Nastavna tema: Književnost

Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta:,, Bajka o ribaru i ribici” Aleksandar S. Puškin

Ciljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog u cijelini i sposobnost izražavanja dojma; uočavanje hronološkog reda
događaja; osnovni elementi fabule : uvod, zaplet, rasplet; likovi, karakterne i druge osobine likova, međusobni
odnosi; mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( dijalog i monolog); moći će pravilno
čitati i doživljavati dramski tekst; razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj
prilikom čitanja teksta.

Tip časa: obrada

Oblici rada: frontalni, individualni

Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije

Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, flomasteri

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:

Šta su bajke? Kakve su narodne, a kakve umjetničke bajke? Šta su epske pjesme?

Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:

Zapisujem naslov na tabli.

,, Bajka o ribaru i ribici” Aleksandar S. Puškin

1.čas Izražajno pročitam zapis iz udžbenika. Kroz pitanja provjerim da li su slušali bajku. Kakav je starac? Koje
osobine ima starica? Kakvi su postupci zlatne ribice?

Zapis na tabli ,, Bajka o ribaru i ribici” Aleksandar S. Puškin

Manje poznate riječi: Likovi:

- naspokojno- bez mira, nemirno Mjesto radnje:

- vlastelinka- vladarica Vrijeme radnje:

Tema: Skromnost je vrlina

Tok događaja:

- Starac je ulovio zlatnu ribicu i vratio je u more MORE POKAZUJE OSJEĆANJA KOJA
- Starica dobija novo korito OBUZIMAJU STARCA
- Starica dobija bijele dvore razigrano- kada strarac nije tražio ništa
- Starica postaje vlastelinka uzburkano- kada traži bijele dvore
- Starica postaje carica nespokojno- kada traži da bude vlastelinka
- Starica zbog prokletstva gubi sve potamnjelo- kada traži da bude carica

tamna bura vlada- kada traži da bude morska vladarica

2. čas Nastavljamo sa analizom bajke. Učenici prate tok događaja.

Šta je mislila ribica kada je rekla: ,, Ne ulijeći ti u tuđe sanke!”

Pouka: Ne trebamo biti pohlepni, jer na kraju možemo izgubiti sve.

Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času, a ostalim naglasim da se i oni trebaju potruditi sljedeći čas više.

ZAVRŠNI DIO:

Ukratko ponovimo sadržaj časa.

Nastavna tema: Kultura izražavanja

Nastavna jedinica: Naracija (pripovjedanje) ,,Pele se seli u šupu”

Ciljevi i zadaci sata:

Mogućnost prepričavanja koje će obezbijediti razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju; osposobljavanje
za reprodukciju teksta bez formulisanja naslova cijelinama; razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti,
osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi; ovladavanje jezičkim sredstvima
potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja; pojačavanje
mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicama

Tip časa: obrada

Oblici rada: frontalni, individualni

Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije

Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, tabla, flomasteri u boji

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:

Ponovimo šta samo radili na prošlom času. Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:

Zapisujem naslov na tabli. Naracija- pripovjedanje – Pele se seli u šupu

Objašnjavam im šta znači naracija-pripovjedanje. To je poseban oblik usmenog ili pismenog izražavanja koji
sadrži radnju. Pripovjedamo o izmišljenim ili stvarnim događajima ili doživljajima. Od čega se sastoji priča?

Zapis na tabli Naracija (pripovijedanje)

Svaka priča se sastoji od:

- radnje koju raspoređujemo u tok događaja koji čine fabulu
- određeno ( izmišljeno ili stvarno) vrijeme i mjesto radnje
- likova koji mogu pripovijedati ili o kojima pripovijedamo

Priču pripovijeda NARATOR (PRIPOVJEDAČ)

Najčešće govori u prvom licu ( doživljaj) ili u trećem licu ( događaj)

Pripovjedati možemo koristeći opise, komentare ( objašnjenja) ili dijaloge ( razgovor) i monologe ( govor jednog
lica)
Čitam im priču, a zatim razgovaramo o priči, načinu na koji je napisana, u kojem licu je napisana.

ZAVRŠNI DIO:

Za domaću zadaću učenici treba da napišu priču o tome kako ih je neko nenamjerno povrijedio. Naglasim da ne
mora biti istinita.

Nastavna tema: Pravopis

Nastavna jedinica: Veliko slovo

Ciljevi i zadaci sata: provjera znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; mogućnost samostalne
analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.

Tip časa: ponavljanje

Oblici rada: frontalni, individualni, grupni

Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije

Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, nastavni listići, tabla, flomasteri u boji

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:

Ponovimo o vrstama riječi koje smo radili i pravopisna pravila.

Najava cilja časa.

GLAVNI DIO:

Učenici rade u grupama. Dobijaju zadatke i objašnjenja kako da rade. Prepuštam ih radu 20 minuta. Po
završetku rada, vođe grupa izvještavaju, uočavamo eventualne greške i ispravljamo.

Učenici prepisuju zadatke u sveske.

ZAVRŠNI DIO:
Ponovimo sadržaj časa i uputim ih da za domaću zadaću utvrde gradivo iz kojeg su griješili na provjeri.

ZADACI

1.Ispravi pogrešno napisana vlastita imena:

Danas enes i Emir idu u sarajevo.
Bili smo dva dana na bjelašnici.
Dobio sam novog kućnong ljubimca.
Pronašli su napušteno mače.
Amir je izveo svog psa džekija.

2. Zaokruži pravilno napisane nazive listova i knjiga:

- Dnevni avaz
- Dnevni Avaz
- dnevni avaz
- Oslobođenje
- oslobođenje
- Tuzlanski list
- tuzlanski list
- palčica
- Palčica
- Vlak u snijegu
- vlak u snijegu
- Pustolovine toma sojera
- Pustolovine Toma Sojera
- pustolovine Toma Sojera

3. Ispravi greške u tekstu:

Sestra i ja, da bismo došle do škole, moramo ići željezničkom ulicom.
Sljedeća ulica kojom idemo na putu prema školi je bulevar Meše selimovića.
Ja sam učenica 2 a sestra 5 razreda. Naša škola se nalazi na Trgu Bosne i Hercegovine, a
zove se osnovna škola Prvi maj.

Nastavna tema: Pravogovor i pravopis

Nastavna jedinica:Upravni govor

Ciljevi i zadaci sata: znat će pravilno upotrebljavati interpunkcijske znakove; usvajanje pojma upravni i neupravni govor;
razlikovanje upravnog od neupravnog govora; prepoznavanje upravnog govora u tekstu. Razvijanje pamćenja, pažnje,
koncentracije.

Tip časa: obrada

Oblici rada: frontalni, individualni

Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije

Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, flomasteri u boji

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:

Ponovimo šta su navodni znaci. Kada ih koristimo? Na odgovarajućim primjerima ponovimo njihovu upotrebu. Najava cilja
časa.

GLAVNI DIO:

Zapisujem naslov na tabli. Upravni govor

Pomoću primjera na plakatu učenicima objašnjavam upravni govor. Kada vide primjere na plakatu, postavljam im pitanja: O
čemu razgovaraju djeca? Čime su označene riječi koje izgovara Hlapić? Šta je napisano ispred njegovih riječi? Čime su
označene riječi koje izgovara Gita? Šta je napisano ispred njenih riječi? Na plakatu se nalaze zaključci do kojih zajedno
dolazimo.

Tačno, doslovno navođenje nečijh riječi zove se UPRAVNI GOVOR.

Pravopisni znaci kojima označavamo upravni govor su : „ _____“

Zapis na tabli

Hlapić je rekao Giti: „ Ćao, ja sam Hlapić, a ti?“

DVOTAČKA (piše se prije NAVODNICI (pišu se na

navođenja nečijih riječi) početku i na kraju nečijeg
govora)

VELIKO SLOVO (piše se

uvijek na početku upravnog
govora)

Upravni govor se može pisati na nekoliko načina.

1. Primjer

Gita je rekla: „ Kako je vama pastirima lijepo kad pečete kukuruz.“

UVODNE RIJEČI UPRAVNI GOVOR
Ko govori? Šta je Gita rekla?
Iz prvog dijela rečenice saznajemo Iz drugog dijela saznajemo šta
da govori Gita je tačno rekla Gita

Iz ovog primjera vidimo da upravni govor (navedene riječi) mogu biti nakon uvodnih riječi.

2. Primjer
 „Mi smijemo jer ga čuvamo“, pohvali se Miško.
UPRAVNII GOVOR UVODNE RIJEČI
Šta je Miško rekao? Ko je rekao?

Iz ovog drugog primjera vidimo da upravni govor (navedene riječi) mogu biti ispred uvodnih riječi i tada se odvaja zarezom.

3. Primjer

„A kako ga čuvate“, upita Gita, „kad ga trgate?“

UPRAVNII GOVOR UVODNE RIJEČI UPRAVNI GOVOR
Šta je Gita rekla? Ko je rekao? Šta je Gita rekla?

Iz ovog primjera vidimo da da uvodne riječi mogu biti umetnute u upravni govor ( u navedene riječi) i odvajaju se
zarezima.

Sljedeće primjere učenici će sami uraditi.

Hlapiću, meni je vruće rekla je Gita.

D te nijesam više vidio vikne za njom gospodar.

Hlapić priđe gospodaru i upita ga trebate li dobrih radnika

Pohvalim i ocjenim one najaktivnije na času.

ZAVRŠNI DIO:

Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za domaću zadaću uraditi samostalno po jednu rečenicu upravog govora za svaki od
navedena tri načina.

Nastavna tema: Književnost

Nastavna jedinica: Interpretacija književnog teksta: ,, Kako je otišlo ljeto”- Ešref Berbić

Ciljevi i zadaci sata: Doživljaj književnog djela u cijelini i sposobnost izražavanja dojma;
uočavanje toka događaja, likova, mjesta i vremena radnje; izbor karakterističnih mjesta u tekstu ( opis pejzaža).
razvijanje ljubavi prema književnosti; razvijanje senzibiliteta za doživljaj prilikom čitanja teksta.

Tip časa: obrada

Oblici rada: frontalni, individualni

Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije

Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, flomasteri

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:

Razgovaramo o godišnjim dobima. O tome kako prepoznajemo da jedno godišnje doba odlazi, a da nam drugo
dolazi. Učenici treba da pokušaju da sa što više lijepih riječi opišu ljeto i jesen. Najava cilj časa.

GLAVNI DIO:

Zapisujem naslov na tabli. ,, Kako je otišlo ljeto”- Ešref Berbić

1.čas Izražajno im pročitam tekst. Emotivna pauza. Učeničko čitanje, objašnjavanje manje poznatih
riječi. Razgovor o priči. O čemu govori ova priča? Koji se likovi pojavljuju? Kakvo ljeto? S kim razgovara? Šta
im želi reći? Šta se u priči prvo dogodilo? Šta je zatim bilo? Čime se priča
završava? Šta je opisano u priči? Koji vam se od opisa najviše dopadaju?

2.čas Osim o godišnjim dobima, o njihovoj smjeni, ova priča govori o još nečemu: opisuje situaciju odlaska,
rastanaka, tuge za onim što ostavljamo i govori o vremenu kada shvatamo da, ipak, pa bilo to i sa žaljenjem,
dolazi vrijeme za rastanke.

Zapis na tabli ,, Kako je otišlo ljeto”- Ešref Berbić

Manje poznate riječi: Mjesto radnje: livada

- šipražje- grmlje Vrijeme radnje: kraj ljeta, početak jeseni
- čavrljati- pričati Likovi. Ljeto i gačci
Tema: Odlazi toplo ljeto, dolazi rumena jesen
Tok događaja:
-gačci misle da ljeto odlazi
- ljeto ne želi otiće jer još nije vrijeme
- ljeto odlazi, dolazi jesen

ZAVRŠNI DIO:

Ukratko ponovimo sadržaj časa. Za domaću zadaću da napišu sastav o tome da li su nekada trebali da učine
nešto, a da oni misle da još nije vrijeme za to.

Nastavna tema: Kultura izražavanja

Nastavna jedinica: Kultura usmenog izražavanja (Pričanje događaja)

Ciljevi i zadaci sata: izražavanje viđenog riječima koje su primjerene tematici, situaciji; osposobljavanje za živo,
jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje; razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti, osvješćivanje važnosti
korektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi; ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno
izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja; pojačavanje mogućnosti razumijevanja
značenja i izražavanja smislenim rečenicama

Tip časa: obrada

Oblici rada: frontalni, individualni

Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije

Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, flomasteri

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:

Pročitam im priču Medvjedi ( Naš jezik str. 68.). Razgovaramo o priči. U kom licu je ispripovjedana? Najava
cilja časa.

GLAVNI DIO:

Znate li za neki događaj o kojem želite pripovjedati? Kakav je to događaj? Kome se dogodio? Zašto vam je
zanimljiv?

Zapisujem naslov na tabli. Pričanje događaja

O događajima pripovjedamo u trećem licu. Tako se stiče utisak da je pripovjedač objektivan, da posmatra
događaj sa neke udaljenosti, da o njemu mnogo zna. Ukoliko smatraš da ćeš time postići bolji utisak i da će tvoj
tekst biti ljepši možeš pisati o stvarima koje su se tebi dogodile samo u tećem licu.

Pročitam im još jedu priču koju sam pripremila.

ZAVRŠNI DIO:

Za domaću zadaću učenici treba da napišu jedan stvarni ili izmišljeni događaj.

Nastavna tema: Medijska kultura

Nastavna jedinica: Izražajna sredstva djela ekrana

Ciljevi i zadaci sata: razlikovanje sredstava izražavanja, odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uočavanja
važnih pojedinosti, prepoznavanje izražajnih sredstava

Tip časa: obrada

Oblici rada: frontalni, individualni

Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, demonstracije

Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, tabla, flomasteri

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:

Podsjetimo se šta su to mediji, medijska kultura. Čemu služe mediji i kako se dijele?

Najava cilja časa.

GLAVNI DIO

Tematski razgovor. Šta je ekran? Kad kažemo „djela ekrana“ na šta mislimo? Šta mislite kako nastaju djela
ekrana?

Upoznajem učenike sa filmskom umjetnošću.

Filmska umjetnost sastoji se od mnogih elemenata drugih umjetosti. Te elemente, sastojke filma, nazivamo
izražajnim sredstvima djela ekrana.

U izražajna sredstva djela ekrana spadaju: filmska slika, motaža, muzika i filmski dijalog.

Zadatak: odgovori na pitanja, Čitanka str,118, „Prisjeti se šta smo naučili u prethodnim razredima“

Verifikacija učeničkih znanja i aktivnosti.

ZAVRŠNI DIO:

Ukratko ponovimo sadržaj časa.

Nastavna tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Pridjevi (opisni, gradivni, prisvojni)

Ciljevi i zadaci sata: znat će šta su pridjevi; razlikovat će kakvi pridjevi mogu biti i kako ih primjenjivati u
odgovarajućim situacijama; usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezičkog sistema i principa; mogućnost
samostalne analize rečenice i teksta u skladu sa postavljenim zahtjevima.

Tip časa: obrada

Oblici rada: frontalni, individualni

Nastavne metode: dijaloška( izlaganje, razgovor), monološka, ilustracije i demonstracije

Nastavna sredstva i tehnička pomagala: udžbenik, plakat, tabla, flomasteri u boji

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO:

Ponovimo o vrstama riječi koje smo učili do sada. Na tabli učenicima ispisujem kratku pjesmu koja će poslužiti
kao najava cilja časa.

Modro je more
I plav je svod,
Na nebu sunce
Ko zlatan brod.
Letjeti, letjeti
I ja bih htjela
Da budem ptica
Il mala pčela.
Duboko je more
Beskrajan svod –
Kuda li plovi
Moj maleni brod?

GLAVNI DIO:

Kroz pitanja pokušam navesti učennike da odgonetnu o kojoj vrsti riječi se radi. Šta nam govore markirane
riječi? Na koje riječi se one odnose?

Pridjevi su riječi koje obično stoje uz imenice i bliže označavaju neke njihove osobine ili pripadnost. To su riječi
koje označavaju kakvo je što, od čega je što i čije je što.

Prema značenju pridjevi se dijele na: opisne, prisvojne i gradivne.

Čitam im još jedn tekst u kojem oni trebaju prepoznati pridjeve i odrediti o kojoj vrsti pridjeva se radi.

Zapis na tabli Pridjevi

Kakvo je šta? Čije je šta? Od čega je šta?

(opisni pridjevi) (prisvojni pridjevi) (gradivni pridjevi)

modro očevo zlatno

mala bratovo stakleno

duboko Majino papirno

maleni Jasminovo bakreno

beskrajan

ZAVRŠNI DIO:

Ponovimo sadržaj časa. Za domaću zadaću napisati deset rečenica u kojima će koristiti sve vrste pridjeva koje
smo radili.