginulo crno mače i malo
ptiče pa je mislila da ju je netko urekao.
Osim crnih mačaka, spominju se:

a) Vjeruje kako zviždanje u kući doziva miševe;

b) Vjeruje ako vrane nisko lete, da će biti nevrijeme ili donose smrt;

c) Vjeruje da je krava ukleta ako ne daje mlijeko;

d) Osoba vjeruje da joj je sova nagovijestila bratovu smrt jer ju je čula kako pjeva;

e) Bubamare su povezane s više značenja – jedna osoba vjeruje da će se udati u onome smjeru u
kojem bubamara odleti, dok druga osoba vjeruje da bubamara donosi sreću, a treća novac.

3. Smrt/Život

a) Kada je toj osobi umrla majka, ljudi su dolazili s groblja i tražila ih je da operu ruke u lavoru te
je zatim tu vodu bacila na žar;

c) Vjeruje kada se svijeća upali cigaretom, da umre mornar;

d) Ne bere cvijeće na travnatoj površini groblja jer se taj cvijet ne smije unijeti u kuću kako bi
pokojnici imali mir;

e) Spaljuje odjeću pokojnika nakon određenog broja dana;

f) Prekriva sva zrcala u kući kada netko umre.

13
4. Brak

a) Vjeruje kako mladenci prije ulaska u salu u kojoj je zabava trebaju popiti čašicu žestokog pića
te razbiti čaše kako bi imali sretan i uspješan brak;

b) Vjeruje kako mladoženja ne smije vidjeti mladenku dan prije vjenčanja, inače će im donijeti
nesreću;

c) 12 osoba vjeruje kako se osoba koja sjedi na ćošku stola nikada neće udati;

d) Ne pleše dok jede jer misli da će imati ludog muža;

e) Ukoliko netko zapjeva za vrijeme obroka za stolom govori kako se ne smije pjevati za vrijeme
jela zato što će mu/joj muž/žena biti ludi;

f) Tri osobe bježe od metle da ih se ne smete jer se inače neće udati.

5. (Ne)sreća

a) Šest osoba hvata se za gumb kada vidi dimnjačara;

b) Osoba vjeruje da razbijeno staklo donosi nesreću;

c) Osam osoba vjeruje da četverolisna djetelina donosi sreću;

d) Ne prolazi ispod skele ili ljestava jer to donosi nesreću;

e) Osobe nose određeni odjevni predmet ili jednako uvijek izvode određene radnje kako bi si
donijeli sreću zbog ispita, posla, natjecanja, susreta,…;

f) Ako pronađe potkovu, vjeruje da će joj donijeti sreću;

g) Križa prste za sreću;

h) Dvije osobe ne otvaraju kišobrane u zatvorenom prostoru jer smatraju da to donosi nesreću;

i) Uštipne se kada se sat i minute poklope (pr. 20:20), to donosi sreću;

j) Pokušava se dići na desnu nogu za dobar dan;

k) Pazi da joj glava nije okrenuta prema sjeveru dok spava;

14
l) Nikad ne čestita osobi rođendan dan ranije jer smatra da je to nesreća;

m) Kada netko putuje, iza auta baci vodu za sretan put.

6. Novac

a) 15 osoba vjeruje da dobitak/gubitak novca ovisi o tome koji ih dlan svrbi;

b) Ima crveni novčanik jer smatra da će u njemu uvijek biti novaca;

c) Kada je vani mladi Mjesec, pokazuje sitne novce da joj se vrati u krupnom;

d) Tri osobe ne spuštaju torbu na pod jer vjeruju da neće imati novaca.

7. Djeca

a) Kada dijete dođe prvi put u goste, da joj jaje;

b) Vjeruje da ako prekoračiš preko malog djeteta da će ono ostati malo;

c) Maloj djeci oblači naopako bodi kako ga drugi ne bi urekli;

d) Osobe vežu novorođenčadi crveni konac protiv uroka;

e) Uvijek savjetuje ako se dijete nije krstilo, da ga se ne vodi van.

8. Ostalo

a) Osoba snažno vjeruje da svijetom vladaju iluminati;

b) Osoba vjeruje u prizivanje duhova Ouija pločom;

c) Vjeruje da ako netko napravi korak preko njezinih nogu, da će ostati niska ako se istom nogom
ne vrati nazad;

d) Boji se mraka;

e) Izbjegava stati na dugin odraz u vodi;

15
f) Sipa sol sebi iza ramena kako bi izbjegla svađe;

g) Ne baca mrvice kruha niti smeće ako je vani mrak.

7.2 Istraživanje 2
Glavno istraživanje temeljeno je na nul-hipotezi: Ne postoje razlike u sadržaju, značenju i
učestalosti odabranoga početnog inventara dječjih praznovjerica unutar četiri ispitane
države/kulture. Anketa je podijeljena u tri dijela: prvi dio, ujedno i najkraći, traži od sudionika
osnovne osobne informacije (demografska obilježja), odnosno spol, dob, matičnu državu i
zanimanje/profesiju, dok je u drugome dijelu postavljen inventar od 34 dječje praznovjerice gdje
su ispitanici trebali zabilježiti jesu li čuli za određenu praznovjericu i što smatraju da je njezino
značenje. Treći dio odnosio se uz osobno mišljenje; postavljeno je nekoliko pitanja vezanih uz
praznovjerje i ponašanje kompatibilno uz nj. Anketa je prevedena na engleski jezik u svrhu
prikupljanja podataka uzorka sudionika van RH s mišljenjem da je engleski svjetski jezik i da se
većina osoba koristi njime. O izgledu upute sudionicima, odnosno formulaciji pitanja, u skladu su
s hipotezom. U sklopu istraživanja dobiveno je retrospektivno izvješće. Sudionici su se u nekom
obliku izjasnili jesu li navedene praznovjerice čuli ili činili u djetinjstvu te čine li ih i dalje u
sadašnjosti.

Prije ispunjavanja podataka unutar ankete, dan je opis istraživanja: Tema istraživanja jest
međukulturalna ekvivalentnost dječjih praznovjerica. Cilj je istražiti i usporediti sličnost, značenje
i učestalost prikupljene zbirke dječjih praznovjerica kroz međukulturalne odnose između četiri
kulture/države (Hrvatska, Francuska, Poljska i Španjolska). Za ispunjavanje ankete potrebno je
sedam do devet minuta. Sudionici su bili obvezani pročitati uvjete sporazuma i tako dati svoj
pristanak na sudjelovanje u istraživanju. U anketi sudjelovalo je 154 ispitanika.

16
7.2.1 Uvjeti sporazuma
Rizici, pogodnosti i prekidi sudjelovanja

Slobodni ste odustati od sudjelovanja u ovom upitniku u bilo kojem trenutku iz bilo kojeg
razloga. Istraživačica (Dorotea Horvat) obvezuje se, prema iskazanoj želji sudionika, o konačnim
rezultatima detaljnije obavijestiti sudionike putem e-maila (nakon rješavanja kompletnog upitnika
moći ćete ostaviti svoju e-mail adresu).

Sažetak pristanka

 Razumijem cilj i svrhu ovog istraživanja, kao i postupke koji slijede uz očekivano trajanje
mog sudjelovanja.
 Razumijem povjerljivost svih podataka i zapisa povezanih s mojim sudjelovanjem u ovom
istraživanju.
 Razumijem da je moje sudjelovanje u ovom istraživanju potpuno dobrovoljno i da moje
odbijanje u sudjelovanju neće rezultirati predrasudama i sankcijama.
 Razumijem da mogu odustati od istraživanja u bilo kojem trenutku.
 Razumijem da se podaci prikupljeni ovim istraživanjem mogu objaviti u tiskanim
materijalima ili časopisima, ali samo u obliku grupnih rezultata, nikako pojedinačno.
Nikakvi osobni podaci, ime ili individualna procjena neće biti javno dostupni.
 Potvrđujem da prema meni nije primijenjen nikakav oblik prisile da sudjelujem u ovom
istraživanju.
 Razumijem da ako imam bilo kakva pitanja u vezi s istraživanjem i svojim pravima kao
sudionika istraživanja, da se imam pravo obratiti voditeljici istraživanja i u povjerenju
raspraviti sva pitanja koja imam.
 Potvrđujem da sam pažljivo pročitao/la i da razumijem svrhu ovog istraživanja.

17
7.2.2 Demografski podatci
1. pitanje: Koja se od sljedećih opcija najbliže slaže s Vašim rodom?

Ženskim se rodom smatra 55,8% ispitanika, njih 42,9% muškim rodom te 1,3% osobe su ne-
binarnog roda.

Slika 1. Grafički prikaz odgovora za rod u

postotcima

2. pitanje: Koja je Vaša dob?

U skupinu od 18 do 24 godine pripada 47,4% ispitanika, njih 44,2% od 25 do 34 godine,

dok se u manjem postotku broje druge skupine: 7,1% od 34 do 44 godine te 0,6% za skupine od
45 do 54 i 55 do 64 godine. Nije bilo ispitanika iz zadnje dvije skupine, odnosno osoba starijih od
65 godina pa nadalje.

Slika 2. Grafički prikaz odgovora za dob u

postotcima

18
3. pitanje: Koja je Vaša matična država rođenja?

Od 154 ispitanika, veći dio sudionika je iz Republike Hrvatske (45,5%), zatim ih slijede
sudionici iz Poljske (24%) te nešto s manjim postotkom sudionici iz Francuske (15,6%) i
Španjolske (14,9%).

Slika 3. Grafički prikaz odgovora za matičnu državu

u postotcima

4. pitanje: Koja je Vaša profesija?

Na zadnje pitanje vezano uz prvu sekciju ankete bilo je raznovrsnih odgovora: 24 osobe
odgovorile su da su studenti nekog fakulteta, 12 osoba radi unutar IT sektora, dok deset osoba radi
u obrazovnom sustavu. Nadalje, 18 osoba ima zanimanje usko vezano uz područja marketinga i
menadžmenta (pr. digitalni marketing, brend dizajner, specijalist u marketingu, itd.), a neka od
drugih zanimanja/profesija koje sadrži anketa su (poredano po abecedi):

 animator,
 arheolog,
 arhitekt,
 biolog,
 ekonomist,
 fizioterapeut,
 geodet i kartograf,
 glazbenik,
 inženjer,

19
  knjižničar,
 konobar,
 laboratorijski tehničar,
 medicinska sestra,
 mehaničar,
 NDT inspektor,
 novinar,
 odvjetnik,
 policajac,
 pomoćnik proizvodnje u farmaceutskoj tvrtki,
 prodavač,
 sociolog,
 stručni suradnik u NVO,
 tv producent,
 zubar.

7.2.3 Inventar dječjih praznovjerica

U anketi abecednim su redom (na engleskome jeziku) postavljene 34 praznovjerice. Sudionici
su imali zadatak da ako su čuli određenu praznovjericu i/li vjerovali u nju, da odgovore s DA te da
napišu što smatraju da stoji iza njih, odnosno kakvo joj značenje pripisuju.

1. Nakon što otkineš svaku laticu cvijeta, zadnja latica ti pokazuje voli li te tvoja simpatija.

Od 154 ispitanika, 142 potvrdilo je kako su čuli i/li vjerovali u navedenu praznovjericu. Neki
od odgovora vezanih uz značenje bili su:

 Kada nisi siguran sviđaš li se svojoj simpatiji ili ne, ovo je jedan od načina kako se nastaviti
dalje nadati.
 Ovo je jedan od načina kako se osoba može osjećati dobro jer generalno rezultira u
pozitivnom smislu da nas simpatija voli.

20
  Ljudi vjeruju kako viša sila utječe na sudbinu i daje im znakove, poput određenog broja na
cvijetu.
 Dosta poznata praznovjerica u Francuskoj, najčešće je to bio prvi korak k tome da kažemo
simpatiji da nam se sviđa.
 Svaka latica u francuskom ima svoje značenje (pr. malo, dosta, strastveno, nikako)5.
 Vidio sam puno djevojčica da to rade kad sam bio dijete, uvijek su spajale i neke recitacije,
rime s kidanjem latica.
 Cilj je bio da se pruži nada djetetu kako je i simpatija zainteresirana za njih, da je
obostrano.
 Bilo je i dodatnih značenja, ne samo voli me/ne voli me, već i: sviđam joj se, ne želi me,
vjenčat ćete se, itd.
 Proizlazi iz potrebe za kontrolom nad svojim životom, slično kao i druge vrste vidovitosti.
 Slučajnost (pod pretpostavkom da je broj latica cvijeta uvijek slučajan) može pomoći
ljudima u donošenju odluka. U Španjolskoj je taj cvijet uvijek tratinčica6.

2. Crna mačka donosi nesreću i trebaš ju izbjegavati.

Od 154 ispitanika, 149 ih je potvrdilo kako su čuli i/li vjerovali kao djeca u navedenu
praznovjericu. Neki od odgovora vezanih uz značenje bili su:

 Vjerujem da je vezano uz diskriminaciju.

 Vjerujem kako je povezano uz vještice te zajedno vizualno s njima pripajamo i crne mačke,
stoga je stavljeno u negativan kontekst.
 Crno kao simbol nesreće, mačka kao simbol podmuklosti.
 U Španjolskoj crne se mačke negativno spominju samo u kontekstu pretrčavanja preko
ceste.
 To nam je govoreno kao djeci da ne bismo dirali divlje životinje i tuđe ljubimce.
 Ovaj mit dolazi još iz starog Egipta gdje su vjerovali kako je crna mačka oličenje vraga.

5
Poljska kocha/lubi/szanuje/nie chce/nie dba/żartuje
6
Imaju izraz za nekoga tko treba toliko vremena da odluči da je to deshojando la margarita, creo que en francés es
igual

21
3. Nemoj stajati na pukotine, tako pozivaš nepoželjne duhove.

Od 154 ispitanika, samo njih 29 čulo je navedenu praznovjericu, s tim da ju je većina

sudionika povezala s dječjom igrom te nitko nije vjerovao u dublje značenje. Također, dvije su
osobe dodatno napisale kako i u odrasloj dobi izbjegavaju pukotine iz razloga što imaju opsesivno-
kompulzivni poremećaj. Nadalje, sudionica iz Španjolske napisala je kako se stajući na pukotine
ne prizivaju duhovi, već nesreća.

4. Jedi puno ribe, bit ćeš pametniji.

Od 154 ispitanika, 53 osobe odgovorilo je kako su čuli i/li vjerovali u navedenu

praznovjericu. Veći dio sudionika koji su odgovorili da su čuli nije pokušao dati potencijalno
nadnaravno porijeklo ove praznovjerice, nego su ponudili ono što oni smatraju znanstvenom
pozadinom te tvrdnje.

5. Jedi puno mrkve, vidjet ćeš bolje.

Od 154 ispitanika, njih 122 odgovorilo je kako su čuli i/li vjerovali u navedenu praznovjericu.
Neki od sudionika iz Francuske odgovorili su kako se kod njih jedenje mrkve povezuje uz to da
će osoba biti više prijateljski nastrojena. Neki od dodatnih komentara su:

 Mrkva sadrži puno vitamina što može pomoći, no prvotno je tvrdnja stvorena kao
propaganda u doba Drugog svjetskog rata.
 Uvjerenje da jedenje puno mrkve poboljšava vid uobičajena je zabluda. Iako je mrkva
hranjivo povrće bogato vitaminima i antioksidansima korisnim za cjelokupno zdravlje, ne
posjeduju izravnu sposobnost poboljšanja vida.
 Također jedno od značenja bilo je ako jedeš puno mrkve, da će ti koža biti narančaste boje.
 Također jedno od značenja bilo je ako jedeš puno mrkve, da će ti koža i obrazi biti
puderaste boje.

22
6. Jedi puno mrkve, bolje ćeš zviždati.

Od 154 ispitanika, samo je devet osoba čulo za navedenu tvrdnju, nitko nije vjerovao u nj
te je jedna ispitanica iz Hrvatske odgovorila kako navedenu tvrdnju govori svojoj djeci.

7. Uđi u prostoriju desnom nogom za sreću.

Od 154 ispitanika, 33 osobe odgovorile su potvrdno. Ustajanje na desnu nogu, ulazak u

prostoriju desnom nogom, generalno se desna noga povezuje sa srećom, dok lijeva s nesrećom.
Jedan ispitanik iz Španjolske napisao je kako je to ukorijenjeno u tradiciju sporta, dok je ispitanik
iz Francuske napisao kako ova praznovjerica ima tradiciju u Islamu.

8. Gric i Grec doći će ti na zube ako budeš jeo puno slatkiša.

Od 154 ispitanika, 33 osobe odgovorilo su potvrdno, s naglaskom na komentar kako su

roditelji trebali način kako zastrašiti djecu da jedu manje slatkiša, no nitko nije vjerovao u to.
Sudionica iz Hrvatske, ujedno po zanimanju zubarica, napisala je dodatno kako ih u novoj verziji
zovu Prljac i Mrljac.

9. Ptičji izmet donosi sreću (ili čak novac).

Od 154 ispitanika, 126 pojedinaca odgovorilo je potvrdno, bilo da su čuli ili vjerovali u tvrdnju
kao djeca. Neki od zanimljivih komentara su:

 Nakon što sam imala takvu situaciju, osvojila sam 100 kuna na strugalici.
 To je apsurdno, vjerojatnost se mijenja i ovisi o tome koliko je ptica. Ako postoji jedna
ptica u danome trenutku i da mi se to dogodi, smatrao bih kako je to nesreća, a ne sreća.
 Vjerojatno jedan od načina kako utješiti osobe kojima se to uistinu dogodi.
 U Francuskoj to povezujemo s psećim izmetom.
 Mislim da to ide po principu da ako je to najgora stvar koja ti se dogodi kroz dan, onda si
pravi sretnik.

23
  Rijetko je da to ptica napravi pa ako se dogodi, imaš sreće. Vjerojatno se tako uvjeravalo
djecu da nisu strašni i odvratni takvi događaji te da ne treba raditi dramu oko toga.

10. Ako ti netko čestita rođendan prije tvoga datuma ili ako ga slaviš ranije, donijet će ti nesreću.

Od 154 ispitanika, 48 osoba potvrdilo je navedenu praznovjericu, s naglaskom na značenje

vezano uz držanje rasporeda i pamćenja točnih datuma. Jedna osoba dodala je komentar kako je
to znak kako se nikad ne bi trebalo nešto slaviti ranije.

11. Ako ti je sova u dvorištu ili na kući, netko će umrijeti.

Od 154 ispitanika, 22 ih je odgovorilo da su čuli i/li vjerovali u navedenu praznovjericu

kao djeca, dok je njih dvoje reklo kako su čuli u kontekstu vrana, a ne sova.

12. Ako razbiješ zrcalo, donijet će ti sedam godina nesreće.

Od 154 ispitanika, njih 146 odgovorilo je potvrdno. Većina ispitanika nadodalo je kako nisu
kao mali vjerovali u navedeno praznovjerje, no da su odrasli često to spominjali. Neki od
zanimljivih komentara su:

 Valjda iskrivljuje vlastitu sliku u zrcalu te se uspoređuje s tim da je loša sreća.

 Ovo je ogromno praznovjerje u Francuskoj, označava da ako razbiješ zrcalo da se ne
možeš nositi sam sa sobom.
 Zrcalo kao simbol pogleda u budućnost.
 Prije su zrcala bila skuplja te su zato odrasli govorili djeci da više paze.
 Možda vuče smisao iz narodne simbolike pojma zrcala i broja sedam.
 Vjerojatno kako se djeca ne bi ozlijedila.
 U mome selu (u Hrvatskoj) kaže se da donosi 11 godina nesreće.
 Prenosi se poruka 'Budi svjestan kako se ponašaš prema svojim, a i tuđim stvarima.'
 Razbije se duša osobe koja je razbila zrcalo, stoga je potrebno nekoliko godina da se
obnovi (u ovom slučaju sedam).

24
13. Ako ne dovršiš piće u gostima, ostavljaš im svađu.

Od 154 ispitanika, 18 osoba odgovorilo je potvrdno da su čuli kad su bili djeca, no nitko
nije vjerovao u navedenu praznovjericu. Svih 18 sudionika podrijetlom su iz Hrvatske te svi
povezuju navedenu tvrdnju s pristojnošću, odnosno kada je netko u gostima, bilo bi u redu završiti
jelo i piće kao znak zahvalnosti.

14. Ako jedeš koricu kruha, narast će ti grudi.

Od 154 ispitanika, 24 ih je odgovorilo potvrdno te da nikad nisu dali dodatan doprinos i

značenje navedenoj praznovjerici. Sada kao odrasle osobe njih 11 smatra kako su vjerojatno
roditelji to govorili da se hrana ne bi bacala.

15. Ako se udariš u lakat, doći će ti gosti.

Od 154 ispitanika, samo njih 11 odgovorilo je potvrdno da su čuli praznovjericu u ranijoj

dobi. Jedna ispitanica iz Španjolske odgovorila je kako nikad nije čula za navedenu tvrdnju, no
povezala je to sa sličnom tvrdnjom Ako se udariš u lakat, to zovemo kost smijeha, vjerojatno iz
suprotnog razloga jer je uvijek bolno. Također, jedan ispitanik iz Hrvatske nadodao je ako se
uhvatimo drugom rukom za udareni lakat, da će nam doći neželjeni gosti. Nadalje, jedna je
ispitanica iz Hrvatske napisala kako je čula za verziju da će doći gosti ako svrbi lakat, a ne ako je
udaren.

16. Ako se budeš loše ponašao, odnijet će te Babaroga.

Od 154 ispitanika, 70 ih je potvrdilo da je ili vjerovalo ili čulo za navedenu praznovjericu.

Neki od ispitanika rekli su kako je ta praznovjerica proizašla iz slavenskoga mita 7, dok je 35 osoba
izjavilo kako su roditelji, odnosno odrasle osobe govorili djeci da će ih odnijeti Babaroga, ili pr.
u Španjolskoj El Coco, kako bi djecu doveli u red, da ih discipliniraju te poticali dodatni strah.

7
standardno božanstvo u svim indoeuropskim, semitskim i drugim tradicijama (npr. u slavenskim jezicima negativna
prehrana vezana uz tamu/noć bila je baba yaga/baba roga)

25
17. Ako budeš kidao madež ili pjegicu, dobit ćeš rak.

Od 154 ispitanika, 61 osoba potvrdila je kako je čula za navedenu praznovjericu u ranijoj

dobi, njih troje izjavilo je kako su uistinu vjerovali u to te da su strahovali da im se to ne dogodi.
Četiri osobe trenutno vjeruju kako je to zaista činjenica, dok je ispitanica iz Španjolske izjavila
kako je čula sličan izraz, odnosno da će se madeži proširiti ako ih se bude kidalo.

18. Ako ljuljaš praznu stolicu, pozivaš negativnog duha u svoj život.

Od 154 sudionika, samo njih šestero čulo je za navedenu praznovjericu, nitko nije vjerovao
u nju te ne znaju značenje koje stoji iza nje.

19. Ako pokazuješ na sebi tuđe ozljede, isto će ti se dogoditi.

Od 154 sudionika, 26 osoba čulo je ili vjerovalo u navedenu praznovjericu. Neki od

sudionika smatraju kako su im odrasle osobe, odnosno roditelji govorili kako ne bi na sebe prizivali
negativnu energiju, da se zaštite od potencijalne ozljede ili pak s druge strane da ih se spriječi da
ne omalovažavaju i rugaju tuđe ozljede ili drugačije osobe od sebe samih.

20. Ako staneš na mrave, padat će kiša.

Od 154 sudionika, njih 13 odgovorilo je potvrdno da su čuli za navedenu praznovjericu;

ispitanica iz Hrvatske odgovorila je kako smatra da postoji kauzalnost u smislu da će biti više
mrava ako se priprema kiša jer se tada mravi pripremaju i skupljaju više hrane. Jedan sudionik iz
Poljske napisao je kako imaju sličnu praznovjericu, no s paukovima te da smatra kako su odrasli
smatrali da su paukovi bitni za okoliš te da ih djeca ne diraju.

21. Ako pojedeš košticu lubenice, narast će ti još jedna u stomaku.

Od 154 sudionika, 87 osoba je vjerovalo ili čulo za praznovjericu. Šest sudionika smatra kako
su im roditelji to govorili kako bi spriječili probavne tegobe, dok drugih šest sudionika smatra

26
kako su roditelji htjeli izbjeći potencijalno gušenje. Također, šest sudionika dodalo je kako je
vrijedilo za svo voće koje sadrži koštice, a ne samo lubenice.

 Govorili su nam da tako vrijedi za sve koštice. Također, ako ne pereš zube, može ti izrasti
i u ustima.
 Meni su govorili kako će iz te koštice narasti beba.

22. Ako progutaš žvakaću, probavljat će se devet godina.

Od 154 ispitanika, 65 ih je čulo ili vjerovalo u navedenu praznovjericu. Čak jedna od

ispitanica iz Hrvatske ostavila je komentar kako dosad nije sumnjao da bi moglo biti neistinito.
Većina ispitanika koji su odgovorili potvrdno smatraju kako je potrebno duže vrijeme da se
probavi žvakaća te da vjeruju kako ju je bolje ne progutati jer je nezdravo i da bi bilo bolje
izbjegavati potencijalne probleme. Jedan ispitanik iz Francuske napisao je kako oni imaju verziju
gdje će im se žvakaća zalijepiti na pluća, dok je ispitanik iz Poljske napisao kako su njemu roditelji
govorili kako će se unutar tijela stvoriti klupko žvakaće.

23. Ako progutaš žvakaću, zapetljat će ti se crijeva.

Od 154 ispitanika, 62 su osobe odgovorile kako su čule i/li vjerovale u praznovjericu kao
djeca. Većina ispitanika smatra kako je značenje slično kao i za prijašnju praznovjericu, odnosno
da bi se spriječili mogući zdravstveni problemi te da se dijete ne bi ugušilo. Jedna ispitanica iz
Hrvatske odgovorila je kako su joj dodatno na to rekli da bi nakon što je progutala žvakaću trebala
jesti više juhe kako se crijeva ne bi zapetljala. Jedan ispitanik iz Španjolske smatra kako postoji
mogućnost od stvaranja probavnih smetnji ako se proguta više žvakaća te su roditelji htjeli smanjiti
taj rizik.

24. Ako se spotakneš na cesti, to znači da ti je na tome mjestu djeda zakopao i ostavio blago.

Od 154 ispitanika, samo su dvije osobe rekle da su čule za navedenu praznovjericu. Jedna
od ispitanica ostavila je dodatan komentar da iako nije čula za praznovjericu, da smatra kako je
možda povezano s time da bi spoticanje bilo manje sramotno i zanimljivije.

27
25. Ako te svrbi uho, padat će kiša.

Od 154 ispitanika, šest je osoba potvrdilo kako je čulo za praznovjericu. Ispitanica iz

Poljske odgovorila je kako nije čula za navedenu praznovjericu, no da smatra kako osoba može
osjetiti pritisak u koljenima prije kiše te je povezala tu tvrdnju s danom rečenicom. Po jedna osoba
iz Francuske, Poljske i Španjolske odgovorila je kako je kod njih malo izmijenjena tvrdnja,
odnosno da su čuli za verziju „Ako te svrbi uho, netko priča o tebi iza leđa.“

26. Ako te svrbe stopala, uskoro ćeš putovati.

Od 154 sudionika, devet ih je potvrdilo kako su čuli za praznovjericu, no nitko od njih nije
vjerovao u taj izraz te ne znaju postoji li dublje značenje iza tog. Sudionik iz Poljske ostavio je
dodatan komentar rekavši kako oni imaju verziju svraba dlana i korelacije da će radi toga završiti
u svađi.

27. Ako te svrbi nos, bit ćeš ljut.

Od 154 ispitanika, 55 njih odgovorilo je kako je čulo i/li vjerovalo u praznovjericu. Većina
ispitanika odgovorila je kako ne smatraju da postoji dublje značenje iza te tvrdnje, no dvije su
osobe napisale dodatan komentar kako sam svrab nosa izaziva iritaciju, nervozu što može dovesti
do ljutnje.

28. Pokucaj triput o drvo kako bi se zaštitio od nesreće.

Od 154 ispitanika, 112 osoba odgovorilo je potvrdno, da su kao djeca čuli i/li vjerovali u
praznovjericu. Izdvojit će se neki zanimljivi komentari:

 Još uvijek to radim.

 Vjeruje se kako drvo apsorbira negativnu energiju.
 Ljudi se boje kako će im njihov optimizam donijeti razočarenje.
 U Francuskoj dotaknemo drvo i nečije lice koje zovemo 'majmunska koža'.
 U Španjolskoj to se zove tocar madera, no ne znam podrijetlo.

28
  Nisam kao dijete to doživljavala, no sada to radim.
 U Poljskoj nema određenog broja kucanja o drvo, samo dok nije obojano.
 Kada kucneš o drvo nadaš se da se stvari neće promijeniti nagore.
 Kucaš o drvo kada pričaš o nepoželjnim scenarijima.
 Odpukać8 se i dan danas kaže nakon što se špekulira o nečem lošem. Ništa se ne govori o
tome da to treba učiniti tri puta, ali drvo mora biti neobojano.
 Predkršćansko praznovjerje naslijeđeno od ranih Indoeuropljana, moguće čak i ranije.
Potencijalno, drvo je prezentiralo sigurnost, vrijednost, nešto dobro.

29. Kada se kazaljke poklope, simpatija misli na tebe.

Od 154 ispitanika, 58 ih je potvrdilo kako su čuli i/li vjerovali u navedenu praznovjericu,

dok je jedan ispitanik iz Hrvatske rekao kako još uvijek prati to. Ispitanica iz Francuske odgovorila
je kako kod njih to znači da kad vidiš poklopljene kazaljke, da je anđeo čuvar pored tebe, a sudionik
iz Poljske odgovorio je kako uz poklopljene kazaljke, broj sati označava prvo slovo imena osobe
koja misli na tebe.

30. Kada sanjaš mrtvu osobu, ona ti šalje poruku.

Od 154 sudionika, njih 56 odgovorilo je potvrdno da su čuli i/li vjerovali u navedenu

tvrdnju u ranijoj dobi. Većina sudionika koja je odgovorila potvrdno na danu izjavu, reklo je kako
vjerojatno sanjaju bliske osobe jer im te osobe nedostaju te da se za njih treba pomoliti, zapaliti
svijeću i/li otići na groblje. Ispitanica iz Poljske odgovorila je kako je čula za verziju da to vrijedi
samo kada se sanjaju sveci.

31. Kada štucaš, netko te ogovara.

Od 154 sudionika, 84 ih je potvrdilo kako su čuli i/li vjerovali u praznovjericu, dok je njih
sedam odgovorilo kako su čuli sličnu tvrdnju, no da je bilo povezano s pištanjem ili svrabom uha

8
Izvorno odpukać w niemalowane drewno

29
ili pak s kihanjem što su odgovorili sudionici Francuske. Neki od zanimljivih komentara izdvajaju
se:

 Da se ljudi osjećaju željenima, da postoji netko tko misli i priča o njima.

 Ponekad pomislim da je izjava istinita.
 Vjerojatno ta tvrdnja služi kao distrakcija za osobu koja štuca.
 Dodatan razlog za ogovaranje drugih.
 Štucanje je neugodan osjećaj, stoga se povezuje da netko loše priča o tebi.

32. Ako piješ kavu, narast će ti brkovi.

Od 154 sudionika, 37 osoba odgovorilo je potvrdno. Ispitanici koji su odgovorili potvrdno

smatraju kako iza te tvrdnje nema dubljeg značenja, osim da roditelji nisu htjeli da djeca piju kavu.
Ispitanik iz Hrvatske odgovorio je kako je to bila velika laž za dečke.

33. Ako piješ kavu, narast će ti rep.

Od 154 osobe, 65 njih odgovorilo je da su ili čuli ili vjerovali u navedenu praznovjericu.
Ispitanici su odgovorili kako su tvrdnja 32 i tvrdnja 33 usko povezane iz jednostavnog razloga da
odrasle osobe, odnosno roditelji nisu htjeli da njihova djeca piju kavu, stoga su išli metodom
širenja straha kako djeci ne bi pala na pamet konzumacija kave.

34. Dobit ćeš prišt na jeziku ako te netko ogovara.

Od 154 sudionika, deset osoba odgovorilo je potvrdno, dok je ispitanica iz Hrvatske

ostavila dodatan komentar izjavivši kako je čula za verziju „Ako ti je nelagodan osjećaj u ustima,
nekome si stalno u ustima.“ Ispitanici koji su odgovorili potvrdno na tu praznovjericu ne vide
dublje značenje iza rečenog.

30
 Nakon zadanog inventara dječjih praznovjerica ostavljen im je slobodan prostor za pisanje
praznovjerica koje nisu spomenute, a da su poznate u njihovim državama te da su ih čuli/vjerovali
kao djeca; primjeri su sljedeći:

 Ako ubiješ bubamaru, donijet će ti nesreću. (HR)

 Većina praznovjernih stvari koje mi je majka rekla rečena mi je iz razloga da budem
discipliniran. Pr. majka mi je rekla kako će Djeda Mraz spaliti moje pismo ako ne budem
imao dobre ocjene. Također, ako budem jeo puno slatkiša da će mi ispasti zubi u juhu.
(FRA)
 Ako prođeš ispod duge, promijenit ćeš spol. (HR)
 Ne prolazi ispod ljestvi i ako prosipaš sol, to donosi nesreću. Također, ako piješ više
mlijeka i jogurta, bit ćeš viši. (ESP)
 Moraš popiti sok od naranče u što kraćem roku, inače će vitamini iz nj pobjeći (ESP).
 Ako su ti tople uši, netko priča o tebi. Ili pak ako šiješ odjeću koju nosiš, tako ćeš si sašiti
i um (u smislu postati glup). (POL)
 Djetelina s četiri lista i bubamara su nositelji sreće, a vrane nositelji nesreće. Trebaš sipati
sol iza svog lijevog ramena za sreću. Ako budeš zločest, Krampus će ti ostaviti ugljen.
(CRO)
 Ako ne možeš zaspati, netko misli na tebe. Ako te svrbi lijevi dlan, dobit ćeš novce, a ako
je u pitanju desni dlan, upoznat ćeš nekog. Također, ne pozdravljaj osobe na ulazu, donosi
nesreću. (POL)
 Kukci mogu živjeti u tvojim ušima. Ako uzmeš novčić i staviš između dvije cigle te ih trljaš
kako bi novčić postao topao, možeš pričati s preminulima par minuta. (POL)
 Ako budeš radio grimase, tako će ti i ostati lice do kraja života. (CRO)
 Ako zaboraviš nešto kod kuće i vratiš se po to nazad, trebaš sjesti na neko vrijeme kako
gnomovi ne bi shvatili. (POL)
 Ako otvoriš kišobran u zatvorenom prostoru, donijet će nesreću. (CRO)
 Ako čuješ vranu da se glasa s 'plak plak', dogodit će se nešto loše, bit ćeš jako tužan i
plakat ćeš. S druge strane, ono što može donijeti sreću jest kada vidiš dimnjačara pa se
uhvatiš za dugme. (CRO)
 Nemoj zviždati u kući, izgubit ćeš novac. (POL)

31
  Ako ti djeda ima bol u zglobovima, padat će kiša. Također, nemoj stavljati naopako kruh,
donijet će ti negativno u život. (FRA)
 Ako ti netko pomete noge, nećeš se nikad udati. (FRA)
 Križanje prstiju za sreću ili ako želiš izbjeći obećanje. (ESP)
 Smatram ovo više tradicijom, nego praznovjerjem, no možda je povezano: jedenje 12
grozdova za početak nove godine, jedan grozd za svaki mjesec da donese sreću (ESP).
 Ako u više navrata pališ i gasiš prekidač za svjetlo, pregorit će. (CRO)
 Narast ćeš ako budeš stajao na kiši. (CRO)
 Ako te svrbi kosa, padat će kiša. (ESP)
 Rezanje salate nožem donosi nesreću. (FRA)
 Moraš jesti leće kako bi bio jači. (FRA)
 Ako dođeš na početak ili kraj duge, pronaći ćeš blago. (POL)

7.2.4 Osobno mišljenje

U zadnjem dijelu ankete sudionici su trebali odgovoriti na pitanja uz njihovo osobno
mišljenje vezano uz praznovjerje te povezana ponašanja uz nj.

Prvo pitanje koje im je postavljeno glasilo je: S obzirom na inventar dječjih praznovjerica
ponuđenih u prijašnjem dijelu ankete, što smatrate razlogom njihovog postojanja?

Od ponuđenih su odgovora imali: opasnost, pomoć, vodstvo, obavijest i upozorenje, mogli su

označiti više odgovora te nadodati vlastiti. Od 154 ispitanika, 65,6% odgovorilo je kako smatraju
da su praznovjerice vrsta upozorenja, njih 34,4% vrsta pomoći, dok je 32,5% ispitanika odgovorilo
da spadaju pod kategoriju opasnosti. S nešto manjim postotkom u iznosu od 31,2% ispitanici su
označili kako su navedene praznovjerice vrsta obavijesti, a 10,4% njih odgovorilo je kako su vrsta
vodstva. Ostali odgovori zapisani su:

 pripovijedanje,
 strah putem kojih određene osobe žele kontrolirati druge,
 zabava,

32
  dublja međupovezanost u svijetu, da postoji neka čudna metafizika i zakoni svemira izvan
fizičkog svijeta,
 tradicija,
 kontrola nad vlastitim životom,
 vrste manjih religija u najširem smislu riječi jer predstavljaju određene tipove vjerovanja
(objašnjavaju nepoznato) sa svrhom jačanja društvene kohezije,
 nada,
 vjera.

Nadalje, drugo postavljeno pitanje bilo je vezano uz tematiku samih praznovjerica. Od

ponuđenih odgovora imali su: životinje, ponašanje, hrana, zdravlje, mogli su označiti više
odgovora te nadodati vlastiti. Od 154 ispitanika, 79,2% odgovorilo je kako je tematika danih
praznovjerica ponašanje, dok 42,9% smatra da je zdravlje tematika. Manji se postotci broje za
odgovore hrana (9,1%) i životinja (7,1%). Ostali odgovori zapisani su:

 sreća,
 odnosi s drugima,
 svakodnevica,
 duhovi.

U trećem pitanju ankete sudionici su morali označiti osobine za koje smatraju da su u korelaciji
s praznovjernim osobama. Od ponuđenih su odgovora imali: agresivan, anksiozan, miran,
djetinjast, samopouzdan, lako obeshrabljen, egocentričan, empatičan, fanatičan, društven, logičan,
zreo, optimističan i pesimističan. Cilj ponuđenih odgovora bio je jednak raspon i moguć odabir
između smatranih pozitivnih i negativnih odlika. Ispitanici su mogli odabrati više odgovora te
nadodati vlastiti. Od 154 ispitanika, 63% odgovorilo je da praznovjernu osobu povezuju s
anksioznim karakterom, 50% pesimističnom osobom, a 44,2% s djetinjastim ponašanjem. S nešto
manjim postotkom, 39% ispitanika smatra praznovjerne osobe fanatičnima, dok 31,2% misli kako
se takve osobe lako obeshrabre. S druge strane, govoreći o pozitivnim odlikama, njih 11,7% smatra
praznovjerne osobe optimističnima, 9,7% društvenima i 8,4% empatičnima. 5,8% ispitanika
smatra praznovjerne osobe egocentričnima, dok su ostale odlike u nižim postotcima: agresivnost i

33
mirnoća (3,9%), samopouzdanje i zrelost (3,2%) i logičnost (1,3%) uz nadodanu odliku naivnosti.
Ostali odgovori zapisani su:

 sanjar,
 nezreo,
 iracionalan,
 bezosjećajan,
 neobrazovan,
 ponekad lud,
 nervozan,
 nesiguran,
 glupav,
 osobe koje su praznovjerne trebaju kontrolu nad životom te koriste sve moguće stvari koje
bi im mogle pomoći.

U četvrtom pitanju bilo im je postavljeno da odrede prema skali od 1 do 5 (1 – u potpunosti se

ne slažem, 2 – ne slažem se, 3 – niti se ne slažem niti se slažem, 4 – slažem se, 5 – u potpunosti se
slažem) koliko sebe smatraju praznovjernima. Od 154 ispitanika, 40,3% odgovorilo je kako se u
potpunosti ne slažu s navedenom tvrdnjom, njih 31,2% nisu se složili, dok se 26% ispitanika niti
ne slaže niti slaže s upitom. Samo 2,6% osoba slažu se kako su praznovjerni.

Slika 4. Grafički prikaz odgovora sudionika smatraju

li se praznovjernima

34
 Zadnje pitanje ankete, ujedno povezano s prijašnjim pitanjem, također je bilo postavljeno u
obliku skale gdje su ispitanici trebali odrediti u kojoj se mjeri slažu da automatski čine određene
praznovjerne akcije (pr. kucaju triput o drvo), unatoč tome što se ne smatraju praznovjernim
osobama. Od 154 ispitanika, 8,4% u potpunosti se ne slaže s tvrdnjom, 22,7% se ne slaže, dok se
18,2% ispitanika niti ne slaže niti slaže s danim upitom. Čak 28,6% sudionika slaže se s navedenom
tvrdnjom, a njih 22,1% se u potpunosti slaže.

Slika 5. Grafički prikaz odgovora sudionika rade li

automatski praznovjerne radnje

35
 Tablica 1. Praznovjerice poredane po učestalosti s kojom se pojavljuju u uzorku sudionika
(od najučestalije prema najmanje učestaloj).

Crna mačka donosi nesreću i trebaš ju 149

izbjegavati.
Ako razbiješ zrcalo, donijet će ti sedam 146
godina nesreće.
Nakon što otkineš svaku laticu cvijeta, zadnja 142
latica ti pokazuje voli li te tvoja simpatija.
Ptičji izmet donosi sreću (ili čak novac). 126
Jedi puno mrkve, vidjet ćeš bolje. 122
Pokucaj triput o drvo kako bi se zaštitio od 112
nesreće.
Ako pojedeš košticu lubenice, narast će ti još 87
jedna u stomaku.
Kada štucaš, netko te ogovara. 84
Ako se budeš loše ponašao, odnijet će te 70
Babaroga.
Ako piješ kavu, narast će ti rep. 65
Ako progutaš žvakaću, probavljat će se devet 65
godina.
Ako progutaš žvakaću, zapetljat će ti se 62
crijeva.
Ako budeš kidao madež ili pjegicu, dobit ćeš 61
rak.
Kada se kazaljke poklope, simpatija misli na 58
tebe.
Kada sanjaš mrtvu osobu, ona ti šalje poruku. 56
Ako te svrbi nos, bit ćeš ljut. 55
Jedi puno ribe, bit ćeš pametniji. 53

36
 Ako ti netko čestita rođendan prije tvoga 48
datuma ili ako ga slaviš ranije, donijet će ti
nesreću.
Ako piješ kavu, narast će ti brkovi. 37
Uđi u prostoriju desnom nogom za sreću. 33
Gric i Grec doći će ti na zube ako budeš jeo 33
puno slatkiša.
Nemoj stajati na pukotine, tako pozivaš 29
nepoželjne duhove.

Ako pokazuješ na sebi tuđe ozljede, isto će ti 26

se dogoditi.
Ako jedeš koricu kruha, narast će ti grudi. 24
Ako ti je sova u dvorištu ili na kući, netko će 22
umrijeti.
Ako ne dovršiš piće u gostima, ostavljaš im 18
svađu.
Ako staneš na mrave, padat će kiša. 13
Ako se udariš u lakat, doći će ti gosti. 11
Dobit ćeš prišt na jeziku ako te netko ogovara. 9
Jedi puno mrkve, bolje ćeš zviždati. 9
Ako te svrbe stopala, uskoro ćeš putovati. 9
Ako te svrbi uho, padat će kiša. 6
Ako ljuljaš praznu stolicu, pozivaš negativnog 6
duha u svoj život.
Ako se spotakneš na cesti, to znači da ti je na 2
tome mjestu djeda zakopao i ostavio blago.

37
 8. RASPRAVA

Anketa je bila dostupna svim potencijalnim sudionicima u razdoblju od tri tjedna. Autorica
istraživanja podijelila je prikladnim osobama koje spadaju u uzorak poveznicu ankete te ih
zamolila za prosljeđivanje. Također, anketa je bila dostupna u službenim grupama koje služe za
objavljivanje anketa raznih kategorija. Cilj da se prikupi više od 100 sudionika je postignut, no
očekivao se podjednak broj ispitanika iz svake države. Mišljenje je da postoje dva osnovna razloga
za nezainteresiranost i neispunjavanje ankete: a) unatoč tome što je anketa najjednostavniji i
najbrži način prikupljanja podataka, posebice ako je potreban veći uzorak na više država, činjenica
je ta da kapacitet koncentracije i pažnje sudionika pada s porastom pitanja i potrošnje vremena za
ispunjavanje ankete. Potencijalni ispitanici vide vrijeme rješavanja i količinu pitanja te odmah
odustanu od sudjelovanja.

Iako je engleski jezik široko prihvaćen kao međunarodni jezik komunikacije, (potencijalnim)
sudionicima nije materinji, stoga postoji mogućnost da se nisu osjećali ugodno ili pak da nisu
razumjeli dani tekst, čak i ako su vidjeli da je anketa na engleskom, da su odmah odustali od
sudjelovanja. Prethodno napisani razlog može se potkrijepiti i s činjenicom da veći dio sudionika
nije shvatio kako je unutar dijela Inventar dječjih praznovjerica potrebno bilo odgovoriti samo u
slučaju ako su čuli i/li vjerovali u praznovjericu, a podosta ispitanika pisalo je odgovore poput
„ne“, „ovo nisam čuo“, „nije mi poznato“, itd., premda im je u opisu drugog dijela bio točno
pojašnjen zadatak.

Nadalje, postoji mogućnost da dio ispitanika nije upoznat s porijeklom praznovjerica u smislu
kako takve praznovjerne tvrdnje nastaju radi lakše kontrole i snalaženja kroz život, da nisu
temeljene na znanstvenim dokazima te nisu mogli objektivno odgovoriti na određene
tvrdnje/praznovjerice (pr. usprkos tome da u zadnje vrijeme postoje dokazi kako će veća
konzumacija ribe dovesti do razvoja mozga, to automatski ne znači da je to u doba nastanka
praznovjerice bilo utemeljeno; također, tanka je granica između toga da će osoba biti pametnija
ako jede više ribe i da mozgu treba pružati zadatke kako bi zaista došlo do razvoja mozga).

Glavna hipoteza istraživanja je dokazana; između uzorka unutar četiri države postoji određena
korelacija i sličnost između dječjih praznovjerica. Neke od danih praznovjerica u drugome dijelu

38
nisu poznate niti jednoj grupi. Od 34 praznovjerice, osam njih zadovoljava kriterij viši od 50%.
Dio sudionika smatra kako dane tvrdnje ne spadaju pod praznovjerice, već pod laži što roditelji
pričaju djeci najčešće iz razloga za ispravnijim ponašanjem i zdravijim načinom života. Zanimljivo
je, također, za spomenuti, kako se više od 70% sudionika složilo kako se ne smatraju
praznovjernima, dok se u sljedećem pitanju skoro 50% ispitanika složilo kako rade određene
praznovjerne radnje unatoč što se ne smatraju praznovjernima.

39
 9. ZAKLJUČAK

Praznovjerice su nešto što obilježava ljudski rod, od malena do odrasle dobi. Praznovjerja su
ona uvjerenja čija su obilježja iracionalna, znanstveno neutemeljena, široko su rasprostranjena te
se većini ne zna porijeklo i vrijeme nastanka, a vežu se uz nešto nadnaravno, magično, odnosno
da viša sila utječe na život pojedinca te da su svi događaji u nekom kauzalnom odnosu, s naglaskom
na sudbini i zaslugama koje je pojedinac stekao. Ovaj je rad dao kratak teorijski pregled u samo
značenje praznovjerica te njihovu povezanost s kulturom i određenim ponašanjem, no bit rada bila
je istražiti dječje praznovjerice, i to kroz opus više država/kultura. U ispunjavanju ankete
sudjelovalo je 154 sudionika iz četiri države (Hrvatska, Francuska, Poljska i Španjolska), od kojih
se samo četvero ispitanika smatra praznovjernim osobama. Tanka je granica između definicija
praznovjerica, mita i laži, no može se sa sigurnošću reći kako su sva tri pojma temeljena na nečemu
neistinitom, bezrazložnom. Kako god se to djeci predstavljalo, Djeda Mraz kao mit, kucanje o drvo
kao praznovjerica, rast repa od ispijanja kave kao laži, sve je zasnovano na tome da se prenosi s
generacije na generaciju najčešće iz zaštitničkih razloga uz učenje dobrog ponašanja. Premda se
većini praznovjerica ne znaju korijeni, one prožimaju sve države, bilo u jednom obliku ili drugom,
no sastojak su svake kulture.

40
10. LITERATURA

1. Abitov, I. R. (2018). Manifestations of irrational thinking in neurotic disorders. KnE Life

Sciences.
2. Alcock, James E. (1995). The Belief Engine. Skeptical Inquirer, Svibanj/Lipanj.
3. Baran, Mandal F. (2018). Superstitions: A Culturally Transmitted Human Behavior.
International Journal of Psychology and Behavioral Sciences, 8(4), str. 65-69.
4. Bryce, C. (2002). Lucky Pennies and Four Leaf Clovers: Young Children’s Understanding
of Superstitions.
5. Drever, J. (1976). A Dictionary of Psychology. Harmondsworth, Middlesex. Penguin
Books.
6. Duran, M. (2009). Stvaralaštvo u spontanoj kulturi djece i mladih. Suvremena psihologija
12(1), str. 175-189.
7. Göncü, A., Jyoti J. (2000). Children's Myths and Their Significance. Essay Review of
Flights of Fancy, Leaps of Faith by D.C. Clark. Human Development 43, str. 65-68.
8. Hays, C. C., & Carver, L. J. (2014). Follow the liar: the effects of adult lies on children’s
honesty. Developmental Science, 17(6), 977–983.
9. Kim, T. (2022). The Cultural Diversity of Superstitions (dostupno na:
https://lhsepic.com/15929/features/the-cultural-diversity-of-superstitions/)
10. Marmor, J. (1956). Some observations on superstition in contemporary life. American
Journal of Orthopsychiatry, 26(1), 119–130.
11. Mastruserio, N. (2017). Why Your Brain Makes You Superstitious (dostupno na:
https://wexnermedical.osu.edu/blog/why-your-brain-makes-you-superstitious)
12. McLeish, J. (1984). Children’s Superstitions: British and Canadian. Canadian Journal of
Education, 9(4), 425-436.
13. Rakison, D. H., & Krogh, L. (2011). Does causal action facilitate causal perception in
infants younger than 6 months of age? Developmental Science, 15(1), 43–53.
14. Rivenburg, R. (1992). Kids Won't Step on Cracks – or Give Up On Superstitions (dostupno
na: https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1992-05-13-vw-1586-story.html)

41
15. Santos, R., Zanette, S., Kwok, S. M., Heyman, G. D., & Lee, K. (2017). Exposure to
Parenting by Lying in Childhood: Associations with Negative Outcomes in Adulthood.
Frontiers in Psychology, 8.
16. Sheehan, Kelly J. (2012). Measuring preschoolers' superstitious tendencies behavioural
processes. National institutes of Health Behav Processes, 91(2), str. 172–176.
17. Skinner, B. F. (1948). Superstition in the pigeon. PubMed, 38(2), 168–172.
18. Sobel, D., & Kirkham, N. Z. (2006). Blickets and babies: The development of causal
reasoning in toddlers and infants. Developmental Psychology, 42(6), 1103–1115.
19. Vidović, M. (2019). Kognitivni i emocionalni razvoj u djetinjstvu. Sveučilište u Splitu,
Sveučilišni odjel zdravstvenih studija.
20. Vygotsky, L. S. (2004). Imagination and creativity in childhood. Journal of Russian and
East European Psychology, 42(1), 7–97.

42
 11. PRILOZI
Prilog 1. Nominiranje ponašanja
OBRAZAC 1

NOMINIRANJE PONAŠANJA

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Akademska 2022./23. godina
Sveučilišni preddiplomski studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja
Studentica: Dorotea Horvat
Tema završnoga rada: Međukulturalna ekvivalentnost skupa dječjih praznovjerica

Poštovana/i sudionice/če,

Za potrebe prikupljanja pitanja za istraživanje u okviru moga završnoga rada na Sveučilišnom

preddiplomskom studiju Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, zamolila bih Vas da u
sljedećih desetak minuta sudjelujete odgovaranjem na jedno pitanje.
Istražujem praznovjerice i praznovjerje kao dio kulture i dječje kulture.
|Definicija: vjerovanje u djelovanje racionalno neobjašnjivih sila, magiju, čaranje ili u pripisane
moći znakovima, obrambenim postupcima i sl. (npr. u nesretni broj 13, crnu mačku i sl.);
praznovjerica, sujevjerje|

Sjetite se tri najpraznovjernije osobe koje znate. S tim osobama na umu, napišete što rade ili
kako se ponašaju, a da to Vama odražava ili je primjer njihova praznovjerja. U tablicu napišite
i u više riječi opišite njihovih deset konkretnih ponašanja tj. što te praznovjerne osobe čine i kako
se ponašaju kad su praznovjerne.

1.

43
2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

44
 9.

10.

SPOL: M Ž
DOB (u godinama): ___________

Hvala!

45
 Prilog 2. Pregled i dopuna liste praznovjerica
OBRAZAC 2
PREGLED I DOPUNA LISTE PRAZNOVJERICA
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti
Akademska 2022./23. godina
Sveučilišni preddiplomski studij Ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja
Studentica: Dorotea Horvat
Tema završnoga rada: Međukulturalna ekvivalentnost skupa dječjih praznovjerica

|Definicija: vjerovanje u djelovanje racionalno neobjašnjivih sila, magiju, čaranje ili u pripisane
moći znakovima, obrambenim postupcima i sl. (npr. u nesretni broj 13, crnu mačku i sl.);
praznovjerica, sujevjerje|

Poštovana/i sudionice/če,

Pročitajte u skupini ovdje navedene neke praznovjerice. Na dnu lista navedite sve druge ili
nove na koje Vas je ovaj popis praznovjerica podsjetio, kako ih navode članovi skupine.
Krenite!

1. TREPAVICA

Ako trepavica otpadne, treba je staviti između kažiprsta i palca, a zatim dvije osobe zamisle svaka
po jednu želju i izaberu jedan od pristiju između kojih je trepavica. Kada se prsti razdvoje,
trepavica će ostati na jednom prstu. Zamišljena želja ispunit će se onome tko je odabrao taj prst.

2. KAZALJKA NA KAZALJCI (CAJGER NA CAJGERU)

Ako pogledaš na sat kada se kazaljka nalazi na kazaljci, prvu osobu koju sretneš zamoliš da ti kaže
neki broj. Zatim kažiprstom na svom licu brojiš ovim redom: čelo, nos, usta, pa ponovno do
rečenog broja. Ako je to broj 9, kažiprst će ti se zaustaviti na ustima što znači da ćeš se poljubiti s
nekim. Čelo znači netko misli na tebe, a nos da će se netko ljutiti na tebe.

46
3. KAZALJKA NA KAZALJCI (CAJGER NA CAJGERU) II

Ako vidiš kazaljku na kazaljci, ispružiš tri prsta i zamisliš tri dečka, i to za svaki prst po jednoga.
Zatim se traži od nekoga da odabere jedan prst. Ako taj prst pri povlačenju „pukne“, taj te dečko
voli.

4. VOLI ME, NE VOLI ME

Ubere se cvijet, otkida jedna po jedna latica i govori: Voli me, ne voli me. Posljednja latica cvijeta
otkriva istinu.

5. KUCANJE O DRVO

Vjerovanje kako se kucanjem tri puta o drvo mogu otjerati negativne misli/događaji i tako se
zaštititi od njih.

6. HODANJE ISPOD LJESTAVA

7. RAZBIJENO ZRCALO

Donosi sedam godina nesreće.

8. NE STAJ NA PRIJELOME, PREKIDE, GRANICE, LINIJE, CRTE | eng. STEP ON A

CRACK, BREAK YOUR MOTHER'S BACK

9. SRETNI NOVČIĆ

Ako nađeš novčić, donijet će ti sreću. Međutim, ako je okrenut na stražnju stranu, donosi nesreću
te ga je bolje ostaviti.

10. CRNA MAČKA NA PUTU

Ako mačka prijeđe ispred tebe, donijet će ti nesreću, stoga neki ljudi da se zaštite pljucnu tri puta
da se otjeraju negativne sile.

11. DRŽIM FIGE

Kada želimo sebi ili nekom drugom sreću u onome što rade, kažemo držim fige tako da srednji
prst stavimo na kažiprst i šaljemo dobru energiju.

47
12. DAVANJE ŽUTOG CVIJEĆA

Kao i brojevima, bojama su također često pripisana neka simbolička obilježja pa tako pr. davanje
žutog cvijeća reprezentira nevjeru, rastanak ili čak smrt.

13. ŠTUCANJE

Kada kreneš nekontrolirano štucati, kaže se da te netko spominje.

14. PIŠTANJE U UŠIMA

Kad ti krene pištati u jednom od ušiju, pitaš prvu osobu koju vidiš koje ti uho pišti. Ako kažu ono
uho koje ti zaista pišti, prestat će pištati istoga trenutka.

15. DESNOM NOGOM

Ako uđeš u prostoriju prvo s desnom nogom, to se smatra srećom.

16. OTVORENE ŠKARE

Ako ostaviš otvorene škare, bit će svađe u toj kući.

17. LIJEVOM NOGOM

Ako se iz kreveta prvo ustaneš na lijevu nogu, imat ćeš loš dan.

18. SMEĆE ISPRED VRATA

Staviš smeće ispred vrata one osobe koja treba sreću taj dan, ona treba odnijeti to smeće i imat će
dobar dan.

19. MRAVI

Ako gaziš mrave, bit će kiše.

20. ISPIJANJE KAVE

Kad ste bili mali, da su vam odrasli govorili ako pijete kavu da će vam narasti rep ili brkovi.

21. OGOVARANJE

Kad jedeš nešto pa se ugrizeš, to znači da te netko ogovara.

48
22. SAN

Kad sanjaš mrtvog, treba zapaliti svijeću ili ti ta osoba šalje poruku.

23. TETOVAŽA

Neparan broj donosi sreću, paran nesreću.

24. NESREĆA DOLAZI U TROJKAMA

Vjerovanje da nesreća uvijek dolazi u stvarima/događajima u trojkama.

25. KIŠOBRAN

Ako otvoriš kišobran unutar nekog prostora, dogodit će ti se nešto loše.

26. MRKVA

Kad si bio dijete, roditelji su ti govorili ako jedeš puno mrkve da ćeš bolje vidjeti ili fićukati.

27. ŽVAKAĆA GUMA

Ako progutaš žvakaću gumu, zapetljat će ti crijeva ili da se žvakaća treba probavljati devet godina.

28. KUT STOLA

Ako si žensko i sjedneš za kut stola, nikad se nećeš udati.

29. NOVAC

Ako nekom izravno predaš novac, tako predaješ i energiju pa i onu negativnu.

30. HLADAN POD

Ako žena sjedi na hladnom podu, postat će neplodna.

31. BABAROGA

Kad si bio mali, roditelji su ti govorili ako se budeš loše ponašao, odnijet će te Babaroga.

32. MOKRA KOSA

Ako izađeš van ili legneš spavati mokre kose, imat ćeš glavobolju i prehladit ćeš se.

49
33. RANI ROĐENDAN

Ako slaviš rođendan prije svoga datuma ili ako ti netko zaželi sretan rođendan prije tvoga stvarnog
rođendana, donijet će ti nesreću.

34. RIBA

Jedeš dovoljno ribe i bit ćeš pametniji.

35. ZDRAVICA VODOM

Ako nazdraviš s nekim s čašom vode, želiš mu smrt.

36. PALCI NA GROBLJU

Treba staviti palce unutar šake ako se krećeš grobljem kako bi se zaštitio od smrti.

37. LJULJANJE PRAZNE STOLICE

Zaljuljaš praznu stolicu i pozivaš negativnog duha u svoj život.

38. DJETELINA S ČETIRI LISTA

39. ZVIJEZDA PADALICA

40. MADEŽ

Ako otkineš pjegicu ili madež, dobit ćeš rak.

41. TORBA NA PODU

Ako staviš torbu na pod, nećeš imati novaca/bit ćeš siromašan.

Kao predstavnik skupine dopišite sve druge, nove praznovjerice, a na koje su vas podsjetile
ove s popisa. Što još rade praznovjerne osobe? A što su vam govorili kao djeci?

50