SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SEMINARSKI RAD
KOLEGIJ:
Korozija i zaštita

Tema:
OPĆA KOROZIJA NELEGIRANIH ČELIKA

Marko Frajzman
0152209847

Zagreb, 2021. Godina

SADRŽAJ

1 NELEGIRANI ČELICI ...................................................................................................... 1

2 OPĆA KOROZIJA .............................................................................................................. 3
2.1 Mehanizam djelovanja opće korozije ............................................................................... 3
2.2 Intenzitet opće korozije .................................................................................................... 4
3 OPĆA KOROZIJA NA NELEGIRANIM ČELICIMA................................................... 6
3.1 Djelovanje opće korozije na nelegirane čelike ................................................................. 6
3.2 Metode zaštite nelegiranih čelika od opće korozije.......................................................... 7
3.2.1 Pocinčavanje nelegiranih čelika ................................................................................ 7
3.2.2 Zaštita nelegiranih čelika premazima ........................................................................ 8
3.2.3 Zaštita nelegiranih čelika inhibitorima ...................................................................... 9
3.2.4 Katodna zaštita nelegiranih čelika ............................................................................. 9
3.2.5 Anodna zaštita nelegiranih čelika ............................................................................ 11
4 PRIMJERI OPĆE KOROZIJE NA NELEGIRANIM ČELICIMA ............................ 12
4.1 Opća korozija cijevi parnog kotla................................................................................... 12
4.2 Opća korozija na cijevima za centralno grijanje ............................................................ 14
4.3 Podzemna cijev sustava za gašenje požara ..................................................................... 15
5 ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 16
6 LITERATURA ................................................................................................................... 17
Marko Frajzman Seminarski rad

1 NELEGIRANI ČELICI

Čelik je naziv za slitinu željeza i ugljika, pri čemu se sadržaj ugljika kreće unutar granica od
0,05% do 2,03%. Čelik se dobiva iz bijelog sirovog željeza i lomljevine čelika, koja se dobiva
preradbom različitih tehničkih proizvoda kao što su strojevi, brodovi, konstrukcijski elementi itd.
Čelik kao materijal se koristi u širokome spektru primjene te se zbog toga može legirati različitim
legirnim elementima da se njegova svojstva prilagode različitim uvjetima i zahtjevima koji se
stavljaju pred njega u različitim uvjetima eksploatacije. Legirni elementi s kojima se može legirati
čelik su: silicij, mangan, krom, nikl, volfram, molibden, vanadij, kobalt, titan bakar i aluminij.
Čelici koji ne sadrže legirne elemente, dobivaju naziv nelegirani ili ugljični čelici. Nelegirani čelici
su prema tome takva vrsta čelika koja ne sadrži nikakve legirne elemente te samo sadrže nečistoće
koje su potekle iz sirovina kao što su većinom sumpor i fosfor, a od ostalih nečistoća mogu se još
pojaviti kisik, vodik i dušik. Vrlo često nelegirani čelici mogu sadržavati i ostale elemente od kojih
su najistaknutiji mangan i silicij, ali njihov udio nije dovoljno velik da se oni mogu smatrati kao
dodatni legirni elementi. Ugljik kao najutjecajniji element nelegiranih čelika, ovisno o svom udjelu
može se kretati u granicama od 0,05% do 0,5% te se takvi nelegirani čelici smatraju mekim čelici,
a ako je sadržaj ugljika od 0,5% do 2,03% onda se oni smatraju tvrdim čelicima. [1]

Dodatna podjela prema sadržaju ugljika u čeliku može biti na [1]:

• Niskougljični čelici - sadržaj ugljika se kreće od 0,05% do 0,25% C

• Srednjeugljični čelici - sadržaj ugljika se kreće od 0,25% do 0,6% C
• Visokougljični čelici - sadržaj ugljika se kreće od 0,6% do 2,03% C

A prema namjeni, ugljični čelici se mogu podijeliti na [1]:

• Konstrukcijske: C < 0,6%

• Alatne: 0,6% < C < 2,03%

Ovisno o sadržaju ugljika u čeliku, on može korisno ili negativno utjecati na pojedina svojstva
čelika pa tako [1]:

• Korisno utječe na :
 Tvrdoću
 Otpornost na habanje
 Čvrstoću
• Negativno utječe na:
 Zavarljivost
 Oblikovljivost
 Rezljivost
 Žilavost

1
Marko Frajzman Seminarski rad

Od nečistoća koje se mogu pojaviti u nelegiranim čelicima vrijedi istaknuti fosfor koju iako
smanjuje žilavost, povećava otpornost na koroziju.

Nelegirani čelici uglavnom se koriste u:

• Građevinarstvu
• Brodogradnji
• Željeznice
• Posude pod tlakom
• Cijevi, lanci, limovi, žice

Slika 1.1 Različiti proizvodi od nelegiranog čelika [2]

2
Marko Frajzman Seminarski rad

2 OPĆA KOROZIJA

2.1 Mehanizam djelovanja opće korozije

Opća korozija je naziv za korozijsko djelovanje koje zahvaća čitavu površinu metala izloženu
djelovanju agresivne okoline. Mehanizam u procesu opće korozije (Slika 2.1) odvija se tako da se
mjesta anodne i katodne reakcije razdvajaju na mikroskopskoj razini po površini metala, međutim
u tom procesu metal nastoji jednoliko korodirati kada anodne i katodne reakcije razmjenjuju svoje
položaje u jednakim vremenskim intervalima. Ako su položaji anodne i katodne reakcije fiksni
tijekom vremena, bilo to na mikroskopskoj ili pak na makroskopskoj razini, površina metala trpi
lokaliziranu koroziju. [3] [4]

Slika 2.1 Mehanizam nastanka opće korozije [5]

Opću koroziju karakterizira intenzitet oštećenja koji je uglavnom po cijeloj površini jednolik ili
na pojedinim dijelovima zahvaćene površine metala može biti značajniji, pa se opća korozija
prema tome može podijeliti na ravnomjernu (Slika 2.2) i neravnomjernu (Slika 2.4). Ako se gleda
isključivo s tehničkog stajališta ravnomjerna korozija je puno manje opasna u odnosu na onu
neravnomjernu, iz razloga što se proces ravnomjerne opće korozije može puno jednostavnije
pratiti. Većinom utječe samo na estetski izgled same površine zahvaćene korozijom (Slika 2.3).
Pa se prema tome puno lakše rade predviđanja kada je pojedini dio zahvaćen tim tipom opće
korozije na temelju čega se nakon određenog vremena može na odgovarajući način popraviti ili u
slučaju neisplativosti popravka zamijeniti dio zahvaćen općom korozijom. [3]

Slika 2.2 Ravnomjerna opća korozija [6]

3
Marko Frajzman Seminarski rad

Slika 2.3 Primjer ravnomjerne opće korozije vijčanog spoja

Neravnomjerna korozija s druge pak strane je puno opasniji oblik opće korozije iz razloga što
površina koja na sebi ima rezultate djelovanja korozije može po sebi imati područja na kojim
postoji veće ili manji prodor korozije u površinu materijala kao što je prikazano na slika 2.4. Kada
dođe do takve pojave postoji određena opasnost da se nekoliko međusobno manjih prodiranja u
površinu metala može povezati te time dovesti do potpunog prodiranja površine. [3]

Slika 2.4 Neravnomjerna opća korozija [6]

2.2 Intenzitet opće korozije

Do pojave opće korozije na površini metala dolazi kada je čitava njegova površina izložena
agresivnoj sredini s obzirom na unutrašnje i vanjske faktore korozije. Agresivna okolina se u
pravilu javlja u prisutnosti nekog agresivnog medija. Važno je uočiti da se zbog samog karaktera
opće korozije, ona uzima u obzir tijekom projektiranja različitih sustava koji su u eksploataciji
izloženi konstantno agresivnim medijima. [3]

4
Marko Frajzman Seminarski rad

U pravilu je onda kod projektiranja važno odrediti intenzitet opće korozije koji se može
mg mm
definirati kao gubitak mase po jedinici površine m2 ∙h
ili kao gubitak dimenzije u godini dana godini
tj. debljini osnovnog materijala koji nestane uslijed djelovanja agresivnog medija po godini
eksploatacije. Izraz iz kojega se može izračunati gubitak mase je [3]:

∆𝑚𝑚
𝐶𝐶intezitet,m =
𝑆𝑆 ∙ 𝑡𝑡

Gdje je:

∆𝑚𝑚 - masa izgubljena u vremenu, g

𝑆𝑆 - površina izložena agresivnoj okolini, m2

𝑡𝑡 – vrijeme, h

Najčešće korištene jedinice mjere kada se intenzitet korozije izražava kao gubitak mase po
mg mg
jedinici površine su dm2 ∙dan ili m2∙h. U industrijskoj praksi se intenzitet korozije preferira prikazati
kao intenzitet gubitka debljine, odnosno gubitak dimenzije u nekom vremenskom periodu, pa se
prema tome može izračunati iz izraza [3]:

∆𝑚𝑚
𝐶𝐶intezitet =
𝛾𝛾 ∙ 𝑆𝑆 ∙ 𝑡𝑡

Gdje je:

kg
𝛾𝛾 – gustoća materijala, m3

Najčešće korištena jedinica mjere kada se intenzitet korozije izražava kao gubitak debljine u
mm μm
nekom vremenskom periodu je godini
ili godini
. U svrhu određivanja intenziteta korozije postoje
posebne tablice kojima se može približno točno izračunat korozijsko djelovanje, a nekakva
mm
okvirna vrijednost od približno 0,1 godini se može smatrati prihvatljivim intenzitetom korozije u
naftnoj, plinskoj i kemijskoj industriji. Dok s druge strane intenzitet korozije čeličnih ojačanja u
betonskim konstrukcijama može smatrati zanemarivim ako se kreće u okvirnim granicama između
μm
1,5 do 2 godini. Prema tome se može zaključiti da intenzitet korozije, odnosno njegove dopuštene
i zadovoljavajuće vrijednosti uvelike ovise dali se radi od građevinarstvu, medicini, farmaceutskoj
industriji, ili pak industriji za proizvodnju hrane ili pića. Ovaj tip korozije je najčešći pojavni oblik
korozije, a samim time i najrašireniji pa je prema tome razvijeno nekoliko metoda i načina zaštite
dijelova od korozije kao što je npr. izbor materijala s većom korozijskom postojanosti ili zaštita
premazima te mnoge druge. [3] [4] [5]

5
Marko Frajzman Seminarski rad

3 OPĆA KOROZIJA NA NELEGIRANIM ČELICIMA

3.1 Djelovanje opće korozije na nelegirane čelike

Nelegirani čelici ne pokazuju dobru korozijsku postojanost u uvjetima kada može doći do
pojave opće korozije na njihovoj površini zbog djelovanja agresivne atmosfere. Pojava opće
korozije na nelegiranim čelicima često se još naziva i „hrđa“. Opća korozija koja nastaje na
njihovoj površini sastoji se od poroznog i ne zaštitnog sloja. Djelovanje korozije na površinu
nelegiranih čelika većinom je ravnomjernog oblika pri čemu je čitava zahvaćan površina, približno
zahvaćena jednakim intenzitetom (Slika 3.1). [3] [7]

Intenzitet opće korozije na nelegiranim čelicima najviše se može uočiti na konstrukcijama te

uveliko ovisi u agresivnosti lokalne atmosfere kojoj je taj čelik izložen, pa tako se ističe prosjek
μm
od 20 godini
u ruralnim područjima gdje slabo agresivna atmosfera. U srednje agresivnim
atmosferama koje se mogu javiti u urbanim sredinama može se javiti intenzitet korozije od 40 do
μm
50 godini, u urbano-industrijskim i morskim područjima taj intenzitet se može kretati u granicama
μm μm
od 60 do 100 godini, dok se intenzitet korozije više od 100 godini javlja većinom u vlažnoj tropskoj
klimi gdje postoji i prisutnost vode pri čemu taj intenzitet korozije može poprimiti i vrlo velike
μm
vrijednosti od nekoliko stotina godini. [5]

Slika 3.1 Opća korozija na cijevi od nelegiranog čelika [8]

6
Marko Frajzman Seminarski rad

3.2 Metode zaštite nelegiranih čelika od opće korozije

Da bi se spriječila pojava korozije na ugljičnim čelicima potrebno je koristiti pravilnu

antikorozivnu zaštitu, najčešće metode zaštite kod nelegiranih čelika su [3]:

• Pocinčavanje
• Zaštitni premazi, boje i lakovi
• Uporaba inhibitora
• Katodna zaštita
• Anodna zaštita

3.2.1 Pocinčavanje nelegiranih čelika

Pocinčavanje je jedna od najraširenijih metoda zaštite ugljičnih čelika koji su izloženi

agresivnom djelovanju nekog agresivnog medija. Njihovo anodno ponašanje smanjuje zahtjeve u
pogledu jednolikosti i poroznosti, pri čemu značajno olakšavajući primjenu i naravno smanjujući
troškove. Kvaliteta zaštite pocinčavanjem ovisi uvelike o uvjetima okoline kojima je materijal
izložen, a sama trajnost pocinčanog sloja je proporcionalna debljini sloja. Intenziteti korozije
pocinčanog nelegiranog čelika uvelike se smanji u odnosu na onaj bez zaštite, pa se tako prosječne
vrijednosti intenziteta kreću u vrijednostima od [3]:
μm
• 0,2 do 0,3 godini u ruralnim područjima
μm
• 0,5 do 8 godini u obalnim i lučkim područjima
μm
• 2 do 16 godini u urbanim i industrijskim područjima

Intenzitet korozije pocinčanog ugljičnog čelika je 10 do 30 puta niži od ugljičnog čelika koji
nema odgovarajuću antikorozivnu zaštitu u istim uvjetima okoline.

Pocinčavanje se može provesti s dvjema tehnikama rada [3]:

• Potapanjem u rastaljenu kupku cinka – dobivaju se veće debljine nanešenog

zaštitnog sloja koje se mogu kretati oko 100 μm
• Elektrodepozacijom - dobivaju se puno manje debljine koje se mogu kretati većinom
u rasponu od 2 do 5 μm. Pocinčavanje elektrodepozacijom se koristi samo kao temeljni
premaz nakon čega ide dodatno bojanje predmeta kako bi se postigla odgovarajuća
antikorozivna zaštita. Ovakav tip zaštite uvelike se koristi u automobilskoj industriji.

7
Marko Frajzman Seminarski rad

Slika 3.2 Mikrostruktura pocinčanog ugljičnog čelika na mjestu spoja [9]

3.2.2 Zaštita nelegiranih čelika premazima

Premazi spadaju u skupinu sredstva za zaštitu metala koju su najvažniji i najrašireniji, a pogotovo
kao sredstvo zaštite od opće korozije. Premazi su sastavljeni od dva dijela: tekućeg i čvrstog.
Tekući dio sadrži vezivo, otapalo i aditive kao plastifikatore i pomoćne tvari, dok kruti dio sadrži
pigmente i punila. Zaštitno djelovanje premaza popraćeno je s dva mehanizma djelovanja [3]:

• Efekt barijere koji smanjuje difuziju kisika i vode

• Aktivni efekt kada specifični pigmenti, koji su apsorbirani u metalnu površinu, provode
aktivno zaštitno djelovanje promjenom elektrokemijskog stanja

Zaštitni premaz može u slučaju da je kvalitetno nanesen na površinu metala trajati čitav predviđeni
vijek proizvoda iskorištavajući efekt barijere ili aktivni afekt. Da bi se postigla odgovarajuća
kvaliteta premaza potrebno je napraviti više premaza jer jedan sloj premaza teško može pokazati
sva potrebna svojstva i kvalitetu zaštite, pa se u tu svrhu premazi nanašaju u ciklusima tako da se
postigne više slojeva. Ciklus nanašanja premaza na površinu metala sastoji se od [3]:

• Temeljnog premaza koji je prvi u tom ciklusu i dolazi direktno na površinu metala
• Međupremaz
• Završni premaz koji je u izravnom kontaktu s agresivnom okolinom

Funkcija temeljnog premaza u tome ciklusu sastoji se od zaljepljivanja premaza za površinu

metala te da osigura aktivni pigment. Svrha međupremaza je u zgrušnjavanju boje i smanjenje
propuštanja u slučaju upotrebe jeftinih i ne toliko kvalitetnih temeljnih i završnih premaza, dok je
funkcija završnog premaza njegovo odupiranje djelovanju agresivne okoline. [3]

8
Marko Frajzman Seminarski rad

3.2.3 Zaštita nelegiranih čelika inhibitorima

Inhibitori su tvari koje se dodaju u maloj koncentraciji u okruženje gdje djeluje neki agresivni
medij kako bi usporili ili praktički poništili korozivno djelovanje te agresivne okoline bez
promjene sustava okoliša. Različite tvari koje mogu biti organskog i anorganskog porijekla mogu
imati takve tražene karakteristike. Samo djelovanje inhibitora korozije može se podijeliti na više
načina [3]:

• Modificiranje metalne površine kao rezultat fizičke apsorpcije ili kemijske interakcije
• Povećanje prenapona katodnih i anodnih reakcija
• Onemogućavanje kontakta kisika s metalnom površinom
• Pogodovanje uvjetima pasivizacije

Glavne karakteristike inhibitora koje utječu na njegov izbor i moguću uporabu njega kao
sredstvo za zaštitu od korozivnog djelovanja su: temperatura, prisutnost mikroorganizama,
otopljeni ioni te posebno vrijednost pH koja ima vrlo važnu ulogu jer značajno utječe na anodnu i
katodnu reakciju. Ako vrijednost pH omogućava pasivizaciju, inhibitor neće štiti materijal od
korozije, nego će pridonositi ojačavanju oksidnog sloja na površini, dok suprotno tome, ako ne
može doći do stvaranja oksidnog sloja, inhibitor stvara zaštitni sloj adsorpcijom na površini.
Prisutnost električnog naboja na površini metala i sama priroda inhibitora također su vrlo važni
čimbenici jer kontroliraju adsorpciju inhibitora na metal. Uporaba inhibitora predstavlja kvalitetnu
i provjerenu metodu antikorozivne zaštite, ali u određenim uvjetima može pokazati određene
nedostatke i negativne učinke od kojih svakako treba istaknuti onečišćenje tekućina i okoliša, pa s
toga svakako treba voditi računa o tome prilikom izbora inhibitora jer neki inhibitori mogu štititi
od agresivnog djelovanja neke biljke ili medija, a s druge strane mogu biti štetni za one u njihovom
okruženju. [3]

3.2.4 Katodna zaštita nelegiranih čelika

Katodna zaštita je jedna od metoda zaštite čelika od korozije. Njezino djelovanje se zasniva na
elektrokemijskoj kontroli korozije tako da sprječava djelovanje agresivne okoline na metal
smanjenjem njegovog potencijala uz pomoć katodne istosmjerne struje koju u procesu korozije
napadaju anodi sustavi. Postoje dva mehanizma djelovanja katodne zaštite [3]:

• Galvanska (ili žrtvena) anoda (Slika 3.3) poznatom pod kraticom GACP (od engleskog
naziva „Galvanic anode cathodic protection“ odnosno hrvatski naziv „katodna zaštita
galvanske anode“). Ovaj postupak katodne zaštite se bazira na katodnoj polarizaciji koja
se ostvaruje kontaktom metalne površine koja se štiti s neplemenitijim metalom. Ovisno
o agresivnoj okolini u kojoj se metal nalazi mogu se koristiti različiti plemenitiji metali.
Za zaštitu čelika u morskoj vodi koriste se aluminij i cink, dok se kod izloženosti čelika
slanoj i slatkoj vodi koristi magnezij.

9
Marko Frajzman Seminarski rad

Slika 3.3 Princip katodne zaštite mehanizmom galvanske anode [3]

• Narinute struje (Slika 3.4) poznate pod kraticom ICCP (od engleskog naziva
„Impressed current cathodic protection“ odnosno hrvatski naziv „narinuta struja
katodne zaštite“). Ovaj postupak katodne zaštite bazira se na katodnoj polarizaciji
djelovanjem nekog vanjskog izvora istosmjerne struje (Slika 3.4). Zaštita se ostvaruje
tako da se minus pol izvora struje spaja na metalnu površinu koja se želi zaštititi, dok
se pozitivan pol izvora spaja na anodu. Struja katodne zaštite teče od anode, kroz neki
elektrolit i nakraju na metal koji se želi zaštititi. [3]

Slika 3.4 Princip katodne zaštite mehanizmom narinute struje [3]

10
Marko Frajzman Seminarski rad

3.2.5 Anodna zaštita nelegiranih čelika

Anodna zaštita temelji se na mehanizmu anodne polarizacije uz pomoć koje se za

aktivno-pasivne metale dovodi potencijal unutar njihovog intervala pasivnosti. Postupkom anodne
zaštite moguće je postići značajno smanjenje intenziteta korozije, a posebno kod čelika izloženih
djelovanju sumporne kiseline. Glavne prednosti anodne zaštite su svakako njena niska cijena te
niski zahtjevi za strujom. Aktivno-pasivni metal ima tri područja u polarizacijskoj krivulji:
aktivno, pasivno i transpasivno područje. Povećanjem anodnog potencijala dolazi do prijelaza
sustava u pasivno područje. Početak pasivizacijskog područja definiran je potencijalom
pasivizacije čime je osigurana dovoljna kritična gustoća struje za stvaranje pasivnog sloja. U
području pasivizacije intenzitet korozije jednak je pasivacijskoj struji. Intenzitet korozije aktivno-
pasivnog metala uveliko se smanjuje premještanjem potencijala korozije na anodne potencijale u
pasivnom području. Gustoća anodne struja mora biti veća od gustoće kritične struje za
pasivizaciju. Jednom kada je materijal anodno zaštićen, potrebna je mala gustoća struje koja
odgovara pasivacijskoj struji za održavanje pasivnosti. [3] [7]

11
Marko Frajzman Seminarski rad

4 PRIMJERI OPĆE KOROZIJE NA NELEGIRANIM ČELICIMA

4.1 Opća korozija cijevi parnog kotla [4]

Materijal: Ugljični čelik

Vrijeme • Gornja cijev: 3 mjeseca
provedeno u radu • Donja cijev: 2 godine
Uzrok korozije : Prisutnost spojeva bogatih sumporom na površini materijala i u lokalnim
jamama gdje je također pronađena visoka koncentracija spojeva bogatih
sumporom. Spoj visoke temperature uz prisutnost sulfida dovelo je do
stvaranja kiselina kao što su sumporna kiselina, sumporasta kiselina te
politionska kiselina.
Popravak: • Zamjena sulfita s drugim sredstvom za uklanjanje kisika
• Toplinsko ozračivanje radne tekućine kako bi se smanjila temperatura
sustava
• Uporaba umirenih čelika s većim sadržajem silicija koji je otporniji na
kiseline

Slika 4.1 Cijevi nakon djelovanja opće korozije

12
Marko Frajzman Seminarski rad

Slika 4.2 Produkt korozije snimljen s polariziranom svijetlosti

Slika 4.3 Uvećani prikaz korozijskog oštećenja cijevi

13
Marko Frajzman Seminarski rad

4.2 Opća korozija na cijevima za centralno grijanje [4]

Materijal: Ugljični čelik

Vrijeme 3 godine
provedeno u radu

Uzrok korozije : Zbog kratkog navoja, priključak cijevi nije bio prikladan za uporabu brtve
što je prouzročilo izlazak vruće vode tijekom rada sustava. Izlazak vruće
vode i njeno isparivanje prouzročilo je nakupljanje visoke koncentracije
soli (26 % NaCl) ispod izolacije cijevi. Uslijed kombinacije soli s vlagom
i kisikom dolazi do pojave korozije na cijevi

Popravak: • Bolja izvedba navoja kako bi se omogućila kvalitetna i učinkovita

primjena brtve koja bi spriječila izlazak vode.
• Uporaba druge brtve koja bi odgovarala navoju na cijevi

Slika 4.4 Opća korozija ispod izolacije od cijevi

14
Marko Frajzman Seminarski rad

4.3 Podzemna cijev sustava za gašenje požara [4]

Materijal: Ugljični čelik

Vrijeme 20 godina
provedeno u radu

Uzrok korozije : Cijev bez odgovarajuće antikorozivne zaštite napada kisik te nastaje
ravnomjerna korozija po stijenki cijevi i neravnomjerna korozija po
površini zavara uslijed razlika u mikrostrukturi zavara i zone utjecaja
topline.

Popravak: • Zamjena cijevi od ugljičnog čelika s epoksidnom cijevi ojačanom

staklenim vlaknima.

Slika 4.5 Stijenka cijevi i površna zavara zahvaćeni općom korozijom

15
Marko Frajzman Seminarski rad

5 ZAKLJUČAK

Opća korozija nelegiranih čelika predstavlja korozijsko djelovanje koje zahvaća čitavu izloženu
površinu te može biti ravnomjerna ili neravnomjerna. Intenzitet opće korozije može se vrlo
kvalitetno predvidjeti prilikom projektiranja dijelova koji će biti izloženi nekom agresivnom
mediju te stoga opća korozija s tehničkog stajališta nije toliko opasana, ali zato značajno utječe na
estetski izgled dijelova zahvaćenih tim tipom korozije.

Postoje različite metode zaštite nelegiranih čelika od opće korozije kao što su pocinčavanje,
zaštita premazima, zatim zaštita inhibitorima te katodna i anodna zaštita. Svakako treba
napomenuti da usprkos tome što postoje različite metode zaštite od opće korozije niti jedna
površina metala se s njima ne čiti nehrđajućom već se ona samo čini korozijski postojanom na
određeni vremenski period. Prema tome opću koroziju nije moguće spriječiti, ali ju je moguće
usporiti pravilnom zaštitom.

Važan faktor pri usporavanju opće korozije je svakako i kontrola same površine materijala te u
slučaju uočavanja opće korozije na površini materijala potrebno ju je na odgovarajući način
sanirati kako bi se umanjila posljedice njenog djelovanja.

16
Marko Frajzman Seminarski rad

6 LITERATURA

[1] Prof.dr.sc. V. Marušić, Predavanje: Ugljični čelici, Slavonski Brod, 2018.

[2] »BK Steel & Profiles,« [Mrežno].

URL: https://bksteel.co.za/bk-steel-and-profiles-products. [10. Prosinac 2020].

[3] P. Pedeferri, Corrosion science and engineering, Milan, Italija: Springer , 2018.

[4] E. D. During, Corrosion Atlas, Amsterdam: Elsevier Science, 2018.

[5] M. Dornbusch, Corrosion Analysis, New York : Taylor & Francis Group, 2018.

[6] Prof.dr.sc. V. Alar, Kemijska postojanost metala, Zagreb : Fakultet strojarstva i

brodogradnje , 2015.

[7] B. N. Popov, Corrosion engineering: Principles and solved problems,

Columbia: Elsevier, 2015.

[8] B. J. Wiersma, A structural integrity assessment of the tank farm waste transfer
system, Savannah River National Laboratory, 2006.

[9] M. Suliga i H. Kania, »Research of zinc coatings in thin medium carbon steel wires,«
Archives of Metallurgy and Materials, str. 413-420, 2019.

17