Zadatak 1.

Zadano je pojačalo u spoju zajedničkog emitera prema slici 1.1.

UCC

RC
RB

Slika 1.1. Pojačalo u spoju zajedničkog emitera

Vrijednosti otpora su: RC=1,5kΩ, RB=470kΩ, a izvor napona napajanja je: UCC=15V.
Parametri tranzistora su:β=100 i ICB0=0,1 nA.
Izračunati:
a)statičku radnu točku pojačala,
b)maksimalni hod kolektorske struje i napona na kolektoru.

Rješenje

RC=1,5kΩ
RB=470kΩ
UCC=15V
β=100
ICB0=0,1 nA
-------------
a)IBQ=? UBEQ=? UCEQ=? ICQ=?
b)Icm=? Ucm=?

Ako se u statičkoj radnoj točci označe struje i naponi ulaznog (IBQ i UBEQ) i izlaznog
(UCEQ i ICQ) kruga pojačala sa slike 1.1 dobije se slika 1.2 :
UCC

IBQ
ICQ
RC
RB
+
UCEQ
+
UBEQ
- -

Slika 1.2.

Primjenom II Kirchoffovog zakona (za napone) za ulazni krug se može napisati

U CC = I BQ RB + U BEQ
Nepoznate veličine su IBQ i UBEQ pa bi za njihov izračun trebala još jedna jednadžba.
To bi trebala biti jednadžba koja opisuje ponašanje struje u ovisnosti o naponu na pn
spoju baza emiter. Budući da je to nelinearna jednadžba, sustav od dvije jednadžbe s
dvije nepoznanice bi bilo komplicirano za riješiti.
Postupak se može pojednostaviti ako se uzme u obzir činjenica da u pojačalu sa slike
ulazni krug baza-emiter mora biti propusno polariziran, a krug baza-kolektor
nepropusno da bi tranzistor radio u normalnom aktivnom području. Napon propusne
polarizacije za silicijev pn-spoj iznosi oko 0.7V. Dakle, sa dovoljnom točnošću se
može uzeti da je napon na propusno polariziranom spoju baza-emiter UBEQ=0,7V
U tom slučaju je iz gornjeg izraza jednostavno izračunati struju baze tranzistora IBQ:
U CC − U BEQ 15 − 0, 7
I BQ = = = 0, 0304mA = 30, 4 A
RB 470

Do ovog rješenja se može doći i grafički.

U koordinatni sustav kojem je na apscisnoj osi napon UBE,
a na ordinatnoj osi struja IB ucrtaju se dva pravca:
prvi pravac aproksimativno opisuje struju baze kao funkciju napona na pn spoju baza-
emiter IB=f(UBE)
U BE = 0.7V i
drugi pravac koji opisuje ulazni krug pojačala (drugi Kirchoffov zakon):
U CC = I B RB + U BE .
Prvi pravac se jednostavno ucrta (okomica na vrijednost UBE=0,7V).
Za drugi se odrede 2 točke:
ako je IB=0, UBE=UCC
ako je UBE=0, IB=UCC/RB
Te dvije točke se označe u UBE-IB ravnini i kroz njih se povuče pravac.
Sjecište ta dva pravca daje koordinate rješenja, odnosno ulaznu struju i napon u
statičkoj radnoj točki pojačala.

IB

UCC/RB
IBQ

UBEQ=0,7V UCC UBE

Slika 1.3

Za izlazni krug se također mogu napisati dvije jednadžbe. Jedna je određena

Kirchoffovim zakonom za napone
U CEQ = U CC − I CQ  RC
a druga ponašanjem tanzistora:
I CQ =   I BQ + (1 +  )  I CB 0
Rješavanjem tih dviju jednadžbi dobije se statička radna točka tranzistora u izlaznom
krugu:

ICQ = 100  0,0304 + (1 + 100)  0,110−6 = 3,04mA + 10,110−6 mA = 3,04mA

Može se primijetiti da je u izrazu za ICQ član (1 +  ) I CB 0

puno manji od člana  I B .
Općenito za većinu silicijevih tranzistora vrijedi:
  I B  I CE 0 = (1 +  )  I CB 0
pa se u rješavanju statičke radne točke može uvesti i druga pretpostavka:
I CE 0 = (1 +  )  I CB 0 = 0
tako da se (osim ako se posebno ne naglasi) uz zanemarivu grešku može računati:
I CQ =  I BQ

Napon između kolektora i emitera u radnoj točci:

U CEQ = U CC − I CQ RC
U CEQ = U CC − I CQ RC = 15 − 3, 04 1,5 = 10, 44V
I izlazni krug se može riješiti grafički.
U polje izlaznih karakteristika tranzistora [IC,UCE] treba ucrtati:
karakteristike tranzistora
IC=f(UCE )
i jednadžbu statičkog radnog pravca
U CE = U CC − I C  RC
Jednadžba statičkog radnog pravca se crta tako da se odrede dvije točke:
ako je IC=0, UCE=UCC
ako je UCE=0, IC=UCC/RC.
Spajanjem tih dviju točaka dobije se statički radni pravac.
Sjecište statičkog radnog pravca i izlazne karakteristike tranzistora IC=f(UCE ) za
IB=IBQ daje koordinate UCEQ i ICQ koje odgovaraju vrijednostima napona i struje u
statičkoj radnoj točci izlaznog kruga tranzistora.
 IC,mA

UCC/RC

Q
ICQ IBQ

0 UCC UCE, V
UCEQ

Slika 1.4.

Maksimalni hod napona između kolektora i emitera:

Ako se u radnoj točci dovede na bazu tranzistora signal sinusnog oblika, na izlazu se
dobije struja u fazi s baznom strujom:
iC = I CQ + ic
iC = I CQ + I cm sin t
a napon u protufazi:
uCE = U CEQ + uce
uCE = U CEQ − U cm sin t

IC [mA] IC [mA]

UCC /RC UCC /RC

Q1 Q1
IBQ1 IBQ1
Q Q
ICQ IBQ ICQ IBQ
Q2 Q2
IBQ2 IBQ2

0 0 UCEQ2 UCC UCE [V]

UCEQ UCC UCE [V]
UCEQ -Umax UCEQ +Umax
UCEQ -Umax UCEQ +Umax
t
t

Slika 1.5.

Za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznog signala (slika 1.5.) napon između kolektora
i emitera može kod maksimalne struje kolektora pasti na minimalnu vrijednost UCEzas
koja je za silicijeve tranzistore oko 0,3V. Ako je u radnoj točci UCEQ=10,44V,
maksimalna amplituda UCEmax1=UCEQ-0,3=10,44-0,3=10,14V
Za vrijeme negativne poluperiode ulaznog signala napon između kolektora i emitera
može kod minimalne sturuje kolektora porasti na maksimalnu vrijednost UCC pa je
maksimalna amplituda UCEmax2=UCC-UCEQ=15-10,44=4,56V.
Da ne dođe do izobličenja signala ni u jednoj periodi za maksimalni hod signala treba
odabrati manju vrijednost, inače bi došlo do rezanja signala jedne poluperiode. Znači:
Ucm=UCEmax2=4,56V
Maksimalni hod struje na izlazu:
Maksimalna amplituda kolektorske struje Icm:
I cm = I CQ = 3.04mA

Uz veću amplitudu kolektorske struje Icm tranzistor bi u negativnoj poluperiodi

signala ulazio u zapiranje što bi dovelo do nelinearnih izobličenja.

Zadatak 2.

Ako se pojačalu na slici 1.1 tranzistor zamijeni s novim kojemu je faktor strujnog
pojačanja u spoju zajedničkog emitera β=200, a svi ostali parametri ostanu isti, kako
ta promjena utječe na položaj statičke radne točke?

Rješenje

RC=1,5kΩ
RB=470kΩ
UCC=15V
β=200
ICB0=0,1 nA
-------------
IBQ=? UBEQ=? UCEQ=? ICQ=?
Icm=? Ucm=?
∆ICQ%=?
∆UCQ%=?

Zamjenom tranzistora, s drugim β, statička radna točka pojačala bi bila:

U CC − U BEQ 15 − 0, 7
I BQ = = = 0.0304mA = 30, 4 A
RB 470
I CQ =  I BQ + (1 +  ) I CB 0
ICQ = 200  0,0304 + (1 + 200)  0,110−6 = 6,08mA + 20,110−6 mA = 6,08mA
U CEQ = U CC − I CQ RC = 15 − 6, 08 1,5 = 5,87V
Može se primijetiti da su vrijednosti struje IBQ i napona UBEQ u ulaznom krugu ostale
nepromijenjene, a vrijednosti izlazne struje ICQ i napona UCEQ su promijenjene.

Maksimalni hod napona na izlazu:

UCEmax1=UCEQ-0,3=5,87-0,3=5,57V
UCEmax2=UCC-UCEQ=15-5,87=9,13V.
Ucm=UCEmax1=5,57V
Maksimalna amplituda kolektorske struje Icm:
I cm = I CQ = 6, 08mA
Relativna promjena kolektorske struje je:

I CQ 2 − I CQ1 6, 08 − 3, 04
I CQ % = 100 = 100 = 100%
I CQ1 3, 04
Relativna promjena napona kolektor-emiter je:
U CEQ 2 − U CEQ1 5,87 − 10, 43
U CEQ % = 100 = 100 = −43, 7%
U CEQ1 10, 43

Vidljivo da je 100%-tno povećanje faktora strujnog pojačanja β uzrokovalo porast

struje kolektora za 100% i smanjenje napona kolektor-emiter za 43,7%. Kod većih
promjena faktora β radna točka može iz normalnog aktivnog područja doći u područje
zapiranja ili zasićenja.
Zadatak 3.

Izračunati statičku radnu toku pojačala zadanog slikom.

Vrijednosti otpora su: R1=68kΩ, R2=12kΩ, RC=3,3kΩ, RE=0,5kΩ, a iznos napona
napajanja je UCC=15V UBE=0,7V.Parametar tranzistora β=200.

UCC

R1 RC

R2 RE

Slika 3.1.

Rješenje

R1=68kΩ
R2=12kΩ
RC=3,3kΩ
RE=0,5kΩ
UCC=15V
UBE=0,7V
β=200
---------
IBQ=? UBEQ=? UCEQ=? ICQ=?

Ulazni krug se može pojednostaviti tako da se otpornici R1 i R2 zamjene s jednim

otpornikom RB i Theveninovim naponom UBB gledano od točaka 1 1'.
UCC

R1 RC ICQ

+
1
UCEQ
+ -
UBEQ
-
R2 RE
1'

Slika 3.2.
 UCC

R1

1
RB
1

+
UBB
R2
1'
1'

Slika 3.3.

Slika 3.4.

Napon Thevenina je:

R2 12
U BB = U CC = 15 = 2, 25V
R1 + R2 68 + 12
Otpor Thevenina:
R R 56  10
RB = R1 R2 = 1 2 = = 8,48k
R1 + R2 56 + 10
RR 68 12
RB = R1 R2 = 1 2 = = 10, 2k 
R1 + R2 68 + 12

Kirchoffov zakon za konturu ulaznog kruga (kontura I):

− U BB + I BQ RB + U B EQ + I E RE = 0
I CQ =  I BQ
I EQ = (1 +  ) I BQ
− U BB + I BQ RB + U B EQ + (1 +  ) I BQ RE = 0
U BB − U BEQ 2, 25 − 0, 7
I BQ = = = 0, 014mA = 14 A
RB + (1 +  ) RE 10, 2 + (1 + 200)  0,5

I CQ =  I BQ = 200  0, 014 = 2,8mA

Kirchoffov zakon za konturu izlaznog kruga (kontura II):
−U CC + I CQ RC + U CEQ + I EQ RE = 0
I EQ = I BQ + I CQ = I BQ +  I BQ = (1 +  ) I BQ
U CEQ = U CC − I CQ RC − I EQ RE
U CEQ = U CC − I BQ (  RC + (1 +  ) RE ) = (15 − 0, 014(200  3,3 + (1 + 200)  0,5) = 4.35V

Statička radna točka:

IBQ=14,0µA
UBEQ=0,7V
ICQ=2,8mA
UCEQ=4,35V
Zadatak 4.

Odrediti otpore R1 i R2 tako da se postigne maksimalni hod kolektorske struje.

Vrijednosti otpora su: RC=2,2kΩ, RE=0,5kΩ, a iznos napona napajanja je UCC=12V.
Parametar tranzistora β=100.

UCC

R1 RC

R2 RE

Slika 4.1.

Rješenje

RC=2,2kΩ
RE=0,5kΩ
UCC=12V
UBEQ=0,7V
β=100
---------
R1=?
R2=?

Kao u prethodnom zadatku, primjenom Kirchoffova zakona za napone za izlazni krug

sklopa se može napisati jednadžba:
−U CC + I CQ RC + U CEQ + I EQ RE = 0
U CEQ = U CC − I CQ RC − I EQ RE

Kako je β>>1, to je i emiterska struja približno jednaka kolektorskoj struji:

 1
I EQ = I CQ + I BQ = I CQ  (1 + )  I CQ

Pa se jednadžba za statičku radnu točku izlaznog kruga može napisati:
U CEQ = U CC − I CQ ( RC + RE )
Jednadžba statičkog radnog pravca:
1 U CC
IC = − U CE +
RC + RE RC + RE

Za maksimalni hod kolektorske struje radna točka mora biti smještena na sredinu
dinamičkog radnog pravca. Dinamički radni pravac se može napisati (slika 4.2.):

uce = −ic ( RC + RE )
Odnosno:
1
ic = − uce
RC + RE
Ukupne trenutne vrijednosti struje i napona se mogu napisati kao suma istosmjerne i
izmjenične vrijednosti.
iC = I C + ic
uCE = U CE + uce
U radnoj točci Q se može napisati:
iC = ICQ + ic
uCE = U CEQ + uce
Ako se izmjenične veličine prikažu kao totalna (ukupna)-istosmjerna u radnoj točci:
uce = uCE − U CEQ
ic = iC − I CQ
i uvrste u jednadžbu dinamičkog radnog pravca, može se napisati jednadžba
dinamičkog radnog pravca u ravnini totalnih vrijednosti iC-uCE, a ne u ravnini
izmjeničnih vrijednosti ic-uce:
uCE − U CEQ = −(iC − I CQ )  ( RC + RE )
uCE − U CEQ = −(iC − I CQ )  ( RC + RE )
uCE − U CEQ = −iC ( RC + RE ) + I CQ ( RC + RE )
iC ( RC + RE ) = −uCE + U CEQ + I CQ ( RC + RE )
−uCE + U CEQ + I CQ ( RC + RE )
iC =
RC + RE
1 U CEQ + I CQ ( RC + RE )
iC = − uCE +
RC + RE RC + RE
Kada signal nije prisutan (uce=0, ic=0) dinamički radni pravac prolazi kroz statičku
radnu točku (UCEQ,ICQ). Budući da mu je koeficijent smjera jednak koeficijentu
smjera statičkog radnog pravca, statički i dinamički radni pravac se za ovaj sklop
preklapaju.
Ako se zanemari napon zasićenja (UCEzas=0,3V za silicijeve tranzistore), može se
uzeti da je promjena signala na izlazu moguća od napona 0V do vrijednosti
istosmjernog napona napajanja UCC (slika 4.3). Ako je totalna vrijednost napona suma
napona kolektor-emiter u statičkoj radnoj točci i signala sinusnog oblika:
uCE = U CEQ + uce = U CEQ + U max sin t

+UCC iC

RC ICQ iB iP=-iC

RB IBQ uce=up

+ RC
UBEQ R1 R2
UBB -
RE RE

Slika 4.2.

IC [mA] IC [mA]

UCC /(RC+RE) UCC /(RC+RE)

Q1 Q1
Q
Q ICQ
ICQ
Q2
Q2

0 UCEQ2 UCC UCE [V]

0 UCEQ UCC UCE [V] UCEQ -Umax UCEQ +Umax
UCEQ -Umax UCEQ +Umax
t
t

Slika 4.3.

Iz slike 4.3 se može zaključiti da će se najveći hod signala postići ako je:

U CC 12
U CEQ = = = 6V
2 2
U CC − U CEQ 12 − 6
I CQ = = = 2, 22mA
RC + RE 2, 2 + 0,5
Za postizanje ove radne točke služe otpori u ulaznom krugu R1 i R2 čije vrijednosti
treba izračunati.

Ulazni krug se može kao u prethodnom zadatku (slika 3.3.), gledano s točaka 1 1'
nadomjestiti po Theveninovom teoremu:

Napon Thevenena je:

R2
U BB =  U CC
R1 + R2
Otpor Thevenena:
 R1  R2
RB = R1 R2 =
R1 + R2

Ove jednadžbe se mogu napisati kao:

U BB ( R1 + R2 ) = R2U CC
RB ( R1 + R2 ) = R1 R2

Kombinacijom ovih izraza, ako se iz prve jednadžbe:

R1 + R2 U CC
=
R2 U BB
uvrsti u drugu:

U CC
RB = R1
U BB

otpori za podešavanje statičke radne točke tranzistora R1 i R2 se mogu prikazati

slijedećim izrazima:
U
R1 = RB  CC
U BB

RB
R2 =
U
1 − BB
U CC

Vrijednosti R1 i R2 se ne mogu izračunati bez poznavanja dviju nepoznanica UBB i RB.

Zbog toga se prelazi na pisanje dodatnih jednadžbi, koje će se dobiti iz ulaznog kruga
sklopa. Na slici je prikazan ulazni dio sklopa u kojem su otpori R1 i R2 zamijenjeni
Theveninovim naponom i otporom. Na taj se način dobiva jedna naponska petlja u
ulaznom krugu koju je jednostavno riješiti.

Za izračun R1 i R2 treba poznavati UBB i RB. Iz ulaznog kruga sklopa na slici 4.2 uz
I EQ = (1 +  ) I BQ
primjenom Kirchoffovog zakona za napone slijedi:
I EQ
U BB = I BQ  RB + U BEQ + I EQ  RE =  RB + U BEQ + I EQ  RE
1+ 

RB
U BB − U BEQ = I EQ ( + RE )
1+ 

Kako je I EQ = (1 +  ) I BQ i 1   ( 100)
može se napisati:
 U BB − U BEQ
I CQ  I EQ =
R
RE + B
1+ 
Za stabilan rad pojačala bitno je da se položaj statičke radne točke tijekom rada
pojačala ne mijenja.
Ako se analizira ovaj izraz može se uočiti da parametar koji se najviše mijenja (i
promjenom temperature i zamjenom tranzistora) je faktor strujnog pojačanja u spoju
zajedničkog emitera β. Da bi se istosmjerna kolektorska struja u radnoj točci što
manje mijenjala, u gornjem izrazu treba zadovoljiti uvjet:
RB<<(1+ β)RE
U tom slučaju izraz za struju kolektora ICQ postaje neovisan o β:
U BB − U BEQ U BB − U BEQ
I CQ = 
RB RE
RE +
1+ 
Za stabilizaciju položaja statičke radne točke trebalo bi odabrati otpornik RB što
manje vrijednosti. Ako se pogleda slika 4.2 za izmjenični signal koje pojačalo treba
pojačati RB je paralelni spoj otpornika R1 i R2. Što je taj otpornik manji, to će se više
struje signala gubiti kroz njega, odnosno manje struje će teći u tranzistor pa će se
manji dio signala pojačati. To znači da RB za signal treba biti što veći. Kako su ovdje
oprečni zahtjevi za statiku i dinamiku, za RB se uzima kompromisno rješenje, da ne
bude prevelik ni premali:

1
RB =  (1 +  )  R E
10
Kolektorska struja se uz gornji uvjet računa prema izrazu:
U BB − U BEQ U BB − U BEQ U BB − U BEQ
I CQ = = =
RB RE + 0,1  RE 1,1  RE
RE +
1+ 

Koristeći kompromisni izraz za izračunavanje Theveninova otpora RB:

RB = 0,1 (1 +  ) RE = 0,1 (1 + 100)  0,5 = 5,05k 
može se temeljem jednadžbe ulaznog kruga izračunati Theveninov napon:

I CQ2, 222
I BQ = = = 0, 0222mA
 100
U BB = U BEQ + I BQ RB + (1 +  ) I BQ RE = 0, 7 + 0, 0222  5, 05 + (1 + 100)  0,5 = 1,934V
Na kraju se izračunaju otpori za podešavanje statičke radne točke:

U CC 12
R1 = RB = 5, 05  = 31,33k 
U BB 1,934
 RB 5, 05
R2 = = = 6, 02k 
U BB 1,934
1− 1−
U CC 12

Bipolarni tranzistor - dinamika

Zadatak 1.

Tranzistorsko pojačalo prikazano na slici radi u spoju zajedničkog emitera. Treba izračunati strujno
pojačanje AI i strujno pojačanje obzirom na izvor signala AIg, naponsko pojačanje AV i naponsko
pojačanje obzirom na izvor signala AVg,, izlazni otpor Riz i izlazni otpor R'iz koji ‘vidi’ RP te ulazni
otpor Rul i ulazni otpor R'ul sklopa koji ‘vidi’ izvor signala. Zadano je:
Rg=1kΩ,R1=80kΩ,R2=20kΩ,RC=4kΩ,RE=1kΩ,RP=4kΩ,hie=1kΩ,hfe=100,hoe=25∙10-6 S,hre=2∙10-4.
UCC

RC ICQ CC
R1
CB
Rg

Ug
RP
CE
RE
R2

R ul Rul Riz
Slika 1.1.

Rješenje

Rg=1kΩ
R1=80kΩ
R2=20kΩ
RC=4kΩ
RE=1kΩ
RP=4kΩ
hie=1kΩ
hfe=100
hoe=25∙10-6 S
hre=2∙10-4
-------------
AI=? AIg=? AV=? AVg=? Riz=? R'iz, =? Rul=? R'ul=?

Nadomjesni sklop pojačala u dinamičkim uvjetima malih signala u području srednjih frekvencija
prikazan je na prema slici 1.2. Dobije se tako da se na slici 1.1. svi kondenzatori i istosmjerni naponski
izvor UCC kratko spoje.
 iC
C

Rg iB +
B
uce=up
Ug + RC RP
uul =ube -
RB E

Riz R iz
R ul Rul
Slika 1.2

Nadomjesni sklop tranzistora u dinamičkim uvjetima malih signala u području srednjih frekvencija jest
hibridni model linearnoga aktivnog četveropola prema slici 1.3.

B hie C iC

+
hoe
hreuCE
ube uce
hfeiB

Slika 1.3
Ako se transistor na slici 1.2 zamijeni nadomjesnim sklopom tranzistora sa slike 1.3. dobije se dobije se
nadomjesni sklop pojačala u dinamičkim uvjetima pogodan za daljnju analizu na slici 1.4.

Rg Ib IC
B hie C
+ +
I0
RB Ube +

Ug hreUce 1/hoe RC RP Uce=Up

hfeIb
-
-

E
R ul Rul Riz R iz

Slika 1.4

Emiter je zajednička elektroda ulaznoga i izlaznog kruga sklopa. Između kolektora i emitera je
opterećenje R´P = RC || RP . Otpor R1 je preko izvora napajanja spojen paralelno otporu R2 , što je na
slici prikazano otporom RB .
 Rg Ib IC
B hie C
+ +
I0
RB Ube +

Ug hreUce 1/hoe RP Uce=Up

hfeIb
-
-

E
R ul Rul Riz

Slika 1.5.

Strujno pojačanje AI definirano je omjerom izlazne struje (-IC) i ulazne struje (IB). Struja IC u
prikazanom se modelu grana u dvije struje: hfeIb i I0 , pri čemu je I0 = IC R´phoe .

R´p = RC || RP = ( 4 || 4 )  10 = 2 kΩ
3

I c = h fe I b + hoeU ce
U ce = U p = − I c R' p
I c = h fe I b + hoe (− I c R' p )
I c (1 + hoe R ' p ) = h fe I b

Ic h fe
=
I b 1+ hoe R ' p

Ip Ic h fe
AI = =− =−
Ib Ib 1 + hoe R ' p

100
AI = − = −95,24
1 + 25  10 −6  2  10 3

Ulazni otpor je određen omjerom ulaznoga napona i ulazne struje:

− U be + I b hie + hreU ce = 0
U be = I b hie + hreU ce
U be = I b hie + hre (− I c R' p )

Ib
U be = I b hie + hre (− I c R' p )
Ib
U be = I b (hie + hre AI R' p )
U be
= hie + hre AI R' p
Ib
U be
Rul = = hie + hre AI R' p
Ib

Rul = hie + AI hre R´P = 10 3 + 2  10 3  2  10 −4 (−95,24) = 961,9

Otpor RB je paralelna kombinacija R1 I R2:

R1  R2 80  20
RB = =  10 3 = 16 kΩ
R1 + R2 80 + 20

Otpor R´ul paralelna je kombinacija otpora Rul i RB:

Rul RB 961,9 16000

R 'ul = = = 907
Rul + RB 961,9 + 16000

Naponsko pojačanje definirano je omjerom izlaznoga i ulaznoga napona:

U iz
AV = , odnosno
U ul

UP I c R´ p R´ p
AV = =− = AI ,
U be I b Rul Rul

− 95,24  2  10 3
AV = = −198
961,9

Strujno i naponsko pojačanje imaju negativan predznak, a to fizikalno znači da pojačalo obrće fazu.
Drugim riječima, porast struje kolektora prati pad napona na njemu.
Naponsko pojačanje AVg omjer je izlaznog napona U iz i napona izvora signala U g .
Izvor signala U g »vidi« ulazni otpor sklopa R´ul , slika:

Iul

+
Rg
Uul
R ul

Ug -

Iz jednadžbe naponske ravnoteže prema slici dobiva se:

U g = I ul ( RG + R'ul )

Ug
I ul =
RG + R'ul

Ug
U ul = I ul R'ul = R'ul
RG + R'ul
U ul R'ul
=
Ug RG + R'ul

U iz U iz U ul R'ul
AVg = = = Av
U g U ul U g RG + R'ul

R´ul 907
AVg = AV = −198  = −94,17
RG + R´ul 1000 + 907
Očito je da AVg teži AV kad RG teži nuli (idealan naponski izvor).

Strujno pojačanje obzirom na izvor signala:

I iz I ul I
AIg =  = AI ul
I g I ul Ig
Prema slici struja I g iznosi:
 Iul

ig
RG R ul

RG  R'ul
U ul = I g 
RG + R'ul

U ul
I ul =
R'ul

I ul RG
=
Ig RG + R'ul

I iz I iz I ul RG
AIg = = = AI 
I g I ul I g RG + R´ul
AIS teži AI kad RG teži beskonačnoj vrijednosti (idealan strujni izvor).

Dakle, AIg iznosi:

1  10 3
AIg = −95,24  = −50 .
1  10 3 + 907

Nadomjesni sklop za izračun izlaznog otpora kojeg ‘vidi’ potrošač dobije se tako da se na ulazu
naponski izvor signal kratko spoji, a strujni otspoji, a njegov unutarnji otpor ostaje. U izlaznom krugu
umjesto trošila R’P se stavi naponski izvor Uce koji potjera struju u sklop.
Izlazni otpor Riz u takvom sklopu definiran je omjerom napona Uce i struje Ic.
 Rg Ib IC
B hie C
+
I0
RB +
1/hoe Uce
hreUce
hfeIb
-

1  16
RG ' = RG RB = = 0.941k = 941
1 + 16

U ce
Riz =
Ic

Polazeći od jednadžbi izlaznoga I ulaznog kruga sklopa može se izračunati Riz

I c = h fe I b + hoeU ce

I b ( RG '+hie ) + hreU ce = 0
------------------------------
hreU ce
Ib = −
RG '+ hie
h U
I c = h fe (− re ce ) + hoeU ce
RG '+ hie

Ic h fe hre
= hoe −
U ce RG '+ hie

U ce 1
Riz = =
Ic h fe hre
hoe −
RG '+ hie

1 1
Riz = −4
= −3
= 66,67  10 3 = 66,67k
100  2  10 (0,025 − 0.010)  10
25  10 −6 −
941 + 1000
Izlazni otpor Riz tranzistora u spoju zajedničkog emitera relativno je velik.
Potrošač RP ‘vidi’ otpor koji paralelni spoj Riz i RC. Budući da je Riz >> RC slijedi:
R´iz = Riz ║ RC  RC .

Riz  Rc 66,67  4
R'iz = = = 3.77k
Riz + Rc 66,67 + 4

Unipolarni tranzistori

Zadatak 2.

Za sklop na slici treba izračunati struju ID te napone UGS i UDS. Zadano je:
UDD=20V
IDSS=4mA
UGS0=-2V
RS=0,5kΩ
RD=2kΩ
R1=1900kΩ
R2=100kΩ

Slika 2.1.

Rješenje:

Ulazni krug nadomješta se po Theveninu, slika 2.2.:

UDD
UDD

RD
R1 RD

G RG
1 + 1 G
UGS - +
+ UGS -
RS UGG
R2 RS
1'
1'

Slika 2.2.

Theveninov napon:
R2 0,1
U GG =  U DD =  20 = 1V
R1 + R2 1,9 + 0,1
Theveninov otpor:
RR 1900 100
RG = 1 2 = = 95k 
R1 + R2 1900 + 100

Za izračun napona UGS kreće se od jednadžbe ulaznog kruga:

U GG = U GS + I D RS
i jednadžbe za struju JFET-a u području zasićenja (JFET radi kao pojačalo):
2
 U 
I D = I DSS  1 − GS 
 U GS 0 

Iz ove dvije jednadžbe s dvije nepoznanice UGS i ID, eliminira se ID i traži rješenje za
UGS:
2
U GG − U GS  U 
= I DSS  1 − GS 
RS  U GS 0 

2
U GG U GS U U 
− = I DSS − 2  I DSS  GS + I DSS   GS 
RS RS U GS 0  U GS 0 
2
U  U  U  U
I DSS   GS  − GS  2 I DSS − GS 0  + I DSS − GG = 0
 U GS 0  U GS 0  RS  RS

Uvođenjem supstitucije:

U GS
x=
U GS 0
gornja jednadžba se može napisati kao kvadratna s nepoznanicom x:

 U  U
I DSS  x 2 − x 2 I DSS − GS 0  + I DSS − GG = 0
 RS  RS

 −2 1
4  x 2 − x 2  4 − +4− =0
 0,5  0,5
4  x 2 − 12  x + 2 = 0
Rešenje kvadratne jednadžbe po x daje:
x1=0.177
x2=2,82

U GS
Zamjenom x = dobije se za UGS1 I UGS2:
U GS 0
U GS = x  U GS 0
U GS1 = x1  U GS 0 = 0,177  (−2) = −0,35V

U GS 2 = x2  U GS 0 = 2,82  (−2) = −5,64V

Kako mora biti (slika 2.1.)

U GS 0  U GS
znači da je za drugo rješenje struja ID=0. Da bi struja ID bila veća od nule slijedi da je
UGS=-0,35V.

Sada se može izračunati struja ID iz jednadžbe:

U GG = U GS + I D RS
U GG − U GS 1 − (−0,35)
ID = = = 2,7mA
RS 0,5  10 3
Izlazni napon tranzistora UDS računa se iz izlaznog kruga:
U DS = U DD − I D ( RD + RS ) = 20 − 2,7  10 −3 (2 + 0,5)  10 3 = 13,25V

Zadatak.3.

Potrebno je izračunati naponsko pojačanje, ulazni i izlazni otpor pojačala na slici 3.1. ako je:
a)otpor RS premošten kondenzatorom velikog kapaciteta;
b) otpor RS nepremošten.
Zadano je:
R1=390kΩ
R2=100kΩ
RD=1kΩ
RS=1kΩ
RP=2kΩ
gm=3,5mA/V
gd=1/rd=20∙10-6S
 UDD

RD CS2
R1
Rg CS1

CS
RS RP
Ug R2

RUL RIZ

Slika 3.1.

Rješenje

R1=390kΩ
R2=100kΩ
RD=1kΩ
RS=1kΩ
RP=2kΩ
gm=3,5mA/V
gd=1/rd=20∙10-6S
-------------
Av=?, Rul=? Riz=?

a)nadomjesni sklop pojačala u dinamičkim uvjetima malih signala i srednjih frekvencija,kada je otpor
RS premošten, prikazan je na slici 3.2.

id
D
Rg +
G
uds =up
Ug + RD RP
uul =ugs S -
R1 R2

Riz R iz
R ul Rul
Slika 3.2

Ako se transistor zamijeni s nadomjesnim sklopom za mali izmjenični signal, slika 3.3.:
Slika 3.3

uz
R 'P = RD RP
Sklop sa slike 3.2. prelazi u sklop na slici 3.4

Slika 3.4

Sada se mogu napisati jednadžbe. U ulaznom krugu:

U ul = U gs
Jednadžba za čvor D u izlaznom krugu:
1 1
− g mU gs = U iz ( + )
rd R 'P
odnosno:
1 1 
− g mU ul = U iz  +
r 
 d R´ p 

U iz gm gm gm − g m R´ p
AV = =− =− =− =
U ul 1 1 1 g d R´ p +1 1 + g d R´ p
+ gd +
rd R´ p R´ p R´ p

R´ p = Rd ║ R p = (1 ║ 2)  10 3 = 0,667 kΩ

0,667
AV = −3,5  = −2,3
1 + 20  10 −6  0,667  10 3
 Ulazni otpor prema slici 2. jednak je paralelnoj kombinaciji otpora R1 i R2 :

R´ul = R1 ║ R2 = (390 ║ 100)  10 3 = 79,6 kΩ

Za izračun izlaznog otpora potrebno je u ulaznom krugu naponski izvor kratko spojiti (strujni
odspojiti), a njegov unutrašnji otpor ostaviti. Na izlazu potrošač treba odspojiti I umjesto njega
priključiti naponski izvor U koji potjera struju Id u sklop, slika 3.6.

Slika 3.6

Može se vidjeti da je Ugs=0, pa je i gmUgs=0. Zato se prema slici 3.6. za izlazni otpor dobiva
vrijednost:

Riz = rd
U
R 'iz = = RD rd
Id

b)Nadomjesni sklop pojačala kada otpor Rs nije premošten prikazan je na slici 3.7.
Sklop na slici 4. određen je jednadžbama:
 D
RG Id
G
gmUgs
rd +
+
+
+ Ugs
-
S R P Uiz
Ug R1 II R2 Uul
RS
- -
Id

Slika.3.7.

U ul = U gs + I d RS (1)

U iz
Id = − (2)
R´ p

− U iz + ( I d − g mU gs )rd + I d RS = 0 (3)

U iz
U ul = U gs − RS
R' p

U iz
U gs = U ul + RS
R' p

U iz U U
− U iz + (− − g m (U ul + iz RS )) rd − iz RS = 0
R' p R' p R' p

U iz U U
− U iz − rd − g m rd U ul − iz RS rd g m − iz RS = 0
R' p R' p R' p
rd R R r g
− g m rd U ul = U iz (1 + + S + S d m)
R' p R' p R' p

U iz − g m rd
AV = =
U ul 1 + rd + RS + RS rd g m
R 'P R 'P R 'P
−3,5 10−3  50 103
AV = = −0,5
50 1 1 3,5  50
1+ + +
0, 667 0, 667 0, 667
Za izračun izlaznog otpora kao I u prethodnom slučaju, potrebno je u ulaznom krugu naponski izvor
kratko spojiti (strujni odspojiti), a njegov unutrašnji otpor ostaviti. Na izlazu potrošač treba odspojiti I
umjesto njega priključiti naponski izvor U koji potjera struju Id u sklop, slika 3.8.

RG Id
G
gmUgs
rd +
+
Ugs
-
R1 II R2 S U
RS
Id -

Slika 3.8..

Iz slike se vidi da je sada:

U gs = − I d  RS

Iz konture u izlaznom krugu (II Kirchofov zakon) slijedi:

− U + ( I d − g mU gs )rd + RS I d
Pa se može izračunati Riz:

− U + ( I d + g m RS I d )rd + RS I d = 0
− U + I d rd + g m RS I d rd + RS I d = 0
U = I d (rd + g m RS rd + RS ) = I d (rd + RS ( + 1))
 = g m rd = 3,5  10 −3  50  10 3 = 175
= rd + (1 +  ) RS = 50 + (1 + 175)  1  10 3 = 226
U
Riz = kΩ
Id
Budući da je RD>> Riz slijedi:

R´iz = Riz ║ RD  RD = 1 kΩ