KADIFICA

Porodica: Compositae
Zemlja porijekla: Mexiko, Guatemala
Pogodno mesto: Suncano do pousenovito

Ko se za ovaj, kako mu i samo ime kaze, barsunasti cvijet zanima, ima veliki izbor razlicitih vrsta.
Od onih malih koji rastu do svega 30 cm u visinu i namjenjene su pretezno za balkonske kutije, ili onih
visokih za vrt. Razlika je isto tako u boji ( zuta, narandjasta, mjesavina te dvije boje, a i sa dodatkom
smadje), kao i u punoci cvijeta. Od jednostavnih do obilno loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna
na sve vremenske uslove i njen cvat traje vrlo dugo.
Sjeme se sije u rano proljece. Kada je biljcica visoka 5-10 cm, treba je rasaditi na mjesto gdje ce ostati
cijelo ljeto. Razmak izmedju biljaka treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu treba da dobije dovoljno
vode i djubriva. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Ako hocete da imate vlastito sjeme za
slijedecu godinu, onda treba nekoliko cvijetova ostaviti da se potpuno osuse. Kako je kadifica
jednogodisnja biljka oko prezimljavanja nema problema.
Osobe sa osjetljivom kozom trebaju paziti, jer biljka sadrzava nadrazavajuce tvari.

BOZIJI TRN ( Euphorbia milli )

Porodica: Euphorbiaceae
Zemlja porijekla: Madagaskar
Pogodno mjesto: Suncano i toplo cijele godine

Boziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000 vrsta euphorbie. Vrste se razlikuju po tome
sto su neke slicne kaktusima (boziji trn ), a druge grmovi ( bozicna zvijezda ), pa ima cak i
drveca. Zajednicko za sve euphorbie je da imaju kaucukasti, otrovni mlijecni sok.
Boziji trn je nezahtjevna biljka kojoj ne smeta suhi zrak od grijanja i jako sunce na prozoru. U
svojoj domovini raste na granitnim stijenama u visinu do 60 cm. Pored jakih trnova, koji podsjecaju na
kaktus ima i ovalne zelene listove. U toku zime se pojave bijeli, zuti ili roza - crveni mali cvijetici.
Biljka voli izuzetno toplo i suncano mjesto. Umjereno zalijevati, posebno zimi, ali ne prehladnom
vodom. Nakon cvjetanja samo toliko zalijevati da se korijen ne osusi. Od marta da augusta malo
vise zalijevati i svake dvije nedjelje djubriti sa djubrivom za kaktuse. U proljece, prije nego se pojave
nove mladice, moze se podrezati. Razmnozava se putem pelcera, koji se, kada se odrezu, umoce u
mlaku vodu ( tako se sprijecava oticanje mlijecnog soka iz biljke ), pelcer ostaviti jedan dan da se osusi
i onda posaditi u zemlju pomjesanu sa pjeskom. Ukoliko se previse zalijeva ili stoji na hladnom
mjestu otpadaju mu listovi.
OPREZNO: Biljka je u svim svojim dijelovima otrovna. Mlijecni sok sadrzi substance koje nadrazuju
kozu. Na jake trnove se moze ozlijediti.
Opsti savjeti:

- za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja u sebi nema kreca i ima
sobnu temperaturu. Tako se izbjegavaju bijele mrlje na listovima;
- filodendron i ostale tropske biljke sakupljajusa svojim zracnim korjenovima dodatnu
vlaznost iz zraka. U pregrijanim prostorijama im to pomaze da bolje prezive. Zato treba paziti
da se zracni korjenovi ne povrijede i niposto ih rezati;
- krecni rubovi i mrlje na saksijama ( sedra ) se mogu otkloniti tako sto se lonce ispuni
sircetnom vodom i ostaviti da stoji dva dana. Saksija upija vlaznost i krec ( sedra )
nestaje;
- cvijece i zacini mogu se odlicno zasijati na prozoru u kartonima za jaja. Kada narastu mogu
se zajedno sa kartonom zasaditi, jer se karton nakon nekog vremena od vlaznosti raspadne;
- ciklame se puno bolje odrzavaju ako se, umjesto tekucom vodom, zaliju ustajalom
mineralnom vodom;
- vodu u kojoj su se kuhala jaja ne bacati jer sadrzi puno minerala. Kada se ohladi
predstavlja prvorazredno djubrivo za cvijece;
- jorgovan u vazi ce duze imati lijepo cvijce ako stabljike dobro odrezete i u vodu stavite malo
secera;

Azalea
RODODENDRON ( Rhododendron )
Porodica: Ericaceae
Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet,
Kina)
Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra
OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari !

Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli, roza, lila ili crveni, u grupama po
vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu.
U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom, u aprilu dobro nadjubriti. Nakon cvjetanja cvijetove sa
drskom otkinuti. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. Treba paziti da
biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji, ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost.
Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. U principu su to
umanjeni grmovi koji, zavisno od uzgoja, cvatu od zime pa sve do aprila.
U stanu im treba pronaci svjeze, hladno mjesto bez sunca. Od sredine maja moze se iznijeti
napolje u sjenovito mjesto. U ljeto obilno zalijevati. U jesen i zimu na 5-12°C, a kada se pupovi pocnu
otvarati na toplije mjesto oko 18°C. Biljku svake dvije godine presaditi, ljeti (prije formiranja
pupova) obrezati. To pospjesuje bolji rast.
Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. One su vec kod vrtlara vise pota
obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Azalea as preko ljeta iznese napolje na
sjenovito i vlazno mjesto. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Jedina smetnja je to sto je
drvo azalee krhko i lako se slomi. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. U svakom slucaju dobro je
potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu.
OLEANDER
OLEANDER ( Nerium oleander )
Porodica: Apocynaceae
Zemlja porijekla: Sredozemlje, Azija
Pogodno mjesto: Suncano, vruce

Ukras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na sve nase krajeve. Obavezno bi se po
povratku kuci sa ljetovanja donosio i "suvenir" pelcer oleandera u razlicitim bojama ( bijela, boja
slonovace, zuta, narandjasta, roza ili crvena ). Cvijetovi su obicni ili obilno ispunjeni. Poneki lijepo mirisu.
Kako cvate od juna do oktobra, prelijepi je ukras svakog vrta.
U ljeto oleander treba obilno zalijevati, voli da ima vodu u u posudi u kojoj stoji. Do kraja augusta
nedeljno djubriti.
Grancice na kojima se u jesen pojave pupovi ne treba dirati, a ostale koje su prejako izrasle prije
spremanja za zimu podrezati. Na svijetlom i hladnom mjestu ostaviti da prezimi. Zimi malo
zalijevati. Od marta mu je potrebno dati vise topline da bi se formirali pupovi. Mlade biljke svakog
proljeca presaditi, starije rjedje. Razmnozava se preko pelcera od juna do septembra ( u vodi ).
OPREZNO: Oleander je jako otrovan!

BOUGAINVILLEA
Porodica: Nyctaginaceae
Zemlja porijekla: Brazil
Pogodno mjesto: Suncano, toplo, zasticeno od vjetra

Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de Bougainvilleu koji ju je otkrio u visokim
sumama Juzne Amerike i donio u Europu. To je biljka penjacica sa prelijepim cvijetovima u crvenoj, roza,
bez i lila boji. Spada u cudesne biljke i u stvari ono sto izgleda kao cvijet su obojeni listici koji na vrhu
imaju kremaste male cvijetice. Uslov za bogato cvjetanje je suncano i vruce ljeto. Zbog svoje
osjetljivosti na zimu, u hladnijim krajevima se uzgaja u loncima i moze da naraste do 3 m visine, a
preporucuje se da se uzgaja u zimskom vrtu. U Kaliforniji i Indiji su poznate mnogobrojne
hibridne sorte, ali je za nase uslove najpovoljnija bougainvillea glabra.
U vrijeme rasta obilno zalijevati, ali izbjegavati da stoji u vodi. Do augusta nedeljno djubriti. Da bi
se biljka mogla lijepo razvijati potrebna joj je pomoc za penjanje ( resetke, ljestvice ), ako previse izraste
formirati je pomocu makaza.
Prezimiti treba na svijetlom, hladnom mjestu ( 8 - 10°C ). Preduge mladice osisati. Cim lisce pocne da joj
opada prestati sa zalijevanjem. Ne smije imati "hladne noge" - treba paziti da posuda u kojoj je
posadjena ne stoji na hladnom kamanom podu. Svake 2-4 godine promijeniti zemlju. Da bi se rano
dobili cvjetovi biljku treba vec u martu staviti na suncano mjesto kod prozora.

LJUBICICA ( Viola cornuta hybriden )

Porodica: Violaceae
Zemlja porijekla : Pirineji
Pogodno mjesto : Suncano

Kada se spomene njeno ime, probude se sjecanja na neka davna vremena, prve sastanke i
prve romanticne trenutke sa malom kiticom ljubicica. U prirodi raste iz male grancice sa ovalnim
zelenim listovima, iz kojih stidljivo izviruju prelijepe ljubicaste glavice sa zutom tackicom u sredini. U
cvijecarama
su samo hibridi u ponudi, od malih, koje su jedva 10 cm visoke, do onih sa velikim cvijetovima
od 20 cm visine. U klimatski toplijim krajevima mogu se gajiti u vrtu i tu i prezimiti, u suprotnom ih
treba preko zime zastititi.
Zasaditi ( posijati ) u glinasto - pjeskovitu zemlju u proljece ( april ). Mlade biljke stititi od mraza. U toku
rasta i cvijetanja ravnomjerno vlaziti

LJILJAN
LJILJAN ( Lilium hybriden )
Porodica: Liliaceae
Zemlja porijekla: Azija, Amerika i Europa
Pogodno mjesto: Suncano, od vjetra zasticeno

Na, do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se odjednom vise lijevkastih cvijetova u
bijeloj, zutoj, narandjastoj i crvenoj boji, sa 5 - 6 tuckova punim zutog praha.
Raste u skoro svim nasim vrtovima, ali i ljubitelji cvijeca koji nemaju vrt mogu uzivati u ovom
kraljevskom cvijecu. Od mnostva hibrida mogu se pronaci nize vrste koje se mogu posaditi u lonce
( saksije ).
Posadi se u periodu februar - mart u saksiju promjera najmanje 20 cm. Ispod substrata (zemlje ) je
potrebno napraviti drenazu od sljunka i pjeska. Lukovice u razmaku od 5 cm pokriti sa najmanje 15 cm
zemlje ( u visinu ). Lagano zalijevati i drzati napolju na suncu.
Od maja do septembra obilno zalijevati. U maju obilno nadjubriti. Kada biljke narastu ucvrstiti ih
sa pomocnim stapovima da se ne bi slomile. Ocvale cvijetove odstraniti. U oktobru - novembru
stabljike odsjeci. Prije velike zime unijeti u kucu i na tamnom hladnom mjestu ostaviti da prezimi.
Svake dvije godine posaditi u novu zemlju.
Raznmozava se sjemenom, dijeljenjem ( prema vrsti ).
Ljilanovo ulje se u domacoj medicini upotrebljava kao lijek za opekotine.
Oprezno: Lukovice ljiljana su otrovne !

DRAGOLJUB ( Tropaeolum hybriden )

Porodica: Tropaeolaceae
Zemlja porijekla: Peru, Kolumbija,
Pogodno mjesto: Suncano

Skoro okruglo formirani, svjetlo zeleni listovi kojima je drska skoro u sredini kruga, su prelijepa podloga
za zarko zute, roza , crvene i narandjaste ljevkaste cvijetove ( 3 - 5 cm ). Cesto su cvijetovi dvobojni.
Cvate od maja do kreja jeseni. Prema vrsti raste razlicito visoko, 25 - 30 cm, a penjacica i preko 2
metra. Obe grupe imaju obicne i ispunjene cvijetove. Kako su i listovi i cvijetovi jestivi predstavljaju
prelijep ukras ljetnim salatama i osvjezavajucim napitcima ( npr. bola sa plivajucim cvijetovima ). U
narodnoj medicini upotrebljavaju se svjezi listovi kao salata za prociscavanje krvi, ali je treba
umjereno trositi da ne bi doslo do nadrazaja crijeva.
Sjeme ( biljka je jednogodisnja ) u proljece (april - maj ) posaditi u pjeskovitu zemlju. Kako se
biljka jako razvije treba paziti na razmak izmedju biljaka (30 - 50 cm ). Obilno zalijevati. Vrlo rijetko
djubriti, jer ako biljka ima previse hrane razvija samo listove, a ne cvijetove. Penjacice potpomoci sa
resetkom ili zicom.

NARCIS ( Narcissus )
Porodica: Amaryllidaceae
Zemlja porijekla: Srednja, zapadna i juzna Europa, Alzir
Pogodno mjesto: Suncano

Mali divlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog sarma. Oni su i najveci kandidati za balkon.
Mnoge od tih vrsta rastu samo 20 cm u visinu, dok neki dostizu i visinu od 40 cm.
U zemlju u koju se zasadjuju narcisi treba dodati pjeska. Lukovice u jesen zasaditi u dublje
posude.U dubinu treba ici 5 - 10 cm ( zavisno od velicine lukovice ), a razmak izmedju lukova
treba da bude 10 cm. Tako zasadjene posude ostaviti da prezime na tamnom i hladnom mjestu.
Kada biljke proklijaju prebaciti na svjetlije. Do klijanja zemlju drzati vlaznom, nakon toga zalijevati i
jednom nadjubriti. Kada pocnu da cvatu iznijeti napolje ( na balkon ili presaditi u vrt ), pa jos jednom
nadjubriti. Nakon cvjetanja lisce otkloniti tek kada je posve suho.
Razmnozavati se ne moze u saksijama, u vrtu je moguce putem malih lukica koji se stvaraju na
maticnoj biljci.
Oprezno: Lukovice narcisa su otrovne !
RUZA - ROSA
Porodica: Rosaceae
Zemlja porijekla: Kina
Pogodno mjesto:Svijetlo, zracno i suncano

Ruze su najomiljenije cvijece. Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje ruze u svim mogucim bojama, tako
da za svaki ukus ima ponesto. Ne moze se zamisliti ni jedan vrt, pa cak i balkon bez jedne ruze. Da
ljubijtelji ruza koji nemaju vrt ne bi ostali uskraceni za uzivanje u njima, pobrinuli su se uzgajivaci
koji su uzgojili bezbrojne patuljaste vrste koje se mogu uzgajati u stanovima. Kao i velike sestre,
male patuljaste ruze cvatu u ljeto, a zimi im opada lisce i trebaju prohladno mjesto da prezime ( do
10°C ).
Za balkone su uzgajivaci predvidjeli srednju velicinu ruza koje u vecim posudama imaju dovoljno mjesta
da bi razvile korijen i uspjesno rasle.
Vrtna ruza je opet visoka stamena, sa duboko razvijenom korijenom. U mnogim vrtovima ponosno rastu
i mnoge ruze penjacice, koje su idealne kao pregradni zidovi ili zastita od tudih pogleda.
Od proljeca do jeseni ruze treba tako zaljevati da skoro uvijek bude vlazna, ali ne mokra.
Zimi - vrlo malo. Od marta do kraja jula djubriti svakih 14 dana. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati,
da bi ruza ponovo cvala. U proljece (ako je ruza u saksiji ), presaditi, u vrtu dobro okopati, obrezati i
ostaviti na prohladnom mjestu.

HORTENZIJA (Hydrangea macrophylla )

HADZIBEG
Porodica: Saxifrageceae
Zemlja porijekla: Japan
Pogodno mjesto: Svijetlo do polusjenovito, ne direktno sunce

Veliki bijeli, roza, crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari od puno malih cvijetica koji zajednicki cine
jednu loptastu grupu. Vrlo je omiljena kao kucno, a posebno balkonsko ili vrtno cvijece. U cvjecarama
se, vec procvala, pojavljuje vec u martu, iako je njeno pravo vrijeme cvjetanja juni i juli.
Ne podnosi preveliku vrucinu, ljeti joj je najbolje u sjenovitom mjestu. Od proljeca do jeseni
treba obilno zalijevati (hidrangea = pijacica vode ). Zimi ne previse. Vodu omeksati jer hortenzija
ne podnosi previse kreca. Do kraja augusta djubriti svakih 14 dana. Ocvale cvjetove odsjeci. Nakon
cvjetanja je moguce hortenziju obrezati.
Plava boja hortenzije se postice tako sto se zemlja u kojoj raste zalijeva sa aluminium sulfatom.
U nekim krajevima Bosne hortenzia se zove hadzibeg.

JAGLAC ( Primula)
Porodica: Primulaceae
Zemlja porijekla: Evropa i Azija
Pogodno mjesto: Svijetlo, ali ne suncano

Jedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. Cvate svuda po nasim livadama, brezuljcima i sumama.U
prirodi je jaglac uvijek zute boje. Hibridne vrste se mogu uzgajati na balkonima, u vrtu, ili, u
zimskom periodu, cak i u kuci. Ima vise od 500 vrsta, razlicitih boja ( bijela,bez, zuta, narandjasta, roza,
crvena, purpurna, ljubicasta i plava ), razlicitih visina (do 30 cm ). Hibridne vrste su predvidjene kao
jednogodisnje sezonske biljke, ali se mogu u vrtu, pa i na balkonu vise godina uzgajati.
Biljke ne podnose preveliku vrucinu, zato ih treba drzati u hladnijim prostorijama i cesto zalijevati, ali ne
podnose da stoje u vodi. Ako se drzi u kuci, nakon cvijetanja treba je posaditi napolje, pa ce onda
cvjetati i slijedece godine.

DALIA (DAHLIA, GEORGINA)

Porodica: Compositae
Zemlja porijekla: Meksiko
Povoljno mjesto: Suncano, od vjetra zasticeno

Nakon otkrica Meksika, dalija se pod nazivom georgina preselila u evropu i vrlo brzo razmnozila
u nasim vrtovima. Uzgajivaci dalije su do sada uspjeli uzgojiti preko 200 hibrida svih mogucih boja i
oblika, kao i razlicitih visina 30-100 cm.
Vise sorte dalija razvijaju se od prezimljenih krtola koje se u proljece ( kraj marta-pocetak aprila)
zasade u zemlju - u vrtu ili u veci lonac na balkonu. Ukoliko postoji opasnost od mrazova izrasle
mlade biljke zastititi !
Dalija cvate od jula do oktobra tako da je ukras svakog cvijetnjaka i balkona. Od sadnje do kraja augusta
redovno zalijevati i djubriti, ocvalo cvijece odrezati. Krajem oktobra -prije mrazova -korijen koji je u
obliko kromrira izvaditi, osusiti i ostaviti u suhoj piljevini ili pazljivo umotanom novinskom papiru na 8-
10°C , na tamnom i suhom mjestu.
IRIS
Porodica: Iridaceae
Zemlja porijekla: Kavkaz, mala Azija, Irak, Iran
Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito

Travnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom zutom mrljom, ili zuti, plavi i bijeli rastu iz
lukovica. Potrebna im je glinasto pjeskovita zemlja. Vrlo rado rastu u blizini bara i jezera. Zato su vrlo
pogodni za umjetna jezerca u vrtovima ( ukrasavaju jezero i prelijepo se ocrtavaju u vodi ). Raste ovisno
o vrsti os 20 cm do 1 metar.
U jesen treba lukovice posaditi na dubinu od 5-8 cm ( zavisno od visine biljke) u razmacima od 10 cm.
Prezimiti treba na svijetlom prohladnom prostoru. Zemlja se ne smije osusiti, ali ne smije da bude
previse mokra da lukovice ne bi istrunule. Povremeno nadjubriti. Kada se biljka u proljece iznese napolje
treba je stititi od kasnih mrazeva. Ocvalo cvijece odstraniti. U jesen pozutjele listove pazljivo odstraniti,
lukovice ostaviti par dana da se osuse od vlazne zemlje, pa ih ponovo posaditi.
Razmnozavati se moze samo u vrtu, ne u saksijama, putem mladih lukova u jesen.

FIKUS ( Ficus )
Porodica: Moraceae
Zemlja porijekla: Juzna i jugoistocna Azija pogodno mjesto: Svijetlo, ali ne suncano - u kuci

Najstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo ( ficus elastica ) koji je kod nas u stavri poznat
kao fikus - visiko sobno drvo sa velikim, mesnatim, zelenim ili zeleno - bez - bijelo satiranim listovima.
Najprominentniji iz vrsta fikusa je ficus benjamina, bogato razgranato i lako povijeno zbunje sa malim
zelenim ili bijelo - zeleno satiranim listovima. Dio listova prirodno opada u zimskom periodu.
Fikus benjamin je vrlo osjetljiv na promaju, pa na to treba obratiti paznju prilikom odabiranja mjesta u
stanu.
U cvjecarama se moze naci puno vrsta fikusa, a u sustini svi imaju slicne zahtjeve. To je kucna biljka i
potrebna mu je uvijek sobna temperatura. U proljece i ljeto obilno zalijevati, stalnu vlagu ili preveliku
suhocu treba obavezno izbjeci, povremeno djubriti. Prilikom prevelike vrucine ili suhog zraka, biljku
treba povremeno pospricati ili tusirati. Velike listove cesce prebrisati vlaznom krpom.U jesen i zimu
stedljivo zaljevati. Treba paziti da je cvijet okrenut uvijek istom stranom prema izvoru svjetla ( prozoru ),
jer moze doci do opadanja listova. Najjednostavnije je na saksiji obiljeziti koja strana treba da bude
okrenuta prema prozoru.
Po potrebi presaditi (ako je lonac premalen, a biljka se razvila ). Najbolje je to uraditi u proljece. Ukoliko
se fikus odreze onda se razgrana.
ZELENI LJILJAN - CLOROPHYTUM COMOSUM
Porodica: Liliaceae
Zemlja porijekla: Juzna Afrika
Pogodno mjesto: Suncano, svijetlo, polusjenovito - u kuci

Ovo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne. Isto tako je idealna kao kancelarijska biljka,
jer podnosi neredovno zalijevanje. Raste skoro svuda i veoma je dekorativna sa svojim zelenim ili zeleno
- bijelo satiranim izduzenim listovima. Stvara duge izdanke sa malim bijelim cvjetovima . Na kraju
izdanaka stvaraju se male lisnate ruzice (nova mala biljka).
Potrebno je redovno zalijevati i djubriti, u ljetnim mjesecima cesce pospricati ili tusirati. Svake godine
presaditi. Razmnozava se tako sto se male ruzice koje se stvaraju na dugim izdancima odsjeku i posade u
zemlju ili ostave u vodi da poste korijen, pa tek onda posade.

PELARGONIJA ( Pelargonium )
Porodica: Geraniaceae
Zemlja porijekla: Juzna Afrika
Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito

Pelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima nebrojeno mnogo vrsta, oblika i boja. Stari
naziv za pelargoniju je geranija. Od velikog broja razlicitih vrsa pelargonije, treba izdvojiti onu koja je za
odgajanje na balkonu, visecu pelargoniju u bijeloj, roza, lila i crvenoj boji, a postoje i satirane vrste.
U periodu rasta obilno zalijevati, do kraja augusta nedeljno djubriti. Ocvalo cvijece redovno odstranjivati.
Zimi zemlju samo lagano vlaziti, ne ostaviti u podrumu sa posve vlaznim korijenom.
Pelargonija se moze razmnozavati pomocu pelcera, najbolje u augustu i septembru. Kucne pelargonijer
treba u toku ljeta iznijeti napolje.
ECEVERIA ( Echeveria )
Porodica: Crassulaceae
Zemlja porijekla: Srednja i
Juzna Amerika
Pogodno mjesto: Suncano

Eceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno mjesta. Vec sa svojim debelim, mesnatim,
listovima koji stoje spiralno u rozetama, izgleda dekorativno, a pogotovo kada u ljeto procvjeta. U nasim
krajevima, na planinskim kamenjarima i kucnim krovovima raste njena najbliza rodica cuvarkuca -
sempervivum, samo s tom razlikom sto cuvarkuca podnosi, i treba veliku hladnocu, a eceveriu moramo
stititi od hladnoce. Ima ih preko 100 razlicitih vrsta - velikih i malih. Zavisno od vrste cvjeta u razlicito
vrijeme.
U ljeto zalijevati vrlo malo, u zimskoj pauzi skoro nikako, jer je vlaznost ubija. Od marta do augusta, za
vrijeme rasta, nedeljno djubriti djubrivom za kaktuse.

Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim ruzicama, moze se odvojiti i
rasaditi.Ponekad uspjeva odgojiti novu biljku od otkinutog lista koji se posadi u pjesak ( pri temperaturi
od 20°C ).

BEGONIJA

Porodica:
Begoniaceae
Zemlja porijekla: Azija, Afrika i J.Amerika
Povoljno mjesto: Suncano i polusuncano, od vjetra zasticeno
OPREZNO:Begonije sadrze u krtoli i biljci otrovne tvari !

Begonija cvate u svim mogucim bojama ( osim plave i lila). Cvijetovi su i do 10 cm promjera veliki,
jednostavni ili obilno ispunjeni. Pored toga postoje i dvobojnr vrste. Biljke su, prema vrsti, razlicite visine,
a postoje i visece vrste koje su interesantne na balkonu.
Begonija ima vise vrsta. Najpoznatije su begonije koje rastu iz krtole. Pored njih su jos rasprostranjene
ledene begonije koje su uglavnom kucne jednogodisnje biljke. Karakteristika begonija su nepravilni skoro
zguzvani listovi i bogato razvijeni cvjetovi. Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sadjenje na
balkonu. Krtola se u periodu februar-april posadi u zemlju (oko 5 cm dubine) i na temperaturi 18-22°C
ostaviti da naraste. Kada se formiraju listovi biljku treba iznijeti napolje, alipri hladnom vremenu ponovo
zastititi ( po potrebi unijeti unutra).U toku rasta obilno zalijevati i djubriti.Kada procvate stititi od vjetra .
Ocvale cvjetove redovno odstranjivati. Od augusta postepeno manje zalijevati, do oktobra djubriti da bi
se krtole dobro razvile. Od septembra ne odstranjivati suhe listove, nego pustiti da se biljka postepeno
susi.Kada pocnu prvi mrazovi biljku odsjeci na 2-3 cm visine i krtole pazljivo izvaditi iz zemlje. Ostaviti da
sezemlja osusi i tek kada su posve suhe pazljivo ih zamotati u novinski papir ili u piljevinu i ostaviti na
suhom, tamnom i hladnom - do 10°C - mjestu.
RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis )
Porodica : Lamiaceae (Labiateae )
Zemlja porijekla: Sredozemlje
Pogodno mjesto: Suncano, vruce, zasticeno od vjetra

Ruzmarin je zelena biljka, visoka do 1 m, koja pri dobroj njezi , i u saksiji, raste dugi niz godina. Listovi su
usko stapicasti, koznati, tamno zeleni, odozgor malo hrapavi, odozdo bjelkasti. Cvijet je svijetlo plav,
dvousnat, koji je u proljece vrlo omiljeno mjesto za pcele. Kod nas raste kao divlja biljka u kamenitim
predjelima Dalmacije, Primorja i na otocima.
Uzgaja se u glinasto - pjeskovitoj zemlji. U priodu rasta vrlo malo zalijevati, ali ne ostaviti da se potpuno
osusi. Jednom mjesecno djubriti, po mogucnosti sa djubrivom koje sadrzi vecu koncentraciju kalija.
Nakon cvjetanja biljka se moze podrezati. Prezimiti moze napolju do - 5 ° C, ako se zastiti. Pri nizim
temperaturama potrebno je prohladno, svjetlo mjesto u kuci. Razmnozava se putem pelcera u julu i
augustu, ili putem sjemena u proljece.
UPOTREBA: Ruzmarin se upotrebljava za jela sa rostilja, narocito ribe, ali isto tako za jela sa paradajzom,
salate. Poboljsava ukus jela od peradi, divljaci i janjetine.
Jaca srce, uravnotezava cirkulaciju krvi i razmjenu materija u organizmu:
10 gr. osusenih ili svjezih listica ruzmarina staviti u bocu, preliti sa 1/2 l suhog bijelog vina i ostaviti da
stoji pet dana. Procijediti i dnevno piti 1 - 2 male casice ( za rakiju ).
Kod osipa i cireva treba napraviti kupku od ruzmarina:
4 sake lisca od ruzmarina kuhati sa 5 l vode 3 -5 minuta, procijediti i dodati vodi za kupanje.
uzmarin se bere u periodu cvjetanja od marta do maja. Susi se u hladu na propuhu. Kako mirisno
etericno ulje lako hlapi, osusena biljka cuva se zatvorena u staklenim posudama.

GLADIOLA
Porodica: Iridaceae
Zemlja porijekla: Afrika
Pogodno mjesto: Suncano, od vjetra zasticeno

Po svojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje ime. Gladius znaci mac. A svoju omiljenost
kod skoro svih ljubitelja cvijeca ima zbog svojih prelijepih cvijetova u svim bojama i nijansama, osim
crne. Vrtna gladiola raste i do 1,5 m visine, a nove nize vrste su izmedju 50 i 80 cm. Gladiola je omiljena i
zbog toga sto njeno cvjetanje traje, zavisno od vremenskih uslova i vrste, izmedju 10 i 14 dana. Pupovi se
otvaraju odozdo prema gore i moze imati i do 26 pojedinacnih cvijetova.
Kako gladiolina lukovica nije otporna na zimu, sadi se u zemlju tek kada prodje velika zima ( mart - april )
vec prema podrucju. Mora se paziti da se lukovice gladiole ne posade previse plitko ( najbolje 5 - 10 cm
dubine ) kako ne bi kada naraste u visinu bila nestabilna na vjetru. Razmak izmedju biljaka treba da bude
oko 20 cm. Redovno zalijevati. Biljka procvate otprilike 8 nedjelja nakon sadjenja. Kada se pojavi cvijetna
stabljika izmedju listova potrebno je dobro nadjubriti da biljka ima snagu za cvijet. Ukoliko se gladiole
sade u etapama ( svake 3 nedjelje do kraja juna ) produzava se uzivanje u prelijepom cvijetu carobne
gladiole.
Nakon cvijetanja treba cvijetnu stabljiku prelomiti i pustiti da se osusi. Otprilike 4 - 6 nedjelja nakon
cvijetanja vade se lukovice iz zemlje, ostave da se osuse i spreme na suho i hladno mjesto ( oko 8° C ),
zamotane u papir do slijedeceg proljeca.

Sobna vinova loza

SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus )
Porodica : Vitaceae
Zemlja porijekla: Sva tropska podrucja
Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito, bez sunca

Ova biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje. Moze se objesiti i pustiti da sa visine raste prema
dole, ili da se uz pomoc ljestvica penje i grana. Ako previse naraste, jednostavno se podkrese. Listovi su
joj duboko zasjeceni i na tri djela podjeljeni pa jako lice na listove vinove loze.
Ova biljka ne moze ni ljeti da raste napolju, jer je vrlo osjetljiva. Potrebna joj je podjednaka vlaznost
zemlje. Pri hladnijim temperaturama manje zalijevati. Od marta do augusta nedeljno djubriti. Mlade
biljke svakog proljeca presaditi, starije samo po potrebi.
Razmnozava se pomocu pelcera u toploj zemlji.

Decembar
DECEMBAR (Zygocactus )
Porodica: Cactaceae
Zemlja porijekla: Brazil
Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito, malo sunca

Kako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika, u mnogim europskim zemljama se zove bozicni kaktus.U prodaji
su u stvari biljke koje su nastale krizanjem bozicnog kaktusa (Zygocactus truncatus) i Schlumbergera
russeliana, a mogu se dobiti u bojama od bijele, roza, crvene, purpurcrvene i lila. Sa malo srece moze se
nabaviti i nova vrsta sa zutim cvjetovima "Gold charni".
U ljeto umjereno zalijevati, do jula svake dvije nedjelje djubriti. Od augusta manje zalijevati i djubriti,
tako da biljka ocvrsne. Cesce pospricati. Krajem septembra biljku unijeti u kucu i drzati na toplom 18 -
22°C. Krace dnevno svjetlo ce pospjesiti stvaranje pupova.
Razmnozava se putem pelcera koji se prije stavljanja u vlazni substrat malo prosuse. Biljka ne podnosi
promjenu mjesta u periodu kada pocnu da se formiraju pupovi i u vrijeme cvjetanja. Kod promjene
mjesta moze doci do opadanja pupova, tako da treba na vrijeme izabrati pravo mjesto.
VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE PELARGONIJA

U periodu juli - august vrsi se vegetativno razmnozavanje pelargonija putem pelcera. Za pelcer se uzima
grancica koja raste sa strane maticne biljke i koja nema formirane pupove ni cvjetove. Pelcer se reze vrlo
ostrim dezinficiranim nozem otprilike 1/2 cm ispod jednog para listova. Treba da bude 5 - 10 cm dug i da
posjeduje 2 - 4 para listova. Donji par listova se odstrani.

Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju, pa zalije. U razmaku od oko 10 cm moze se u jednu vecu
saksiju posaditi vise pelcera. Pored pelcera se u krajeve saksije zabode vise jednako visokih stapova
( treba da budu 5 - 10 cm visi od pelcera ). Stapove i gornji dio saksije prekriti prozirnom plasticnom
folijom ( da to bude kao kapa preko pelcera i stapova ), koja se gumom ili spagom veze oko saksije.Staviti
na toplo i svjetlo, ali ne suncano mjesto.
Ova metoda pospjesuje stvaranje malih korjencica, jer se kao u stakleniku, ispod filije, stvara '
napregnuti zrak'. U takvom prostoru biljka trosi manje vlaznosti, a i sva isparavanja ostaju opet ispod te
'haube'. Jako je vazno da posuda u kojoj se presadjuju pelceri ne stoji na hladnom podu (ako je hladno,
onda treba cak grijati ), sto se za ljetno vrijeme, opet, ne preporucuje.

Sakupljanje sjemena

U periodu juli – septembar, nakon ocvalih cvjetova na biljkama se formiraju sjemene casice razlicitih
oblika, zavisno od biljke, loptaste ili ovalne. Ukoliko hocemo da sakupimo sjeme, onda ne otkidamo
ocvali cvijet, te ostavimo sjemene casice da se potpuno osuse. Treba paziti da se osusena casica
pravovremeno otkine, jer se ona u protivnom, kada je zrela, sama otvori i sjeme pada na zemlju i samo
se posije. Tako osuseno sjeme se spremi u papirnu kesicu ili suhu kutiju i ostavi da stoji na hladnijem
mjestu do slijedeceg proljeca. To se radi kod svih jednogodisnjih biljaka, kao sto su petunije, dragoljub,
kadifica, zabice, a i razlicito povrce i zacini. Dvogodisnje biljke kao : turski karanfil, turski mak,
nezaboravak i sl. treba odmah posijati da bi biljka jos ove godine izrasla i bila dovoljno jaka da prezimi, a
u tom slucaju ce slijedece godine cvjetati.
KALENDAR RADOVA

Februar

- travu i vrt nadjubriti;

- pri toplijem vremenu obrezati vocke, ako to vec nije uradjeno;
- u kuci pri 15°C posaditi krtole begonija;
- vrlo stedljivo zalijevati, cesto provjetravati prostorije koje imaju suhi zrak od grijanja;
- povremeno pregledati biljkr i uvjeritise da nemaju parazite;
- preko zime ostavljene krtole begonija i dalija pregledati i istruljene i ostecene odstraniti;
- lukovice amarilisa posaditi (do marta).
Cvijece mjeseca : amarilis zumbul narcis

Mart

- faza zimskog mirovanja blizi se kraju, biljke treba postepeno vise zalijevati i nadjubriti;
- sada je vrijeme za presadjivanje i obrezivanje cvijeca koje ne cvijeta;

geranije i fuksije obrezati;

- cvijece koje je prezimilo na balkonu, pri toplom vremenu zaliti i nadjubriti;
- krtole begonija posaditi (ako to do sada nije uradjeno) i ostaviti na toplom mjestu;
- zacine i ljetno cvijece posijati i na svijetlom, toplom mjestu ostaviti da proklija;
- zastitu od zime sa ruza i ostalih biljaka odstraniti;
- na zimu otporne biljke koje su postale prevelike pobijeliti ili presaditi;
- ruze obrezati i nadjubriti, pri suhom vremenu zaliti;
- grasak i grah posaditi;
- dalije i kane u zasticenom prostoru posaditi.
Cvijet mjeseca : kucna loza

April

- vrijeme je da se gladiole posade u zemlju;

- svake nedjelje kositi i djubriti travu;
- osisana trava moze sluziti kao osnovno djubrivo kod grmolikog voca ( ribizle i sl. )
- obratiti paznju na tzv. vodene mladice kod ruza. To su divlje grancice koje se prepoznaju po
mnogim listovima i prebrzom rastu. One obavezno moraju biti otklonjene;
- kod kucnih biljaka je vrijeme za presadjivanje;
- tropske biljke posaditi;
- biljke osjetljive na mraz mogu se u ovom periodu posaditi, ali ih od nocnih mrazeva
zastititi;
Cvijece mjeseca: Rododendron

Maj

- sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno privikavati na sunce ( i biljke mogu da
dobiju opekotine- sparusene listove- zato oprez ! ) ;
- sada je pogodno vrijeme da se zasade i posiju tropske biljke, kao i kaktusi ;
- pogodnoje vrijeme za razmnozavanje kucnih biljaka ( pelceri, dijeljenje ) ;
- posebno osjetljivo balkonsko cvijece pri pogodnom vremenu iznijeti napolje ;
- sada se sadi osjetljivo cvijece i zacini direktno u zemlju ;
- prethodno uzgojene pelcere ( u stakleniku ili u kuci ) postepeno privikavati na zivot napolju ;
- dvogodisnje cvijece ( npr. nezaboravak, turski karanfil ) se moze do kraja jula posijati ;
- iscvjetale tulipane nakon cvjetanja odsjeci ;
- zacine presaditi - posaditi ;
kucno cvijece ( ako je potrebno ) presaditi ;
- svo svijece, narocito balkonsko prekontrolirati i vidjeti da se nisu pojavile usi ili neke druge
stetocine ;
- uzivati u ljepotama koje nam vraca cvijece.
Cvijet mjeseca: Klematis

Juni

- sobne biljke su sada u punom razvoju - treba ih redovno zalijevati i po potrebi djubriti;
- ako cvijece stoji na prozoru okrenutom prema jugu, treba ga zastititi od prejakog sunca;
- sada je pogodno vrijeme za razmnozavanje putem pelcera;
- u ovom periodu balkonsko cvijece raste ubrzanim tempom - ne zaboravite ga redovno djubriti i
zalijevati;
- treba redovno otklanjati ocvale cvjetove, time se pospjesuje novo stvaranje pupova;
- grmovi koji cvatu u proljece ( jasmin, jorgovan i sl. ) mogu se nakon cvjetanja podrezati;
- biljnih usiju ima cijelo ljeto, sada su se pojavile, biljke s vremena na vrijeme pregledati i odmah
zapoceti sa unistavanjem (vidi Borba protiv biljnih usiju );
- ako zelite sami da odgojite dvogodisnje biljke ( nezaboravak, turski karanfil, turski mak i sl. )
mozete do kraja jula sijati;
- plodove jagoda ubrati , napraviti dzem ili slatko;
- uzivati u plodovima svog rada ;
- ruze su sada u punom cvatu ;
Cvijet mjeseca : ruza

Juli

- najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno i obilno zalijevati da se ne bi osusile;
- suho i vruce vrijeme pogoduje razvoj biljnih stetocina, pa biljke treba redovno pregledati i po
potrebi spricati sa za to odredjenim sredstvima;
- sobne biljke treba cesce tusirati i paziti da ne stoje na direktnom podnevnom suncu;
- ako idete na odmor pobrinite se da biljke neko zalijeva u vasem odsustvu;
- mislite na to da je i kaktusima za rast potrebna voda i vlaznost;
- sada je pogodno vrijeme da se sobne biljke razmnoze putem pelcera;
- ne zaboravite da biljke u rastu trebaju djubrivo ;
- sada je vrijeme sakupljanja sjemena kod jednogodisnjih biljaka;
- lukovice tulipana, nakon sto su se listovi osusili, treba izvaditi iz zamlje i osusiti;
- redovno odstranjivati ocvalo cvijece, tako se pospjesuje novo cvijetanje;
- dvogodisnje biljke ( turski karanfil, nezaboravak i sl.) se jos mogu posijati;
ukoliko hocete geranije, pelargonije ili fuksije vegetativno razmnoziti (putem pelcera)
sada je potrebno pelcere odrezati i rasaditi
Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA, KANA ( Canna indica )

August

- skoro sve sto vazi za juli, vazi i za august - jos uvijek se mora obilno zalijevati i djubriti;
- visegodisnje biljke treba postepeno sve manje djubriti;
- ako ste u junu ili julu posijali dvogodisnju biljku ( turski kakanfil, nezaboravak i sl.) sada je vrijeme
da se mlada biljcica pikira i rasadi;
- rhododendron koji prezimljava napolju ne treba u drugoj polovini augusta vise djubriti, ali ga
treba zalijevati da bi se formirali pupovi; - pelcere geranija, pelargonija i fuksija presaditi;
- ocvale cvijetove odsjecati da se opet stvaraju novi;
- ocvale cvjetove gladiola prelomiti i ostaviti da se osuse; Cvijece mjeseca: Begonije

Septembar

- sobne biljke treba stedljivije zalijevati

- biljke koje ste u toku ljeta iznijeli na balkon treba vratiti u kucu (hibiskus ako je temperatura
ispod 18° C, kaktusi i sl.)
- kaktuse zalijevati i djubriti do sredine septembra, a onda postepeno prestajati pa kasnije
stedljivo zalijevati
- bozicni kaktus (decembar) nekoliko nedjelja (kraj septembra, pocetak oktobra) ne zalijevati da bi
mogao da formira pupove - Amarilus vise ne zalijevati i pustiti da se osusi
- krajem septembra prestati sa djubrenjem biljaka
- sada (do pocetka novembra) se stavljaju u zemlju lukovice koje cvatu u rano proljece (narcisi,
zumbuli, tulipani)
- jednogodisnje zacine konzervirati za zimu, dvogodisnje posisati do pola (do oktobra)
- u planinskim krajevima moze vec u septembru doci do nocnih mrazova, zavisno od klime i
temperaturnih uslova, biljke nocu zastititi
- stare bozure iskopati, posisati i ako je potrebno podijeliti, pa ih ponovo posaditi
- sada se zasadjuju zimzeleni grmovi, da bi se do zime adaptirali na novo mjesto
- zavisno od vremenskih uslova, polako pripremati oliander, fuksije, asparagus i ostale balkonske
biljke koje nisu otporne na zimu i niske temperature, za preseljavanje u zimske prostore.
Cvijece mjeseca: Dalia

Oktobar

- vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo, ali po noci postoji opasnost od mraza;
- sada je vrijeme sadnje lukovicastog cvijeca koje cvate u proljece ( narcisi, tulipani, zumbuli...);
- dalije, kane, begonije izvaditi iz zemlje, dobro prosusiti i ostaviti na prohladnom, suhom i
tamnom mjestu;
- saksije sa osjetljivim cvijecem (fuksije, geranije, asparagus, boungavillea...) unijeti na mjesto gdje
ce prezimiti (podrum, stepeniste);
- biljke koje prezimljuju napolju pripremiti za zimu, ocvalo cvijece odstraniti, po potrebi obrezati;
- saksije sa biljkama koje ostaju napolju zastititi (umotati folijom ili zastititi granjem i suhim
liscem). Ovo cvijece vise ne zalijevati da se pri niskim temperaturama ne bi smrznulo. Samo u periodu
velike suse malo zaliti;
-ljetno cvijece odstraniti;
- decembar (cvijet) nekoliko nedjelja ne zalijevati da bi se formirali pupovi. Cim se pupovi pojave
treba ponovo poceti zalijevati, ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga;
- sada pocinje sadnja vocaka i vinove loze
Cvijece mjeseca: Syngonium
Novembar

- novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka, treba zalijevati vrlo stedljivo, djubriti
treba samo one biljke koje vidljivo rastu ili cvjetaju ;
- kako je sada vrijeme grijanja treba pokusati, sto je vise moguce, povecati vlaznost zraka i paziti
da se, pri prevelikoj vrucini, ne pocnu pojavljivati biljne stetocine;
- biljke, posebno na prozorima okrenutim prema sjeveru, stititi od hladnog poda i vrlo pazljivo
zalijevati;
-prilikom provjetravanja prostorija biljke skloniti da ne bi bile izlozene prehladnom vjetru;
-decembar (cvijet) ponovo poceti zalijevati cim se pojave prvi pupovi, ne mjenjati mu mjesto i ne
okretati ga;
-sada je zadnje vrijeme da se posadi lukovicasto cvijece u zemlju;
- novoposadjeno voce i grmlje preko cijele zime zalijevati (preko podne u dane kada zemlja nije
smrznuta);
- vocke nadjubriti;
- grmaste biljke (jasmin, jorgovan ...)zaliti kompostom i zastititi od smrzavanja.
Cvijece mjeseca: SPATHIPHYLLUM

Decembar

- u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3 nedjelje da se ne bi potpuno
osusile), ne djubriti.Samo biljke koje se nalaze u prostorijama sa grijanjem treba obilnije zalijevati, ali ne
previse;
- dani su kratki i biljke imaju vrlo malo svijetlosti na raspolaganju. Biljke koje trebaju vise svjetlosti
staviti sto blize prozoru ili osvijetliti umjetnom svjetloscu;
- sve biljke povremeno pregledavati (i one koje ste ostavili u podrumu da prezime) da se nisu
pocele pojavljivati biljne stetocine, kako bi se vec od pocetka moglo sprijeciti masovno razmnozavanje;
- kod prehladnih perioda biljke koje su ostale napolju dodatno zastititi;
- grmove i vocke kod prevelikog snijega otresti da ne bi doslo do pucanja grana.
Cvijet mjeseca:decembar

Januar

- ako je snijeg napadao treba vrt kontrolirati. Grmove osloboditi od tezine snijega da grancice ne
bi popucale;
- pri povpljnom vremenu mogu se posaditi vocke;
- sjeme povrca u staklenike posaditi;
- ako nije prehladno moze se poceti sa obrezivanjem vocaka: vazno je da obrezani dijelovi veci od
2 cm promjera budu premazani sa specijalnim balzamom;
- stare i bolesne grane odstraniti;
- pri toplom vremenu otvoriti prozore na spremistima u kojima biljke prezimljuju;
- sobne biljke stedljivo zalijevati, djubriti samo u slucaju da neka biljka prebrzo raste;
- biljkama u zimskom periodu pruziti sto vise svjetla, povremeno ocistiti listove od prasine
Cvijece mjeseca:zeleni ljiljan
RAZMNOZAVANJE MARGOTIRANJEM

Cesto se desava da dracena, juka, difenbahija ili fikus posle nekoliko godina provedenih u prostoriji
pruzaju ruznu sliku: zalostan izgled listova skupljenih na vrhu visokog stabla. Takvu biljku ne treba baciti;
pokusajte da je podmladite.

Biljku mozete skratiti, a istovremeno i razmnoziti margotiranjem. pod zglobom lista, u stablu, napravi se
kos rez do polovine stabla. U zarez se stavi kamencic ili parce plastike, kako ne bi srastao (sl. 1). Ispod
mesta reza stablo se omota plasticnom folijom.
Donji kraj se veze, a gornji ostavi otvoren i tu se nasipa vlazni treset ili mahovina (sl. 2). zatim se vezuje i
gornji kraj folije. Folija se povremeno otvara zbog zalivanja (sl. 3).

sl. 1
sl. 2

sl. 3 sl. 4

Posle 4 - 6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici. Kada prorastu treset, vrh biljke se moze
odvojiti - odseci ispod mesta reza (sl. 4), i odmah posaditi u saksiju. Donji deo biljke nemojte baciti -
malo iznad reza uskoro ce se pojaviti bocni izdanci!

RAZMNOZAVANJE POLOZENICAMA

Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu nekog zbuna u vasoj basti... Ili bi ste vi zeleli jos
jedan zbun... Probali ste da ozilite reznicu, ali... Zasto ne probate sa
POLOZENICAMA?
Jednu nizu granu sa maticnog stabla lagano savijte polozite na zemlju, ali tako da je ne prelomite, niti
ostetite. Zatim je pricvrstite rakljom ili cvrscom zicom, tako da ne moze
da se podigne, pa taj deo grane zatrpajte zemljom. To mesto
povremeno zalivajte i uskoro ce grana pustit svoje zlice. Za 6-8 mjeseci
razvice se nov korjenov sistem, te tada granu izvadite iz zemlje, odseciite oziljen deo i posadite ga kao
samostalnu biljku na zeljeno mesto.

Razmnozavanje polozenicama najcesce se obavlja u

proljeće iili leto, al ni je kasno to uradit ni u septembru.

Polozencama se najlakse razmnozavaju rododendroni, magnolije, vatreni trn, crven bagrem, ukrasn nar,
pajasmn, maline, ribzle, kleke, ali i mnoge druge vrste...

PRESADJIVANJE BOZURA

Ukoliko ste resili da razmnozite, rasadite ili presadite bozure u svojoj basti, jos uvek je vreme za to.
Porijeklom je iz Kine, al se samonkla javlja u celoj Aziji, Evropi i Severnoj Americi.

Cvijetovi bozura mogu biti jednostavni ili dupli, najcesce crveni, ali ih ima i ruzicastih, krem i belih.
Cvijetaju u proljeće. Bozur dobro uspeva kako na osuncanim, tako i na senovtim mestima.

Sadi se kao soliterna biljka ili u manjim grupama, a moze i uz ivicu cvijetne leje ili kao samostalna leja.
Najlepse izgledaju ako se u jednoj grupi nadju samo cvijetovi jedne boje. Koriste se i kao rezani cvijet,
lijepo izgledaju u vazni, a u tom slucaju beru se jos dok su u pupoljku, cim se otvori zeleni omotac i
pojave cvijetne latice.

Bozuri se razmnozavaju deobom bokora, ili odsecanjem dela bokora, na kome se nalaze bar dva okca i
deo korjena.

Ova lepa biljka pripada grupi trajnica, sto znaci da vise godina ostaje na istom mestu.
Zato zemlju na kojoj ce biti posadjen treba dobro pripremti, duboko prekopati i isitniti. Najvise mu
odgovara hranljiva, ocedita, ilovasta zemlja bez krecnjaka. Vazno jene sadti ga duboko. Mladi pupovi
treba da budu pokriveni tankim slojem zemlje, jer se u protivnom moze dogodit da biljka nikada ne
procvijeta.

Bozur je otporan na hladnocu, ali ga prve zime po presadjivanju treba zastititi suvim liscem i granjem.
Tokom vegetacionog perioda umjereno se zaliva, a u rano proljeće, pre cvijetanja, treba ga prihraniti
mneralnim djubrivom - 50 grama po svakom bokoru. Preporucuje se umjereno dodavanje djubriiva i po
presadjivanju.

BONSAI - HARMONIJA U MINIJATURI

U SAKSIJI - BREZA JOS NEZNIJA
Budite i Vi majstor bonsaija

Nabavite u rasadniku zdravu i razgranatu brezu, cije je stablo debljine prsta. Specijalnim makazama ili
ostrim makazicama za nokte isecite stablo do visine od 25 cm. odlucite kako zelite da izgleda vas bonsai,
pa prema tome odstranite suvisne grancice sa stabla.

Biljku omotajte aluminijumskom zicom - glavno stablo zicom debljine 3, a grane zicom debljine 1.5 mm.
Zicu ne stezite previse. Posto ste stablo omotali, lagano savijajte stablo i grane u pravcu u kome zelite da
se drvo razgrana. Ovim bonsaiju dajete konacan oblik.
Ostavite biljku da se odmara oko osam nedelja. Korjen je sve vreme u saksiji! Zalivajte je koliko"Trazi".

posle ovog perioda izvucite korjen iz zemlje, otresite zemlju sa njega, pa ostrim makazama skratite zilice.
Da bi biljka lakse stajala u posudi, orezite korjen u obliku kruga.

Bilo bi dobro imati originalnu posudu za bonsai, ali moze posluziti i obicna saksija. Na dno, gde je otvor
za oticanje suvisne vode, postavite resetku, da korjenove zilice ne bi zapusile otvor.

u saksiju stavite hranljivi supstrat i postavite biljku. Korjen ne treba da bude skroz pokriven zemljom.
Prihranjujte tecnim djubrivom, leti na 2-3, a zimi na 4-6 nedelja.

Nakon sest mjeseci odvijte zice sa stabla, a izdanke koji ce se naknadno pojaviti, redovno odstranjujte.

Bonsaiju se svake druge godine orezuje korjen i presadjuje se u novu zemlju. Dakle, da bonsai bude
oblikovan u potpunosti dovoljne su samo dve godine.

ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai. kreativci, uzivajte!

PROCVIJETALI PANJ

Kada krenete u sumu, uzivajte, ali i pazljivo zagledajte. Gotovo svaki komad drveta originalan je i
potpuno prirodni ukras. Uz malo srece mozete pronac veci, ocuvan
panj, koji Vam tokom zime moze ulepsati sobu, hodnik li ulaz u stan.

Cetkom dobro ocistite sve rupe i pukotine u panju. Iz njega treba

isterat sve nepozeljne stanovnike - paukove, mrave... Potpuno cist
panj konzervirajte, najbolje bezbojnim lakom. U udubljenja mozete
smjestit male saksije sa cvijećem, a prema raspolozenju i rezano
sveze ili suvo cvijeće lisce.

za velike i male vrtove, terase i zardinjere

VECNO ZELENE KLEKE
otporne na zimu i jednostavne za uzgoj

KLEKA (Juniperus sp.) je jedan od cetinara sa najvecim

brojem raznovrsnih formi. Zbog toga je gotovo nemoguce
oblikovati vrt bez ovog zimzelenog rastinja. Odlicno se
"slaze" sa drugim cetinarima, kao i sa jarkim bojama
jednogodisnjeg cveca i trajnica.

Zelena boja kleka ukrasava vrt i zimi, mada tada nije toliko
intenzivna. Ovu svoju manu
dopunjava zanimljivim oblicima, kako formi, tak i
osnovnih vrsta.
Uvek se moze naci ona forma koja odgovara svakom ukusu i svakoj velicini vrta. Postoje polegle forme,
forme srednje velicine, ali i stabla velicine i do 15 m. Najpopularnije su spororastuce. Patuljasti oblici se
moogu uspesno odgajati i u posudama na terasi.

Osobina svih kleka je da su otporne na mraz i jednostavne za uzgoj. Odgovara im suncano mesto, a lose
reaguju na visak vlage u zemljistu. Dobro podnose orezivanje, madastarije grane tesko razvijaju nove
izbojke. Redovna prihrana djubrivima za cetinare pomaze u razvoju i pravilnom formiranju krune.

BOBICE KAO ZACIN

Plodovi i cetine skoro svih vrsta kleke SU OTROVNI!

Medjutim, tamno - plave bobice oobicne kleke. (Juniperus communis) su izuzetak. one imaju opor ukus i
visestruku primenu.
Koriste se ka dodatak za aromu kiselog kupusa, kao kvalitetan zacin za jela od divljaci i ribe, a takodje u
proizvodnji krepkih napitaka - dzina, likera i drugih alkoholnih pica. U medicini se bobice kleke koriste
kao efikasno diureticko i dezinfekciono sredstvo.

Na zalost, ova predivna biljka ima i jedan nedostatak - u vrtu siri gljivicno oboljenje, rdju kruske. Osnovni
prenosioci gljive su obicna, kineska i virdzinijska kleka (Juniperus communis, J. chinaensis i J. virginiana).
U tom slucaju pomaze samo orezivanje grana na kojima su se pojavili neobicni izrastaji - gale. Odsecene
grane se spaljuju.
RDJA KRUSKE Gale na kleki se javljaju kao posledica zaraze gljivicnim oboljenjem, rdjom kruske. U
kisnom periodu gale nabubre i obrazuju spore, koje se oslobadjaju po vlaznom vremenu. One inficiraju
drvo kruske.

Na kruskama zarazenim
gljivicama, na
nalicju lista pojavljuju se
narandzaste
skupine u kojima se obrazuje nova
generacija spora. Takvo drvo vise ne
radja, a pri jacoj zarazi se susi.
HORTENZIJA
(Hidrangea hortenzis)

Sigurno je najcesci ukras nasih vrtova. Paznju je zasluzila svojim velikim cvastima bele, ruzicaste ili plave
boje. A znate li od kuda potice boja njenih cvijetova?

Ime biljke potice od grcke reci HYDOR-voda i ANGEION-posuda, sto bi u prevodu znacilo - TREBA PUNO
VODE. Osim cvijetova, svakako su dekorativni i njeni krupni, jasno zeleni listovi.
Porijeklom je sa Dalekog istoka, a u Evropu je doneta u XVIII
veku. Ovaj izuzetno dekorativni zbun moze izrasti do visine
od dva metra, a cvijeta tokom celog leta. Cvijetovi se rado
koriste i u buketima, ali i kao suseni u zimskim
dekoracijama.

Najvise joj odgovara polusjenka, mesto ispod visokog

drveca, gde i u najtoplijim mjesecima ima dovoljno vlage.
Prija joj plodno, rastresito
zemljiste. Leti je treba obilno zalivati, narocito
ako je zasadjena na suncanom mestu.
Verovatno Vam se desilo da Vase hortenzije, koje su prosle godine bile plave, u novoj sezoni procvijetaju
belim ili ruzicastim cvijetovima.U cemu je stvar? Hortenzije cvijetaju plavim cvijetovima samo onda kada
rastu na veoma kiselom zemljistu, cija je vrednost pH 3-4,5, odnosno sa velikim procentom
aluminijumovih soli.

Kako onda odgajiti plavu hortenziju? Jednostavno! Potrebno je nabaviti treset koji je pogodan za biljke -
ljubitelje kiselog tla. Zatim se biljka redovno zaliva djubrivom koje sadrzi sulfate aluminijuma, koje se
moze nabaviti u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama.

Mnogi hortenzije orezuju u jesen, sto je pogresno. Ove biljke cvijetne pupoljke obrazuju krajem leta
prethodne godine, pa se moze desiti da se pri orezivanju uklone i da biljka sledeceg proljeća ne
procvijeta.

Kod starijih biljaka dobro je ukloniti starije, debele grane iz sredine, kako bi se biljka podmladila.

Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja.

Dakle, ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu... "PITAJTE" HORTENZIJU!

SIMSIR

Simsir je verovatno najcesce gajeni zbun i jedan od najvaznijih za vrt. To je biljka koja se najvise koristi za
formiranje zivica i narocito je podesan za deljenje prostora i formiranje ivica u zacinskim vrtovima.
Dobro je poznato da se simsir moze oblikovati na najrazlicitije nacine: kao kupa, lopta, kocka.... Ukoliko
se ne orezuje, simsir ce se slobodno formirati kao smpatican zbun ili nize drvo.
Simsir sporo raste i moze se lako kontrolisati orezivanjem. Ne zapostavljajte orezivanje jer se zbun ne
obnavlja lako na starim granama. Uz obican simsir sa nesto izduzenim okruglastim listovima, mogu se
nabaviti razni kultivari poput Buxus sempervirens 'Planifolia' sa dosta dugackim liscem i sarenolisni
varijetet Buxus sempervirens 'Elegantisima' sa zuckastim ivicama na zelenom liscu.

Pelargonija, ili muskatla

Ova biljka, porijeklom sa Rta dobre nade, a preneta u Evropu u VIII veku, postala je jedna od
najpopularnijih cvijetnica.
Muskatla je prilicno snaznog stabla, naizmenicnih listova srcastog oblika sa nekoliko dubokih reznjeva,
pricvrscenih na dugu dlakavu drsku. Cvijetovi su krupni i raznobojni. Omiljene su muskatle sa vi secim
granama i glatkim listovima.
Da bi ste na proljeće imali muskatlu, potsecamo vas da se krajem oktobra pripremaju reznice-pelceri.
Biraju se mladje, najbolje sa 3-4 kolenca, od kojih jedno mora biti u zemlji. Sade se u sanducice na
rastojanje 8-10 cm i stavljaju na prozorsku dasku gde ima dovoljno svetlosti. Redovno se zalivaju i
povremeno prihranjuju. Tokom zime vrhove koji poteraju treba iseci sto nize, da bi bokor bio sto
razgranatiji. Na proljeće, kada prodje opasnost od
mrazeva, svaka muskatla sadi se u posebnu saksiju ili sanducic i rasporedjuje na terasu ili ispred ulaznih
vrata, kao na slici.

Lale pripadaju porodici ljiljana. Zbog brojnih oblika i varijeteta, kao i bogatstva boja, lala je od davnina
omiljena. Postoje sorte sa malim i velikim cvijetovima, jednostavnim i punim, zatim sa cvijetovima koji
lice na ljiljan ili papagaja i sl. Boje su od bele, zelenkasto-bele, zute, ruzicaste do tamnocrvene a ima i
crnih lala. Veoma su zanimljive i dvobojne lale. Lale su tipicno sezonsko cvijeće koje se u cvecarama
moze pronaci od marta. Ime tulipan ili lala porijeklo vodi od persijske reci - dolbend koja znaci turban.
Nega i cuvanje u vazi: Cvijetne stabljike odrezite ravnim rezom. Vazu samo do polovine napunite vodom.
Drzite na hladnijem mestu, prvenstveno nocu, to ce cvijetovima produziti zivotni vek. Poklanjanjem lale
iskazuje se ljubav. Gajenje: Lala je zeljasta visegodisnja biljka. Lukovice se sade sredinom septembra na
dubinu od 10cm. Saksije treba da budu duboke najmanje 15cm. Najlepse su u sirokim posudama u koje
moze da stane vise lukovica, i to jedna blizu druge. Stavite posudu u hladniju prostoriju, a za tridesetak
dana prebacite ih u mracnu gde je temperatura od 14-15*C. Na kraju ih prebacite na svetlo mesto gde je
temperatura izmedju 18 i 20*C. Zalivajte ih obilno i zasadite. Kada cvijetovi uvenu, lukovice stavite u
hladnu prostoriju.

MIRISNI DJURDJEVAK
Djurdjevak (Convallaria majalis) je perena koja slobodno raste po sumama i sumarcima, u podnozju
planina, ali i u visim podrucjima. U narodu je ova cvijetnica poznata kao djurdjevak, a u nekim krajevima
i po nazivu "biserni cvijet".

Naime, ima izuzetno lepe, bele mirisne cvijetice, visece i

rasporedjene u grozdovima. Svaki cvijetic sastoji se iz sest belih
latica, tako da podseca na zvoncic. Cvijeta u maju. Tamnozeleni
kopljasti listovi, obicno po dva-tri, obavijaju cvijetnu drsku cele
sezone, sve do jeseni. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivac tla i
moze se koristiti za sadnju na senivitim mestima i na umjereno
plodnim zemljistima. Pogodna je za ivicnjake, kamenjare, a uspeva i
ispod drveca, gde zbog jake senke cak ni trava ne raste.
Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom stablu-rizomu, kojim se razmnozava.
Optimalno vreme za ovaj posao je kraj leta i pocetak jeseni. Tada se gusto ukorjenjeni bokori vade
asovom i pazljivo dele podzemna stabla. Polazu se u zemlju na dubini 10-12 i razmak 15cm. Kao
visegodisnja biljka, neguje se jednostavno. U proljećem, do cvijetanja, redovnim zalivanjem odrzava se
stalna vlaga. Ona ce omoguciti formiranje mnogobrojnih cvijetova na dugim drskama. Zbog ljepote i
prijatnog mirisa, cvijet djurdjevka je nezamenljiv za pravljenje proljećnih buketa i drugih aranzmana.
Posebno ga treba koristiti za dekorisanje u svecanim prilikama, za vencane buketi ili uskrsnje trpeze sa
sarenim jajima. Kada prodje cvijetanje, uvenule cvijetove treba odseci i smanjiti zalivanje, da bi
podzemno stablo proslo kroz normalni period mirovanja. Zbog velike gustine bokora i krupnih listova
koji pokrivaju tlo, tokom leta nema nikakvih dodatnih radova. Posle cetiri-pet godina, sa cele povrsine
treva izvaditi biljke, zemljiste obraditi, dodati rastresiti humus i ponovo posaditi podeljene bokore.
Djurdjevak u cvijetu moze se dobiti i u zimskom periodu. U tu svrhu rizomi se sade u saksije ili
dekorativne keramicke posude, koje se do ivice ukopavaju u zemlju, na nekom pogodnom mestu u basti.
Krajem decembra posude se unose u prostoriju u kojoj je temperatura 12-14 stepeni i umjereno zalivaju.
Saksije je najbolje postaviti u prozor izmedju dva okna. Veoma je bitno da temperatura ne bude visoka,
jer tada moze izostati cvijetanje, koje treba da pocne krajem februara. Brzem razvoju biljke doprinosi
pokrivanje posude hartijom u obliku fiseka. Za ovako skromnu biljku koja se jednostavno uzgaja i neguje,
sigurno se u svakom vrtu moze naci bar malo slobodnog prostora.

GRACIOZNI IRISI

Ako zelite da vam posle prvih proljećnih suncanih dana ozive cvijetne gredice, sada posadite IRISE.
Odmah po otapanju snega, iz zemlje ce poceti da izbijaju uski svetlozeleni listovi, koji skrivaju pupoljke.
Oni ce se
pojaviti pred samo cvijetanje. Za dan ili dva svi ce se otvoriti i vrt obojiti plavoljubicastim i zutim
tonovima.

Ova cvijetna vrsta odlikuje se bogatstvom sorti, a samim tim i razlicitim

bojama i oblicima cvijetova. Postoje dve osnovne grupe:  irisi koji se
razvijaju iz LUKOVICE i
 irisi koji se razvijaju iz rizoma.

Prvi u vrtu procvijetaju LUKOVICASTI irisi niskog rasta, svega dvadesetak

centimetara. Njihovi krupni cvijetovi, svetlo plavi do tamnoljubicasti,
prosarani su pegama razlicitih boja i oblika. Ovi irisi zahtevaju PERIODIICNO
PODMLADJIVANJE
SVAKE GODINE. U kasno proljeće, kada listovi pozute, lukovice se vade iz
zemlje, ciste, dele i ostavljaju na suvo i toplo mesto. U jesen se mogu ponovo
zasaditi.
Posle lukovicastih cvijetaju oni koji se razvijaju iz RIZOMA. Medju njima prvi procvijetaju PATULJASTI,
visine do 20 cm, zatim standardni i na kraju visoki - do 80 cm.

PRVI PROLJEĆNI CVIJETOVI

LAVANDA KAO BORDURA
Ako prostor dozvoljava, uz ivicu baste moze se saditi lavanda (Lavandula officinalis), ciji je prijatan
slatkast miris siri celog leta.

Cak i maleni listovi ove biljke odaju miris. Lavanda

odlicno formira zivu ogradu slobodnog rasta ili se
orezuje. Moze se saditi i pojedinacno, kada se
siroko i bogato grana. Nema posebnih zahteva
prema zemljistu, jedino je treba saditi na suncana
mesta. Tradicionalna ljubicasta verzija biljke
naraste 3090 centimetra i ima srebrnastosivkast
list, dok bela lavanda dostize

45-60 centimetra i ima plavicastozelen list.

BOZUR

U drevnoj Kini bozur je bio omiljeni cvijet vladara, a njegovu ljepotu opevale su i mnoge poete. Kada su u
XIX veku kulturne forme zeljastih i drvenastih bozura dospele u Evropu, a odmah posle toga i u Ameriku,
izazvale su veliko interesovanje ljubitelja cveca, koji su uspesno nastavili rad na selekciji.

Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali popularnost, verovatno zbog toga sto su zahvalno cvijeće koje ne
zahteva posebnu negu i mesto boravka. To je snazno i dugovecno rastinje.
Odlicno podnosi suncana mesta na duboko prekopanom glinovitom
zemljistu, bogatom humusom. Posle cvijetanja biljku je potrebno nadjubriti
organskim djubrivom, koje ne sadrzi
veliku kolicinu azota, najbolje kompostom ili dobro zgorelim stajnjakom.
Suprotno njima, drvenasti bozur treba djubriti samo mineralnim djubrivom.
Ako posle cvijetanja nastupi period suse, to mu nece smetati, naprotiv, doprinece bogatijem cvijetanju
naredne godine.

Za tek posadjeni bozur treba imati strpljenja. Dok se ne razgrana i ne pocne lijepo da cvijeta, prodju i dve
godine. Ovo se odnosi na sve sorte. Na presadjivanje bozur reaguje tako sto prestaje da cvijeta nekoliko
godina. Zbog toga na samom pocetku za ovu biljku treba odabrati odgovarajuce mesto.
Bozur belog cvijeta dobro se "slaze" s drugim trajnicama u vrtu.

Njegov klasicni "partner" obicno je delfinijum. S bozurom se dobro "slazu" i bele hrizanteme, bradate
perunike, grmolike reze i nisko drvece i siblje. Obican crveni bozur takodje je rado vidjen u vrtu, posebno
u seoskom dvoristu. Moze se kombinovati s drugim trajnicama u cvijetnoj leji.

Razlicite sorte drvenastoh bozura, po misljenju nekih ljubitelja

cveca, mogu po ljepoti konkurisati ruzama. U vrtu se mogu
kombinovati s cvijetajucim trajnicama. Rastuci do dva i po metra u visinu, s krupnim cvijetovima i
privlacnim listovima, u potpunosti preuzima ulogu solitera.
DRVENASTA VRSTA
Drvenasti bozur (Paeonia suffruticosa) u Evropu je doneo engleski ser Dzozef Benksom, pre dvesto
godina. Tek u novije vreme, ova zahvalna i izdrzljiva biljka iz istocne Azije postala je popularna u nasim
vrtovima. Strucnjaci savetuju da se sadi u polusenku, na neutralno, humusom bogato zemljiste. Moze da
raste u blizini drveca i drugog siblja, jer dobro podnosi "susede". Zemljiste treba da je umjereno vlazno,
jer duze zadrzavanje vode ne podnosi. U tom slucaju treba se pobrinuti za dobru drenazu. Da bi redovno
cvijetao, mora se dva puta godisnje djubriti. Na pocetku sezone u martu-aprilu i posle cvijetanja. Mlade
grmove treba blago orezati da bi dobili lepu i pravilnu formu. Snaznim orezivanjem zrtvuje se cvijetanje,
ali samo za narednu sezonu.